Projekt Kuæa tartufa

KULTURA
Knjižnica
Pretijesna kuæa znanja
Fond knjižnice èini 25.000 knjiga, oko 500 slikovnica, 260 nekonvencionalnih jedinica i pedestak
igraèaka, te tridesetak naslova dnevnih i službenih novina i èasopisa, a broji oko 500 èlanova
Piše: Ana PERNIÆ
Foto: Arhiva POU «Augustin Vivoda»
Iako još uvijek u društvu
postoji konzervativan stav o
knjižnicama kao mjestima koja
služe iskljuèivo za posudbu
knjiga, knjižnice danas postaju
mnogo više. One su centri
kulture, obrazovanja i
informacija, ali su i mjesta
okupljanja, druženja i
zabavljanja. Mjesta na kojima
se održavaju razlièita
predavanja, izložbe, okrugli
stolovi, radionice, igraonice,
mjesta na kojima se sluša
glazba, igraju raèunalne i
društvene igre, èitaju dnevne
novine i èasopisi, mjesta gdje
svi èlanovi obitelji zajedno
provode svoje slobodno
vrijeme. Knjižnice danas
postaju "dnevni boravci
gradova".
Knjižnica u prošlosti...
Buzetska Narodna
knjižnica dièi se dugom
tradicijom. Prije 119 godina, 6.
srpnja 1880. godine u Buzetu
je službeno otvorena Hrvatska
èitaonica. U trobojnicama
okiæenom gradu, uz mnoštvo
ljudi, na sveèanosti otvaranja
bili su prisutni i mnogi uglednici.
Osnivaèka skupština zapoèela
je izvedbom "Lijepe naše"
nakon èega su se redali mnogi
nadahnuti govori o potrebi
prosvjeæivanja naroda,
otvaranja hrvatskih škola, o
neravnopravnom položaju
hrvatskog jezika, o nužnosti
širenja knjige i pismenosti... Za
prvog predsjednika èitaonice
izabran je dr. Mate Trinajstiæ, a
meðu istaknutim èlanovima
bio je i poznati istarski
skladatelj, autor istarske
himne "Krasna zemljo", Matko
Brajša Rašan, tadašnji tajnik
buzetske opæine. Èitaonica je
prvobitno sjedište imala u
zgradi današnjeg marketa
"Ošo" kod novog autobusnog
kolodvora, a izgradnjom
Narodnog doma 1907. godine,
èitaonica seli u novi prostor.
U to vrijeme, na Buzeštini,
udio nepismenih iznosio je
iznad 90%. Na podruèju opæine
djelovala je samo jedna
hrvatska osnovna škola i to u
DETALJ S OTVARANJA OBNOVLJENE ÈITAONICE 1993. GODINE
Sovinjaku. Ostale su škole bile
talijanske, s jasnom namjerom
odnaroðivanja hrvatske djece.
S obzirom na tadašnju politièku,
gospodarsku i socijalnu
situaciju, otvaranje èitaonice
oznaèilo je svojevrsni obrat u
razvoju našeg kraja. Èitaonica
je pridonijela opismenjivanju i
prosvjetnom napretku
Buzeštine, a bila je i odlièan
primjer hrvatsko-slovenske
kulturne i preporodne suradnje.
Raspadom Austro-Ugarske
Monarhije i dolaskom
talijanske vojske poèinju teški
dani za sve hrvatske udruge i
ustanove. Godine 1921.
èitaonici se zabranjuje rad, a
uskoro slijedi i spaljivanje
knjiga i ostalog inventara
èitaonice, ali i mnogih privatnih
knjižnica na Buzeštini. Nakon
Drugog svjetskog rata knjižnica
se obnavlja i ponovno
zapoèinje s radom 1948.
godine kao društvenoprosvjetna
organizacija, a od
1958. kao samostalna
prosvjetna ustanova. Od 1961.
do danas djeluje u okviru
Puèkog otvorenog uèilišta
"Augustin Vivoda" Buzet. Iako
je èesto mijenjala svoje
sjedište, 1970. godine
ponovno se vratila u Narodni
dom gdje se nalazi i danas.
(Izvor: Crljenko, B.:“ Svjetionik i
bedem Buzeštine“, uz stotu
obljetnicu "Hrvatske èitaonice"
u Buzetu")
Knjižnica danas...
Buzetska Narodna
knjižnica u svom fondu broji
oko 25.000 knjiga,
petstotinjak slikovnica, 260
nekonvencionalnih jedinica
(CD-i, DVD-i, audio i video
kasete) i pedesetak igraèaka,
od èega je više od polovice u
slobodnom pristupu dok je
ostatak namijenjen korištenju
u studijskom odjelu ili
deponiran u spremište. U svom
fondu knjižnica ima i tridesetak
naslova dnevnih i službenih
novina i èasopisa.
Svojim korisnicima osim
posudbe knjiga nudi i
besplatnu posudbu audiovizualne
i multimedijalne
graðe te èasopisa, struène
savjete knjižnièarainformatora,
pretraživanje
lokalne baze podataka i baza
podataka drugih knjižnica,
usluge složenog pretraživanja,
meðuknjižniènu posudbu,
pretraživanje interneta...
Knjižnica omoguæuje pet vrsta
uèlanjenja: èlanarinu za djecu,
uèenike, studente i
umirovljenike; èlanarinu za
odrasle zaposlene korisnike;
obiteljsku èlanarinu; èlanarinu
za posudbu slikovnica i
privremenu èlanarinu –
iskljuèivo za rad u èitaonici i
studijskom odjelu. Poseban dio
knjižnice je Piquentina –
buzetska zavièajna zbirka, koja
sakuplja, obraðuje i èuva svu
graðu (knjige, periodiku,
èlanke, notne zapise, audio i
video materijale, fotografije,
razglednice, letke, plakate...) o
Buzeštini te izdanja buzetskih
autora i nakladnika. Jedan od
zadataka buzetske knjižnice je
i prezentacija fonda te
promocija novih izdanja. Stoga
knjižnica redovito priprema
izložbe razlièitih tema kojima
predstavlja dijelove svoga
fonda. Uz to knjižnica redovito
organizira promocije novih
Buzetski list 30