43_Forbes.pdf
04.09.2015 • Views
Share Embed Flag

43_Forbes.pdf

ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
europadigital

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

START NOW

KARDUM: TREBA LI EUROPSKOM JUGU ARGENTINSKO RJEŠENJE<br />

LIPANJ 2012.<br />

TKO JE<br />

NAJJAČI<br />

U REGIJI<br />

IVICA TODORIĆ<br />

MOĆ<br />

SVEPRISUTNOSTI<br />

MIROSLAV MIŠKOVIĆ<br />

BITKA I NA<br />

DOMAĆEM TERENU<br />

RAT<br />

ZAKONSKIM<br />

RUPAMA<br />

U DOBA<br />

BEZ RASTA<br />

PUKOTINE<br />

U ZAKONU<br />

POSTAJU<br />

NAJJAČE<br />

ORUŽJE<br />

30 kn • 8,50 KM • 100 DEN • 4,60 €

FORBES<br />

SADRŽAJ | LIPANJ 2012.<br />

6 | Uvodnik<br />

8 | Kolumne<br />

14 | Regija<br />

34 | Ljudi i kompanije<br />

66 | 2000 najvećih<br />

99 | Financije<br />

114 | Misli<br />

34 14<br />

46<br />

94<br />

66<br />

REGIJA<br />

14 | BORBA ZA UTJECAJ<br />

U vremenu u kojemu se gotovo nitko<br />

ne razvija pukotine u zakonu postale<br />

su glavnim oružjem konkurenata na<br />

razjedinjenom regionalnom tržištu<br />

PIŠU MARIO GATARA, ALEKSANDAR MANASIEV,<br />

SNJEŽANA PAVIĆ, IVANA RISTIĆ I NIKOLINA<br />

ŠAJN<br />

LJUDI I KOMPANIJE<br />

34| NAJSKUPLJI HRVATSKI SIR<br />

Kada je odlazio iz Manchestera na<br />

ljetovanje, Simon Kerr, socijalni<br />

radnik, nije ni sanjao kakav ga<br />

poslovni put čeka na ogoljelom<br />

hrvatskom otoku<br />

PIŠE BORIS OREŠIĆ<br />

2000 NAJVEĆIH<br />

66 | BP U NOVOJ EKSPANZIJI<br />

Katastrofa u Meksičkom zaljevu<br />

pretvorena je u jednu od najvećih<br />

priča o opstanku neke kompanije<br />

PIŠE CHRISTOPHER HELMAN<br />

FACEBOOK<br />

88 | KRIMINALCI ČUVAJTE SE!<br />

Joe Sullivan spreman je ići vrlo daleko<br />

kako bi najveća globalna društvena<br />

mreža ostala zaštićenom, a njeni<br />

korisnici sigurnima<br />

PIŠE KASHMIR HILL<br />

STARTUP<br />

94 | KREATIVCI IZ PEŠTE Adam<br />

Somlai-Fischer, Peter Halacsy i Peter<br />

Arvai osmislili su prezentacijski softver<br />

koji je prihvatio TED PIŠE AIVO ŠPIGEL<br />

FINANCIJE<br />

104 | TKO PRIZIVA ARGENTINU<br />

Europi danas treba nešto posve<br />

drugačije<br />

PIŠE ŽELJKO KARDUM<br />

88<br />

4<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

FORBES<br />

UVODNIK<br />

NAKLADNIK<br />

EPH media d.o.o. Zagreb, Koranska 2<br />

GLAVNI UREDNIK<br />

Viktor Vresnik<br />

ART DIREKTORI<br />

Tonko Matana i Hrvoje Netopil<br />

FINANCIJE I TRŽIŠTA<br />

Mario Gatara (Analogika)<br />

REDAKTURA<br />

Božena Mak<br />

UREDNIK FOTOGRAFIJE<br />

Vjekoslav Skledar<br />

REPORTERI<br />

Dragana Radusinović, Gordana Galović,<br />

Tamara Jadrejčić (New York),<br />

Ivana Ristić (Beograd)<br />

NASLOVNICA<br />

Tonko Matana<br />

INFOGRAFIKA<br />

Boris Benko<br />

MARKETING MANAGER<br />

Goran Buljan<br />

goran_buljan@eph.hr • Tel: 01 6173 822<br />

PREDSJEDNIK<br />

Ninoslav Pavić<br />

ODBOR DIREKTORA<br />

Peter Imberg<br />

Ines Lozić (financije, pravo i logistika),<br />

Sanja Mlačak (marketing, prodaja i promocija),<br />

Tomislav Wruss (mediji),<br />

Saša Milinović (informatika,<br />

tehnologija i razvoj)<br />

Igor Stažić (direktor EPH media)<br />

PRODAJA & MARKETING<br />

Prodaja oglasnog prostora:<br />

direktor Tomislav Dubenik,<br />

Prodaja novina: direktor Ivo Valečić,<br />

Korporativne i marketinške komunikacije EPH:<br />

direktor Sven Semenčić<br />

SERVISI I KONTAKTI<br />

Novinska agencija EPEHA:<br />

01 617 3080, 01 617 3044, agencija@eph.hr<br />

Foto agencija CROPIX:<br />

01 610 3117, 01 610 3090, cropix@eph.hr<br />

ADRESA REDAKCIJE:<br />

Koranska 2, Zagreb<br />

telefon: 01 6173798, fax: 01 6173 797<br />

e-mail: <strong>Forbes</strong>@eph.hr<br />

TISAK:<br />

Vjesnik d.d., Zagreb, Slavonska avenija 4<br />

DISTRIBUTERI ZA INOZEMSTVO:<br />

INTER-PRESS d.o.o., Fra. Dominika Mandića b.b.<br />

88220 Široki Brijeg, BiH<br />

Media Print Macedonija,<br />

Skupi bb, 1000 Skopje, Makedonija.<br />

<strong>Forbes</strong> Croatian Edition is published by<br />

Europapress Holding under a license agreement<br />

with <strong>Forbes</strong> LLC, 60 Fifth Avenue, New York 10011.<br />

“<strong>Forbes</strong>” is a registered trademark used under<br />

licence from <strong>Forbes</strong> LLC.<br />

Od njih očekujemo<br />

da prežive<br />

Kada smo prije nešto više od tri godine sastavljali listu 15 vladara regije, raspolagali<br />

smo s više podataka i oni su bili ujednačeniji. S razvojem lokalne<br />

statistike, hrvatskim približavanjem Europskoj uniji, ali i s ulaskom u<br />

ekonomsku krizu globalnih razmjera, raslojavanje<br />

društva pratilo je i raslojavanje regionalnih<br />

baza podataka. Započela je era velikog skrivanja<br />

neuspjeha.<br />

Dok u Hrvatskoj i Sloveniji uglavnom znamo<br />

tko je tko, a u svakom slučaju tko se smjestio u<br />

društvo 10 najvećih, u ostatku regije poslovni se<br />

život često odvija ispod vidljive razine. Onome<br />

tko namjerava zadržati vodeću poziciju u regiji<br />

kao nikad dosad važno je biti fizički prisutan<br />

svugdje.<br />

Statistike su varljive, prilagođuju se lokalnim<br />

prilikama. Čitamo li samo brojke, barem onakve<br />

kakve nam serviraju službeni izvori, uvijek ćemo<br />

ostati zakinuti za detalje koji se često u kasnijim<br />

koracima pokažu ključnima. Rast prihoda definitivno ne mora značiti i rast dobiti,<br />

a sama dobit ne jamči rast utjecaja izvan lokalnih granica. Zato smo ovaj put<br />

odlučili ostati bez čvrsto definirane liste. Ljudi o kojima govorimo pokazali su,<br />

međutim, spremnost na prilagodbu u vremenu kada mnogi ekonomski sustav u<br />

kojemu živimo smatraju dotrajalim.<br />

Ivica Todorić u kriznom je razdoblju definitivno učvrstio utjecaj u regiji, dijelom<br />

širenjem, dijelom podizanjem razine proizvoda koji izlaze iz Agrokorovih<br />

pogona. Svojom je sveprisutnošću svima dao na znanje da je ozbiljan partner na<br />

kojega treba računati dugoročno. Sličan put, iako u apsolutno manjim financijskim<br />

iznosima, prevalio je i Emil Tedeschi, drugi lider na hrvatskoj ljestvici. Na<br />

regionalnoj razini na takve su se korake odlučili Miroslav Mišković, Nijaz Hastor<br />

i Sandi Češko, čiji poslovni pothvati odavno prelaze granice njihovih matičnih<br />

država. Todoriću i Tedeschiju to ujedno znači sigurnu tranziciju u Europsku uniju,<br />

Hastorova grupacija ASA Prevent odavno je na globalnom tržištu...<br />

Ako su se prije četiri godine još hvatale posljednje prilike velikog buma koji je<br />

u ostatku svijeta već bio na izdisaju, oni koji su preživjeli do danas znaju zašto im<br />

je to uspjelo, ali su, što je daleko važnije, u međuvremenu stekli ogromno znanje<br />

učeći prije svega na vlastitim pogreškama. Zato, za razliku od velikog preslagivanja<br />

poslovne elite koje se dogodilo tijekom protekle četiri godine, sljedećih će<br />

nekoliko godina vjerojatno proteći u unutarnjem restrukturiranju velikih, ali i u<br />

transformaciji same regije.<br />

Hrvatsku sljedećeg ljeta čeka ulazak u Europsku uniju. Neovisno o budućem<br />

stanju krizom uzdrmane zajednice i njenog danas nestabilnog, ali bogatog i<br />

ogromnog tržišta, od tog će trenutka i ovdje vrijediti drukčija, jasnija pravila, dok<br />

će oštra konkurencija progutati sve koji su ostali zatvoreni u svojim nacionalnim<br />

čahurama. Očekujemo da će ljudi koje spominjemo u ovom regionalnom specijalu<br />

<strong>Forbes</strong>a preživjeti nadolazeće promjene.<br />

glavni urednik, <strong>Forbes</strong> Hrvatska<br />

FOTO BERISLAVA PICEK<br />

6<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

EKONOMSKA POLITIKA<br />

MARUŠKA VIZEK<br />

Izlazak ovog broja <strong>Forbes</strong>a igrom sudbine koincidira s objavljivanjem<br />

preliminarne procjene Državnog zavoda za statistiku o ostvarenom<br />

BDP-u u prvom tromjesečju ove godine. Iako su sve institucije kojima<br />

je u opisu posla analiza makroekonomskih pojava recesiju proglasile<br />

još prije par mjeseci, ministri zaduženi za gospodarske resore još<br />

uvijek odbijaju javno priznati da se hrvatsko gospodarstvo nakon dva<br />

tromjesečja boravka izvan recesijskog dohvata (riječ je o drugom i trećem<br />

tromjesečju 2011. godine) ponovno sunovratilo u recesiju. Čeka se dakle<br />

službena objava Državnog zavoda, nakon koje više neće biti nimalo dvojbe<br />

da je recesija u Hrvatskoj poprimila oblik slova W. Nedvojbeno je i da će<br />

godišnja stopa pada realnog BDP-a u prvom tromjesečju ove godine biti<br />

toliko velika da čak i eventualno pozitivan rast u ostatku godine neće biti<br />

dovoljan da na godišnjoj razini nadoknadi negativno prvo tromjesečje. Veliki<br />

pad BDP-a u prvom tromjesečju među ostalim indiciraju industrijska<br />

proizvodnja koja je u prvom tromjesečju ove godine je zabilježila pad od<br />

čak šest posto, građevinska aktivnost koja je nastavila višegodišnje kretanje<br />

silaznom putanjom kojoj se ne vidi kraja, te promet u trgovini na malo koji<br />

i dalje bilježi stagnaciju.<br />

Objava nove recesije postaje još depresivnija ako novu recesiju<br />

promotrimo u kontekstu prethodne. Prisjetimo se, prethodna je recesija<br />

započela u drugom tromjesečju 2008. godine. Ako zanemarimo činjenicu<br />

da je hrvatsko gospodarstvo u drugom i trećem tromjesečju prošle godine<br />

zabilježilo male, ali ipak pozitivne stope tromjesečnog rasta BDP-a te<br />

pripojimo ovu novu recesiju onoj prethodnoj, dolazimo do zaključka je<br />

hrvatsko gospodarstvo već pune četiri godini<br />

ili u recesiji ili u stagnaciji. Izgledno je<br />

da će se tromjesečni pad BDP-a nastaviti i u<br />

drugom tromjesečju ove godine, što značiti<br />

da Hrvatska vrlo vjerojatno ulazi u petu<br />

godinu recesije. Neupućeni bi možda mogli<br />

reći da to nije ništa čudno jer su sve zemlje<br />

regije, ali i većina zemalja Europske unije<br />

bile u recesiji, no taj zaključak naprosto nije<br />

točan. Hrvatska recesija možda jest izazvana<br />

negativnim globalnim ekonomskim<br />

8<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012<br />

Recesijska obljetnica<br />

Pad BDP-a u prvom tromjesečju tako je velik<br />

da ga ne može nadoknaditi ni pozitivan rast u<br />

ostatku godine. Bez osmišljenih ekonomskih<br />

politika koje bi dovele do strukturnog<br />

zaokreta, četvrta godišnjica krize neće biti<br />

zadnja koju ćemo biti primorani obilježavati<br />

Izvoz i<br />

investicije toliko<br />

su podbacili da<br />

gospodarski<br />

oporavak zemlje<br />

jednostavno<br />

nije moguć<br />

trendovima, no njezino produljeno trajanje<br />

isključivo je rezultat dubokih strukturnih<br />

problema hrvatske ekonomije.<br />

Ako usporedimo Hrvatsku sa zemljama<br />

regije i prosjekom starih zemalja članica<br />

Unije, zamijetit ćemo da je stopa rasta<br />

BDP-a perzistentno negativna jedino u<br />

Sloveniji i Hrvatskoj. Ostale zemlje regije,<br />

čak i Mađarska koju se zbog zaduženosti<br />

percipira kao posebno problematičnu, iz<br />

recesije su izašle nakon godine ili dvije.<br />

Hrvatska i Slovenija jedine su dvije zemlje<br />

regije kojima Europska komisija prognozira<br />

pad ekonomske aktivnosti i u 2012.<br />

Ostalim zemljama se predviđa ili rast ili<br />

stagnacija. Kada rastavimo BDP na njegove<br />

potražne komponente, postaje jasnije<br />

zašto se hrvatsko gospodarstvo ne uspijeva<br />

othrvati recesijskom virusu. Naime, premda<br />

je trend kretanja potrošnje u Hrvatskoj<br />

nešto povoljniji u odnosu na ostale zemlje<br />

regije, investicijska, a pogotovo izvozna aktivnost<br />

toliko su podbacile da gospodarski<br />

oporavak zemlje jednostavno nije moguć.<br />

Osobna potrošnja u Hrvatskoj pokazala<br />

se čak i nešto otpornijom na krizu<br />

u odnosu na druge zemlje: zabilježila je<br />

manji realni pad, brže se oporavila i zabilježila<br />

skromni rast od 0,2 posto u 2011.<br />

Državna potrošnja također je zabilježila<br />

nešto manji realni pad u odnosu na većinu<br />

zemalja regije, pogotovo ako se usporedimo<br />

s Bugarskom, Rumunjskom ili baltičkim<br />

zemljama. S druge strane, kontrakcija<br />

investicijske aktivnosti u Hrvatskoj je dugotrajnija<br />

nego u drugim zemljama regije.<br />

Investicije u Hrvatskoj su u kontinuiranom<br />

padu od sredine 2008. godine, a prognoze<br />

za 2012. predviđaju daljnji pad aktivnosti.<br />

Istovremeno, u većini zemalja regije investicije<br />

su se oporavile ili tijekom 2010. ili<br />

tijekom 2011. te zabilježile relativno visoke<br />

stope rasta koje su u konačnici pogurale<br />

rast BDP-a u tim zemljama. Međutim,<br />

najveća razlika između zemalja regije i Hr-<br />

MARUŠKA VIZEK JE ISTRAŽIVAČICA NA EKONOMSKOM INSTITUTU U ZAGREBU<br />

IZNESENI STAVOVI SU AUTORSKOG KARAKTERA I NE ODRAŽAVAJU STAV<br />

INSTITUCIJE U KOJOJ JE AUTORICA ZAPOSLENA

Realna godišnja stopa rasta BDP-a<br />

Godišnja realna stopa rasta izvoza roba i usluga<br />

vatske ne nastaje kod investicija, već kod trenda kretanja izvoza. Tijekom<br />

2009. izvozna aktivnost zabilježila je dvoznamenkaste stope pada u svim<br />

zemljama regije, nakon čega se oporavila. No dok su prosječne stope rasta<br />

izvoza u regiji u 2010. i 2011. iznosile visokih 15 i 12 posto, u Hrvatskoj je<br />

izvoz rastao znatno sporije (šest posto u 2010., dva posto u 2011.). Hrvatska<br />

je i jedina zemlja regije kojoj Europska komisija predviđa pad izvoza u 2012.<br />

od 1,5 posto. Smanjeni izvoz i produljena<br />

kontrakcija investicija zato su glavni<br />

krivci za četverogodišnju recesiju.<br />

Slabašan rast hrvatskog izvoza nije<br />

slučajan. On je posljedica degradacije<br />

proizvodne osnovice u zemlji koju<br />

predstavlja prerađivačka industrija.<br />

Hrvatska je prerađivačka industrija je<br />

zabilježila kontrakciju tijekom 2010. i<br />

2011. Tijekom te dvije godine industrijska<br />

proizvodnja u zemljama regije (koja<br />

je, uzgred rečeno, osnovica za robni<br />

izvoz) rasla je u prosjeku od osam do 10<br />

Slabašan rast<br />

izvoza posljedica<br />

je degradacije<br />

hrvatske<br />

prerađivačke<br />

industrije koja je u<br />

2010. i 2011. jedina<br />

u regiji bilježila<br />

kontrakciju<br />

posto godišnje. Drugim riječima, pune četiri<br />

godine kontrakcije ekonomske aktivnosti<br />

u Hrvatskoj, i vjerojatni ulazak u njezinu<br />

petu godinu, posljedica su nekonkurentnosti<br />

gospodarstva, posebice prerađivačke<br />

industrije i izvoza koji se jednostavno guše<br />

zbog spirale nelikvidnosti, visokih troškova<br />

rada i poreza, nekonkurentnog tečaja, troškovne<br />

neefikasnosti, izostanka inovacija<br />

i greenfield investicija, nedovoljno intenzivne<br />

uporabe znanja i visokih tehnologija<br />

u proizvodnim procesima te neuključenosti<br />

u globalne lance ponude. Stoga, da<br />

bi se izvukla iz krize, Hrvatskoj će trebati<br />

ili puno sreće ili kritičan broj mudro osmišljenih<br />

ekonomskih politika koje bi dovele<br />

do strukturnog zaokreta. Ako se ne dogodi<br />

ni jedno ni drugo, četvrta godišnjica krize<br />

zasigurno neće biti zadnja koju ćemo biti<br />

primorani obilježavati.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 9

POLITIKA<br />

JOSIP GLAURDIĆ<br />

Bog i Schumpeter<br />

Ako si sami ne pomognemo, neće<br />

nam pomoći ni ovakva EU, proizlazi<br />

iz odgovora premijera Milanovića<br />

na “Razgovorima o Europi”<br />

Kad se veliki tuku, malima je mjesto pod stolom.” Teško se sjetiti<br />

kratkovidnije izjave u hrvatskoj povijesti ili kalkulantskije političke<br />

strategije koja nam je donijela toliko lošega svojim ogromnim<br />

grijehom propusta. I danas nam se može činiti da dolazi<br />

novi povijesni trenutak sličan onome kada je lider Hrvatske<br />

seljačke stranke Vladko Maček izrekao spomenute riječi. U krizi koja potresa<br />

Europu nije samo u pitanju velik novac, već i budućnost cijelog kontinenta.<br />

A Hrvatska je tek periferna država s manje od 1% europske populacije, koja<br />

još uvijek nije ni punopravna članica Europske unije. Što bi to ona mogla<br />

zapravo ponuditi kriznoj Europi i s kojim pravom?<br />

Upravo ovo pitanje bilo je motiv pokretanja foruma “Razgovori o Europi”<br />

na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, koji je započeo ovog<br />

mjeseca predavanjem premijera Zorana Milanovića na temu “Europska<br />

razvojna kriza i hrvatsko članstvo u EU: izazovi, šanse i rizici”. Jer, iako je<br />

hrvatsko članstvo u Uniji valjda napokon neupitno, mi još uvijek nemamo<br />

odgovore na niz pitanja. Kako će Hrvatska iskoristiti svoju novu poziciju članice<br />

Unije? Kako će se unutar nje profilirati na nizu političkih tema koje definiraju<br />

trenutačne odnose među zemaljama članicama, kao i između Unije i<br />

ostatka međunarodne zajednice? Kamo zapravo ide EU, a kamo bi trebala ići?<br />

Pronalaženje odgovora na ova pitanja iznimno je važno, jer su promišljanje i<br />

stvaranje europske budućnosti odsad i hrvatska dužnost i prilika.<br />

Iako te odgovore nismo dobili od predsjednika Vlade, prvi forum bio<br />

je ipak koristan i indikativan iz više razloga. Premijer se tek marginalno<br />

bavio Europskom unijom, predstavljajući ju kao kondominij dvaju polova<br />

- sjevernog i južnog - od kojih je jedan funkcionalan zbog dobrih institucija,<br />

visoke transparentnosti i otvorenosti promjenama, a drugi disfunkcionalan<br />

zbog visokih transakcijskih troškova koji<br />

proizlaze iz loših institucija i tzv. visoke<br />

razine društvenog konteksta koja vodi<br />

korupciji, nepotizmu i netransparentnosti.<br />

Zaključujući kako Hrvatska pripada i<br />

jednom i drugom krugu, premijer se stoga<br />

okrenuo svojoj viziji onoga što nam<br />

je potrebno kako bismo zatomili našeg<br />

unutrašnjeg južnjačkog Mr. Hydea, a<br />

istovremeno potakli procvat našeg sjevernjačkog<br />

Dr. Jekylla.<br />

Milanović nije<br />

otkrio razmišlja li<br />

Vlada o strateškoj<br />

odluci kojim ćemo<br />

se privrednim<br />

granama posvetiti<br />

kao društvo<br />

Nimalo iznenađujuće, barem za one koji<br />

prate njegov diskurs od dolaska na vlast,<br />

premijer je ponudio jednu mainstream viziju<br />

liberalne ekonomije i društva. Država<br />

blagostanja nas “ne ide”, rekao je Milanović,<br />

jer smo još uvijek zarobljeni u zamci<br />

srednjeg dohotka. Morat ćemo raditi više i<br />

pametnije, a tek onda ćemo se moći brinuti<br />

o onima koji se ne mogu brinuti sami o sebi.<br />

Takvih će biti sve više jednostavno zato što<br />

smo svoju “demografsku dividendu” potrošili.<br />

Da bismo se nekako izvukli iz zamke<br />

srednjeg dohotka, trebat ćemo razviti<br />

što otvorenije društvo i što demokratskije<br />

institucije koje će pospješiti istinsko natjecanje<br />

ideja i ljudi.<br />

U takvom okruženju država će se morati<br />

potpuno povući iz ekonomije, osim<br />

iz strateških sektora. Zbog dužničkih pritisaka<br />

izvana, fiskalna politika morat će<br />

nam biti disciplinirana i restriktivna, ali to<br />

će nam dati tek kratak predah. Za rast će<br />

nam trebati novac koji nemamo, a koji možemo<br />

privući samo žilavim i inovativnim<br />

privatnim sektorom. Država će opet, kao<br />

i kod autocesta, krenuti u modernizaciju<br />

infrastrukture (željeznice, zagrebačkog<br />

aerodroma, mreže za prijenos podataka),<br />

ali to neće biti dovoljno. Mi ćemo kao društvo<br />

morati odlučiti u što investirati i kojim<br />

privrednim granama se posvetiti.<br />

Iako premijer nije ponudio makar nagovještaj<br />

razmišlja li njegova vlada o strateškoj<br />

odluci kojim se privrednim granama<br />

posvetiti, znakovita je bila njegova presuda<br />

našem sadašnjem privrednom i upravnom<br />

sustavu. Naime, premijer je zazvao<br />

Schumpetera i kreativnu destrukciju kao<br />

proces potreban kako bi se naša ekonomija<br />

i državna uprava riješile neefikasnog balasta.<br />

Naravno, Schumpeter je u kreativnoj<br />

destrukciji vidio sjeme kolapsa kapitalističkog<br />

sustava, no premijer je ostao vjeran<br />

svojem novom liberalnom ruhu i nije<br />

10<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012<br />

DR. JOSIP GLAURDIĆ JE HRVATSKI ISTRAŽIVAČ NA SVEUČILIŠTU CAMBRIDGE<br />

S DOKTORATOM POLITIČKIH ZNANOSTI AMERIČKOG YALEA

KAKO IZ ZAMKE<br />

SREDNJEG<br />

DOHOTKA? Zoran<br />

Milanović na forumu<br />

u Zagrebačkoj<br />

školi ekonomije i<br />

managementa<br />

ispratio argumentaciju slavnog austrijskog ekonomista do njenog logičnog<br />

kraja. Da bi nešto nastalo, nešto treba nestati. Možemo se samo nadati da će<br />

nestati sve ono zastarjelo, neefikasno, korumpirano i trulo, a da će umjesto<br />

toga nastati nešto bolje, poštenije i učinkovitije što će nas približiti blagostanju<br />

kojem težimo.<br />

No, gdje je u toj priči Europa, odnosno naše članstvo u Europskoj uniji?<br />

Zar je moguće da smo se čitavo desetljeće (a zapravo dulje od dva) trsili<br />

ući u društvo koje nam ne može<br />

ponuditi nikakvu značajnu<br />

dobrobit za naš budući razvoj?<br />

Nepristranom promatraču<br />

susreta hrvatskog premijera s<br />

više od 300 studenata i djelatnika<br />

ZŠEM-a vjerojatno bi se<br />

tako činilo, i to ne samo zbog<br />

premijerovog predavanja, već<br />

i zbog pitanja koja su mu bila<br />

postavljena. Sva su pitanja, naime,<br />

bila odlično artikulirana<br />

i iznimno bitna, ali samo dva<br />

Sadašnjem privrednom<br />

i upravnom sustavu<br />

premijer je presudio<br />

zazivajući kreativnu<br />

destrukciju. Ali<br />

samo onoliko koliko<br />

mu dopušta novo,<br />

liberalno ruho<br />

su se izričito uhvatila u koštac s temom<br />

posljedica hrvatskog članstva u EU.<br />

Na moje pitanje trebaju li se zaista Slovenci<br />

bojati (kako su to primijetile slovenske<br />

novine Finance) da će im Hrvatska ulaskom<br />

u EU oduzeti primat regionalnog lidera i<br />

“gatewaya” za jugoistočnu Europu - premijer<br />

zapravo i nije odgovorio, već je diplomatski<br />

natuknuo kako ćemo u mnogo toga trebati<br />

nastupati zajedno sa sjeverozapadnim susjedima.<br />

A na pitanje jednog kolege čini li<br />

nas članstvo u EU privlačnijima za azijska<br />

ulaganja, premijer je lakonski odgovorio:<br />

“Praktički je bez utjecaja - onaj koji je htio,<br />

mogao je do sada neke stvari napraviti.”<br />

U tom se odgovoru zapravo krila srž<br />

premijerova pogleda na ono što nam članstvo<br />

u EU nosi - skoro ništa. Jer ako si sami<br />

ne pomognemo, neće nam ni dragi Bog<br />

pomoći, a kamoli ova i ovakva Europska<br />

unija.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 11

REVOLUCIJA<br />

IVO ŠPIGEL<br />

Pogonsko gorivo Facebooka<br />

Pokaže li se visoka nezaposlenost kao<br />

trajna glavobolja, stradat će svi koji žele<br />

nešto prodavati i proizvoditi. Za Zucka i<br />

ekipu, međutim, problema nema<br />

Pišem ovu kolumnu u sitne jutarnje sate subote, 19. svibnja. Dan<br />

koji je maloprije prošao obilježile su dvije stvari. Maturanti širom<br />

Lijepe Naše proslavili su završetak srednje škole. Na drugoj<br />

strani kugle zemaljske, Mark Zuckerberg i uži tim najvažnijih<br />

menadžera i investitora u Facebook pritisnuli su neki čarobni<br />

botun i iz skupine već ionako jako, jako bogatih ljudi zakoračili u svijet basnoslovno,<br />

gotovo nezamislivo bogatih. Zuck, kako mu mediji vole tepati,<br />

još se 2008. godine pojavio na <strong>Forbes</strong>ovoj listi dolarskih milijardera. Tada<br />

je imao nježne 23 godine i bio težak nimalo nježnih milijardu i pol dolara.<br />

Danas, nakon javne ponude, malo se nadebljao - njegov udio u kompaniji<br />

vrijedan je dvadesetak milijardi (plus-minus milijardu ili dvije, ovisno o<br />

kretanju dionice).<br />

Generacija splitskih, gospićkih, zagrebačkih, riječkih i hvarskih klinaca<br />

koji su - tako kažu - sazreli, jučer je imala povoda za veliku feštu. Neki od<br />

njih upisat će i faks. Zaželimo im da budu marljivi i vrijedni i da uspješno<br />

odstudiraju. No, kad-tad izaći će iz bjelokosnih obrazovnih kula i zakoračiti<br />

u stvarni svijet. Teško je reći kako će taj stvarni svijet izgledati za pet-šest<br />

bolonjskih godina. Možda do tada prođe recesija, euro i Europska unija<br />

skupa s njim budu spašeni, investicije se zahuktaju i perspektiva tadašnjih<br />

visokoobrazovanih mladih ljudi bude bolja od perspektive onih koji idućih<br />

tjedana i mjeseci neće otići u udobnost akademske zajednice, nego će<br />

svoju sreću i prihode potražiti<br />

na gadnoj, okrutnoj,<br />

prljavoj ulici. Ili, kako se<br />

to puno ljepše kaže, na “tržištu<br />

rada”. Na tom istom<br />

tržištu nezaposlenost među<br />

mladim Španjolkama i<br />

Španjolcima je najveća u<br />

Europi i prelazi zastrašujućih<br />

50%. Ne možemo se,<br />

nažalost, tješiti nedaćama<br />

prijatelja s kojima dijelimo<br />

Sredozemlje - Hrvatska ih,<br />

prema nekim podacima,<br />

prati u stopu i sa stopom<br />

Porast broja<br />

nezaposlenih u<br />

razvijenim društvima<br />

potencijalno oslobađa<br />

nove količine slobodnog<br />

vremena koje možemo<br />

provesti u strogo<br />

kontroliranom vrtu<br />

gospodina Zuckerberga<br />

od preko 40% nalazi se na neslavnom<br />

drugom mjestu u Europi. Ima li to kakve<br />

veze s podacima koje smo svojevremeno<br />

čitali o tome da se Hrvatska i Slovenija<br />

tuku za prvu poziciju zemalja s najvišim<br />

oporezivanjem plaća najbolje plaćenih<br />

stručnjaka i menadžera? Tko bi znao...<br />

zaključite sami.<br />

Ono što je u cijeloj ovoj priči posebno<br />

zanimljivo jest da su svi ovi mladi ljudi<br />

zapravo podloga za basnoslovno bogatstvo<br />

Zucka i kompanije. Nije to neka<br />

apstraktna, pusta priča. Bankari i analitičari<br />

koji već dugo prate poslovanje<br />

Facebooka pažljivo promatraju jedan<br />

od ključnih poslovnih pokazatelja - prihode<br />

po korisniku. Svaki je od gotovo<br />

milijardu korisnika Facebooka prosječno<br />

“vrijedan” toliko i toliko dolara. Kada<br />

jednom imate taj podatak, možete se<br />

igrati dalje. Jasno je da broj korisnika<br />

Facebooka ne može u idućim godinama<br />

ni približno rasti brzinom kojom je<br />

rastao do sada, naprosto zato što nema<br />

dovoljno ljudi spojenih na internet (usput...<br />

nemojte se začuditi ako uskoro<br />

čujete za“inicijative” u kojima Facebook<br />

investira u “širenje korištenja interneta<br />

među onima kojima sada nije dostupan”<br />

i slično...). Da bi opravdao, dakle, očekivanja<br />

ugrađena u cijenu dionice, Facebook<br />

će morati nalaziti sve domišljatije<br />

načine da iz već postojećih korisnika<br />

iscijedi sve više i više novca.<br />

Što rade mladi ljudi kada nemaju što raditi?<br />

Što rade kad su završili faks a posao<br />

nisu našli, ili nisu ni uspjeli upisati faks<br />

pa opet nisu našli posao? Neko računalo<br />

kod kuće skoro je svima dostupno, a ako i<br />

nije, pametni mobiteli preplavili su tržište.<br />

Čitaju li, možda, Dostojevskog, Hemingwaya<br />

ili Noama Chomskog? Opuštaju li<br />

se uz ugodne zvuke Brahmsa, Šostakoviča<br />

ili Schönberga? Možda... a možda i ne.<br />

12<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012<br />

IVO ŠPIGEL JE SUVLASNIK<br />

TVRTKE PERPETUUM MOBILE

Vrlo je vjerojatno da piče po Fejsu, provociraju prijatelje sumnjivim fotkama<br />

i videosnimkama, komentiraju jučerašnje druženje ili tulum... Nema<br />

u tome, naravno, ništa loše, ali zanimljivo je i na neki način paradoksalno<br />

da porast broja nezaposlenih u razvijenim društvima - potencijalno - zapravo<br />

oslobađa nove količine slobodnog vremena koje možemo provesti<br />

- naravno - u strogo kontroliranom vrtu gospodina Zuckerberga. Što više<br />

vremena tu provedemo, to će nam Fejs biti u prilici servirati više oglasa<br />

- kliknuli mi na njih ili ne - i eto prihoda od oglašavanja koji čine nekih 85%<br />

ukupnih prihoda vrlo profitabilne operacije koja se zove Facebook.<br />

Vratimo se načas izvoru tih prihoda, klincima kojima je, kao što vidimo,<br />

sve teže naći posao, osobito stalni. Hoće li im, možda, nezaustavljivi rast<br />

tehnoloških megakorporacija pružiti nove prilike za zaposlenje? U prošlosti<br />

se taj ciklus uvijek ponavljao. Proizvođači parnih strojeva, graditelji<br />

jedrenjaka, tvrtke specijalizirane za izradu bičeva za konje koji vuku<br />

kočije - svi su oni krepavali, a na njihovo mjesto dolazile su tvornice automobila,<br />

Siemensi i Končari, brodogradilišta... dobro, ne moramo baš sada<br />

o brodogradilištima. Očevi su ostajali bez posla u rudnicima, ali su zato<br />

sinovi postajali metalci i inženjeri. Oni koji su ga vidjeli kažu da je Fordov<br />

industrijski kompleks na rijeci Rouge bio neshvatljivih i nezamislivih<br />

proporcija: s jedne strane je ulazila sirovina - čelik, guma, drvo, staklo - a<br />

s druge strane su izlazili gotovi automobili. U tom veličanstvenom kompleksu<br />

sa 1,5 kvadratnim kilometrom površine samo proizvodnih pogona<br />

radilo je preko sto tisuća radnika.<br />

Gadna je stvar što tehnološka revolucija ne temelji rast na proizvodima,<br />

već na uslugama. Victor Henning i njegova ekipa iz Mendeleyja, o<br />

kojima sam pisao u prošlom broju <strong>Forbes</strong>a, s tridesetak ljudi nadmašuju<br />

ogromne izdavačke kompanije poput Thomson Reutersa ili Elseviera.<br />

Tehnološka infrastruktura, od cloud tehnologije do suvremenih razvojnih<br />

alata za programere, moćnija je i jeftinija nego ikada. Online servisi<br />

iz posljednje internetske ludnice, dot.com buma kasnih devedesetih,<br />

trebali su zaposliti stotine i stotine ljudi kako bi postigli globalni uspjeh<br />

i privukli desetke milijuna posjetitelja i korisnika. Današnja generacija<br />

startupa slične rezultate u stanju je ostvariti s deset puta manje “inženjera<br />

znanja”. To je, dakako, sjajno za menadžment i investitore, budući<br />

da s drastično manjim troškovima i dalje mogu računati na goleme prihode<br />

ako projekt uspije. No, perspektiva “oporavka bez zaposlenosti”,<br />

koji predviđaju neki analitičari, kao da postaje sve realnija.<br />

Zakoračimo li, dakle, u ekonomski ciklus u kojemu se visoka nezapo-<br />

Da bi opravdao<br />

očekivanja ugrađena<br />

u cijenu dionice,<br />

Facebook će<br />

morati nalaziti sve<br />

domišljatije načine da<br />

iz korisnika iscijedi što<br />

više novca<br />

slenost pokaže kao trajna glavobolja, a<br />

ne samo trenutna posljedica lošeg ekonomskog<br />

ciklusa, stradat će, dakako, svi<br />

koji tim nezaposlenim ljudima žele nešto<br />

prodavati - prodavači i proizvođači<br />

svega i svačega. Za Zucka i njegovu ekipu,<br />

međutim, problema nema - dovoljno<br />

je da ih ljudi u dokolici samo posjete<br />

i eto novih milijuna šuštavih oglašivačkih<br />

zelembaća. Osim ako se konačno<br />

razbjesne, bace kompjutor kroz prozor<br />

i poviču, kao u sceni iz briljantnog filma<br />

TV Mreža, “I’m mad as hell and I just<br />

don’t want to take it any more! ”.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 13

14 FORBES<br />

LIPANJ, 2012

FORBES<br />

REGIJA<br />

TKO JE NAJMOĆNIJI<br />

Velika bitka<br />

za utjecaj<br />

Na prostoru bivše države do danas su se izdvojila<br />

tri imena s kojima svatko mora računati: Ivica<br />

Todorić, Miroslav Mišković i Nijaz Hastor. Od<br />

svih njih jedino Todorić danas nema vidljivog<br />

protivnika na domaćem teritoriju<br />

ISTRAŽILI I NAPISALI: MARIO GATARA, ALEKSANDAR MANASIEV (SKOPLJE), SNJEŽANA PAVIĆ,<br />

IVANA RISTIĆ (BEOGRAD), NIKOLINA ŠAJN<br />

Zasad ga nema samo u Sloveniji,<br />

a i to se može promijeniti<br />

dopusti li Ivici<br />

Todoriću lokalna politika<br />

da preuzme Mercator, posrnuli<br />

dragulj slovenskog biznisa. Zbroje<br />

li se svi njegovi milijuni, on doduše<br />

ne može ni sanjati da bi se upustio<br />

u utrku s Lakshmijem Mittalom,<br />

najbogatijim britanskim Indijcem<br />

i globalnim vladarom čelika koji se<br />

putem zeničke željezare i rudnika<br />

Ljubija učvrstio i u BiH, ali u regionalnom<br />

odmjeravanju snaga Mittal<br />

je, kao i Vladimir Putin, izvan<br />

konteksta, pa onda i izvan konkurencije.<br />

Putin se pak može uvrstiti<br />

u prvu trojku be-ha poduzetnika<br />

samo apstraktno, isključivo zahvaljujući<br />

banjolučkoj naftaškoj Optima<br />

grupi iza koje stoji Gazprom,<br />

tvrtka u državnom vlasništvu Ruske<br />

Federacije.<br />

Todorića prvim na toj nepreciznoj<br />

ljestvici poslovnih vladara<br />

regije čini njegova rasprostranjenost.<br />

Vjerojatno nije prvi po osobnom<br />

bogatstvu, nego prije svega po<br />

utjecaju. Samo bogatstvo u regionalnom<br />

je kontekstu netransparentno,<br />

pa onda i neusporedivo. Drugo<br />

je pitanje tko što može sa svojim<br />

novcem u pojedinim dijelovima regije,<br />

a tu se Todorić pokazao stabilnim<br />

i uvjerljivim. Jednako stabilno<br />

preživio je i promjene političkih<br />

garnitura na vrhu, koje su u ostalim<br />

dijelovima bivše države znale<br />

izazvati tektonske pomake unutar<br />

poslovnih elita.<br />

Svim velikim poduzetnicima u<br />

regiji zajednička je spremnost na<br />

žestoku rovovsku bitku s nedoraslim,<br />

neuigranim i loše, a često i<br />

potpuno pogrešno reguliranim državnim<br />

sustavima. Golema energija,<br />

osim na osvajanje tržišta, usmjerena<br />

je i danas na borbu protiv domaćih<br />

korumpiranih birokracija, političkog<br />

reketa i duboko ukorijenjenog<br />

kriminala koji vuče porijeklo još iz<br />

dana raspada bivše države.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 15

FORBES<br />

SLOVENIJA<br />

GODINA IZNENAĐENJA<br />

Slovenski prevrat<br />

Nakon četiri godine na samom vrhu celjski trgovac Mirko Tuš nestao je s liste<br />

najbogatijih Slovenaca, a vodstvo je preuzeo kralj TV prodaje Sandi Češko<br />

PIŠE: NIKOLINA ŠAJN<br />

Veliki preokret dogodio se ove<br />

godine na slovenskoj listi najbogatijih.<br />

Prvi put u pet godina<br />

otkako revija Manager,<br />

u izdanju Financa, objavljuje popis,<br />

došlo je do promjene na vrhu, na koji<br />

je zasjeo Sandi Češko, vlasnik Studia<br />

Moderna, čovjek koji je biznis počeo<br />

prodajom kozmodiska po bivšoj Jugoslaviji,<br />

a danas širom Europe, a i u svijetu,<br />

prodaje madrace i jastuke Dormeo.<br />

Studio Moderna sa 5000 zaposlenih<br />

najveća je tvrtka za telemarketing u<br />

istočnoj Europi, a Češkov suvlasnički<br />

udio, kako procjenjuju u Manageru,<br />

vrijedi 204,7 milijuna eura. Ako su drugi<br />

i bili iznenađeni da se čovjek može<br />

obogatiti na TV prodaji - u vlasništvu<br />

Češkove tvrtke je i Top Shop - to nije<br />

bilo nikakvo iznenađenje za Bojanu<br />

Humar, urednicu izdanja 100 najbogatijih<br />

Slovenaca revije Manager.<br />

“Jako iznenađeni nismo bili. On je<br />

još lani došao na četvrto mjesto i to jest<br />

bilo iznenađenje. Ali nakon toga smo<br />

pratili njegove najave u medijima da<br />

će tvrtka još rasti, da će imati još veće<br />

prihode. Vidjeli smo i da je u Studio<br />

Moderna ušao jedan strani investicijski<br />

fond, a prije toga još dva strana ulagača.<br />

To je jasan znak da je to poduzeće koje<br />

obećava, jer znate da strani investitori<br />

ne ulaze u poduzeća u kojima se ne nadaju<br />

nekom određenom prinosu. Istina,<br />

ne znamo tko će biti prvi dok sve ne<br />

izračunamo, no znali smo da će Češko<br />

biti visoko”, kaže Humar.<br />

Četiri je godine na vrhu ljestvice bio<br />

Mirko Tuš, vlasnik trgovačkog lanca<br />

s Tuš, no imovina celjskog trgovca sa<br />

196,2 milijuna eura 2010. lani se smanjila<br />

na 100,1 milijun. I prije neugodnih<br />

susreta sa zakonom - Tuš je u studenome<br />

priveden zbog sumnje da je njegov<br />

Tušmobil dobio besplatnu koncesiju za<br />

1. Sandi Češko<br />

TV PRODAJA<br />

Udio u Studiju Moderna:<br />

204,7 MILIJUNA EURA<br />

16<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

2. Igor Lah<br />

FONDOVI<br />

‘Certifikacijski tajkun’ izvukao se<br />

s 20.000 EURA globe<br />

mobitelnu telefoniju zahvaljujući mitu<br />

- slovenske su medije punili naslovi<br />

o tome kako Tuš već treću godinu<br />

zaredom posluje s gubitkom, a onda<br />

su došla otkrića da je tvrtka rast temeljila<br />

na golemim kreditima od gotovo<br />

400, a prema nekim medijima i 700<br />

milijuna eura, u 20 banaka u Sloveniji<br />

i inozemstvu. U dugove su navodno<br />

upali zbog ulaganja u Tušmobil i Tuš<br />

Telekom, a kada tvrtka više nije mogla<br />

plaćati ni kredite bankama ni robu<br />

dobavljačima, Mirko Tuš je pod hipoteku<br />

morao staviti i osobnu imovinu.<br />

Za razliku od Tuša, svoju je poziciju<br />

na listi, na broju dva, zadržao<br />

Igor Lah, “certifikatski tajkun” koji<br />

se obogatio tijekom privatizacije 90-<br />

ih, kada su svi slovenski državljani<br />

dobili vlasničke certifikate, odnosno<br />

kupone koje su mogli ulagati u društvena<br />

poduzeća. Lah je tada osnovao<br />

tvrtku koja je otkupljivala certifikate,<br />

no uskoro su uslijedile optužbe da mu<br />

je taktika bila jeftino preuzeti tvrtke,<br />

istisnuti male dioničare, a da mu nije<br />

bilo strano ni seliti imovinu iz jedne<br />

tvrtke u drugu sve dok ne bi završila u<br />

poreznim oazama. No dokazano nije<br />

ništa osim jednog incidenta iz 1996.,<br />

zbog kojeg je Lah prije godinu dana<br />

osuđen na dvije godine uvjetne kazne<br />

i 20.000 eura globe. Prema nepravomoćnoj<br />

presudi, Lah je kao direktor<br />

društva za upravljanje investicijskim<br />

fondovima posredniku prodao 5000<br />

Mercatorovih dionica za 2500 tolara,<br />

3. Tatjana i Albin Doberšek<br />

RUDARSTVO I METALURGIJA<br />

Engineering Dobersek:<br />

JEDNA OD VODEĆIH NJEMAČKIH TVRTKI<br />

4. Iza i Samo Login<br />

TEHNOLOGIJA<br />

Outfit7: aplikacije skinulo više od<br />

300 MILIJUNA LJUDI<br />

a još isti ih je dan ponovno otkupio<br />

za drugi fond kojim je njegova tvrtka<br />

upravljala - ali po cijeni od 9000<br />

tolara, pri čemu je posrednik zaradio<br />

135.000 eura.<br />

Uz stare lisce, na Managerovoj ljestvici<br />

ove su se godine u top 5 uvrstila<br />

i nova lica, i to dva para. Tatjana i Albin<br />

Doberšek su na broju tri. Vlasnici<br />

su jednog od vodećih njemačkih<br />

poduzeća, Engineering Dobersek za<br />

rudarstvo, metalurgiju, energetiku<br />

i ekologiju iz Mönchengladbacha,<br />

mjesta poznatog po nogometnom<br />

klubu Borussia. Finance ih opisuju<br />

kao “poduzeće sa 80 posto inženjera<br />

i 10 posto doktora znanosti” koje se<br />

bavi suvremenim procesima prerade<br />

ruda, obradom otpadaka iz rafinerija,<br />

modernizacijom elektrana.<br />

Na petom su mjestu Iza i Samo<br />

Login, vlasnici poduzeća Outfit7, čije<br />

je aplikacije za mobitel downloadalo<br />

više od 300 milijuna ljudi. Moto njihove<br />

tvrtke je “dostavljena zabava”,<br />

a od aplikacija u seriji Talking Friends<br />

najpopularniji je Talking Tom<br />

Cat, simpatični mačak koji smiješnim<br />

glasom ponavlja sve što kažete, prati<br />

to prikladnim gestama, a možete ga i<br />

snimiti te snimku sa svojom porukom<br />

poslati prijateljima.<br />

Bojana Humar kaže kako su na<br />

Managerovoj listi uglavnom vlasnici<br />

poduzeća:<br />

“Mi vrednujemo udjele koje imaju u<br />

poduzećima, pogledamo i vrijednosne<br />

papire koji se mogu vidjeti - jer ako<br />

ih imaju u inozemstvu, onda se to ne<br />

može - i recimo nekretnine koje se vide.<br />

Za dionička društva pak uzmemo<br />

tečaj dionice na određeni dan, a kada<br />

je riječ o društvima s ograničenom<br />

odgovornošću koja nisu na burzi, a<br />

takvih je kod nas većina, razvili smo<br />

dinamičniji sustav vrednovanja. Ne<br />

gledamo samo kapital poduzeća, nego<br />

cjelokupno poslovanje, prihode, dobit,<br />

kako je poduzeće poslovalo zadnjih<br />

godina i kakvi su izgledi za naprijed.”<br />

Prije dvije godine počeli su u obzir<br />

uzimati i vrijednost koja imaju slična<br />

poduzeća, primjerice ona u istoj<br />

branši, ali koja jesu izlistana na burzi.<br />

“Znate da poduzeća mogu u poslovnim<br />

rezultatima objaviti i do 30 posto više<br />

prihode, ali dionice padaju jer je ta<br />

branša jednostavno takva da poduzeća<br />

u tom sektoru lošije kotiraju na<br />

burzi”, kaže Humar.<br />

Dugove odbijaju, a osobnu imovinu<br />

ne uzimaju u obzir.<br />

“Kod većine osobnu imovinu ne bismo<br />

mogli utvrditi osim ako bismo<br />

vrlo agresivno kopali po privatnosti,<br />

a i tada bi i dalje bilo pitanje tko ima<br />

što jer bi se dogodilo da bismo kod<br />

onih koji vole pokazivati svoje bogatstvo<br />

to dodali, a kod onih koji se radije<br />

skrivaju to ne bismo mogli. Lista<br />

bi zbog toga bila nekonzistentna, a<br />

ocjene neusporedive. A osobna imovina<br />

ionako nije vrijedna u usporedbi<br />

s vrijednošću poduzeća. Recimo, mi<br />

smo Češka procijenili na više od 200<br />

milijuna eura, pa čak kada bi imao još i<br />

vilu od milijun, to ne bi bitno utjecalo<br />

ni na njegovu cijenu, ni na poziciju na<br />

ljestvici”, kaže Bojana Humar.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 17

FORBES<br />

SRBIJA<br />

MIROSLAV MIŠKOVIĆ<br />

Poslovni kameleon<br />

Vlasniku Delta holdinga nikada nije manjkalo snalažljivosti.<br />

Vrlo se brzo domogao prvog milijuna, “više na tuđu glupost, nego<br />

na vlastitu pamet”, kako je navodno jednom prilikom rekao<br />

PIŠE: IVANA RISTIĆ, BEOGRAD<br />

Malo je tko u Srbiji<br />

očekivao ekonomski<br />

patriotizam od<br />

biznismena čije se<br />

carstvo posljednjih<br />

godinu dana u medijima često spominje<br />

u kontekstu prezaduženosti. Biznismena<br />

čije se bogatstvo također često<br />

dovodilo u kontekst iskorištavanja<br />

slabosti sistema devedesetih. Biznismena<br />

o kojem “svi sve znaju”, ali on<br />

sam nikada ništa nije ni demantirao<br />

niti potvrdio. Biznismena koji izaziva<br />

toliko intriga, ne samo u Srbiji, ali mu<br />

istodobno javni nastupi, intervjui ni<br />

ikakvo slično “pokazivanje” ne pada<br />

na pamet.<br />

No, je li ipak nedavna uplata oko<br />

24 milijuna eura poreza od prošlogodišnje<br />

prodaje Delta Maxija zaista<br />

Miškovićev ekonomski patriotizam ili<br />

pritisak vlasti, koje su na taj novac računale<br />

pripremajući ionako prenapregnuti<br />

budžet Republike Srbije za 2012.?<br />

Javnost vjerojatno nikada neće saznati<br />

motiv transakcije Delta holdinga Miroslava<br />

Miškovića, koja je sredinom<br />

ožujka osvanula u svim medijima u<br />

Srbiji budući da je kompanija uplatila<br />

u budžet 2,63 milijarde dinara na ime<br />

poreza na kapitalnu dobit za prodaju<br />

trgovačkog lanca Maxi. I to usprkos<br />

MIŠKOVIĆ JE VJEROJATNO PRVI BIZNISMEN<br />

PRED ČIJIM JE KABINETOM U VELEBNOJ ZGRADI<br />

NA NOVOM BEOGRADU ČEKALA VEĆINA<br />

UTJECAJNIH POLITIČARA, A NE OBRATNO<br />

tome što je, na papiru, Delta Maxi bio<br />

u vlasništvu kompanije Hemslade s Cipra<br />

koja nije porezni obveznik Srbije,<br />

izjavila je za jedan beogradski dnevnik<br />

generalna direktorica i direktorica korporativnih<br />

komunikacija Delta holdinga<br />

Jelena Krstović.<br />

Ugovor o prodaji potpisan je 3. ožujka<br />

2011., a belgijska kompanija Delhaize<br />

je za Delta Maxi, uključujući i dug<br />

od 300 milijuna eura, platila 932,5 milijuna<br />

eura. Ovim potezom Mišković<br />

je stavio točku na nagađanja hoće li<br />

platiti porez na ovu transakciju.<br />

Prodaja trgovinskog lanca Maxi<br />

koji je do prošle godine nosio pola<br />

ukupnog prometa Delta holdinga<br />

(750 milijuna eura prema 1,6 milijardi<br />

ukupnog prometa holdinga u 2010.)<br />

za mnoge je bila iznuđen potez. Dok<br />

su u poslovnim krugovima kolale<br />

priče da je Delta prezadužena te da<br />

je Mišković bio prinuđen na prodaju<br />

srca holdinga, biznisa koji je razvijao<br />

toliko godina, kontroverzni biznismen<br />

uveliko je najavljivao zaokret poslovnih<br />

strategija s maloprodaje prema<br />

poljoprivredi. Pojedini analitičari procjenjuju<br />

da je Delta “prešla zenit” i<br />

da bilježi razočaravajuće niske stope<br />

rasta. Prema financijskim izveštajima<br />

dostavljenim Agenciji za privredne registre,<br />

koje su obradili analitičari Altis<br />

Kapitala, konsolidirani prihodi Delte<br />

povećani su 2010. u odnosu na 2009.<br />

za samo 1,6 posto u dinarima, dok su<br />

u devizama smanjeni sa 1,7 milijardi<br />

na ispod 1,6 milijardi eura. Neke od<br />

81 firme u sastavu Delte, a prije svih<br />

Delta DMD i Delta Automoto, imale<br />

su u 2010. čak pad dinarskih prihoda<br />

za 4,1 odnosno 17 posto. To je, uz<br />

enormna dugovanja koja su u jednom<br />

trenutku premašila milijardu eura, a<br />

18<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

LAKO I DO<br />

PRVOG<br />

MILIJUNA<br />

Miroslav<br />

Mišković<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 19

FORBES<br />

SRBIJA — PORTRET<br />

MIROSLAV MIŠKOVIĆ<br />

3 MLRD. USD<br />

Rođen je 5. srpnja 1945. godine u Kruševcu. Predsjednik je kompanije Delta holding.<br />

Smatra se najbogatijim čovjekom u Srbiji s bogatstvom od oko tri milijarde dolara,<br />

koliko je procijenio poljski magazin Wprost koji ga je 2008. svrstao na 42. mjesto<br />

najbogatijih ljudi u postkomunističkim zemljama. U Kruševcu je završio srednju<br />

školu, a 1971. diplomirao na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Prije devedesetih<br />

radio je u Jugobanci, Trajalu, Hemijskoj industriji Župa, a 1990. izabran je za potpredsjednika<br />

Vlade Srbije. Tu funkciju je obavljao šest mjeseci, a potom se posvetio<br />

kompaniji Delta M koju je u međuvremenu osnovao. Ubrzo osniva i Delta banku<br />

koja je 2004. prodana grupaciji Intesa Sao Paolo, dok Delta holding postaje korporacija<br />

koja se bavi i agrobiznisom, osiguranjem, maloprodajom, prodajom sportske<br />

opreme i brojnim drugim poslovima. Mišković je bio kidnapiran 2001. godine. Zemunski<br />

klan, kojem će se kasnije na teret staviti i ubojstvo srpskog premijera Zorana<br />

Đinđića, za Miškovićev je otkup dobio sedam milijuna njemačkih maraka.<br />

koja drugačije nije mogao podmiriti,<br />

bio jedan od ključnih razloga što se<br />

Mišković odlučio na prodaju. S druge<br />

strane, promet Maxija je te godine<br />

povećan za 16,5 posto, ali to više nije<br />

bio dio holdinga.<br />

Ipak, čini se da se ovaj biznismen<br />

uvijek dočeka na noge. Od tvrtki iz sastava<br />

Delte, najveći rast od 22 posto<br />

imao je Delta agrar, koji je Miškovićev<br />

prihod u 2010. uvećao za gotovo 170<br />

milijuna eura.<br />

Dobri poznavaoci Miškovićeve poslovne<br />

filozofije nisu, međutim, jako<br />

iznenađeni prodajom Maxija. Podsjećaju<br />

na “šok” izazvan odlukom o prodaji<br />

tada već narasle Delta banke Talijanima<br />

za 277,5 milijuna eura za 75 posto<br />

vlasništva plus opcija za još sto milijuna<br />

eura za potpuno vlasništvo. “Donijeti<br />

takvu odluku nije bilo lako, ali bili<br />

smo svjesni da se Delta banka ne može<br />

ravnopravno nositi s velikim svjetskim<br />

bankama koje donose dugoročne izvore<br />

kreditiranja. Osim toga, za nas je ovo bila<br />

prilika da osiguramo novac koji ćemo<br />

uložiti u daljnji razvoj Delta holdinga,<br />

odnosno u izgradnju liderske pozicije<br />

ove kompanije u području trgovine i<br />

proizvodnje hrane”, obrazložio je tada<br />

Mišković svoj poslovni potez.<br />

S Maxijem i Tempom tada je imao<br />

ozbiljne namjere o širenju i ulaganju u<br />

Sloveniju i Hrvatsku ali, kako se kasnije<br />

pokazalo, to mu nikada nije uspjelo.<br />

Često se žalio da njegov biznis u tim<br />

zemljama koči politika.<br />

ČESTO SE ŽALIO DA<br />

NJEGOV BIZNIS U<br />

SLOVENIJI I HRVATSKOJ<br />

KOČI POLITIKA<br />

Novinari koji su u tom poslu barem<br />

20 godina, koliko je Mišković aktivan<br />

na privrednoj sceni Srbije, napominju<br />

da je u ta dva decenija ovaj privrednik<br />

samo jednom sudjelovao u TV dvoboju<br />

(protiv Živka Pregla, potpredsjednika<br />

savezne vlade Ante Markovića, na<br />

RTS-u 1990.), da je dao jedan ili dva<br />

navodno “servirana intervjua” i da se<br />

nekoliko puta oglasio kratkim javnim<br />

govorima na rođendanima svoje kompanije.<br />

Oni koji ga poznaju pritom tvrde<br />

da uopće nije šutljiv čovjek.<br />

Mišković se oprobao i u državničkim<br />

vodama. Krajem 1989. izabran je<br />

za potpredsjednika Republičkog izvršnog<br />

vijeća pod vladom svemoćnog Slobodana<br />

Miloševića. Svjedoci, međutim,<br />

tvrde da Mišković nije bio oduševljen<br />

funkcijom i da je se zasitio za samo nekoliko<br />

mjeseci. Već je urbana legenda<br />

da se navodno nije ni pokušao vratiti<br />

“društvenoj privredi”, nego da je već<br />

tada imao crv privatnog biznisa u glavi<br />

pa je, opet navodno, iznajmio sobu u<br />

beogradskom hotelu Slavija i odmah<br />

osnovao uvozno-izvoznu firmu Delta<br />

M (dvostruko M - Miroslav Mišković).<br />

Njegovi prvi poslovni partneri tvrdili<br />

su da je sam Mišković ovaj period opisao<br />

svojim “najtežim danima”, kada<br />

je radio potpuno sam, čak i bez sekretarice.<br />

Zli jezici bi možda rekli da iz<br />

tog razdoblja iskušavanja u privatnom<br />

poduzetništvu vuče “traume” koje je<br />

kasnije “liječio” okružen upadljivo lijepim<br />

ženama, najbližim suradnicama<br />

u holdingu.<br />

Medije je godinama intrigirala potpredsjednica<br />

Delta holdinga Milka<br />

Forcan koja je umjesto Miškovića govorila<br />

o poslovanju, da bi se u svibnju<br />

2010. na čuđenje mnogih poslovno<br />

rastala s njim. Nagađanja o uzroku odlaska<br />

iz Delte još se nisu ni stišala kada<br />

se na poziciji Miškovićevog glavnog<br />

oslonca pojavila Jelena Krstović, također<br />

uspješna mlada žena. Mnogi ovu<br />

“slučajnost” tumače kao Miškovićevu<br />

taktiku zbunjivanja protivnika.<br />

Snalažljivosti u biznisu Miškoviću<br />

očito nikada nije manjkalo pa se, tvrde<br />

upućeni, vrlo brzo domogao svog prvog<br />

milijuna. Navodno je sam jednom<br />

prilikom rekao da se to dogodilo “više<br />

na tuđu glupost, nego na vlastitu pamet”.<br />

Mišković tada, kao i Karići i još<br />

desetak okretnih “pionira novog srpskog<br />

kapitalizma”, kreće u izgradnju<br />

“poslovnog imperija” širokog spektra,<br />

s logikom brzog profita. Tako sljedećih<br />

godina isprobava sve i svašta - kupuje<br />

trgovinu sportskom opremom, osniva<br />

osiguravajuće društvo, kupuje poduzeće<br />

za proizvodnju bicikla, tvornicu<br />

deterdženata, mineralnog gnojiva, maloprodajni<br />

lanac, a kasnije će postati i<br />

ekskluzivni uvoznik i zastupnik proizvoda<br />

Fiata, Lancie, Alfa Romea, Nivee,<br />

Mulinexa, Ferrera, Nikea, Speeda, Escade,<br />

Mexxa… No, za razliku od većine<br />

skorojevića u biznisu, Mišković pokazuje<br />

da zna poslovati u svim uvjetima,<br />

a ne samo u ratnim vremenima.<br />

Tjednik Evropa je još 2005. pisao da<br />

će, kada se jednom bude radila povijest<br />

odnosa između političara i poslovnih<br />

ljudi u Srbiji, Mišković vjerojatno<br />

ostati zapamćen kao prvi pred čijim je<br />

kabinetom u velebnoj zgradi na Novom<br />

Beogradu čekala većina utjecajnih<br />

političara, a ne obratno.<br />

20<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

BERZA<br />

IVANA RISTIĆ — BEOGRAD<br />

Moguće smjene na vrhu<br />

Miroslav Mišković odbrojava dane na tronu, ocjenjuju analitičari. Bez<br />

maloprodajnog lanca Maxi, njegov će holding teško ponovno dostići 1,6<br />

milijardi eura prometa<br />

Miroslav Mišković uskoro<br />

bi mogao izgubiti<br />

vodeće mjesto na listi<br />

najbogatijih ljudi Srbije,<br />

barem kad je u pitanju promet najvećih<br />

kompanija. Budući da je Agencija za<br />

privredne registre primala financijske<br />

izvještaje za 2011. do kraja veljače te se<br />

njihovo objavljivanje dok ovo pišem još<br />

očekuje, ocjena je analitičara da Mišković<br />

odbrojava dane na tronu, ponajprije<br />

zato što je nezamislivo da bez maloprodajnog<br />

lanca Maxi, kojeg je prošle<br />

godine prodao belgijskom Delhaizeu,<br />

opet dostigne gotovo 1,6 milijardi eura<br />

prometa, koliko je okretao Delta holding<br />

na vrhuncu snage.<br />

Osim što je zbog nagomilanih dugova<br />

prodao dio kompanije s najvećim<br />

udjelom u prometu holdinga, na Miškovićevu<br />

poziciju na listi utjecalo je i jačanje<br />

drugih. Uz napomenu da plasman<br />

među Top 10 po visini prihoda ne znači<br />

nužno da su to i najbogatiji ljudi u Srbiji,<br />

jer mnogi kriju imovinu na računima u<br />

inozemstvu, može se reći da je u napad<br />

na prvo mjesto prije svih krenula Vic-<br />

toria Group, odnosno vlasnici Zoran<br />

Mitrović i Milija Babović, dok se treći<br />

suvlasnik, Stanko Popović, povukao<br />

početkom godine. Ta poljoprivredna<br />

kompanija je 2010. povećala prihode<br />

sa 463 na 539 milijun eura, za 16,4 posto,<br />

a u dinarima je rast bio još dinamičniji.<br />

Grupu čini 18 zavisnih firmi, među kojima<br />

i Sojaprotein iz Bečeja, Viktorija oil<br />

iz Šida, Fertil i Luka u Bačkoj Palanci,<br />

tvornica biodizela, Zorka i Veterinarski<br />

zavod Subotica.<br />

Posljednjih nekoliko godina k vrhu<br />

stremi i Farmakom MB Miroslava<br />

Bogićevića. Kompanija je samo u 2010.<br />

uspjela povećati dinarske prihode za<br />

astronomskih 80 posto, a u devizama<br />

za skoro dvije trećine, sa 178 na 291<br />

milijun eura. Bogićević slovi za jednog<br />

od rijetkih srpskih biznismena koje ne<br />

muči nelikvidnost.<br />

Snažan prodor na listi, sa 7. na 4. mjesto,<br />

ostvarila je Rudnap Grupa Vojina<br />

Lazarevića, uz rast prihoda sa 167 na<br />

257 milijuna eura iz osnovne djelatnosti,<br />

trgovine na veliko energentima i metalima.<br />

Lazarević je posljednjih godina<br />

TOP 10 SRPSKIH BOGATAŠA PREMA POSLOVNIM PRIHODIMA NJIHOVIH KOMPANIJA<br />

RANG VLASNIK KOMPANIJA SJEDIŠTE POSLOVNI PRIHODI NETO DOBITAK/<br />

U MIL. EUR*<br />

GUBITAK U MIL. EUR*<br />

2010. 2009. 2010. 2009.<br />

1. Miroslav Mišković Delta Holding Beograd 1583,3 1,715,6 8,6 46,3<br />

2. Zoran Mitrović i Milija Babović Victoria Group Novi Sad 538,8 463,1 17,6 8,2<br />

3. Miroslav Bogićević Koncern Farmakom MB Šabac 290,7 178,1 16,99 18,7<br />

4. Vojin Lazarević Rudnap Group Beograd 257,1 167,2 0,6 3,9<br />

5. Petar Matić MPC Holding Beograd 240,5 185,7 5,4 1,2<br />

6. Miodrag Kostić MK Group Beograd 198,9 170,8 7,5 6,9<br />

7. Predrag Ranković Peconi Invej Zemun 175,5 197,3 6,9 37,7<br />

8. Goran Perčević Interkomerc Beograd 154,2 109,6 3,2 2,2<br />

9. Slobodan i Bojan Radun Radun Inženjering Bačka Palanka 65,6 70,2 4,2 7,7<br />

10. Milojko Bjelić Bomex Holding Beograd 62,2 62,9 -0,3 2,8<br />

Izvor: TOP 300, Ekonom:east Media Group<br />

*2009. prosječni tečaj eura iznosio je oko 94 RSD, 2010. prosječni tečaj eura izosio je oko 103,5 RSD<br />

značajno investirao, naročito u poljoprivredu.<br />

U sredini liste, na 5. i 6. mjestu<br />

nalaze se MPC Holding Petra Matića<br />

sa 240 milijuna i MK Grupa Miodraga<br />

Kostića sa 199 milijuna eura.<br />

U vlasništvu Predraga Rankovića Peconija<br />

je 11 poduzeća, među kojima su<br />

tvornica duhana Monus, Milan Blagojević<br />

iz Smedereva, Rubin iz Kruševca,<br />

Vital iz Vrbasa, Albus iz Novog Sada i<br />

Pekarska industrija Pančevo, a suvlasnik<br />

je i tvornice ulja Sunce iz Sombora.<br />

Interkomerc, čiji je direktor Goran<br />

Perčević, nekadašnja uzdanica SPS-a,<br />

ubraja se među najbrže rastuće kompanije.<br />

U 2009. je povećao prihod za 40<br />

posto, a godinu dana kasnije za oko 50<br />

posto, na 154 milijuna eura.<br />

Predzadnje mjesto na listi zauzima<br />

Radun Inženjering u čijem su sastavu<br />

i tvornice sokova Nektar iz Bačke Palanke<br />

i mineralne vode Heba. Vlasnik<br />

tvrtke je Slobodan Radun, a kompaniju<br />

vodi njegov sin Bojan. Prošle godine<br />

dospjeli su u središte interesa kada su<br />

kupili slovenskog proizvođača sokova<br />

Fructal, što je jedna od rijetkih velikih<br />

investicija srpskih kompanija na tržištu<br />

Europske unije.<br />

Listu zaključuje Bomex Holding, čiji<br />

je jedini vlasnik i direktor široj javnosti<br />

malo poznati Milojko Bjelić.<br />

Desetorica srpskih biznismena s<br />

najrazgranatijim poslovima u Srbiji vlasnici<br />

su više od 200 tvrtki koje su, prema<br />

posljednjim dostupnim podacima,<br />

2010. godine ostvarile veći prihod nego<br />

Naftna industrija (NIS), Elektroprivreda<br />

(EPS) i Telekom Srbije zajedno. Te<br />

kompanije su 2010. inkasirale oko 3,6<br />

milijardi eura.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 21

FORBES<br />

BiH<br />

USITNJENA GLOBALIZACIJA<br />

Todorić ispred Mittala<br />

Kao i drugdje u regiji, država je najveći poduzetnik u BiH. Elektroprivreda,<br />

telekom i druge najprofitabilnije tvrtke još uvijek su u njezinim rukama.<br />

Grupacija ASA Prevent, u većinskom vlasništvu Nijaza Hastora, po<br />

prihodima je u 2010. godini zaostajala samo za Elektroprivredom BiH<br />

PIŠE: SNJEŽANA PAVIĆ<br />

Ne samo u Hrvatskoj, Ivica Todorić je najveći<br />

i najbogatiji poduzetnik i u susjednoj Bosni i<br />

Hercegovini. Konzum je na četvrtom mjestu<br />

liste najvećih tvrtki u BiH po ukupnom prihodu,<br />

a kad bi se uračunali i rezultati ostalih Agrokorovih tvrtki<br />

(Ledo, Zvijezda, Sarajevski kiseljak), Todorićeve bi kompanije<br />

u susjednoj državi sa 724 milijuna konvertibilnih maraka<br />

prihoda istisnule s trećeg mjesta državni BH Telecom.<br />

Usprkos krizi, Konzum i dalje širi svoj tržišni udjel u BiH.<br />

Od početka ove godine otvorio je nove trgovine u Sarajevu,<br />

Mostaru, Banjaluci, Prijedoru i Živinicama.<br />

Dok se u Hrvatskoj mjeri s Emilom Tedeschijem i Antom<br />

Vlahovićem, Todorić se u Bosni i Hercegovini našao u<br />

društvu s najvećima u svjetskim razmjerima, s britanskim<br />

tajkunom Lakshmijem Mittalom i ruskim predsjednikom<br />

Vladimirom Putinom. Na <strong>Forbes</strong>ovoj listi 100 milijardera<br />

svijeta, Britanac indijskog porijekla Mittal ove se godine sa<br />

šestog mjesta strmoglavio na dvadeset i prvo zbog velikog<br />

pada cijena čelika na svjetskom tržištu. Amerikanci su se<br />

zato povukli iz željezara u Sisku i Smederevu, no Mittal se u<br />

Bosni još uvijek drži. U BiH je kupio zeničku željezaru, danas<br />

ArcelorMittal Zenica, i rudnik Ljubija kod Prijedora.<br />

Putin se može uvrstiti u prvu trojku be-ha poduzetnika<br />

zahvaljujući naftaškoj Optima grupi iz Banjaluke iza koje<br />

stoji Gazprom, tvrtka u državnom vlasništvu Ruske Federacije.<br />

Relativno nova tvrtka, osnovana 2008., bila je 2011. prva<br />

na listi uvoznika i druga na listi izvoznika, prema podacima<br />

Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Gazprom, jedna od<br />

najvećih svjetskih kompanija, vlasnik je Zarubežnjefta koji<br />

je kupio rafineriju nafte u Bosanskom Brodu i kompletnu<br />

PETAR ĆORLUKA svoju je Violetu stvorio iz Prodexa, osnovanog 1990.<br />

u Grudama. Ne čekajući ulazak Hrvatske u EU i nove carine, lani je u<br />

Svetoj Heleni pokraj Zagreba otvorio tvornicu higijenskih proizvoda<br />

vrijednu 12 milijuna eura<br />

22<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

naftnu industriju u srpskom entitetu BiH. Rusi su rafineriju<br />

u Brodu, lanac benzinskih crpki Petrol i rafineriju ulja u<br />

Modriči 2008. godine udružili u novu Optima grupu.<br />

Kao i drugdje u regiji, i u BiH je država najveći poduzetnik<br />

jer su najveće i najprofitabilnije tvrtke poput elektroprivreda<br />

i telekoma još uvijek u njenim rukama. Prema listi<br />

100 najvećih tvrtki u BiH sarajevskih Poslovnih novina, po<br />

ukupnom prihodu za 2010. godinu na prvom je mjestu bila<br />

Elektroprivreda Sarajevo, a slijedi ASA Prevent Group u većinskom<br />

vlasništvu Nijaza Hastora, BH Telecom, Konzum i<br />

ArcelorMittal Zenica.<br />

Prema posljednjim službenim podacima, onima za 2010.<br />

godinu, ASA Prevent sa 730 milijuna konvertibilnih maraka<br />

(oko 365 milijuna eura) prihoda zaostaje tek za Elektroprivredom<br />

BiH (885 milijuna KM), a slijedi sarajevski BH Telecom<br />

sa 600 milijuna KM prihoda. Iako su 2010. po izvozu<br />

bili na prvom mjestu (428 milijuna KM), čini se da ASA<br />

Prevent, najpoznatiji po proizvodnji dijelova za automobilsku<br />

industriju, ponešto posustaje. Prema najnovijim podacima<br />

Uprave za indirektno oporezivanje, najveći izvoznici<br />

u 2011. bili su Aluminij Mostar, Optima grupa iz Banjaluke i<br />

zenička željezara, a na četvrtom mjestu je Prevent Cutting<br />

iz Visokog, dio ASA Prevent grupe. ASA Prevent je sa 27<br />

tvrtki, većinom vezanih uz automobilsku industriju, najveći<br />

poslovni sustav u BiH, sa pet tisuća zaposlenih. Holding<br />

ASA je najpoznatiji po trgovanju automobilima, a Prevent<br />

po proizvodnji autopresvlaka. Prevent danas ima pogone u<br />

Zenici, Visokom, Goraždu, Jelahu i Vogošći, gdje su suvlasnik<br />

Volkswagena Sarajevo.<br />

Osnivači ASA Preventa Nijaz Hastor i Nihad Imamović<br />

prije rata su radili u Tvornici automobila Sarajevo (TAS) u<br />

kojoj su se sklapali Golfovi. TAS je Nijaza Hastora još 1988.<br />

FAHRUDIN<br />

RADONČIĆ<br />

osim<br />

Dnevnog<br />

avaza i<br />

pratećih<br />

izdanja,<br />

vlasnik je<br />

najveće<br />

zgrade u<br />

BiH. Avaz<br />

Twist Tower<br />

ima 40<br />

katova i 142<br />

metra. Staro<br />

sjedište<br />

Avaza<br />

Radončić je<br />

preuredio u<br />

hotel Radon<br />

Plaza<br />

KAD BI SE ZBROJILI PRIHODI SVIH<br />

AGROKOROVIH TVRTKI, TODORIĆEV<br />

BI KONCERN ISTISNUO S TREĆEG<br />

MJESTA BH TELECOM<br />

poslao u Wolfsburg da im bude veza s Volkswagenom, a<br />

kad je počeo rat Hastor je osnovao tvrtku koja je radila za<br />

VW kao posrednik za isporuku dijelova iz zemalja bivše<br />

Jugoslavije. Kasnije je kupio nekoliko manjih pogona za<br />

proizvodnju autopresvlaka. Hastor je osnovao Prevent DEV<br />

u kojem je 45 posto udjela imao slovenski Prevent Global,<br />

koji je lani proglasilo stečaj. Prevent DEV ima tvrtke u desetak<br />

zemalja, s više od 10 tisuća zaposlenih, i jedan je od<br />

najvećih europskih proizvođača autodijelova. Grupa se širi<br />

i na djelatnosti izvan autoindustrije, pa su prije dvije godine<br />

preuzeli 51 posto Fima banke za sedam milijuna eura i preimenovali<br />

je u Moju banku.<br />

Među vodećim poduzetnicima u BiH je Izudin Ahmetlić,<br />

vlasnik i direktor naftne kompanije Hifa Oil iz Tešnja.<br />

Na desetom su mjestu najvećih tvrtki u BiH po ukupnom<br />

prihodu, a bili bi i bolje rangirani da se na listi nisu zasebno<br />

pojavile druge tvrtke iz sastava Hifa grupe, poput Hife d.o.o.<br />

i Hifa-Petrola Sarajevo. Hifa ima 19 benzinskih crpki i oko<br />

300 zaposlenih, a prije nekoliko godina krenuli su u distribuciju<br />

bitumena u regiji, od Hrvatske do Albanije i Kosova.<br />

Početkom veljače tvrtka je proslavila 10. godišnjicu. U Hifi<br />

su se tom prilikom pohvalili da ni jednu od svojih 56.009<br />

cisterni nafte nisu prodali nelegalno i bez plaćanja poreza,<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 23

FORBES<br />

BiH — USITNJENA GLOBALIZACIJA<br />

kako je to godinama bilo uobičajeno u njihovoj branši. Član<br />

Stranke demokratske akcije i ugledni poduzetnik, Ahmetlić<br />

se prije dvije godine isticao kao jedan od kandidata za premijera<br />

Federacije.<br />

Mjesto među najuspješnijima godinama drži Pero Gudelj,<br />

poduzetnik i vizionar iz Viteza oko čijega je FIS-a nakon rata<br />

niknuo trgovački i distribucijski grad u srcu Bosne, na cesti<br />

od Viteza prema Travniku. FIS-ovih 2000 zaposlenih raspoređeno<br />

je po 13 trgovačkih centara širom BiH, proizvode<br />

namještaj, tekstil, lustere, vlasnici su špedicije, građevinske<br />

tvrtke i farme junadi. Gudelj je ostao ”narodski čovjek” koji<br />

voli zasvirati harmoniku i nije se puno promijenio od 1987.<br />

kada je udario temelje svom poslovnom carstvu otvorivši u<br />

Vitezu prvu videoteku u Jugoslaviji.<br />

Osmi po dobiti, FIS Vitez je na 13. mjestu liste Poslovnih<br />

novina po ukupnom prihodu, a na 16. mjestu je Robot, trgovačka<br />

tvrtka Selvera Oruča s jednom od najvećih maloprodajnih<br />

mreža u BiH. Medijski slabo eksponiran, Oruč<br />

odmah nakon rata osniva Robot koji se brzo širi po federalnoj<br />

polovici Bosne i Hercegovine, a posljednjih godina i po<br />

srpskom entitetu. U Bihaću kupuje tvornicu Bira, nekad u<br />

sastavu Gorenja, i postaje najveći uvoznik kućanskih aparata<br />

u BiH. Bez obzira na krizu, u Tuzli su krajem 2011. otvorili<br />

svoj petnaesti trgovački objekt.<br />

Oruč je u tu investiciju krenuo zajedno s najvećim izdavačem<br />

u BiH Fahrudinom Radončićem, koji je svoje medijsko<br />

carstvo nadopunio biznisom s nekretninama, a potom se<br />

upustio u politiku osnovavši 2009. Savez za bolju budućnost<br />

BiH. Avaz grupa je na 13. mjestu liste najvećih tvrtki po dobiti<br />

u 2010. godini. Osim najtiražnijeg dnevnog lista Dnevnog<br />

NIJAZ HASTOR vodi ASA Prevent, najveći privatni poslovni sustav u<br />

BiH sa 27 tvrtki većinom vezanih uz automobilsku industriju<br />

avaza i niza pratećih izdanja, nekadašnji dopisnik Danasa<br />

iz Podgorice Fahrudin Radončić vlasnik je najveće zgrade u<br />

BiH, nebodera od 142 metra i 40 katova, Avaz Twist Towera.<br />

Staro sjedište Avaza preuredio je u hotel Radon Plaza.<br />

Kao jednu od najvećih tvrtki u regiji hrvatsko izdanje<br />

<strong>Forbes</strong>a je 2008. godine istaknulo grupaciju MIMS sarajevskih<br />

poduzetnika Hilme i Muje Selimovića, koja je tada, na<br />

vrhuncu snage, zapošljavala 5000 ljudi ne samo u BiH nego<br />

i u Sloveniji i Srbiji. No, čini se da je kriza ozbiljno narušila<br />

uspješnost njihovog poslovanja, a dodatno su pogođeni<br />

krizom na Bliskom istoku jer su imali velike investicije u<br />

Libiji. Po listi Poslovnih novina, sarajevski Klas je u 2010.<br />

godini bio na 25. mjestu najvećih po ukupnom prihodu, ali<br />

tvrtki iz grupacije nema među najuspješnijima po dobiti.<br />

Brzo širenje zahvaljujući jeftinim kreditima uzelo je danak<br />

pa je MIMS lani u listopadu morao objaviti da se povlači<br />

iz trgovine. Selimovići su tako morali odustati od ambicije<br />

da postanu bosanski pandan Todorićevom Agrokoru i<br />

Miškovićevoj Delti, zbog koje su pretkriznih godina brzo<br />

širili djelatnosti i stvorili koncern s tvrtkama od trgovine i<br />

prehrambene industrije do vojne industrije i medija.<br />

NAJVEĆI IZVOZNICI U 2011. BILI SU<br />

ALUMINIJ MOSTAR, OPTIMA GRUPA<br />

IZ BANJALUKE, ZENIČKA ŽELJEZARA<br />

I PREVENT CUTTING IZ VISOKOG<br />

Uspješnije od Selimovića s krizom se nose hercegovački<br />

poduzetnici Petar Ćorluka i Miro Grbešić, koji su svoja<br />

poslovna carstva uspješno proširili na Hrvatsku. Ćorlukina<br />

tvrtka Violeta bila je 18. na listi Poslovnih novina po ukupnom<br />

prihodu, a na 19. mjestu po ukupnom izvozu. Očekuje<br />

se da će ove godine plasman biti i bolji, s obzirom na stalni<br />

porast udjela na tržištu i Hrvatske i BiH. Ne čekajući da<br />

Hrvatska uđe u EU pa da nove carine blokiraju dotadašnju<br />

razmjenu, Ćorluka je u travnju prošle godine u Svetoj Heleni<br />

pokraj Zagreba otvorio tvornicu higijenskih proizvoda<br />

vrijednu 12 milijuna eura. Violetu, tvrtku s više od 700 zaposlenih,<br />

Ćorluka je stvorio iz Prodexa, poznate trgovačke<br />

i uvozničke tvrtke osnovane 1990. u Grudama.<br />

Sličan primjer je Mepas Mirka Grbešića iz Širokog Brijega:<br />

prvotno koncentrirani isključivo na trgovinu, još krajem<br />

devedesetih odlučuju se širiti i na proizvodnju. Na hrvatsko<br />

tržište Grbešić ulazi 1998. kupnjom Saponije iz Osijeka, a<br />

potom kupuje Kandit, Koestlin, Marasku i Brodomerkur. U<br />

BiH su bili deveti po neto dobiti i 24. po ukupnom prihodu.<br />

Da Grbešić ne posustaje, pokazao je ovih dana otvorivši<br />

najveći tržni centar u BiH, mostarski Mepas Mall, u koji je<br />

uložio više od 50 milijuna eura s idejom da bude glavni šoping<br />

centar između Splita, Livna, Sarajeva i Dubrovnika.<br />

24<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

FORBES<br />

MAKEDONIJA<br />

SKRIVENI NOVAC<br />

Bogataši u<br />

zakonskim rupama<br />

Netransparentnost tržišta kapitala ostavlja dovoljno prostora tvrtkama i<br />

poslovnim ljudima za manipuliranje informacijama o bogatstvu<br />

PIŠE: ALEKSANDAR MANASIEV, SKOPLJE<br />

Gotovo dva desetljeća nitko službeno ne zna tko<br />

su makedonski milijunaši i koliko su bogati. Za<br />

razliku od zapadnih zemalja, u Makedoniji bogataši<br />

nemaju posebnu želju hvaliti se iznosima<br />

svojih bogatstava. Zadnjih nekoliko godina objavljuju se<br />

informacije o tome koliko dionica imaju najmoćniji ljudi,<br />

ali sve je to samo šminka. Većina informacija se ne objavljuje.<br />

Zakon o vrijednosnim papirima zabranjuje, na primjer,<br />

objavu imena dioničara koji posjeduju manje od pet posto<br />

dionica. Obitelji nerijetko imaju udjele u nekoliko velikih<br />

tvrtki, i to nekoliko paketa ispod pet posto, koristeći tako<br />

skrovište koje im nudi zakon.<br />

K tomu, mnoge tvrtke koje godišnje okreću milijune<br />

eura ne kotiraju na burzi. Stajalo bi Tantalovih muka da<br />

se odredi njihova prava vrijednost i time bogatstvo njihovih<br />

vlasnika. Dionice velikih tvrtki posjeduju brojne<br />

offshore kompanije registrirane na Cipru, Djevičanskim<br />

otocima i u Panami. Utvrditi njihove vlasnike ponekad je<br />

nemoguća misija.<br />

Ovo je samo dio razloga zašto se makedonska burza ne<br />

može uzeti kao jedini i glavni izvor informacija za sastavljanje<br />

ljestvice najbogatijih ljudi u Makedoniji. Naš mali Top<br />

5 financijski najmoćnijih ljudi u Makedoniji sastavili smo<br />

pomoću liste 200 najmoćnijih tvrtki, koju svake godine<br />

objavljuje skopski Euro Business Center. Na popisu su se<br />

našli biznismeni koji su godinama smatrani najbogatijima,<br />

ali i oni koji su se brzo popeli na vrh upravljajući uspješnim<br />

tvrtkama.<br />

MAKEDONSKI BOGATAŠI PREMA POSLOVNIM PRIHODIMA SVOJIH KOMPANIJA<br />

RANG IME POSLOVNI PRIHODI KOMPANIJA DOBIT U 2010.<br />

U 2010. /MIL. EUR/<br />

/MIL. EUR/<br />

1. Minčo Jordanov 148,9 Makstil, Beton, Fakom 1,6<br />

2. Vladimir Todorović 89,3 Tinex 2,2<br />

3. Kočo Angjušev 88,1 BRAKO, EFT Makedonija,<br />

Feroinvest 3,7<br />

4. Živko Mukaetov 89,7 Alkaloid 10<br />

5. Ilija Gečev 72,4 IGM-Trejd 9,9<br />

26<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

KOČO ANGJUŠEV<br />

Vrtoglavo<br />

prema vrhu<br />

Profesor Fakulteta strojarstva u<br />

Skoplju održao je lekciju gospodarstvenicima<br />

kako ostvariti ogroman<br />

profit u kratko vrijeme. Njegovo<br />

ime nije među prvima kojih se sjetite<br />

kad pomislite na financijski najmoćnije<br />

ljude, ali ga visoko na listu<br />

stavlja činjenica da su tri tvrtke koje<br />

je osnovao i kojima upravlja, među<br />

200 najboljih po dobiti i prihodima.<br />

Angjušev je 2003. osnovao Društvo za<br />

zapošljavanje osoba s invaliditetom, za<br />

proizvodnju, trgovinu i usluge Feroinvest.<br />

Društvo je dio konzorcija koji je<br />

dobio koncesiju za izgradnju 21 male<br />

hidroelektrane. Dobit im je u 2010. bila<br />

gotovo 1,5 milijuna eura. Jedan je od<br />

osnivača i tvrtke BRAKO iz Velesa te<br />

predsjednik Upravnog odbora nakon<br />

što je Feroinvest 2003. postao vlasnik<br />

50 posto kapitala te tvrtke. BRAKO<br />

izrađuje žičane proizvode tražene na<br />

tržištima Balkana i Europe. Žele postati<br />

balkanski lider pa su 2006. otvorili<br />

proizvodne pogone u dunavskim lukama,<br />

BRAKO-Feroprodukt u Pančevu<br />

i BRAKO-Bugarska u Vidinu. Tako je<br />

tvrtka narasla u holding. U 2010. su<br />

imali promet veći od 16 milijuna eura.<br />

Pravi bum Angjušev je postigao sa<br />

skopskom tvrtkom EFT Makedonija,<br />

koja se ubrzo nakon osnivanja našla<br />

među 200 najmoćnijih tvrtki. Punopravni<br />

član EFT Grupe, tvrtka osnovana<br />

2006. danas je vodeći dobavljač<br />

energije na otvorenom tržištu u Makedoniji,<br />

a pokriva više od 90 posto<br />

tržišta. EFT Makedonija isporučio je<br />

2010. godine 1,4TW/h energije ukupno<br />

vrijedne 66 milijuna eura, što je oko<br />

80 posto ukupnog uvoza te godine i<br />

50-postotno povećanje u odnosu na<br />

količine energije dostavljene 2009. Preko<br />

novoosnovane tvrtke Metalinvest<br />

EFT, 2010. je EFT Makedonija postao<br />

vlasnikom velikog metalurškog kombinata<br />

Silmak iz Tetova. Direktor EFT-a<br />

Makedonija Angjušev postaje upravitelj<br />

i tog metalurškog kombinata.<br />

Angjušev vjerojatno nije najbogatiji<br />

čovjek u Makedoniji, ali smjestili smo<br />

ga u sam vrh zbog velikog uspona u samo<br />

tri godine. Bilo da se radi o prodaji<br />

energije ili prodaji žičanih proizvoda,<br />

pokazao je da može biti učitelj i puno<br />

bogatijim biznismenima.<br />

MINČO JORDANOV<br />

Makedonski<br />

kralj čelika<br />

Godinama ga smatraju najbogatijim<br />

poduzetnikom u Makedoniji. Okušao<br />

se u nizu biznisa, od čelika, vinogradarstva<br />

i vinarstva, do izdavanja dnevnih<br />

novina. U crnoj metalurgiji je više<br />

od 30 godina. Od 1983. do 1989. bio je<br />

generalni direktor Rudnika i željezare<br />

Skoplje, a potom do 1992. direktor Tehnometal-Vardara<br />

u Moskvi. Tada odlazi<br />

u Duferco SA iz Lugana, kompaniju<br />

koja se bavi čelikom. Od 1994. je tamo<br />

odgovoran za zemlje SSSR-a. Godine<br />

1997. postaje predsjednik Upravnog<br />

odbora Makstil AD-a Skoplje i član<br />

Uprave Dufercoa. Nakratko ulazi u politiku<br />

kao potpredsjednik Vlade, ali ne<br />

napušta biznis. Danas je vlasnik vinarije<br />

Stobi, građevinske tvrtke Beton, metalurške<br />

tvrtke Fakom, privatne klinike<br />

Remedika i dvaju dnevnih listova.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 27

FORBES<br />

MAKEDONIJA — SKRIVENI NOVAC<br />

VLADIMIR TODOROVIĆ<br />

Najbogatiji gradonačelnik<br />

Osnivač najvećeg lanca supermarketa u Makedoniji postao je načelnik najveće<br />

makedonske općine, skopske općine Centar. Todorović i obitelj su vlasnici tvrtke<br />

Tinex koja ima četrdesetak supermarketa u 10 gradova te lanac drogerija Cosmo<br />

Tinex. Tinex je 2010. godine imao promet od skoro 90 milijuna eura i tako stigao<br />

na 11. mjesto Top 200 najvećih tvrtki u Makedoniji. Multimilijunski biznis danas<br />

vodi njegova obitelj.<br />

ILIJA GEČEV<br />

Željezni<br />

milijunaš<br />

Ilija Gečev iz Kavadaraca osnivač je i<br />

vlasnik tvrtke IGM-Trejd, osnovane<br />

1994. godine. Glavna im je djelatnost<br />

trgovanje proizvodima crne metalurgije.<br />

To je najveća greenfield investicija<br />

u Makedoniji. Godišnje IGM-Trejd<br />

proizvede 120 tisuća tona zavarenih<br />

cijevi i profila, 90 posto za izvoz. Prema<br />

poslovnim rezultatima jedna je od<br />

10 najboljih tvrtki u Makedoniji i šesti<br />

najveći izvoznik u zemlji. Gečev je nedavno<br />

najavio da u Kavadarcima želi<br />

sagraditi tvornicu za preradu metala<br />

vrijednu 100 milijuna eura<br />

ŽIVKO MUKAETOV<br />

Lijek za<br />

uspjeh<br />

Mukaetov je CEO i predsjednik<br />

Upravnog odbora Alkaloida, najveće<br />

makedonske farmaceutske industrije.<br />

Njegova mladost unijela<br />

je novi duh u kompaniju i ona pod<br />

njegovim vodstvom svake godine<br />

ostvaruje sve veći profit. Alkaloid<br />

je danas šesta farmaceutska industrija<br />

u jugoistočnoj Europi, s 14<br />

ureda izvan Makedonije. Ima oko<br />

1350 zaposlenih, a većinski dio<br />

vlasničke strukture čine privatni<br />

dioničari, od kojih su oko 10 posto<br />

strani investitori. Prema Centralnom<br />

registru vrijednosnih papira<br />

Mukaetov je najveći individualni<br />

vlasnik i posjeduje 6,72 posto dionica<br />

Alkaloida, čija je vrijednost<br />

preko pet milijuna eura.<br />

28<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

FORBES<br />

KONTEKST<br />

TRŽIŠTE<br />

Burzovni balon<br />

divovskih razmjera<br />

Kontinuirani priljev svježeg kapitala u regiji stvorio je čudovišni burzovni<br />

balon koji je na vrhuncu premašivao cifru od 100 milijardi eura<br />

PIŠE: MARIO GATARA<br />

Nešto više od 700 bodova;<br />

toliko je iznosila vrijednost<br />

tada mnogima posve<br />

opskurnog burzovnog<br />

indeksa početkom 1999. godine,<br />

na startu uzlaznog trenda koji će se<br />

pretvoriti u nevjerojatnu pozitivnu<br />

seriju i domaćem tržištu kapitala<br />

priskrbiti status mjesta hodočašća<br />

širokih narodnih masa. Kao i svaki<br />

drugi početak, i ovaj je bio prilično<br />

težak, postavljajući pred ulagače<br />

brojne prepreke koje je valjalo svladati<br />

u lovu na prinose. Te 1999. godine<br />

Crobex jedva da se pomaknuo,<br />

namaknuvši tek mizernih 0,5% rasta<br />

vrijednosti, ali se zato na prijelazu<br />

milenija svijetla budućnost puno lakše<br />

dala nazrijeti, a već tijekom 2002.<br />

godine, mada još uvijek u uvjetima<br />

prilično niske razine likvidnosti,<br />

vrijednost indeksa se - udvostručila.<br />

Uslijedio kraći post, s neuobičajeno<br />

ZAGREBAČKA<br />

BURZA<br />

Grandioznom<br />

je ostala samo<br />

zgrada<br />

ZBROJ TRŽIŠNIH KAPITALIZACIJA SEDAM BURZI U<br />

REGIJI IZNOSIO JE KRAJEM 2007. ČAK 15% IZNOSA<br />

KOJI JE BIJELA KUĆA UTROŠILA NA SANACIJU<br />

NAJMOĆNIJIH SVJETSKIH BANAKA<br />

mršavih 1,1% rasta u izbornoj 2003.<br />

godini, koja je zaključena smjenom<br />

vladajuće garniture i ustoličenjem<br />

Ive Sanadera u Banskim dvorima.<br />

Završni čin nadasve uzbudljive<br />

predstave, obilježene posvemašnjom<br />

euforijom i psihologijom krda, potrajao<br />

je pune četiri godine i teško<br />

ga je opisati riječima, baš kao i ono<br />

što je uslijedilo poslije, ali sa suprotnim<br />

predznakom. Naime, punih devet<br />

godina trajala je pozitivna serija<br />

indeksa koji je tijekom 2007. godine<br />

preskočio čak i razinu od 5000<br />

bodova, označivši ujedno - početak<br />

kraja. Već iduće godine masovna je<br />

rasprodaja, dodatno osnažena paničnim<br />

bijegom inozemnih ulagača,<br />

izbrisala ogromne fragmente uzlaznog<br />

trenda i pozitivne pomake ne<br />

samo iz 2007., već i iz 2006. godine,<br />

osudivši domaću burzu na letargično<br />

razdoblje stagnacije.<br />

Kako to obično biva, većina ulagača<br />

balon nije na vrijeme prepoznala,<br />

prepuštajući se iluziji sazdanoj na<br />

očekivanju kako će impresivne stope<br />

rasta privući svježi kapital na tržište,<br />

usprkos brojnim signalima koji su<br />

upućivali na skori kraj idile. No kritična<br />

masa neophodna za promjenu<br />

trenda stvorena je u tili čas, rušeći ci-<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 29

FORBES<br />

KONTEKST<br />

KRAHU hrvatskog tržišta kapitala prethodila<br />

je serija od devet godina uzastopnog rasta<br />

vrijednosti burzovnog indeksa<br />

jene dionica nevjerojatnom brzinom<br />

i intenzitetom.<br />

Ako može poslužiti kao nekakva<br />

utjeha, balon nisu uspjeli prepoznati<br />

ni puno iskusniji investitori na razvijenim<br />

tržištima kapitala, ubilježivši<br />

idućih nekoliko godina ogromne<br />

gubitke. Samo tijekom 2008. godine<br />

američki je S&P 500, pod teretom<br />

subprime krize koja je ubrzo evoluirala<br />

u globalnu ekonomsku krizu<br />

katastrofalnih razmjera, ostao bez<br />

trećine svoje vrijednosti. Štoviše,<br />

unatoč višegodišnjem negativnom<br />

trendu, Crobex je i sada jako daleko<br />

od onih 700 bodova s početka priče,<br />

što se nikako ne može reći za S&P<br />

500 indeks, koji je još uvijek u minusu.<br />

Kriza je i na zemlje BRIC bloka,<br />

sinonima za tržišta u razvoju, djelovala<br />

poput utega, ali od tada do danas<br />

gubici su ipak amortizirani u nešto<br />

većoj mjeri.<br />

S druge strane, priča sa Zagrebačke<br />

burze gotovo je istovjetna<br />

iskustvima drugih tržišta u regiji.<br />

UJEDNAČEN minus vodeći regionalnih<br />

indeksa epilog je snažnog priljeva svježeg<br />

kapitala i balona koji je time stvoren<br />

Razlika je samo u činjenici da korijeni<br />

pozitivnog trenda datiraju od<br />

puno ranije, zbog čega se raširenom<br />

euforijom Zagreb prometnuo u regionalnog<br />

lidera, odnijevši, uvjetno<br />

rečeno, najveći dio kolača.<br />

Naime, u zbroju prometa ostvarenog<br />

na prostoru od Vardara do Triglava,<br />

Zagrebu je 2007. godine pripala<br />

gotovo - polovica. Formirajući veliki<br />

nesrazmjer ponude i potražnje,<br />

drastičan rast obujma trgovine oblikovao<br />

je višegodišnji trend rasta koji<br />

je kontinuiranim priljevom svježeg<br />

kapitala na neki način sam sebe hranio,<br />

zatvarajući začarani krug. Sve to<br />

u konačnici je iznjedrilo kulminaciju<br />

pozitivnog trenda tijekom 2007. godine,<br />

obilježenu uistinu impresivnim<br />

brojkama. Tako je, primjerice, samo<br />

u godinu dana ukupan promet na Zagrebačkoj<br />

burzi uvećan za trećinu,<br />

dosegnuvši te 2007. godine gotovo<br />

devet milijardi dolara. Ta cifra korespondira<br />

s otprilike polovicom hrvatskog<br />

državnog proračuna.<br />

DUBOKA KOREKCIJA traje već petu godinu<br />

zaredom, no najveći su gubici zabilježeni na<br />

samome startu, tijekom 2008. godine<br />

Zahvaljujući službenim podacima,<br />

razmjere euforije koja se proširila<br />

na prostoru bivše države moguće je<br />

izraziti i apsolutnim brojkama. Puki<br />

zbroj tržišnih kapitalizacija sedam<br />

tržišta u regiji otkriva konkretne<br />

obrise balona koji je do kraja 2007.<br />

godine narastao na nevjerojatnih 111<br />

milijardi eura. Usporedbe radi, to<br />

je čak 15% iznosa koji je Bijela kuća<br />

utrošila na inicijalni paket sanacije<br />

američkih investicijskih banaka, pokušavajući<br />

spriječiti krah Wall Streeta<br />

(i svijeta kakav poznajemo). Istog<br />

onog Wall Streeta i istih onih banaka<br />

koji, bilo u doslovnom ili pak prenesenom<br />

značenju, vladaju svijetom.<br />

Kategorijom tržišne kapitalizacije<br />

stvari je moguće staviti i u nešto<br />

širi kontekst. Naime, prema uvriježenoj<br />

klasifikaciji, valuacije dionica<br />

moguće je promatrati kroz prizmu<br />

odnosa tržišne kapitalizacije i bruto<br />

nacionalnog proizvoda (BNP).<br />

Ili u konkretnom slučaju, zbog nedostatka<br />

odgovarajućih podataka,<br />

ODNOS TRŽIŠNE KAPITALIZACIJE I<br />

BDP-A pokazuje kako su valuacije dionica na<br />

regionalnim burzama otišle - predaleko<br />

ODNOS BDP-a<br />

I TRŽIŠNE<br />

KAPITALIZACIJE<br />

NA VEĆINI JE<br />

BURZI U REGIJI<br />

TIJEKOM 2007. GODINE<br />

NAPROSTO OTIŠAO<br />

PREDALEKO<br />

TRŽIŠNA KAPITALIZACIJA SEGMENTA<br />

DIONICA također signalizira prenapregnute<br />

valutacije koje su bile “zrele” za korekciju<br />

30<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

SILOVIT RAST koji je prethodio masovnoj<br />

rasprodaji na teritoriju bivše države zaobišao<br />

je razvijena, ali i većinu tržišta u razvoju<br />

bruto društvenog proizvoda (BDP)<br />

čija odstupanja u odnosu na BNP<br />

za potrebe te kalkulacije možemo<br />

smatrati zanemarivima. Prema riječima<br />

Warrena Buffetta, “odnos tržišne<br />

kapitalizacije i BNP-a vjerojatno<br />

je najbolji način kojim se u svakom<br />

trenutku može procijeniti jesu li, i u<br />

kojoj su mjeri, valuacije dionica podcijenjene<br />

ili precijenjene”. U svakom<br />

slučaju, empirijski je dokazano kako<br />

je granica između fundamentalno<br />

podcijenjenog i precijenjenog tržišta<br />

negdje između 75% i 90% BDP-a. Sve<br />

ispod toga najčešće ostavlja dovoljno<br />

prostora za daljnji rast te, analogno<br />

tome, sve iznad toga otvara mogućnost<br />

intenzivnije korekcije.<br />

A izračun pokazuje kako je taj odnos<br />

na većini regionalnih burzi tijekom<br />

2007. godine naprosto otišao<br />

- predaleko. Izuzetak su Ljubljana i<br />

Beograd, koji su se, mjereno rastom<br />

burzovnih indeksa (SBI Top i Belex<br />

15), te godine ionako našli na dnu<br />

ljestvice, ostvarivši rast vrijednosti<br />

REKORDI su se tijekom 2007. godine nizali<br />

jedan za drugim, uključujući i katergoriju<br />

ostvarnog prometa<br />

REGIONALNI LIDER prema kriteriju<br />

ostvarenog prometa bio je upravo Zagreb,<br />

odnijevši gotovo polovicu ukupnog prometa<br />

od 56,6%, odnosno, 58%. Svi ostali<br />

su bili duboko na “opasnom teritoriju”,<br />

s troznamenkastim omjerom<br />

tržišne kapitalizacije i BDP-a. Da je<br />

zaista riječ o prenapregnutim ili čak<br />

ekstremnim valuacijama, pokazuje<br />

usporedba s Wall Streetom gdje je<br />

taj odnos, vrteći film stotinjak godina<br />

unatrag, po prvi puta poprimio troznamenkasti<br />

oblik krajem 1996. godine.<br />

Bio je to uvod u dot-com balon,<br />

a svi znamo kako je to završilo.<br />

Doduše, opisana kalkulacija odnosi<br />

se na tržišnu kapitalizaciju svih<br />

financijskih instrumenata koji su<br />

kotirali na burzama u regiji, što uz<br />

dionice podrazumijeva i obveznice,<br />

ali brojke nisu ništa manje uvjerljive<br />

čak i kada se taj balast izolira iz<br />

kalkulacije. Kao primjer je najjednostavnije<br />

opet navesti Zagreb, jer je tržišna<br />

kapitalizacija izlistanih izdanja<br />

sa Zagrebačke burze u oba slučaja (sa<br />

i bez obveznica) nadmašivala bruto<br />

društveni proizvod, signalizirajući<br />

rastuću opasnost od intenzivne korekcije.<br />

To bi, doduše, značilo i kako<br />

su, s aktualnim valuacijama, tržišta<br />

u regiji trenutno u manjoj ili većoj<br />

mjeri podcijenjena.<br />

Naime, odnos tržišne kapitalizacije<br />

i BDP-a niži od 50% sugerira<br />

značajnu podcijenjenost tržišta, dok<br />

omjer između 50% i 75% također<br />

ostavlja prostora za rast, osobito ako<br />

se iz jednadžbe isključe obveznice.<br />

Kao ekstreman primjer u ovom slučaju<br />

može poslužiti Ljubljana, gdje<br />

se tržišna kapitalizacija u razdoblju<br />

od 2007. do 2011. godine nominalno<br />

nije značajnije promijenila. No, za<br />

razliku od 2007. godine kada je na<br />

obveznice otpadalo gotovo šest (od<br />

ukupno dvadesetak milijardi eura),<br />

danas ta brojka iznosi čak 14,5 milijardi<br />

eura.<br />

Međutim, kako je aktivnost na<br />

regionalnim burzama već dulje lišena<br />

elementa masovnosti, prilično je<br />

nezahvalno prognozirati kada bi se<br />

taj potencijal za rast doista mogao i<br />

realizirati.<br />

Keune celebration show<br />

Najjače frizerske akademije regije koje su<br />

educirale stotine frizera, u čijem su sastavu<br />

doajeni frizerstva, nagrađivani talenti i entuzijasti<br />

,predstavile su u zagrebačkom kazalištu Komedija<br />

svoje najbolje radove.<br />

Svaka od tri akademije je u 45-minutnom<br />

look&learn seminaru predstavila najnovije<br />

frizerske trendove, a u drugom dijelu Showa<br />

prikazane su kreacije inspirirane Alternativom.<br />

Nastup Keune Akademije podržale su Keuneove<br />

ambasadorice Lana Baneli, Ecija Ivušić, Anja<br />

Šovagović, Larisa Lipovac te zaštitno lice Keunea<br />

Lejla Filipović, koje su pokazale prekrasne<br />

frizure inspirirane 80-im i 60-im godinama.<br />

Istom prilikom, KEUNE trend kolekcija ESCAP-<br />

ISM prikazana je u dva dijela pod nazivima<br />

STATEMENTS i SEDUCTIONS. Kolekcija<br />

Statements inspirirana je oštrim geometrijskim<br />

linijama, dok je kolekcija Seductions potraga<br />

za emocijama i senzualnošću. Predstavljena je<br />

i kolekcija UNIVERSE inspirirana svemirom te<br />

bogatstvom njegovih boja i oblika.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 31

FORBES<br />

LJUDI I KOMPANIJE<br />

OBITELJ GLIGORA<br />

NAJSKUPLJI<br />

Već četiri generacije obitelji Gligora iz Kolana prave sir. Ivan i Šime<br />

uspjeli su od teškoga posla napraviti i ozbiljan biznis. Njihov je paški sir<br />

najnagrađivaniji i najtraženiji, a u prestižnim zapadnim prodavaonicama<br />

za njega je rezervirano mjesto među vrhunskim ovčjim sirevima<br />

PIŠE: BORIS OREŠIĆ • FOTOGRAFIJE: JURE MIŠKOVIĆ<br />

34<br />

FORBES<br />

SVIBANJ, 2012

HRVATSKI SIR<br />

Kada se s južnih padina<br />

Velebita obruši prema<br />

moru, bura, hladna i<br />

suha, ledi krv u žilama,<br />

zaustavlja trajekte, nosi<br />

sve pred sobom, čak i krovove s kuća… I<br />

daje okus mlijeku koje čovjek pretvara u<br />

sir. I tako već stoljećima na otoku Pagu<br />

čija se unutrašnjost, za razliku od golih<br />

obala, i ovog proljeća zeleni od mlade<br />

trave na pašnjacima gdje pasu ovce. Bez<br />

njih na ovom otoku odavno ne bi bilo života.<br />

Osim hrane u obliku mlijeka, mesa<br />

i sira, ovca je čovjeku davala vunu i kožu<br />

za izradu odjeće. Biliška, ćara i pećara<br />

autohtone su vrste kojima je otpornost<br />

na buru upisana u gene. Kao uostalom i<br />

ljudima koji se ovdje rađaju i žive.<br />

Paške ovce, objašnjavaju nam domaćini,<br />

slobodno šeću u potrazi za aromatičnim<br />

mediteranskim biljem na koje je<br />

SVIBANJ, 2012 FORBES 35

FORBES<br />

LJUDI I KOMPANIJE — OBITELJ GLIGORA<br />

POJAČANJE IZ MANCHESTERA: Simon<br />

Kerr se u sirani Gligora zaposlio na pakiranju,<br />

kako bi bio u Kolanu s bebom dok je supruga<br />

završavala studij. Sada vodi marketing<br />

‘TO MORAŠ VOLJETI’: Nije riječ o<br />

visokoprofitabilnoj proizvodnji. Veliki dio posla<br />

obavlja se snagom mišića, a samo najotporniji<br />

mogu se izboriti s burom, kaže Ivan Gligora<br />

ŠIME GLIGORA: Sin osnivača sirane,<br />

diplomirani agronom i izvršni direktor<br />

obiteljske tvrtke želi udvostručiti izvoz jer na<br />

stranom tržištu nema kašnjenja s plaćanjem<br />

bura nanijela morsku sol u obliku slane<br />

prašine. Ovce spavaju pod vedrim nebom.<br />

Svakih pet dana treba ih prebaciti<br />

na novu lokaciju gdje će obrstiti travu<br />

i grmlje.<br />

U obitelji Gligora iz Kolana sir se<br />

pravi već četiri generacije, a od 1995.<br />

vlasnici su sirane čiji je sir najnagrađivaniji<br />

i najtraženiji na tržištu. Riječ je<br />

ujedno o najskupljem hrvatskom siru.<br />

U maloprodaji kilogram košta oko 260<br />

kuna, a na inozemnim tržištima postiže<br />

i dvadesetak posto višu cijenu po kojoj<br />

je u prestižnim prodavaonicama sireva<br />

u Velikoj Britaniji i SAD-u uz bok najcjenjenijim<br />

svjetskim ovčjim sirevima.<br />

Međunarodni institut za okuse i kvalitetu,<br />

ITQI iz Bruxellesa, tri im je godine<br />

zaredom, 2010., 2011. i 2012., dodijelio<br />

najvišu ocjenu, tri zvjezdice.<br />

U Kolanu su se kuće stisnule između<br />

suhozida koji premrežuju pašnjake poput<br />

čipke. Dovoljno je daleko od mora<br />

da turizam ne naruši starinski ugođaj,<br />

iako je Novalja udaljena samo par kilometara,<br />

a do nje je i još jedna paška znamenitost<br />

- plaža Zrče koja je posljednjih<br />

godina postala vodeći hrvatski brend<br />

kad je u pitanju razuzdana zabava.<br />

Kolan će se prije naći na putu ljubiteljima<br />

gastronomskih užitaka. U sirani<br />

Gligora turistima će rado pokazati kako<br />

se izrađuje i gdje dozrijeva sir, a potom<br />

ih pozvati na degustaciju. Uz ovčje, u<br />

ponudi su kravlji i kozji sirevi uz koje se<br />

servira dalmatinski pršut, slani inćuni<br />

te crno i bijelo vino. Sve se to može u<br />

Kolanu i kupiti, a Gligora ima i prodavaonice<br />

u Zadru, Rijeci i Splitu.<br />

Ivan Gligora, vlasnik i direktor te<br />

druge po veličini paške sirane, ponosno<br />

pokazuje brojna priznanja koja su<br />

njegovi sirevi dobili na sajmovima. Tu<br />

je i posebna dozvola Europske unije za<br />

izvoz sira u zemlje članice. Iz sirane je<br />

prošle godine izašlo oko 450 tona sira,<br />

od čega 70 tona paškog ovčjeg sira. Svake<br />

godine količina raste za 15 posto.<br />

“Na Pagu”, kaže Gligora, “od stočarstva<br />

mogu živjeti samo najotporniji i<br />

najuporniji, koji su se u stanju izboriti<br />

s burom, ali i nimalo lakim poslovima<br />

koje jednostavno treba voljeti.” Trud se,<br />

kažu nam, na kraju ipak isplati.<br />

Cijeli svoj radni vijek Gligora se bavi<br />

sirom. Rođen je u Kolanu, a roditelji<br />

su mu se bavili poljoprivredom i nisu<br />

mu mogli priuštiti školovanje. Uspijeva<br />

dobiti stipendiju uz pomoć koje u Kranju<br />

završava mljekarsku školu. Vraća<br />

se na otok gdje dobiva posao u Paškoj<br />

sirani, tada u sastavu Zagrebačke mljekare.<br />

Potom kao tehnolog 20 godina<br />

radi u Zadarskoj mljekari i napreduje<br />

do mjesta šefa proizvodnje. Početkom<br />

90-ih vraća se na Pag i ponovno zapošljava<br />

u Paškoj sirani, a 1995. osniva u<br />

Kolanu svoju siranu. Sjeća se kako je za<br />

pokretanje proizvodnje sredinom 90-ih<br />

U PODIZANJE MODERNE SIRANE GLIGORE SU<br />

2010. ULOŽILI 3,5 MILIJUNA EURA. OD TOGA JE<br />

OKO MILIJUN BESPOVRATNO DALA EU<br />

od HBOR-a dobio 80.000 njemačkih<br />

maraka kredita uz kamatnu stopu od<br />

vrtoglavih 18 posto.<br />

Danas ponosno ističe da su mu se svi<br />

snovi ispunili. Prvi je proizvođač sira na<br />

otoku čiji sirevi nose etiketu Izvorno<br />

hrvatsko. Uz pomoć novca iz EU fondova<br />

obitelj Gligora 2010. podiže u Kolanu<br />

siranu u kojoj se koristi najsuvremenija<br />

oprema. Uložili su 3,5 milijuna eura<br />

od čega im je oko milijun bespovratno<br />

dala EU bez čije se pomoći, kažu, ne bi<br />

ni upustili u toliku investiciju. Uz oca,<br />

posao vodi i sin Šime Gligora, izvršni<br />

36<br />

FORBES<br />

SVIBANJ, 2012

direktor, koji je u Zagrebu završio Agronomski<br />

fakultet. Prošle su godine imali<br />

promet od 26 milijuna kuna što je bio<br />

veliki skok u odnosu na 15 milijuna u<br />

2010. ili samo 10 milijuna u 2007. godini.<br />

Zapošljavaju 40 radnika, a mlijeko<br />

otkupljuju od oko 200 proizvođača,<br />

vlasnika ovaca. Imaju i vlastito stado<br />

od 120 ovaca. Čak 90 posto mlijeka otkupljuju.<br />

Paški sir se radi isključivo od<br />

paškog ovčjeg mlijeka, dok se kozje i<br />

kravlje za ostale sireve dovozi s kopna,<br />

iz cijele Dalmacije u kojoj su jedan od<br />

najvećih otkupljivača mlijeka. Godišnje<br />

otkupe i prerade oko 10.000 litara<br />

kravljeg, 3000 litara ovčjeg i 1500 litara<br />

kozjeg mlijeka. Za razliku od nekih drugih,<br />

sirana Gligora mlijeko ne kupuje u<br />

inozemstvu, tvrdi vlasnik. U usporedbi<br />

s kravljim, ovčje mlijeko ima triput više<br />

bjelančevina i masti.<br />

“Ovce daju mlijeko od siječnja do lipnja,<br />

a ostatak godine, da bismo popunili<br />

kapacitete, proizvodimo kravlje i kozje<br />

sireve. Ovčjeg mlijeka na otoku nema<br />

dovoljno da bi se moglo živjeti samo od<br />

paškog sira. Litru mlijeka plaćamo 12<br />

kuna što je jedno od najskupljih mlijeka<br />

u Europi. Za kilogram sira je potrebno<br />

sedam litara mlijeka. Limitirani smo<br />

količinama i zato paški sir mora imati<br />

visoku cijenu. Prošle ga je godine, zbog<br />

velike potražnje u turističkoj sezoni, već<br />

u rujnu ponestalo”, kaže Šime, dok otac<br />

Ivan negoduje što mnogi restorani gostima<br />

kao paški sir prodaju sir koji nema<br />

veze ni s Pagom niti s Hrvatskom.<br />

Otac i sin Gligora kažu kako na otoku<br />

OVČARSTVO U BROJKAMA<br />

nije bilo lako pronaći kvalitetne radnike.<br />

Vođenje marketinga i prodaje prepustili<br />

su Simonu Kerru (34), Britancu i<br />

paškom zetu koji je po struci socijalni<br />

radnik. Cijeli je život proveo u rodnom<br />

Manchesteru, a ponosno ističe svoje<br />

škotsko porijeklo. U Hrvatskoj je prvi<br />

put bio kao tinejdžer 1994. i svidjela mu<br />

se na prvi pogled. Za ponovni posjet odlučio<br />

se 2008. i toga ljeta u Rijeci upoznao<br />

Mirnu iz Kolana, svoju buduću<br />

suprugu. Ujesen 2009. počinje raditi u<br />

sirani, u početku na poslovima pakiranja.<br />

Vlasnici ubrzo u njemu prepoznaju<br />

talentiranog marketingaša čija poznanstva<br />

smatraju dragocjenim za probijanje<br />

paškoga sira na inozemna tržišta.<br />

U inozemstvu sada završava oko deset<br />

posto proizvoda. Prema riječima Šime<br />

S obzirom na površinu i broj stanovnika, Hrvatska je po broju ovaca u europskom<br />

prosjeku. Na sjeveru Europu ovce uglavnom žive u štalama i hrani ih se sijenom, pa je<br />

njihovo mlijeko i meso nešto lošije kvalitete nego u Hrvatskoj gdje se hrana bazira na<br />

prirodnoj ispaši.<br />

U Hrvatskoj se uzgojem ovaca bavi oko 10 tisuća ljudi. U prosjeku svaki ima po 50 ovaca.<br />

Ukupno ih je nešto više od pola milijuna. Ta brojka je već desetak godina podjednaka.<br />

Hrvatski sustav poticaja za ovčarstvo potpuno je usklađen s regulativom Europske unije,<br />

a i iznosi su podjednaki kao u tim zemljama. Vlasnik stada dobiva 122 kune po ovci, pa<br />

70 lipa po litri mlijeka koje prodaje mljekari, kao i 700 kuna po hektaru pašnjaka. Sve<br />

veća potražnja za vrhunskim sirom najbolji je poticaj za razvoj ovčarstva.<br />

FORMULA: Uz kombinaciju tradicionalne recepture i modernih tehnologija, bitna je i kvaliteta<br />

mlijeka. Treba ga 7 litara za kilogram sira, a 12 kuna za litru jedna je od najviših cijena u Europi<br />

Gligore, na stranom tržištu, za razliku<br />

od domaćeg, nema kašnjenja s plaćanjem<br />

pa im je cilj udvostručiti izvoz.<br />

Formula uspjeha je, tvrdi Ivan Gligora,<br />

u vrhunskom mlijeku te kombinaciji<br />

tradicionalne recepture i modernih<br />

tehnologija. Tek nakon godinu dana sir<br />

dobiva prepoznatljivu zrnatu strukturu.<br />

Sirana ima opremu za ispitivanje kakvoće<br />

mlijeka, kao i postrojenje za proizvodnju<br />

skute koja se dobiva zagrijavanjem<br />

sirutke u posebnim posudama.<br />

Svi važniji proizvođači sira na otoku,<br />

udružili su se 2005. u Udrugu proizvođača<br />

paškog sira. Cilj im je zaštiti izvornost<br />

svojih proizvoda. Glavni preduvjet<br />

koji su morali zadovoljiti bio je da se sir<br />

proizvodi na isti način kao i u prošlosti.<br />

Njegove su karakteristike predodređene<br />

autohtonom pasminom ovce koja<br />

se hrani samo na otočkim pašnjacima.<br />

Oznakom izvornosti ili zemljopisnog<br />

porijekla u cijeloj je Europi označeno<br />

svega šestotinjak poljoprivrednih proizvoda.<br />

Gligorin sir posjeduje i oznaku<br />

Hrvatski otočni proizvod.<br />

Na Pagu se godišnje proizvede oko<br />

300 tona ovčjeg sira i ta količina vjerojatno<br />

neće mnogo rasti. Zato je, kaže<br />

Ivan Gligora, najvažnije inzistirati na<br />

vrhunskoj kvaliteti koju tržište zna cijeniti.<br />

SVIBANJ, 2012 FORBES 37

FORBES<br />

LJUDI I KOMPANIJE — SALONA GRUPA<br />

Krešimir Sečak, nekadašnji<br />

Deloitteov stručnjak za ljudske<br />

potencijale, samopouzdano vodi<br />

Salona grupu tržišnim oceanima<br />

U DVIJE KRIZNE<br />

GODINE<br />

ZARADILI SMO<br />

VIŠE NO IKAD<br />

38<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

Stigao je u vrijeme najžešće krize u<br />

maloj brodogradnji. Danas, tri i pol<br />

godine kasnije, Krešimir Sečak stoji<br />

za kormilom tvrtke koja može postati<br />

svjetski lider na tržištu jedrilica visokih<br />

performansi<br />

PIŠE: JOZO VRDOLJAK • FOTOGRAFIJE: JAKOV PRKIĆ<br />

Kad narudžbe na pojedinim tržištima padaju ili<br />

stagniraju, najbolji način povećanja prodaje je<br />

proboj na nova tržišta”, kaže Krešimir Sečak,<br />

predsjednik Uprave Salona Grupe. Njegova<br />

tvrtka proizvodi jedan od najtraženijih brendova<br />

jedrilica, čije se cijene kreću od 150 tisuća do milijun<br />

i pol eura. Toliko će koštati regatno potpuno opremljena<br />

Salona 60, u ovom trenutku vjerojatno najveći projekt u<br />

hrvatskoj maloj brodogradnji.<br />

“Zadatak je dovesti brend Salona na razinu vodećih globalnih<br />

proizvođača performance jedrilica. U sljedećih pet<br />

godina želimo postati broj jedan u tom tržišnom segmentu”,<br />

naglašava Sečak. No, kako se ovaj stručnjak za ljudske potencijale<br />

uopće našao među jedrilicama?<br />

Diplomiravši na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u<br />

Zagrebu 1993. godine, Sečak se sa suprugom otisnuo sve do<br />

Novog Zelanda, države koja je u to vrijeme bila odredište<br />

mnogih mlađih visokoobrazovanih građana Hrvatske. U 11<br />

godina prošao je tipičan iseljenički poslovni put. Započeo je<br />

kao tehnički crtač i napredovao stepenicu po stepenicu, od<br />

poslova prodaje, inženjera razvoja, voditelja razvojnog tima,<br />

šefa proizvodnje i direktora razvoja do pozicija direktora<br />

srednje velikih proizvodnih kompanija. Radio je većinom u<br />

proizvodnim, izvozno orijentiranim tvrtkama i stekao veliko<br />

međunarodno iskustvo.<br />

U HRVATSKU SE VRATIO KRAJEM 2004. GODINE<br />

priključivši se Deloitteu, u prvom trenutku kao menadžer<br />

na projektu “20 ključeva”. Za godinu dana postao je voditelj<br />

projekta, a od 2005. je praktički vodio segment savjetodavnih<br />

poslova za proizvodna poduzeća - izrade strategije, planiranja,<br />

restrukturiranja i poboljšanja procesa, da bi 2007. na<br />

nivou regije pokrenuo konzalting za upravljanje ljudskim<br />

potencijalima. U tom je razdoblju počeo surađivati s vlasnicima<br />

ASA Prevent Group, obitelji Hastor, koji su mu 2009.<br />

ponudili da vodi Salona grupu, nautički segment Preventovog<br />

biznisa.<br />

Sečak je napustio Deloitte kao regionalni menadžer odgovoran<br />

za konzalting proizvodnim poduzećima u sedam<br />

zemalja regije Panon Adria i regionalni lider za usluge kon-<br />

JOZO VRDOLJAK JE<br />

DOPISNIK PRIVREDNOG VJESNIKA IZ SPLITA<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 39

FORBES<br />

LJUDI I KOMPANIJE — SALONA GRUPA<br />

zaltinga ljudskih potencijala. “U tri<br />

godine, tim kojem sam bio na čelu u<br />

Deloitteu utrostručio je prihode”, kaže.<br />

Početkom 2009. prihvatio je poziv<br />

vlasnika ASA Preventa, koji su krajem<br />

2007. kupili tvrtku AD Brodovi izravno<br />

od njegova dotadašnjeg vlasnika,<br />

tvrtke AD Plastik.<br />

Prevent je potom osnovao Salona<br />

grupu koja obuhvaća tvrtke AD Brodovi,<br />

Salona Charter i AD Nautica.<br />

AD Brodovi iz Solina proizvode jedrilice<br />

Salona i razvojni su centar za<br />

gumenjake Maestral. Salona Charter<br />

se bavi nautičkom djelatnošću u Marini<br />

Kaštela, a AD Nautica iz Visokog i<br />

Goražda u BiH proizvodi namještaj za<br />

brodove i gumenjake te male plastične<br />

dijelove za Salone. Gumenjaci Maestral<br />

proizvode se od 2009. u Visokom,<br />

ali uz hrvatski dizajn i know-how.<br />

Grupa ima oko 155 zaposlenih, stotinjak<br />

u AD Brodovima, pet u Salona<br />

Charteru, a pedesetak u AD Nautici.<br />

Broj zaposlenih varira ovisno o sezoni<br />

i broju narudžbi.<br />

PRODAJNA SEZONA BRODOVA<br />

traje od jeseni do ranog ljeta, a Sečak<br />

je tvrtku preuzeo u veljači, kada<br />

je - što zbog krize, što zbog nepromišljenog<br />

uvođenja trošarina koje su<br />

dodatno oporezivale plovila - prodaja<br />

pala za više od 60 posto. Stigao je, dakle,<br />

u vrijeme najžešće krize u maloj<br />

brodogradnji, kada je broj narudžbi<br />

drastično opao.<br />

AD Brodovi sudjeluju u prihodima<br />

Salona grupe s oko 70 posto, a jedrilice<br />

Salona uglavnom se plasiraju na<br />

inozemno tržište. “Zadatak je dovesti<br />

brend Salona na razinu vodećih<br />

globalnih proizvođača performance<br />

jedrilica. Zapravo želimo u sljedećih<br />

pet godina postati broj jedan u tom<br />

tržišnom segmentu i osigurati da nam<br />

iz godine u godinu raste i prodaja i<br />

profitabilnost, bez obzira na sadašnju<br />

krizu. U 2009. godini isporučili smo<br />

20 Salona, u 2010. godini 30 , 2011. već<br />

37. Trenutačno su naručena 42 broda,<br />

a predviđam da ćemo do kraja godine<br />

isporučiti pedesetak jedrilica. Znači, u<br />

“PO PRIHODIMA I KOLIČINI ISPORUČENIH PLOVI-<br />

LA VRATILI SMO SE NA RAZINU OD PRIJE KRIZE. PO<br />

TOME SMO VJEROJATNO JEDINSTVENI U EUROPI.”<br />

tri godine ne samo da smo preokrenuli<br />

trend, već smo udvostručili prihod<br />

i broj isporuka, i to u situaciji kada<br />

je nautičko tržište u svijetu i dalje u<br />

padu”, kaže Sečak.<br />

KONKURENCIJA JE U SVIM tržišnim<br />

nišama u svijetu ogromna, pogotovo<br />

u niši performance cruisera<br />

u kojoj je Salona jedan od najmlađih<br />

proizvođača. Sečaku je naruku svakako<br />

išla prepoznatljivost jedrilica<br />

Salona. Više su puta proglašavane<br />

brodovima godine u Hrvatskoj, a na<br />

sajmu brodova u Düsseldorfu jedrilica<br />

Salona 37 proglašena je europskim<br />

brodom 2007. u kategoriji od 10 do<br />

12 metara. Izabrao ju je, među pet finalista,<br />

međunarodni žiri nautičkih<br />

časopisa: BadNyt iz Danske, Bateaux<br />

iz Francuske, Batnytt iz Švedske, Fare<br />

Vela iz Italije, Seilas iz Norveške, Swissboat<br />

Yachting iz Švicarske, Waterkampioen<br />

iz Nizozemske, YACHT iz<br />

Grčke, Yachting World iz Velike Britanije,<br />

Yacht Revue iz Austrije i Yate iz<br />

Španjolske. Američki časopis Sailing<br />

World proglasio je Salonu 37 brodom<br />

2007. u kategoriji cruiser/racer.<br />

U situaciji općenitog pada narudžbi<br />

i do 70 posto, uz otprilike jednaku<br />

konkurenciju jer su svi značajniji<br />

igrači na tržištu nastavili proizvodnju,<br />

teško je i opstati. Podići broj isporuka<br />

smatra se izuzetnim uspjehom.<br />

“Najprije smo redefinirali strategiju.<br />

Odlučili smo da nam je prioritet<br />

osigurati rast prodaje kroz globalnu<br />

distribuciju, odnosno razviti dilersku<br />

mrežu širom svijeta, a paralelno<br />

s time poboljšati kvalitetu, izgled i<br />

performanse naših jedrilica. U 2009.<br />

su nam polovicu prometa radila dva<br />

distributera, što je dosta rizično. Stoga<br />

smo najprije povećali broj distributera<br />

u Europi. Danas Salona ima distributere<br />

u svim značajnijim europskim<br />

zemljama te u Koreji, Japanu, Kini,<br />

Hong Kongu, Novom Zelandu i Australiji.<br />

Pregovaramo s nekoliko distributera<br />

u Sjevernoj i Južnoj Americi<br />

te s distributerima na Karibima. Kad<br />

narudžbe na pojedinačnim tržištima<br />

padaju ili stagniraju, najbolji način<br />

povećanja prodaje je proboj na nova<br />

tržišta. Potom smo krenuli u razvoj<br />

novih modela i poboljšanje proizvoda.<br />

Od 2009. godine izašli smo s četiri<br />

nova modela, a pripremamo i Salonu<br />

60. To je u ovom trenutku vjerojatno<br />

najveći projekt u hrvatskoj maloj brodogradnji”,<br />

objašnjava Sečak.<br />

PRVA SALONA 60 trebala bi biti<br />

dovršena početkom iduće godine.<br />

Premijeru bi trebala imati na sajmu<br />

u Düsseldorfu, a Sečak se nada osvajanju<br />

i prestižnih nagrada za brod godine:<br />

“Već smo krenuli s promocijom<br />

Salone 60. Radi se o jedrilici koja ima<br />

dvije tržišne niše. Prva su vlasnici koji<br />

žele brz, kvalitetan i komforan brod, a<br />

druga su čarter tvrtke koje u ponudi<br />

žele imati i luksuznu jedrilicu. Sam<br />

projekt Salone 60 vrijedan je milijun<br />

eura, a na crtaćem stolu je i još veći<br />

brod, Salona 65.”<br />

Iz solinskog pogona upravo izlazi<br />

pet modela razvijenih od 2009. godine.<br />

Uz Salonu 60, to su Salona 35,<br />

38, 40 i 44. Novim modelima smanjena<br />

je težina, poboljšana čvrstoća<br />

i performanse, a i estetski su modernije.<br />

“Svaki od njih donio nam je rast<br />

prodaje. Primjera radi, prodali smo<br />

23 nove Salone 38 koja je na tržištu<br />

od kolovoza prošle godine. To bi bi-<br />

40<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

lo zadovoljavajuće i za proizvođače<br />

brodova dosta veće od nas. Iako naši<br />

proizvodi nisu jeftini, jer se smatraju<br />

premium proizvodima, uspjeli smo<br />

rasti bez snižavanja cijena.” Cijene se<br />

kreću od 150 tisuća do milijun i pol<br />

eura koliko će koštati regatno potpuno<br />

opremljena Salona 60. “Cilj nam je da<br />

sve tri tvrtke ove godine uprihode oko<br />

MASTER &<br />

COMMANDER:<br />

Zadatak je<br />

dovesti brend<br />

Salona na razinu<br />

vodećih svjetskih<br />

proizvođača<br />

performance<br />

jedrilica, kaže<br />

Sečak<br />

“USPJELI SMO SE RESTRUKTURIRATI I U<br />

SLJEDEĆEM RAZDOBLJU PLANIRAMO RAST PO<br />

GODIŠNJOJ STOPI OD PREKO 20%.”<br />

10 milijuna eura, s tim da bi AD Brodovi<br />

uprihodili između sedam i pol i<br />

osam milijuna eura. To je dvostruko<br />

više nego 2009.”<br />

Nedavno su se AD Brodovi okušali<br />

i na Dalekom istoku. Radi se relativno<br />

novom tržištu koje je sklonije kupnji<br />

motornih brodova odnosno glisera.<br />

“Ipak, svugdje na svijetu postoje zaljubljenici<br />

u jedrenje, tako da sada raste<br />

i azijsko tržište. Zanimljivo nam<br />

je i rusko tržište, na kojem bilježimo<br />

određene uspjehe. Isporučit ćemo i<br />

deset jedrilica na tursko tržište, za<br />

jednu čarter tvrtku. Ukratko, ove smo<br />

godine imali standardnu prodaju na<br />

našim stalnim tržištima, zahvaljujući<br />

proboju na nova tržišta ostvarili smo<br />

rast”, kaže Sečak.<br />

Uprava Salona grupe istodobno je<br />

provodila interno restrukturiranje u<br />

svim tvrtkama članicama. Smanjili su<br />

troškove, a povećali efikasnost i fleksibilnost<br />

pa sada mogu svaki brod prilagoditi<br />

zahtjevima kupaca. “U kratkom<br />

roku isporučili smo čarter flotu od deset<br />

jedrilica za domaću tvrtku koja je<br />

tražila preinake u interijeru, dizajn<br />

nove kobilice i opremu drugačiju od<br />

standarda.<br />

Kako Hrvatska ima idealne uvjete<br />

za jedrenje, u Salona grupi su razvili<br />

posebnu ponudu za čarter tvrtke, Salona<br />

Performance Charter koncept.<br />

“Tako smo privukli charter kompanije<br />

koje se žele diferencirati od standardne<br />

ponude. Nadamo se da ćemo u<br />

sljedećim godinama prodavati više<br />

Salona u Hrvatskoj, jer s njima sezona<br />

chartera dulje traje i profitabilnost<br />

je veća, bez obzira na veću inicijalnu<br />

investiciju”, kaže Sečak.<br />

Sečaka ohrabruje činjenica da su<br />

tvrtke koje se bave iznajmljivanjem<br />

plovila na domaćem tržištu počele<br />

ponovno investirati u kupnju novih<br />

brodova: Inozemno tržište stagnira i<br />

tvrtke se međusobno bore za kupce.<br />

“Mi smo zadovoljni jer smo se po prihodima<br />

i količini isporučenih plovila<br />

vratili na razinu od prije krize. Vjerojatno<br />

smo po tome jedinstveni u Europi.<br />

No, unatoč dobrim rezultatima,<br />

osobno ne vidim naznake oporavka tržišta.<br />

Kupci važu ponude, traže dodatne<br />

popuste i teško se odlučuju kupiti<br />

brod. Predviđamo da će iduće godine<br />

biti jednako teške kao prethodne, ali<br />

mi smo se uspjeli restrukturirati pa<br />

u sljedećem periodu planiramo rasti<br />

preko 20 posto godišnje.”<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 41

FORBES<br />

LJUDI I KOMPANIJE – VETROPACK STRAŽA<br />

NIJE DOVOLJNO<br />

BITI PROFITABILAN<br />

Velika je prednost staklene ambalaže što se može stopostotno reciklirati<br />

i to bezbroj puta. Od jedne tone starog stakla uvijek će se uz dodatak<br />

energije dobiti jedna tona nove staklene ambalaže jednake kvalitete<br />

PIŠE: ZDRAVKO BASARIĆ • FOTOGRAFIJE: KRUNOSLAV PAVLINA<br />

Hum na Sutli je maleno<br />

mjesto, a tom dojmu zacijelo<br />

pridonosi i granični<br />

prijelaz sa Slovenijom<br />

u središtu mjesta. No, ma<br />

koliko malen i zbijen između okolnih brda<br />

i granične rijeke Sutle, po gospodarskim<br />

kriterijima daleko nadmašuje svoju veličinu,<br />

jer u njemu su dvije najveće i najuspješnije<br />

zagorske tvrtke. Jedna od njih,<br />

vodeća po poslovnim rezultatima i u hrvatskim<br />

razmjerima, je Vetropack Straža.<br />

Tvrtka sa 152 godine proizvodne tradicije<br />

bitno odskače od prosjeka posustalog hrvatskog<br />

gospodarstva: 70 posto proizvodnje<br />

izvozi, većinom na tržišta susjednih<br />

država, zapošljava najveći broj ljudi u<br />

Krapinsko zagorskoj županiji, a u prošloj<br />

je godini proizvela rekordnih 242,9 tisuća<br />

tona ambalažnog stakla. Aktualni projekt<br />

remonta peći za proizvodnju bijelog stakla<br />

vrijedan je 170 milijuna kuna.<br />

Stoga ne čudi optimizam Tihomira<br />

Premužaka, predsjednika Uprave i generalnog<br />

direktora Vetropack Straže: “Očekujem<br />

da Vetropack Straža za pet ili deset<br />

godina i dalje bude moderna europska<br />

staklana, lider na tržištu ambalažnog stakla<br />

u regiji, tvrtka koja će biti u mogućnosti<br />

brzo i kvalitetno reagirati na sve veće i<br />

teže izazove tržišta.”<br />

Iako dobro posluje, Vetropack Stražu<br />

muče slični problemi kao i sve hrvatske<br />

tvrtke, raširena nelikvidnost i slabljenje<br />

kupovne moći građana. Istodobno im<br />

rastu troškovi proizvodnje, od troškova<br />

“Nitko se ne bi smio predstavljati<br />

modernom europskom kompanijom,<br />

a da je istodobno na sve<br />

strane dužan”, kaže direktor i predsjednik<br />

Uprave Tihomir Premužak<br />

energije do sirovina nužnih u proizvodnji.<br />

Dobro je, smatra Premužak, što se veliki<br />

dio gospodarstva ipak “prešaltao” i postao<br />

svjestan da se način na koji već duže<br />

funkcionira hrvatsko gospodarstvo više<br />

ne može održati: “Optimist sam u očekivanju<br />

strukturalnih promjena do kojih<br />

mora doći vrlo brzo u cijelom društvu. To<br />

nam je jedina šansa za izvlačenje iz gliba<br />

u kojem se sada nalazimo.”<br />

Vetropack Straža utemeljena je 1860.<br />

kao mala šumska staklana u kojoj su se<br />

proizvodile boce za punionicu mineralne<br />

vode u obližnjoj Rogaškoj Slatini. Od 1996.<br />

je u vlasništvu švicarskog Vetropacka, koji<br />

ima tvornice stakla u još pet zemalja. Švicarci,<br />

naravno, nisu kupili mačka u vreći.<br />

Straža je i tada bila kvalitetna tvrtka, a<br />

od preuzimanja se profitiralo jer je, po<br />

Premužakovim riječima, Straža od Vetropacka<br />

preuzela poslovnu filozofiju i<br />

način poslovanja, “njihovu procesnu organizaciju,<br />

odnosno svu onu pozitivnu<br />

poslovnu praksu koja postoji u grupaciji”.<br />

Svoja viđenja poslovanja moderne kompanije<br />

sažima u nekoliko riječi: “Mi u Vetropack<br />

Straži mislimo da je uspješna ona<br />

kompanija koja zaista (ne deklarativno)<br />

posluje prema načelima društveno odgovornog<br />

poslovanja. Nije dovoljno biti<br />

samo profitabilan ili forsirati samo investicije<br />

u tehnologiju, već je nužno stvoriti<br />

okruženje koje motivira i zaposlene, susretljivo<br />

je prema poslovnim partnerima<br />

i ima odgovornu ulogu u sredini u kojoj<br />

djeluje. Istodobno, uspješna kompanija<br />

42<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

mora konstantno voditi računa da svoje<br />

obaveze prema dobavljačima, zaposlenima<br />

i državi ispunjava na vrijeme. Nitko<br />

se ne bi smio predstavljati modernom<br />

europskom kompanijom, a da je istodobno<br />

na sve strane dužan. Sve je to pitanje<br />

poslovnog morala, etike u poslovanju, a to<br />

je dio priče koji, nažalost, u Hrvatskoj još<br />

nije uhvatio dovoljno duboko korijenje.”<br />

Stara je istina i dobro iskustvo da su<br />

upravo ljudi, zaposlenici, jedan od stupova<br />

uspješnog poslovanja neke tvrtke,<br />

a u Vetropack Straži je briga o kadrovima<br />

i njihovom osposobljavanju jedna od<br />

konstanti poslovanja. Tek za ilustraciju, u<br />

prošloj su godini imali prosjek od 2,4 dana<br />

obrazovanja, doškolovanja i stručnog<br />

osposobljavanja po svakom zaposlenom.<br />

Zaposlenike potiču da stječu nova znanja,<br />

nužna u primjeni sve novijih tehnologija<br />

u proizvodnji. Stipendiraju učenike i<br />

studente za potrebe tvrtke. “Mora postojati<br />

simbioza ulaganja u ljudske resurse<br />

i ulaganja u tehnologiju. I to mora biti<br />

skladan odnos Stoga vodimo proaktivnu<br />

kadrovsku politiku i na dugoročne staze<br />

pripremamo kadrove, posebno za ključne<br />

pozicije u proizvodnji i poslovanju”, kaže<br />

Premužak.<br />

Pred vratima članstva u EU, ali i radi<br />

vlastite budućnosti, odnos prema okolišu<br />

postaje sve značajnija tema, posebno<br />

kada je riječ o industrijskoj proizvodnji<br />

i gospodarenju otpadom. Za Vetropack<br />

Stražu ta je tema je i sastavni dio poslovne<br />

politike. “Proizvodimo ambalažu koja je<br />

ekološki i zdravstveno posve prihvatljiva.<br />

Naša je prednost što ta ambalaža može<br />

stopostotno reciklirati i to bezbroj puta,<br />

a da se uvijek od jedne tone starog stakla,<br />

uz dodatak energije, dobije jedna tona<br />

nove staklene ambalaže jednake kvalitete.<br />

Nadam se da će nove zakonske odredbe o<br />

sakupljanju ambalažnog otpada dovesti<br />

do toga da će što manje stakla završavati<br />

u otpadu, a čim više se vratiti u našu<br />

tvornicu. Prošle se godine, naime, u našu<br />

reciklažu vratilo tek 46 posto stakla plasiranog<br />

na hrvatsko tržište, a taj se postotak<br />

u Švicarskoj penje na čak 96 posto.<br />

Iako je uvođenjem sadašnjeg pravilnika<br />

o zbrinjavanju ambalažnog otpada stopa<br />

recikliranja stakla utrostručena (do<br />

2006. se u našu tvornicu vraćalo svega 18<br />

posto stakla), nikako ne možemo biti zadovoljni.<br />

Stoga se nadamo da će inicijativa<br />

Ministarstva zaštite okoliša vezana uz poboljšanje<br />

pravilnika i sustava sakupljanja<br />

ambalažnog otpada rezultirati porastom<br />

stope recikliranja svih ambalažnih materijala,<br />

a ne samo stakla. S obzirom na<br />

našu dugogodišnju tradiciju proizvodnje i<br />

recikliranja staklene ambalaže, smatramo<br />

da i mi možemo dati svoj doprinos uvođenju<br />

učinkovitog pravilnika i sustava”,<br />

objasnio je Tihomir Premužak.<br />

STIGAO JE NOVI HYUNDAI i30<br />

Zagreb, 15. svibnja 2012. - u prostoru tvrtke<br />

Hyundai auto Zagreb premijerno je predstavljen<br />

novi Hyundai i30. “Novog igrača za nove<br />

pobjede” u salon su uvezli hrvatski nogometni<br />

reprezentativci Domagoj Vida, Ivan Kelava<br />

i Šime Vrsaljko. Brojne uzvanike novi i30<br />

oduševio je odličnim dizajnom, udobnom i<br />

prostranom unutrašnjosti i odličnom cijenom<br />

od 99.990 kn za odlično opremljeni početni<br />

model. Dizajniran i razvijen u Hyundaijevom<br />

razvojnom centru u njemačkom gradu Rüsselsheimu,<br />

novi i30 ima sve što europski i<br />

hrvatski kupci žele. Od prvog predstavljanja<br />

na Salonu automobila u Ženevi u ožujku ove<br />

godine, novi Hyundai i30 pobudio je interes<br />

hrvatskih kupaca, ali i konkurencije. Znatno<br />

atraktivniji, udobniji i ekonomičniji novi Hyundai<br />

i30 zasigurno će nastaviti uspjeh svojeg<br />

prethodnika koji je činio 50% ukupne Hyundai<br />

prodaje u Hrvatskoj.<br />

“Novog igrača za nove pobjede” dostupan je<br />

u svim ovlaštenim Hyundai salonima.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES <strong>43</strong>

FORBES<br />

PERSPEKTIVE RAZVOJA - ISTRA<br />

SPONZORIRANI PRILOG<br />

JAKOVČIĆ: Ulagačima<br />

nudimo stotine projekata<br />

Istra do 2017. godine može postati županija pune zaposlenosti i dugoročne<br />

konkurentnosti<br />

RAZGOVARAO: ZDRAVKO BASARIĆ<br />

U<br />

vrijeme pretežno loših gospodarskih<br />

pokazatelja i<br />

mali pomaci iz ekonomske<br />

letargije mogu biti izuzetno<br />

značajni, a najave ili prvi koraci u velika<br />

ulaganja dobrodošli su znakovi gospodarskog<br />

oporavka. Nema sumnje da Hrvatska<br />

ima potencijala za uspješan gospodarski<br />

rast, a za ulagače je Istra nesumnjivo izazovno<br />

odredište. O istarskim razvojnim<br />

potencijalima razgovarali smo s Ivanom<br />

Jakovčićem, istarskim županom.<br />

Na gospodarskom, razvojnom planu,<br />

kako za pet ili deset godina vidite<br />

Istarsku županiju?<br />

Istarska županija može do 2017. godine<br />

biti županija pune zaposlenosti i<br />

dugoročne konkurentnosti. I to je realno<br />

provedivo opredjeljenje. Da bi se to ostvarilo<br />

moramo realizirati program Brijuni<br />

rivijera, 10 golf-igrališta s popratnim sadržajima,<br />

ustupiti pod razumnim uvjetima<br />

poljoprivrednicima Istre nekoliko tisuća<br />

hektara zemlje, izgraditi termoelektranu<br />

Plomin 3 na plin, plinificirati Istru, uložiti<br />

više stotina milijuna eura u zaštitu okoliša,<br />

izgraditi novu pulsku bolnicu, domove<br />

umirovljenika, škole, dvorane i Sveučilište<br />

u Puli. To je osnova. Uz te, imamo i stotine<br />

manjih projekata.<br />

U javnim istupima najčešće govorite<br />

o razvojnim projektima u turizmu,<br />

a što je s industrijom?<br />

Osnovu razvoja čini visoki turizam, ali<br />

WIN-WIN-WIN KOMBINACIJA: Istra je na<br />

savršenom mjestu u Europi, ima odličnu<br />

infrastrukturu i sjajne ljude, kaže župan<br />

i održiva globalna industrija, gdje prije<br />

svega mislim na Uljanik, TDR, Cimos i<br />

Kamen Pazin, te vrhunski poljoprivredni<br />

proizvodi s vrhunskom enogastronomijom<br />

No, bez industrije nema uravnoteženoga<br />

razvoja. Teško je u ovom trenutku<br />

govoriti o novim industrijama jer i danas<br />

skupo plaćamo grešku s Rockwoolom.<br />

Volio bih ulazak u visoke tehnologije i<br />

upravo nešto spremamo, ali nije lako privući<br />

ulagača.<br />

Budući da je hrana, posebno uzgoj<br />

zdrave hrane, tržišno izuzetno zanimljiva,<br />

kakvi su županijski razvojni<br />

planovi u tom segmentu?<br />

Pitanje je što je zaista zdrava hrana.<br />

Skloniji sam dokazanim metodama proizvoditi<br />

vrhunska vina, maslinova ulja,<br />

povrće, meso, sireve, pa i ribe.<br />

Koje prednosti može ponuditi vaša<br />

županija potencijalnim ulagačima?<br />

Ovisi o tome u što se želi ulagati. Za<br />

održivu industriju imamo nekoliko potpuno<br />

opremljenih poslovnih zona, kao i<br />

za trgovačke centre. Niz velikih, od preko<br />

100 milijuna eura, ali i manjih mogućnosti<br />

ulaganja u turizam s poodmaklo pripremljenom<br />

dokumentacijom.<br />

Na kojim resursima (prirodnim, kadrovskim<br />

ili nekim trećim, četvrtim)<br />

temeljite i razvojni optimizam i ponudu<br />

ulagačima?<br />

Prvo, od geografije ne treba bježati:<br />

Istra je na savršenom mjestu u Europi!<br />

Drugo: Imamo odličnu infrastrukturu. I<br />

treće, najvažnije, imamo sjajne ljude! To<br />

je win-win-win kombinacija!<br />

Što očekujete od Vlade, s kojim, kakvim<br />

mjerama treba podržavati vaše<br />

razvojne planove?<br />

Hrvatska bi se trebala decentralizirati<br />

i dio odgovornosti za razvoj prebaciti na<br />

lokalne i regionalne zajednice. Ako ništa<br />

drugo, očekujem brzo donošenje potrebnih<br />

odluka jer znam da novca ni u jednoj<br />

blagajni nema baš previše. Osim u onoj u<br />

Bruxellesu, za što se Istra već pripremila<br />

i očekujemo Vladinu podršku za programe<br />

koje želimo financirati iz europskih<br />

izvora.<br />

44<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

FORBES PROMO<br />

Pametni grad - Powered by Siemens<br />

KAKO ZGRADE MOGU<br />

UŠTEDJETI ENERGIJU<br />

Umrežavanje, razmjena informacija i inteligentna obrada<br />

podataka ključ su za visoku kvalitetu gradskog života budućnosti<br />

Zgrade imaju ključnu ulogu u potrošnji<br />

energije u gradovima. Odgovorne<br />

su za 40 posto globalne potrošnje<br />

energije. Jedan od razloga za to je još uvijek<br />

tipična podjela između opreme zgrade na<br />

komforni i sigurnosni dio. Budućnost nam<br />

donosi integrirana rješenja. Platforme će<br />

prikupljati informacije u stvarnome vremenu,<br />

postavljajući na taj način temelje za<br />

precizan nadzor i upravljanje potrošnjom<br />

energije kao i sigurnosnim aspektima zgrade.<br />

Zgrade tako postaju sigurnije, udobnije<br />

i energetski učinkovitije.<br />

Bit će moguće na temelju vremenskih<br />

prilika mijenjati vrijeme zagrijavanja zgrade<br />

ili pokrenuti pumpe za vodu ili rashladna<br />

postrojenja samo onda kada je potrebno, a<br />

ne prema ustaljenoj rutini. Inteligentni automatizirani<br />

sustavi za zgrade smanjuju i<br />

potrošnju energije u starim zgradama koje<br />

su zaštićeni spomenici kulture, a često tvore<br />

karakterističnu sliku europskih gradova. To<br />

vrijedi i u slučajevima kada odgovarajuću<br />

toplinsku izolaciju nije moguće postaviti.<br />

Povećanjem broja senzora za mjerenje<br />

temperature, svjetlosti ili kakvoće zraka,<br />

kvaliteta informacija o trenutačnom stanju<br />

zgrade u budućnosti će se poboljšati i tako<br />

pridonijeti boljoj optimizaciji. “Mjerenjem<br />

udaljenosti do susjednoga senzora, redovitim<br />

međusobnim sinkroniziranjem i tumačenjem<br />

podataka senzori će tvoriti samoorganizirajuće<br />

mreže”, izvijestio je dr. Rudolf<br />

Sollacher, istraživač senzorskih mreža u<br />

Siemensu. “Senzori mogu usporediti izmjerene<br />

vrijednosti i izračunati vrlo precizne<br />

prosječne vrijednosti za cjelokupni sustav”.<br />

Mreža može prepoznati jednostavne<br />

obrasce, poput toga da vrijednosti mogu<br />

odstupati od zadanih točaka u određenim<br />

okolnostima. To su već naučili suvremeni<br />

protupožarni detektori, koji na taj način<br />

sprječavaju lažne uzbune.<br />

Osim rastuće energetske učinkovitosti,<br />

potencijal zgrada za proizvodnju energije<br />

čini ih ključnim čimbenikom u energetskom<br />

krajoliku održivog grada. Novo<br />

glavno sjedište Siemensa u srcu Münchena<br />

samo će se opskrbljivati energijom, unatoč<br />

površini većoj od 45.000 m2. Pročelja u<br />

oblika slova V i unutarnja dvorišta optimiziraju<br />

opskrbu ureda dnevnim svjetlom, a<br />

fotonaponski sustavi na krovu i pročelju te<br />

uporaba podzemnih voda i oborinskih voda<br />

pridonose radu novoga glavnoga sjedišta<br />

bez emisije CO2.<br />

Aktivne zgrade<br />

proizvode električnu<br />

energiju<br />

U budućnosti će aktivne zgrade koje<br />

proizvode više energije nego što je<br />

potroše biti sve popularnije, čak i u gusto<br />

razvijenim gradskim četvrtima. Fotonaponski<br />

sustavi, vjetar i geotermalna<br />

energija nisu jedini dostupni alternativni<br />

izvori energije. Primjerice, poslovna<br />

zgrada uz glavni željeznički kolodvor<br />

u Stockholmu zagrijava se apsorbiranjem<br />

topline otprilike 250.000 putnika<br />

koji svakodnevno prolaze hodnikom<br />

željezničkoga kolodvora. Zgrade također<br />

mogu skladištiti energiju zagrijavanjem<br />

tople vode (s relativno niskim gubicima) ili<br />

punjenjem električnih automobila.<br />

Sve zastupljenije, ali još uvijek nestalno<br />

uvođenje obnovljive energije iz velikih<br />

vjetroelektrana, solarnih elektrana, zgrada<br />

ili kućanstava pred mrežne operatore<br />

stavlja potpuno nove izazove. Takvo<br />

okruženje otežava zadatak uravnoteženja<br />

energije, pojačavajući potrebu za znatno<br />

pametnijim mrežama. Kućanstva diljem<br />

Europe sada su opremljena pametnim<br />

brojilima za prikupljanje informacija<br />

o električnoj energiji koja se troši ili<br />

isporučuje u mrežu u stvarnome vremenu.<br />

Diljem Europe već je ugrađeno više od<br />

40 milijuna pametnih brojila. Visoka<br />

stopa pokrivenosti potrebna je kako bi<br />

se postigla najveća moguća energetska<br />

učinkovitost te u potpunosti iskoristila<br />

zelena energija koja se proizvede na<br />

distribuiranim lokacijama. www.siemens.<br />

com/cities<br />

46<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

FORBES<br />

ISTARSKI TURIZAM<br />

PERSPEKTIVE RAZVOJA — SPONZORIRANI PRILOG<br />

DESTINACIJA s velikim<br />

razvojnim potencijalom<br />

Najveći izazov za Istru je snažniji razvoj turizma izvan glavne sezone te širenje i<br />

poboljšanje ponude u unutrašnjosti poluotoka<br />

PIŠE: ZDRAVKO BASARIĆ<br />

Mnoge destinacije u svijetu<br />

krasi pridjev “destinacija<br />

s velikim potencijalom<br />

razvoja”, a<br />

među njih zasigurno valja ubrojiti Istru.<br />

Sa smještajnim kapacitetima za više od<br />

233 tisuće gostiju i s više od 16 tisuća<br />

vezova u nautičkom turizmu, s brojnim<br />

sadržajima i raznolikom bogatom<br />

ponudom u obalnom dijelu i unutrašnjosti,<br />

Istra je nesumnjivo najznačajniji<br />

hrvatski turistički igrač i svakako<br />

najvažnija županijska gospodarska<br />

djelatnost. O značaju istarskog turizma<br />

govore i brojke, jer Istra je tradicionalno<br />

najposjećenija turistička regija pa<br />

je tako u njoj u 2011. godini ostvareno<br />

31,6% svih dolazaka i 25,3% svih noćenja<br />

u Republici Hrvatskoj<br />

Činjenica je da glavninu istarske turističke<br />

ponude čine sadržaji u obalnom<br />

dijelu, a turistički kompleksi s hotelima<br />

od dvije do pet zvjezdica, uz pripadajući<br />

komfor i razinu usluge, imaju niz<br />

sportskih terena, mnogi i dobro opremljene<br />

fitness centre, saune te otvorene<br />

ili zatvorene bazene. Upravo ta razina<br />

ponude produžava, ali još ne dovoljno,<br />

turističku sezonu prema unosnoj<br />

djelatnosti kongresnog turizma i poslovnih<br />

skupova te sportskog turizma.<br />

Uz hotelski smještaj, istarski turizam<br />

zasniva se i na razgranatoj ponudi, od<br />

smještaja u sobama, preko apartmana,<br />

obiteljskih kuća i vila, do dobro uređenih<br />

i opremljenih kampova, a ponudu<br />

zaokružuje i 15 marina.<br />

Mada poslovni rezultati govore o<br />

RURALNI TURIZAM U ISTRI JE POSTAO<br />

POSEBAN PROIZVOD PA DANAS VEĆ OKO 200<br />

GOSPODARSTAVA NUDI GOSTIMA SADRŽAJE<br />

AGROTURIZMA<br />

uspješnim sezonama, turistički znalci<br />

dijelom su i kritičari postojećeg stanja<br />

jer, naravno, nije sve idealno. Tako Tomislav<br />

Popović, predsjednika Uprave<br />

rovinjske Maistre ocjenjuje: “Glavni i<br />

najveći izazov za Istru je snažniji razvoj<br />

turizma izvan glavne sezone. Nama,<br />

kao i ostalim hotelskim kompanijama<br />

u Istri, nije problem vršnog perioda, ta<br />

dva do tri ljetna mjeseca, već predsezona<br />

i posezona kada kapaciteti nisu<br />

zadovoljavajuće popunjeni. Da bi se to<br />

promijenilo, potrebno je intenzivnije<br />

raditi na prevladavajućoj turističkoj ponudi.<br />

Ili pak u gastronomskoj ponudi,<br />

primjerice: iako su do sada napravljeni<br />

veliki pomaci na razini Istre i Rovinja,<br />

još uvijek nemamo zadovoljavajući broj<br />

kvalitetnih restorana u destinaciji. Stoga<br />

Maistra pokušava vlastitim snagama<br />

pridonijeti dizanju razine kvalitete.”<br />

Nesumnjivo, Istra je turističko područje<br />

u kojem se najdalje otišlo u<br />

ponudi i dosta koraka od mora pre-<br />

48<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

ma unutrašnjosti. Riječ je o nekoliko<br />

projekata koji su već realizirani, ali se<br />

i nadograđuju. Ruralni turizam u Istri<br />

postao je poseban proizvod, a ne samo<br />

ljetna maritimna nadopuna. Danas već<br />

oko 200 gospodarstava u Istri, s oko<br />

1500 postelja, nudi gostima sadržaje<br />

agroturizma. No, po viđenju Edija<br />

Černjula, predsjednika Uprave Riviere<br />

Adrije iz Poreča, u tome dijelu ponude<br />

tek predstoje veliki poslovi: “Nužna je<br />

još veća integracija priobalnog turizma<br />

sa zaleđem, ali na način da nudimo<br />

svoje vrijednosti. Prihvatljiv broj golf<br />

igrališta, pješačke i biciklističke staze.<br />

Razni prirodni parkovi i slične ponude<br />

mogu Istri osigurati veći broj gostiju i<br />

dijelom produžiti sezonu.”<br />

I pored kritičkih promišljanja postojeće<br />

ponude te sagledavanja razvojnih<br />

potencijala, istarska je prednost , po mišljenju<br />

Denisa Ivoševića, direktora TZ<br />

Istarske županije, u tome što je “Istra<br />

učinila nekoliko ključnih poteza koji joj<br />

jamče da svoj ogroman potencijal pretvori<br />

u realnu platformu za ostvarenje<br />

konkurentske prednosti. Istra prije svega<br />

nije nepovratno uništila svoje osnovne<br />

resurse u najširem smislu te riječi.<br />

Izradila je detaljan plan razvoja na principima<br />

održivog i odgovornog razvoja,<br />

izgradila jasan konsenzus ključnih igrača<br />

oko vizije budućeg razvoja.” Upravo<br />

stoga što se zna što se i kako želi učiniti,<br />

ipak je lakše promišljati poslovnu budućnost<br />

i turističkih tvrtki i turističke<br />

djelatnosti u cjelini. A po riječima Edija<br />

Černjula, “Istra kao regija ima idealne<br />

potencijale da postane svjetski poznata<br />

destinacija. Kultura, prirodni resursi i<br />

svi ostali sadržaji Istru mogu označiti<br />

kao jedan veliki wellness prostor.”<br />

Pa što i kako učiniti? “Istra ima kapaciteta<br />

za pokretanje novog razvojnog<br />

ciklusa”, tvrdi Denis Ivošević, “i<br />

u sljedećih pet godina moraju se realizirati<br />

veliki projekti. Kad govorim o<br />

velikim projektima, prije svega mislim<br />

na cjelovitu realizaciju projekta Brijuni<br />

rivijera, na kompletnu obnovu i novo<br />

pozicioniranje otočja Brijuni ‘high end’<br />

gostima, golf i polo-projekti u nekoliko<br />

MAISTRA<br />

Pozicioniranje u gornjoj kategoriji<br />

Turistički proizvod Maistre u 2012. godini sastoji se od 10 hotela s 1781<br />

smještajnih jedinica, osam naselja s 2009 smještajnih jedinica i sedam<br />

kampova sa 7876 parcela. Ukupan kapacitet Maistre iznosi 11.671<br />

smještajnih jedinica u kojima se može smjestiti gotovo 34.000 gostiju Do<br />

kraja 2011. godine Maistra d.d. je u svoj turistički proizvod i destinaciju<br />

investirala preko 2,2 milijarde kuna, čime je udio objekata s čeitri ili pet<br />

zvjezdica u Maistrinom portfelju narastao na više od 70 posto u hotelima<br />

i resortima. Budući investicijski planovi Maistre temelje se na uvođenju<br />

hotela i resorta kategorije četiri i pet zvjezdica koji će biti temelj tržišnog<br />

pozicioniranja cjelokupne destinacije i kompanije, te uvođenju inovativnih<br />

i konkurentnih sadržaja u ponudu. U tijeku je razrada nekoliko projektnih<br />

planova koji uključuju prenamjenu postojećih te izgradnju novih turističkih<br />

objekata i komplementarnih sadržaja poput terena za golf, sportskih<br />

terena te objekta za animaciju i zabavu.<br />

RIVIERA ADRIA<br />

Investicijski planovi do 2022. godine<br />

Riviera Adria, po kapacitetima i prihodima najveća hrvatska turistička<br />

tvrtka, nastala je prošle godine kada su porečkoj Rivieri pripojene tvrtke<br />

Rabac i Zlatni otok, i ta tvrtka pod okriljem grupacije Valamar posluje<br />

u Poreču, Rapcu i Krku. Grupacija Valamar najveća je turistička grupa<br />

u Hrvatskoj, s ukupno 10 posto kategoriziranih smještajnih kapaciteta.<br />

Prema planu razvoja od 2013. do 2022. godine u svim se objektima Riviere<br />

Adrije predviđaju značajna ulaganja, u vrijednosti od oko 200 milijuna<br />

eura. Na kraju investicijskog ciklusa svi objekti bili bi manjim brojem kategorizirani<br />

s tri, najveći broj sa četiri i manji dio s pet zvjezdica. Planiraju<br />

se i velika ulaganja u kampove s ciljem dostizanja četiri i pet zvjezdica.<br />

U idućem razdoblju poslovni se uspon tvrtke zasniva na obnovi objekata<br />

(novi proizvodi) i njihovom repozicioniranju na tržištu, zatim na trajnom<br />

ulaganju u zaposlenike, partnerskom odnosu s lokalnim okruženjem te<br />

očuvanju prirodnih resursa.<br />

PROJEKT BRIJUNI RIVIJERA<br />

Investicija vrijedna 2 milijarde eura<br />

Projekt Brijuni rivijera zasniva se na investicijama vrijednim više od dvije<br />

milijarde eura, a realizacija će donijeti i više od dvije tisuće novih radnih<br />

mjesta. Projekt će prostorno obuhvatit četiri lokacije na području gradova<br />

Pule i Vodnjana te općine Fažana. Lokacija Pineta površine je 50<br />

hektara, a predviđeni su hoteli sa 650 kreveta i četiri do pet zvjezdica, te<br />

zona namijenjena sportu i rekreaciji. Na površini od 37 hektara lokacije<br />

Hidrobaza određene su zone ugostiteljsko-turističke te sportsko-rekreacijske<br />

namjene, a ponuđena su dva hotelska koncepta kapaciteta s 1000<br />

kreveta. Lokacija otok Sv. Katarina i Monumenti površine je 27 hektara,<br />

a predviđene su dvije luke nautičkog turizma ukupnih kapaciteta 600<br />

vezova u moru i suha marina kapaciteta tisuću vezova, hotel sa četiri do<br />

pet zvjezdica kapaciteta 200 kreveta te kompleks mješovite namjene<br />

javnih sadržaja. Lokalitet Muzil planiran je kao prostor otvoren za sve<br />

građane, a objedinjavat će javne sadržaje, ekološke parkove, umjetnost,<br />

sport, rekreaciju, turizam i ugostiteljstvo.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 49

FORBES<br />

ISTARSKI TURIZAM<br />

PERSPEKTIVE RAZVOJA — SPONZORIRANI PRILOG<br />

klasterskih cjelina u Istri, set velikih<br />

manifestacija i evenata te dodatno podizanje<br />

razine kvalitete usluga i smještaja<br />

u središnjem dijelu Istre.”<br />

Upravo na takvim opredjeljenjima<br />

zasnivaju se dijelom već započeti projekti<br />

u obalnom dijelu i u unutrašnjosti<br />

Istre. Riječ je ponajprije o projektima<br />

koji bi značajno produžili sadašnju sezonu,<br />

prvenstveno o kongresnom turizmu.<br />

U tome dijelu ponude dobra su<br />

iskustva Maistre jer, kako kaže Tomislav<br />

Popović, “intenzivno smo ulagali<br />

i u kongresnu ponudu koja je iznimno<br />

zanimljiva u kontekstu cjelogodišnjeg<br />

poslovanja. Danas Rovinj slovi kao vrlo<br />

atraktivna kongresna destinacija zahvaljujući<br />

kongresnim kapacitetima u<br />

zoni Cap Aureo (hoteli Lone, Monte<br />

Mulini, Eden i Park) i prostorima bivše<br />

tvornice duhana. Ono na čemu također<br />

treba raditi u budućnosti da bi se<br />

privukao veći broj gostiju u razdoblju<br />

izvan glavne sezone jest razvoj novih<br />

kapaciteta i infrastrukture, ulaganje u<br />

turističke sadržaje, kreativniji turistički<br />

proizvod koji će biti motiv dolaska<br />

te razviti bolju dostupnost destinacije<br />

tijekom cijele godine.”<br />

TOMISLAV POPOVIĆ: Za<br />

privlačenje većeg broja<br />

gostiju izvan glavne sezone<br />

potrebni su novi kapaciteti<br />

i infrastruktura, ulaganje<br />

u turističke sadržaje i u<br />

kreativniji proizvod<br />

EDI ČERNJUL: Kultura,<br />

prirodni resursi i svi<br />

ostali sadržaji Istru mogu<br />

označiti kao jedan veliki<br />

wellness prostor, a nužna je<br />

još veća integracija priobalnog<br />

turizma sa zaleđem<br />

Uz kontinuirane investicijske iskorake<br />

u obalnom dijelu iniciran je, a dijelom<br />

je već i zaživio niz projekata u kontinentalnom<br />

dijelu Istre. Budući da u ljudskom<br />

rodu popriličan dio zadovoljstva<br />

stiže iz tanjura, gourment turizam jedan<br />

je od aduta s kojim se ozbiljno računa u<br />

istarskim razvojnim planovima. Cijela<br />

ideja zasniva se na nekoliko odrednica.<br />

Prostor izgledom mora imati elemente<br />

SMJEŠTAJNI KAPACITETI<br />

U ISTRI (2011.)<br />

HOTELI ukupno<br />

Hoteli *****<br />

Hoteli****<br />

Hoteli***<br />

Hoteli**<br />

APARTMANI<br />

TURIST. NASELJA<br />

ODMARALIŠTA ZA<br />

DJECU I MLADE<br />

PRIVATNI SMJEŠTAJ<br />

OSTALI ČVRSTI OBJEKTI<br />

KAMPOVI<br />

UKUPNO<br />

NAUTIČKITURIZAM<br />

27.985 postelja<br />

1.512 postelje<br />

9.008 postelja<br />

13.894 postelje<br />

3.571 postelja<br />

21.905 postelja<br />

11.347 postelja<br />

299 postelja<br />

56.799 postelja<br />

4.205 postelja<br />

111-083 osobe<br />

233.597 postelje/osobe<br />

16.711 vezova<br />

DENIS IVOŠEVIĆ: U Istri je<br />

ostvareno nekoliko ključnih<br />

poteza koji joj jamče da će<br />

svoj ogroman potencijal<br />

pretvoriti u realnu platformu<br />

za ostvarenje konkurentske<br />

prednosti<br />

istarske arhitekture, jelovnik prilagođen<br />

istarskim tradicionalnim jelima spravljenim<br />

na tradicionalan način, a uz maštovite<br />

jelovnike poseban se značaj pridaje<br />

istarskim vinima. Vino je, naravno,<br />

posebna priča i na njemu se zasniva, uz<br />

uobičajenu potrošnju, i razvoj vinskog<br />

turizma. Već sada je u Istri zaživjelo sedam<br />

vinskih cesta sa 110 itinerara. Za<br />

one kojima je takva ponuda dosadna,<br />

unutrašnjost Istre nudi mogućnosti<br />

bavljenja ekstremnim sportovima kao<br />

što su paragliding, free climbing , vožnja<br />

mountain bikeom, letenje zmajem,<br />

špiljarenje…<br />

Segment s kojim se razvojno izuzetno<br />

računa i u maritimnom i u kontinentalnom<br />

turizmu je sport koji cijele<br />

godine privlači goste većih platežnih<br />

mogućnosti. Riječ je, naravno, o golfu.<br />

Zasad se istarska golferska ponuda temelji<br />

pretežno na manjim igralištima,<br />

a u razvojnim planovima golf-tereni i<br />

prateća ponuda trebali bi postati jedan<br />

od značajnijih mamaca cjelogodišnjeg<br />

turističkog poslovanja. Svjedoči o tome<br />

i činjenica da se od 23 lokacije predviđene<br />

za izgradnju golf-igrališta u Hrvatskoj<br />

(po odluci Vlade iz 1999.) njih<br />

čak 14 nalazi u Istri, a po Prostornom<br />

planu Istarske županije broj lokacija za<br />

golf-igrališta povećan je na 22 potencijalna<br />

terena.<br />

Ideja očito ima napretek, ali put do<br />

realizacije baš i nije jednostavan. Na<br />

pitanje kako aktivirati resurse i osigurati<br />

razvoj, Edi Černjul odgovara: “To<br />

je istodobno i teško i lako pitanje. Poduzetničku<br />

klimu treba naglavačke<br />

okrenuti. Od lokalne uprave, županije<br />

i države, svi moraju stvarati okvir za<br />

poželjno ulaganje, a ne za svaku investiciju<br />

gledati koliko će popuniti nezasitan<br />

budžet. Imamo šumu zakona i propisa<br />

koje treba reducirati i poboljšati. Kad<br />

budemo shvatili da svaki investitor<br />

očekuje dobit i da je to jedino logično,<br />

počet će se događati pozitivne promjene.<br />

Osobno vjerujem u promjene i napredak<br />

jer je kriza, i pored negativnih<br />

učinaka, ipak idealna prilika za prave<br />

zaokrete.”<br />

50<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

FORBES<br />

ISTARSKI RAZVOJNI POTENCIJALI<br />

PERSPEKTIVE RAZVOJA — SPONZORIRANI PRILOG<br />

OBILJE RAZLOGA<br />

za ulaganje u istarsko<br />

gospodarstvo<br />

Uz razvoj turizma i poljoprivrede te poticanje malog i srednjeg gospodarstva, ključne<br />

industrijske grane bit će brodogradnja, proizvodnja dijelova za automobilsku<br />

industriju, solarne opreme, duhanskih proizvoda, prerada kamena te kemijska i<br />

prehrambena industrija<br />

PIŠE: ZDRAVKO BASARIĆ<br />

Budući da su prosjeci najčešće<br />

nekakve slike iz kojih se očitava<br />

stanje cjeline, kada je riječ<br />

o istarskom gospodarstvu<br />

hrvatski prosjeci tek pokazuju koliko je<br />

Istra razvojno i gospodarski odmaknula<br />

većini županija. Uz izuzetno razvijenu<br />

turističku djelatnost, Istra ima razvijenu<br />

prerađivačku industriju, građevinarstvo,<br />

trgovinu, morsko ribarstvo i<br />

uzgoj ribe, poljoprivredu i transport. Po<br />

broju gospodarskih subjekata i prema<br />

financijskim pokazateljima poslovanja<br />

prednjače turizam, prerađivačka<br />

industrija i trgovina. Osim što je najrazvijenija<br />

hrvatska turistička regija s<br />

ostvarenih 31,6 % svih dolazaka i 25,3 %<br />

svih noćenja u Hrvatsku u prošloj godini,<br />

Istra ima najveću gustoću kulturnih<br />

manifestacija na godišnjoj razini, a i to<br />

je unosan posao. Ima i najveći stupanj<br />

automobilizacije i gustoće telefonske<br />

mreže u Hrvatskoj. S BDP-om od 12.810<br />

eura po glavi stanovnika svrstala se na<br />

drugo mjesto iza grada Zagreba, a odmah<br />

iza glavnog grada je i po najnižoj<br />

stopi nezaposlenosti. U Istri se ostvaruje<br />

najveći izvoz po glavi stanovnika,<br />

koji je u 2011. godini iznosio 6400 USD,<br />

a u robnoj razmjeni Istarske županije<br />

najveći udio ima prerađivačka industrija<br />

- gotovo 90 %, od čega polovicu čini<br />

brodogradnja.<br />

U području industrije nezaobilazno<br />

je ime Uljanika, jedinog zdravog hrvatskog<br />

brodogradilišta, zatim proizvođača<br />

građevinskog materijala kao što su<br />

Kamen Pazin, Koromačno, Rockwool.<br />

Regionalno veliki igrači su Tvornica<br />

duhana Rovinj i Cimos, proizvođač dijelova<br />

za automobilsku industriju. Tu je<br />

i Istragrafika, snažna tvrtka u proizvodnji<br />

kartonske ambalaže te Prehrambene<br />

tvrtke kao što su Pisinium, Puris ili<br />

Agrolaguna. Na dugačkom popisu niz<br />

je uspješnih tvrtki u proizvodnji namještaja,<br />

električnih strojeva i uređaja,<br />

stakla, obrade metala, plastike, drva,<br />

tekstila i proizvodnje hrane i pića.<br />

S takvom osnovom zasigurno su<br />

lakše izvedivi razvojni planovi. Jasna<br />

Jaklin Majetić, predsjednica županijske<br />

HGK, o tome kaže: “Strateški razvojni<br />

ciljevi Istarske županije u narednom<br />

desetgodišnjem razdoblju su postati<br />

moderna, otvorena i gospodarski konkurentna<br />

regija u okvirima uravnoteženog<br />

i održivog razvoja. S obzirom na to<br />

da je prvi strateški cilj dostići međunarodnu<br />

konkurentnost, Istarska će se županija<br />

profilirati u pravcu multisektorskog<br />

razvoja gospodarstva s osloncem<br />

na prerađivačku industriju, turizam i<br />

U ISTRI SE OSTVARUJE NAJVEĆI IZVOZ PO<br />

STANOVNIKU - U 2011. GODINI VRIJEDIO JE<br />

6400 USD. U ROBNOJ RAZMJENI GOTOVO 90%<br />

ČINI PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA, OD ČEGA<br />

POLOVICU BRODOGRADNJA<br />

proizvodnju autohtonih poljoprivrednih<br />

proizvoda, kojim bi se poticao razvoj<br />

malog gospodarstva i poduzetništva<br />

baziranog na primjeni inovacija,<br />

znanja i najsuvremenijih tehnologija,<br />

posebno informacijskih i komunikacijskih.<br />

Osim podizanja konkurentnosti,<br />

Istarska županija je proklamirala u<br />

narednom desetogodišnjem razdoblju<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 51

FORBES<br />

ISTARSKI RAZVOJNI POTENCIJALI<br />

PERSPEKTIVE RAZVOJA — SPONZORIRANI PRILOG<br />

BREND: Proizvodnja<br />

najsofisticiranijih brodova<br />

ima važno mjesto u<br />

razvojnoj strategiji Istre<br />

dostići punu zaposlenost, gdje bi oko<br />

50% od ukupnog stanovništva bilo zaposleno.”<br />

Razvojna strategija Istarske županije<br />

temelji se na pet strateških razvojnih<br />

ciljeva koji se sastoje od 24 prioriteta i<br />

100 mjera, a osnovu čini uravnoteženi<br />

razvoj prerađivačke industrije, malog<br />

i srednjeg gospodarstva, maritimnog<br />

i kontinentalnog turizma te poljoprivrede.<br />

Ključne industrijske grane bit<br />

će brodogradnja s proizvodnjom tehnološki<br />

najsofisticiranijih brodova i<br />

ostalih plovnih objekata, uključujući<br />

vjetroelektrane na moru, proizvodnja<br />

dijelova za automobilsku industriju,<br />

solarne opreme, proizvodnja duhanskih<br />

proizvoda (u smanjenom obujmu<br />

zbog jačanja inozemne konkurencije na<br />

hrvatskom tržištu), prerada kamena, te<br />

u manjoj mjeri kemijska i prehrambena<br />

industrija<br />

Jedan od važnijih činitelja s kojim<br />

se računa u istarskom razvoju je poticanje<br />

malog i srednjeg gospodarstva.<br />

“Radimo na stvaranju povoljnijeg administrativnog<br />

okruženja i boljoj koordinaciji<br />

institucija važnih u startu i<br />

poduzetničkom djelovanju. Radimo i<br />

na stvaranju povoljnijeg financijskog<br />

okruženja za malo i srednje poduzetništvo<br />

- nove sheme kreditiranja, jamstva,<br />

vaučeri za konzultantske usluge”,<br />

kaže dr. Boris Sabatti, direktora IDA-<br />

Istarske razvojne agencije. O rezultatima<br />

najbolje svjedoče brojke: IDA-IRA<br />

je dosad u 11 kreditnih linija podržala<br />

670 projekata ukupne vrijednosti 452,7<br />

milijuna kuna. Radi se i na razvoju, internacionalizaciji<br />

klastera i povezivanju<br />

gospodarskih subjekata, pa su u Istri<br />

osnovani klasteri u automobilskoj, informatičko-tehnologijskoj,<br />

prijevoznoj<br />

branši, a u planu su klaster vinara, maslinara<br />

i građevinskog sektora.<br />

Pun razvojni pogodak u Istri su<br />

postigli i s poduzetničkim zonama. U<br />

startu je bilo predviđeno 15 strateških<br />

zona sa statusom prioriteta s obzirom<br />

na postojeću prostorno-plansku dokumentaciju,<br />

dotadašnju infrastrukturnu<br />

opremljenost i raspoloživu radnu<br />

52<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

JASNA JAKLIN MAJETIĆ: “U županiji<br />

namjeravamo u idućem desetogodišnjem<br />

razdoblju dostići punu zaposlenost, da oko<br />

50% ukupnog stanovništva bude zaposleno.”<br />

osobu u javnoj upravi zaduženu za investicije<br />

u zone, te bitno skratiti vrijeme<br />

za prikupljanje potrebnih informacija.<br />

Uz samu informaciju poduzetnik može<br />

dobiti i uvid u dostupne europske natječaje<br />

za financiranje rasta i razvoja svog<br />

poduzeća te u edukacije namijenjene<br />

poduzetnicima, koje provodi IDA. Većina<br />

zona opravdala je očekivanja jer<br />

su u potpunosti popunjene, a lokalna<br />

samouprava dalje radi na njihovom<br />

proširenju.”<br />

Proteklih je godina velika pažnja<br />

posvećena revitalizaciji poljoprivrede.<br />

O velikom napretku u vinogradarstvu,<br />

maslinarstvu i sustavu ekološke proizvodnje<br />

hrane možda najbolje svjedoče<br />

priznanja koja dobivaju istarski vinari<br />

i gastronomska ponuda. Jedan od nedovoljno<br />

iskorištenih potencijala zasigurno<br />

je poljoprivreda. Radi aktiviranja<br />

GOSPODARSTVO ISTARSKE ŽUPANIJE RAZVIJAT<br />

ĆE SE MULTISEKTORSKI, S OSLONCEM NA<br />

PRERAĐIVAČKU INDUSTRIJU, TURIZAM I<br />

PROIZVODNJU AUTOHTONIH POLJOPRIVREDNIH<br />

PROIZVODA<br />

ISTARSKA ŽUPANIJA U<br />

BROJKAMA<br />

Površina:<br />

2825 km2<br />

Broj stanovnika (2011.):<br />

208.440<br />

Administrativna podjela:<br />

31 općina<br />

10 gradova<br />

Gospodarstvo (2011.):<br />

9771<br />

aktivna tvrtka<br />

7624<br />

obrtnika i slobodnih zanimanja<br />

Broj zaposlenih (2011.):<br />

80.519<br />

Broj nezaposlenih (2011.):<br />

7914<br />

Prosječna stopa nezaposlenosti (2011.):<br />

8,5%<br />

snagu u okruženju. U međuvremenu,<br />

zbog povećane poduzetničke aktivnosti<br />

i iskazanih potreba poduzetnika, broj<br />

zona je povećan na 31. Dosad je u formiranje<br />

i poslovanje zona u Istarskoj<br />

županiji uloženo gotovo 152 milijuna<br />

kuna, a za opremanje i dovršetak novih<br />

zona, koje zauzimaju površinu od preko<br />

1200 ha, potrebno je još investirati<br />

više od 290 milijuna kuna.<br />

Među prednostima koje se nude, ali<br />

i kontinuirano nadograđuju, svakako<br />

je najvažnije to što se poduzetnicima<br />

olakšava pokretanje posla. “Poduzetnik<br />

koji želi započeti svoju djelatnost<br />

u Istri, ima povezani sustav koji može<br />

koristiti za svoju investiciju”, kaže dr.<br />

Boris Sabatti . “Poduzetnik u IDA- IRA<br />

može dobiti uvid u sve prioritetne zone<br />

te stanje u njima, može dobiti kontakt<br />

neobrađenih poljoprivrednih površina,<br />

po riječima Jasne Jaklin Majetić, “Istarska<br />

će županija i ubuduće značajno<br />

poticati programe proizvodnje zdrave<br />

hrane i autohtonih istarskih proizvoda<br />

poput pršuta, sira, čuvenih vina, rakija,<br />

djevičanskog maslinovog ulja, tartufa,<br />

meda, lješnjaka, ali i zaštite autohtonog<br />

istarskog goveda. U tom smislu je<br />

osigurana šira institucionalna podrška<br />

(Agencija za ruralni razvoj Istre, Fond<br />

za razvoj poljoprivrede i agroturizma,<br />

Institut za poljoprivredu i turizam), a<br />

osmišljeni su projekti navodnjavanja<br />

poljoprivrednih površina, zaštite izvorišta<br />

pitke vode, izgradnje veletržnica<br />

ribe i poljoprivrednih proizvoda, proizvodnje<br />

autohtonog sadnog materijala,<br />

koji su dijelom realizirani ili se namjeravaju<br />

financirati iz sredstava EU.”<br />

Izvoz (2011.):<br />

9,99%<br />

ukupnog hrvatskog izvoza<br />

Uvoz (2011.):<br />

4,50%<br />

ukupnog hrvatskog uvoza<br />

Pokrivenost uvoza izvozom (2011.):<br />

130,77 %<br />

Turizam:<br />

31,6 %<br />

svih dolazaka i<br />

25,3 %<br />

svih noćenja u RH (2011.)<br />

BDP po stanovniku (2009.)<br />

12.810 eura<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 53

FORBES<br />

GLAS PARTNERA<br />

Kako utjerati strah u kosti<br />

sporoj državnoj upravi<br />

Građani će ubuduće lako ući u trag svakom papiru koji su predali državnim<br />

službenicima, bio to zahtjev za izdavanje građevinske ili lokacijske dozvole ili rješenje<br />

o komunalnoj naknadi. Online ostaju i svi fizički izgubljeni dokumenti<br />

PIŠE ANDREJA BRATIĆ • SNIMIO DARKO TOMAŠ<br />

Hrvatska pošta pronašla<br />

je, osmislila i realizirala<br />

rješenje za gužve i duge<br />

redove pred šalterima različitih<br />

institucija koje će građanima<br />

napokon uštedjeti vrijeme i novac! Radi<br />

se, naime, o sustavu E-doc, suvremenom<br />

i učinkovitom računalnom rješenju<br />

koje obuhvaća sve faze uredskog<br />

poslovanja: prijam, urudžbiranje, dostavu<br />

u rad, otpremu integriranu s elektroničkom<br />

prijamnom knjigom (e-PK)<br />

Hrvatske pošte, pohranu i upravljanje.<br />

Sustav je namijenjen obveznicima<br />

primjene Zakona o općem upravnom<br />

postupku i Uredbe o uredskom poslovanju,<br />

odnosno tijelima državne<br />

uprave, jedinicama lokalne, regionalne<br />

i područne samouprave, ustanovama<br />

i pravnim osobama koje imaju javne<br />

ovlasti. Inače, ove institucije moraju se<br />

pridržavati i propisa o pohrani pa se<br />

obujam i složenost njihova poslovanja<br />

svakodnevno znatno povećavaju, a visoka<br />

razina radne učinkovitosti i brži<br />

ritam obavljanja poslovnih procesa<br />

postali su imperativ uredskog poslovanja.<br />

Projekt E-doc vodi tvrtka kći u stopostotnom<br />

vlasništvu Hrvatske pošte,<br />

HP Arhiv, čija direktorica Marija Jerić<br />

kaže kako se radi o sasvim novoj i jedinoj<br />

ovakvoj vrsti usluge u Hrvatskoj.<br />

“Uvođenje svih administrativnih<br />

postupaka i nadzor nad njima korisnik<br />

MARIJA JERIĆ Direktorica HP Arhiva, tvrtke koja vodi projekt E-doc, kaže kako<br />

se radi o sasvim novoj usluzi, jedinoj te vrste u Hrvatskoj<br />

može obaviti bez ulaganja u računala i<br />

programe jer je za primjenu sustava E-<br />

doc u poslovanju dovoljno imati internetsku<br />

vezu. Korištenjem ovog sustava<br />

zajamčen je bolji rad i povezanost svih<br />

organizacijskih cjelina, omogućena je<br />

kontrola učinkovitosti i djelotvornosti,<br />

a koristi imaju i građani kojima je u svakom<br />

trenutku internetski omogućen<br />

uvid u rješavanje njihovih predmeta”,<br />

objašnjava Jerić i dodaje kako pomoću<br />

sustava E-doc korisnici mogu centralizirati<br />

elektroničku arhivu dokumenata,<br />

pa je u elektroničkom obliku sve<br />

dostupno na jednom mjestu i u svakom<br />

trenutku. U takvoj bazi podataka<br />

pronalaženje predmeta je vrlo brzo i<br />

jednostavno jer nema traženja po policama.<br />

Čak i da se dokument zagubi<br />

u fizičkom obliku, postoji pohranjen u<br />

elektroničkom obliku. Podaci su spremljeni<br />

na serveru Hrvatske pošte, no<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 55

FORBES<br />

GLAS PARTNERA<br />

sustav omogućuje korisniku da podatke drži i na<br />

svojem serveru. “Posebnost naše aplikacije je i u tome<br />

što ima integriran sustav e-PK u dijelu koji se odnosi<br />

na otpremu dokumenata, pa tako zadržavamo korisnike<br />

u našem sustavu dostave. Prvi korisnik nove<br />

usluge je Grad Dubrovnik, koji upotrebljava aplikaciju<br />

od 1. siječnja ove godine”, kaže nam direktorica<br />

HP Arhiva.<br />

Reakcije s tržišta na sustav su, kako tvrde u Pošti,<br />

jako dobre. A zanimljivo je i da je njegova cijena vrlo<br />

povoljna.<br />

Direktorica Jerić tvrdi i kako je E-doc potpuno<br />

siguran u smislu čuvanja podataka, ali i diskrecije<br />

spram korisnika.<br />

“Kada bi gradovi i županije same išle u ovo, najprije<br />

bi trebali izabrati i nabaviti aplikativno rješenje,<br />

server, operativni sustav, bazu podataka, neprekidno<br />

napajanje, klima uređaj, voditi računa o izradi sigurnosnih<br />

kopija, implementirati i zaštitu za sustav. Ali<br />

kada mi osiguramo zaštitu za sustav u kojem je 50 ili<br />

100 gradova, županija, općina, tada je trošak ukupne<br />

eksploatacije sustava značajno manji za svakog subjekta.<br />

Niti jedan grad, lokalna uprava ili samouprava<br />

ne može toliko ulagati u zaštitu, kao što mi možemo.<br />

Sustav je maksimalno siguran”, objašnjava.<br />

Osim toga, Pošta je pokrenula i portal E-doc namijenjen<br />

građanima i poduzetnicima, odnosno fizičkim<br />

i pravnim osobama koje pomoću svojih računala<br />

mogu brzo ući u trag upravnim postupcima što su ih<br />

pokrenule i na jednom mjestu pregledavati sve svoje<br />

predmete i kontrolirati njihovo rješavanje. Građani će<br />

tako moći vidjeti u kojem je statusu njihov predmet,<br />

što omogućuje otvorenu, transparentnu i pravodobnu<br />

komunikaciju. Primjeri zahtjeva koje građani predaju<br />

i čije rješavanje mogu pratiti na portalu su, recimo,<br />

građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje o<br />

komunalnoj naknadi itd. Prigodom predaje zahtjeva<br />

u pisarnici osoba koja želi imati uvid u svoje predmete<br />

na internetu dobit će lozinku i korisničko ime, pa<br />

će tako iz udobnosti svoga doma moći saznati u kojoj<br />

je fazi rješavanje predmeta te kontaktne informacije<br />

za dodatna pitanja. Pitamo direktoricu HP Arhiva,<br />

kako to da se Hrvatska pošta prihvatila tog posla.<br />

“Hrvatska pošta radi na konkurentnom tržištu te<br />

konstantno poboljšava postojeće usluga te plasira nove<br />

s obzirom na potrebe korisnika i tržišta. To se radi<br />

i na ovaj način - modernizacijom i diverzifikacijom<br />

naših proizvoda i širenjem poslovanja. Na usluzi smo<br />

korisnicima i njihovim potrebama, a da pritom ostvarujemo<br />

dobit. Bavimo se svime čime se ovako velika<br />

tvrtka može baviti, a uzor su nam i drugi europski i<br />

svjetski poštanski operatori”, zaključuje.<br />

E–doc ukratko<br />

O sustavu E-doc:<br />

Sustav korisnicima nudi<br />

preobrazbu i modernizaciju<br />

uredskog poslovanja pomoću<br />

računalne aplikacije koja<br />

sadrži:<br />

- Knjige ulaznih i izlaznih<br />

dokumenata u elektroničkom<br />

obliku<br />

- Pretraživanje dokumenata<br />

- Kontrolu kolanja i provjere<br />

statusa dokumenata u obradi<br />

Komu je namijenjen:<br />

tijelima državne uprave<br />

jedinicama lokalne, regionalne<br />

I područne samouprave<br />

pravnim osobama s javnim<br />

ovlastima<br />

Ministarstva, državni uredi,<br />

državne upravne organizacije,<br />

županije, gradovi, općine,<br />

agencije, zavodi i ustanove<br />

olakšat će se bi I drugima<br />

koristeći E-doc<br />

Što nudi sustav<br />

E-doc<br />

središnji sustav za pohranu<br />

dokumentacije<br />

točnu i ažurnu evidenciju<br />

uzlazno – izlazne dokumenatcije<br />

provedbu i nadzor stanja<br />

poslovnih procesa<br />

bolji rad i povezanost svih<br />

organizacijskih cjelina<br />

mogućnost lake programske<br />

nadogradnje<br />

brži pristup informacijama za<br />

građane i zaposlene<br />

uštedu uredskog materijala i<br />

opreme<br />

povećanje kapaciteta ubrzanjem<br />

poslovnih procesa<br />

mjerljivo povećanje radne<br />

učinkovitosti i smanjenje<br />

troškova<br />

godišnju uštedu od 3504<br />

KWh za prosječan poslužitelj,<br />

kao I trošak klimatizacijskog<br />

uređaja<br />

Koristi E–doca:<br />

bez gomile spisa, urudžbenih<br />

knjiga, žutih mapa<br />

brži pristup informacijama<br />

kraći proces razmjene dokumentacije<br />

individualizacija odgovornosti<br />

cjelokupni uvid u poslovanje<br />

racionalizacija administrativnih<br />

postupaka<br />

znatna ušteda resursa<br />

povećanje stupnja<br />

učinkovitosti i produktivnosti<br />

- uštede od 50-80 posto od<br />

postojećih troškova uredskog<br />

poslovanje: materijal, oprema,<br />

režijski troškovi, vrijeme<br />

Za građane:<br />

računalni, online pristup svim<br />

informacijama iz udobnosti<br />

vlastitog doma<br />

provjera statusa, rješavatelja<br />

i točnosti predmeta preko<br />

računala ili mobitela<br />

brzina i lakoća u obavljanju<br />

katkad složenih administrativnih<br />

postupaka<br />

Funkcije:<br />

primanje i pregledavanje<br />

podnesaka/spisa i ostalih<br />

pošiljaka<br />

razvrstavanje i raspoređivanje<br />

podnesaka/spisa<br />

upisivanje ili evidencija podnesaka/spisa<br />

automatsko pridruživanje<br />

preko bar-koda<br />

dostava podnesaka/spisa<br />

referentima<br />

administrativno-tehnička<br />

obrada<br />

otprema spisa<br />

razvođenje spisa<br />

pohrana i čuvanje<br />

izdavanje spisa iz arhive<br />

komunikacija fizičkih i pravnih<br />

osoba preko portala<br />

56<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

FORBES<br />

KONTEKST<br />

Odiseja 2012.<br />

Nacrti prvog srpskog nanosatelita nalaze se pred stručnjacima<br />

Europske svemirske agencije, čime se ponovno podgrijava<br />

mit o tajnom jugoslavenskom svemirskom programu<br />

PIŠE: ALEKSANDAR APOSTOLOVSKI, BEOGRAD<br />

Baš kao u svemirskim prostranstvima<br />

gdje vrijeme<br />

nema nikakva značenja,<br />

tako je u samom finišu<br />

kozmičke kampanje zvane “Srbi lete<br />

u svemir”, dakle baš kada se pomislilo<br />

da će prvi satelit barem u nacrtima<br />

odletjeti u orbitu, tvorac svemirskih<br />

integracija, mladi astrofizičar Stefan<br />

Vlajković s meteorskih visina doslovce<br />

pao na zemlju. Čitava Srbija sada<br />

podsjeća na zemlju u koju je tresnuo<br />

meteor, a ne hiperaktivni dečko iz<br />

okolice Vrnjačke Banje, crvenih<br />

obraza i s naočalama tamnih okvira,<br />

koji podsjeća na bratića Harryja<br />

Pottera.<br />

Skandal je izbio kada je Fizički fakultet<br />

u Beogradu otkrio da je mladić<br />

falsificirao čak 18 ispita i na osnovi<br />

tih lažnih papira zgrnuo nešto manje<br />

od 6000 eura od republičkog fonda<br />

za talente, a potom odmaglio u<br />

Švicarsku gdje je postao asistent sa<br />

sjajnom, kozmičkom perspektivom.<br />

Ovaj Ostap Bender srpske znanosti<br />

uspio je redom prevariti ministra<br />

obrane Dragana Šutanovca, cijeli<br />

znanstveni establišment u Beogradu,<br />

pa onda i čitavu svemirsku europsku<br />

elitu. Genij ili šarlatan, svejedno, supertalentirani<br />

klinac i fizičar (to mu,<br />

naime, nitko ne osporava), sada je u<br />

bijegu od srpske policije koja je za<br />

njim izdala potjernicu.<br />

Država je preuzela pregovore s<br />

Bruxellesom, službeni Beograd tvrdi<br />

da je Stefan možda pao, ali da satelit<br />

nikada neće…<br />

U međuvremenu, mladi bjegunac<br />

STEFAN VLAJKOVIĆ<br />

JE MOŽDA PAO, ALI<br />

SATELIT NIKADA NEĆE<br />

PASTI, TVRDI SLUŽBENI<br />

BEOGRAD<br />

luta šumama oko Vrnjačke Banje kao<br />

neki svemirski Čaruga s peticama iz<br />

fizike. Vjerojatno se kreće samo noću<br />

i orijentira po zvijezdama.<br />

Ali, kako je srpska svemirska kuglica<br />

ipak lagano poprimila konačne<br />

obrise, projekt mikrokozmičkog<br />

programa bliži se kraju. Misija nema<br />

šifrirani kod, ali bi se mogla nazvati<br />

Odisejom 2012. jer su birokratskoinženjerske<br />

formalnosti već obavljene.<br />

Inženjeri s Fakulteta tehničkih<br />

nauka u Novom Sadu završili su u<br />

Bruxellesu konzultacije o sadržaju<br />

tehničke dokumentacije nanosatelita<br />

s ekspertima Europske svemirske<br />

agencije i belgijskim Institutom Von<br />

Karman. Taj se institut bavi dinamikom<br />

fluida i nosilac je projekta Europske<br />

komisije za konstruiranje 50<br />

satelita koji će s ruskog kozmodroma<br />

Bajkonur u Kazahstanu biti lansirani<br />

u orbitu za tri godine. Posao je vrijedan<br />

20 milijuna eura i podržat će ga<br />

europski fondovi.<br />

Zvuči kao znanstveno-fantastična<br />

priča s elementima svemirske bajke,<br />

a za neke je to sada i klasičan žanr<br />

SF komedije - jer će se, siromašna i<br />

zarobljena ovozemaljskim problemima,<br />

Srbija ipak zakačiti u orbitu.<br />

Bilo bi preambiciozno tvrditi da se sa<br />

svojim prvim satelitom uključujemo<br />

u globalni svemirski program, u ekipu<br />

koju čine američka NASA, Rusi<br />

i europski partneri, ali bi lansiranje<br />

loptice bio ne samo znanstveni, već i<br />

simbolički iskorak u visine, od nebeske<br />

prema kozmičkoj Srbiji.<br />

Izvjesno je da će jedan satelit biti<br />

naš, potvrdio je donedavni idejni tvorac<br />

srpskih svemirskih integracija,<br />

sada bjegunac Stefan Vlajković (25),<br />

koji priprema doktorat na Tehnološkom<br />

institutu u Zürichu. Dospio je<br />

čak do zatvorenog sastanka u prijestolnici<br />

EU, pregovarajući s ekspertima<br />

Europske svemirske agencije i<br />

potvrdivši detalje sudjelovanja Srbije<br />

u orbitalnim pitanjima.<br />

Svi koji misle da su sateliti metalni<br />

soliteri koji lebde u svemiru s tisućama<br />

žica, antena i ostalih priključaka,<br />

koje ponekad posjećuju ovozemaljske<br />

misije pa ih s vremena na vrijeme<br />

popravljaju u bestežinskom stanju,<br />

razočarat će se dimenzijama europ-<br />

58<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

DRAGAN ŠUTANOVAC Ministar obrane podržao je Vlajkovića pa su krenula nagađanja da bi prvi srpski satelit proširio poglede i službama sigurnosti<br />

skih spravica nazvanih nanosatelitima.<br />

Orbite u koje se lansiraju, na<br />

visinama od 140 do 360 kilometara,<br />

nisu geostacionarne. Prva vrsta mikrosatelita<br />

ima dimenzije 10x10x10,<br />

druga 10x10x20, a treća 10x10x30<br />

- centimetara.<br />

Veličine rukometne lopte, oni<br />

obilaze Zemlju za sat i pol, brže od<br />

svakog super mlažnjaka ili shuttlea<br />

te su izuzetno zanimljivi za meteorološka<br />

i tehnološka istraživanja.<br />

Zato su za njih zainteresirani i znanstveni<br />

instituti i sega-mega kompanije<br />

poput Mercedesovog sektora za<br />

tehnološki razvoj koji razvija automobil<br />

budućnosti. Ali podrška Ministarstava<br />

obrane izgradnji prvog<br />

srpskog satelita navela je na sumnju<br />

da bi njegovo putovanje zvjezdanim<br />

stazama znatno proširilo poglede na<br />

svijet i ovdašnjim službama sigurnosti.<br />

Upravo je srpski ministar obrane<br />

Dragan Šutanovac pružio svu podršku<br />

mladom svemirskom inženjeru<br />

Vlajkoviću pa iako je znanstvenik<br />

sa sumnjivom diplomom tvrdio da<br />

sateliti imaju samo znanstvenu svrhu<br />

i da se njihova putanja neće moći<br />

kontrolirati sa Zemlje, ipak je uz<br />

smiješak govorio da će svaka država<br />

imati diskrecijsko pravo za zadržavanje<br />

određenih podataka u svojim<br />

softverskim sefovima.<br />

Sateliti su značajni i za snimanje<br />

terena u izvanrednim situacijama i<br />

izračunavanje jednadžbi za povlačenje<br />

stanovništva s ugroženih područja,<br />

pa državna garancija od 20 do 100<br />

tisuća eura izgleda kao prava sitnica<br />

u odnosu na korist koju bi donio zemljama<br />

sudionicama europskog projekta<br />

razvoja nanosatelita. Ako nacrti<br />

prve srpske supersonične svemirske<br />

loptice budu prihvaćeni unatoč skandalu<br />

Vlajković, pa ujesen inženjeri<br />

u Novom Sadu započnu sklapanje,<br />

ostvarit će se višedecenijska težnja<br />

nekadašnje Jugoslavije da se napokon<br />

uključi u svemirski promet.<br />

Lebdeći uvijek između mita, stvarnosti<br />

i klasične znanstvene fantastike,<br />

uz nušićevsku komediju zabune,<br />

jugoslavenski svemirski program<br />

ostat će po svemu sudeći predmet<br />

istraživanja povjesničara, znanstvenika<br />

i ovdašnje verzije nekog Muldera<br />

i Scully. Poslije Stefanovog performansa<br />

s najmoćnijim facama Srbije,<br />

Europe, NASA-e i Rusa, odiseja je<br />

dobila na čistoj egzotici.<br />

To je potvrdilo i nedavno opširno<br />

izvještavanje medija o senzacionalnim<br />

tvrdnjama da je tijekom<br />

hladnog rata Josip Broz Tito daleke<br />

AKO BRUXELLES PRIHVATI NACRTE UNATOČ<br />

SKANDALU, INŽENJERI U NOVOM SADU OVE ĆE<br />

JESENI POČETI SKLAPATI NANOSATELIT<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 59

FORBES<br />

KONTEKST<br />

TOM STAFFORD<br />

Zapovjednik<br />

misije Apollo 10<br />

je 1971. posjetio<br />

Jugoslaviju<br />

GLAVNI NASA-in POVJESNIČAR BILL BERRY<br />

OSTAVIO JE DOVOLJNO PROSTORA ZA<br />

MAŠTANJA O TOME DA JE BIVŠA JUGOSLAVIJA<br />

STIGLA NA PRAG SVEMIRA<br />

1961. prodao jugoslavenski svemirski<br />

program Amerikancima, da bi<br />

predsjednik John Kennedy potom<br />

najavio američku invaziju na Mjesec.<br />

Za Radio Slobodnu Europu<br />

odmah su reagirali glavni NASA-in<br />

povjesničar Bill Berry i kustos Nacionalnog<br />

Smithsonian muzeja zrakoplovstva<br />

i svemirskih istraživanja u<br />

Washingtonu Roger Lonius. Oni su<br />

film slovenskog redatelja Žige Virca,<br />

kreatora ove znanstveno-fantastične<br />

i geopolitičke svemirske igrarije,<br />

ocijenili kao parodiju dokumentarnog<br />

filma i teorije zavjere. Berry je,<br />

međutim, ostavio sasvim dovoljno<br />

zrnce zagonetke, rekavši da je Vircov<br />

“Houston, We Have a Problem”<br />

dobro napravljen i interesantan film<br />

“u kojem se ukazuje na mnogo stvari<br />

koje su se možda dogodile, a možda<br />

i nisu”. Izjava je ostavila prostora za<br />

maštanja o tome da je bivša Jugoslavija<br />

stigla na sam prag svemira.<br />

Sredinom šezdesetih godina,<br />

socijalistička Jugoslavija je zaista,<br />

kao jedan od inicijatora Pokreta nesvrstanih,<br />

igrala značajnu ulogu na<br />

svjetskoj političkoj pozornici, mada<br />

sadašnje elite taj period vole nazivati<br />

crvenom diktaturom i epohom partijskih<br />

rukovodilaca koji su skitali po<br />

savanama i lovili gnu antilope, dok su<br />

afrički diktatori mljackali svoje neposlušne<br />

ministre vanjskih poslova.<br />

Ali jugoslavenska ekipa okupljena<br />

u centralnim komitetima bila je<br />

daleko ozbiljnija, pa je rukovodstvo<br />

priličnu važnost davalo i pogledu<br />

prema zvijezdama, smatrajući da će<br />

i u intergalaktičkim prostranstvima<br />

pronaći neki planet naklonjen Trećem<br />

svijetu. Zato su vršene pripreme<br />

na Zemlji. Daleke 1967. u Beogradu<br />

je otvoren summit Kozmos miru kao<br />

prva svjetska izložba potpuno posvećena<br />

kozmičkim istraživanjima, na<br />

kojoj su eksponate prikazali SSSR,<br />

SAD i zajednica europskih država,<br />

nukleus EU.<br />

Tu nije bio kraj svemirskog spektakla.<br />

Četiri godine kasnije, u lipnju<br />

1971. gostovao je legendarni američ-<br />

60<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

đuje da je osamdesetih godina Jugoslavija<br />

vodila završne pripreme za<br />

lansiranje vlastitog višenamjenskog<br />

satelita. Naime, u sklopu Jugoslavenske<br />

radio-televizije (JRT) formirana<br />

je 1984. Tehnička komisija za satelite.<br />

Laban je bio jedan od članova.<br />

Nakon nekoliko savjetovanja u sklopu<br />

Radio-televizije Beograd i JRT-a,<br />

početkom 1985. za tehničko rješenje<br />

jugoslavenskog satelita predložen je<br />

višenamjenski satelit za potrebe više<br />

javnih službi, među njima i vojne<br />

obavještajne, koja bi tek s galaktičke<br />

osmatračnice imala savršen pregled<br />

igre.<br />

Laban se sjeća da su kao glavni korisnici<br />

satelitskog velikog oka predviđeni<br />

JRT i država s javnim službama.<br />

Već 1985. započeli su pregovori JRT-a<br />

s proizvođačima satelita, pa tadašnje<br />

vodeće svjetske kompanije - Spar<br />

Aerospace Ltd (Kanada), RCA Astro<br />

Electronics (SAD), MATRA (Francuska),<br />

British Airspace - tijekom 1986.<br />

održavaju prezentacije svojih rješenja<br />

VUKO LABAN, ČLAN NEKADAŠNJE TEHNIČKE<br />

KOMISIJE ZA SATELITE, POTVRĐUJE DA SE<br />

TIJEKOM 80-IH PRIPREMALO LANSIRANJE<br />

JUGOSLAVENSKOG VIŠENAMJENSKOG SATELITA<br />

Tajni projekt<br />

“Novi avion”<br />

Ugledni srpski znanstvenik koji<br />

nije želio da mu objavljujemo<br />

ime vjeruje kako je bivša Jugoslavija<br />

zaista imala ambiciju<br />

zaviriti u svemirska prostranstva,<br />

pripremajući čak i vlastitu lansirnu<br />

raketu. Tvrdi, naime, da je tadašnja<br />

vojna industrija, paralelno s civilnim<br />

razvojem prvog jugoslavenskog<br />

satelita i radom vladine agencije za<br />

kozmička istraživanja dovršavala<br />

tajni projekt “Novi avion” u Vojnotehničkom<br />

institutu u Žarkovu, na<br />

periferiji Beograda. Jugoslavija je<br />

spremala višenamjenski borbeni<br />

avion četvrte generacije, koji se<br />

mogao usporediti s moderniziranim<br />

ruskim MIG-ovima 29 i američkim<br />

lovcima F-15 i F-16. Projekti su bili<br />

pri kraju, planirano je da se ti avioni<br />

već sredinom devedesetih uvrste u<br />

borbene eskadrile JNA.<br />

“Zemlja koja napravi takav borbeni<br />

avion praktično stiže u<br />

predsoblje kozmosa. Tako se, sa<br />

stanovišta nauke, krajem osamdesetih<br />

sasvim sigurno razmišljalo<br />

da se istraživanja razviju u pravcu<br />

konstrukcije rakete koja bi lansirala<br />

i nosila satelit. I danas Vojni institut<br />

u Žarkovu posjeduje vrhunske<br />

aerotunele, u rangu nekih NATOzemalja”,<br />

kaže srpski znanstvenik.<br />

ki astronaut Thomas Stafford, zapovjednik<br />

misije Apollo 10 koja je u<br />

svibnju 1969. izvela generalnu probu<br />

spuštanja američke posade na Mjesec.<br />

Na izložbi je sovjetska strana<br />

prikazala napravu za slijetanje svemirskog<br />

broda Sojuz, Lunohod, kao<br />

i Lunu-16 koja je prva s Mjeseca donijela<br />

uzorke tla, dok je i NASA-in<br />

štand krasila kapsula Apolla 10, u<br />

kojoj je oko Mjeseca letio astronaut<br />

Stafford, noseći u džepovima kamenčiće<br />

s Mjeseca. Gostovanje američkog<br />

astronauta u Beogradu bilo je<br />

jednako težini posjeta Richarda Burtona<br />

Sutjesci, gdje je slavni Velšanin<br />

s maršalskim epoletama bježao od<br />

Wehrmachta, u filmskom spektaklu<br />

Stipe Delića.<br />

Pod utjecajem veličanstvenih orbitalnih<br />

misija i hladnoratovske svemirske<br />

utrke, po gradovima i selima<br />

otvarani su raketni klubovi. U selu<br />

Lozovik nedaleko od Ivanjice, gdje<br />

možda ne uspijevaju astronauti, ali<br />

rađa krumpir veličine lubenice, otvoren<br />

je i prvi muzej kozmonautike,<br />

koji su posjetili sovjetski heroji svemira<br />

poput kozmonauta Nikolajeva,<br />

Titova, Sevastjanova, uz podršku<br />

akademika Sjedova.<br />

Ako su ovo bili kadrovi nostalgične<br />

svemirske maštarije, mnogo ozbiljniji<br />

poslovi vodili su se pri nekadašnjem<br />

Saveznom izvršnom vijeću,<br />

moćnoj federalnoj vladi SFRJ koja<br />

je - baš u vrijeme kada se duša Josipa<br />

Broza pripremala zauvijek uputiti u<br />

svemirska vječna lovišta - osnovala<br />

famoznu Komisiju za mirnodopska<br />

kozmička istraživanja. Član jugoslavenske<br />

kozmičke agencije neko je<br />

vrijeme bio Vuko Laban, koji potvr-<br />

za jugoslavenski satelit. Laban je sudjelovao<br />

na tim prezentacijama kao<br />

ekspert za konstrukciju, lansiranje i<br />

upravljanje satelitom, ali su događaji<br />

krajem osamdesetih odredili konačnu<br />

sudbinu tajnog jugoslavenskog svemirskog<br />

programa. Umjesto da zajedno<br />

osvajaju svemir, narodi i narodnosti<br />

odlučili su se baviti ovozemaljskim<br />

poslovima, mahom krvavim. Plan da<br />

se jugoslavenski satelit težak između<br />

dvije i tri tone, s radnim vijekom<br />

od 10 godina, dimenzija 2,4x2,4x6,3<br />

metra i rasponom solarnih ćelija od<br />

oko 20 metara odapne u kozmos,<br />

pretvorio se 1993. godine u prah i pepeo.<br />

Iz Moskve je također, osobno od<br />

velikog vođe istočnog bloka Leonida<br />

Brežnjeva, stigao prijedlog tadašnjem<br />

rukovodstvu Jugoslavije da pošalje<br />

dvojicu pilota tadašnje JNA koji bi<br />

se obučavali u Zvjezdanom gradu<br />

zajedno s pilotima organizacije Interkosmos.<br />

Tamo se inače od 1976. sa<br />

sovjetskim kozmonautima obučavala<br />

grupa pilota iz nekoliko socijalističkih<br />

država.<br />

No, tadašnje političko rukovodstvo<br />

nije se moglo dogovoriti koja bi krvna<br />

zrnca trebali imati prvi Jugoslaveni<br />

koji bi poletjeli u svemir, jer je žestoku<br />

konkurenciju činilo šest naroda i<br />

o-ho-ho narodnosti. Tako je i ta zamisao<br />

propala.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 61

FORBES<br />

STRATEGIJE<br />

AUTOINDUSTRIJA<br />

Fordove<br />

brige<br />

Alan Mulally i njegov tim spasili su Ford od<br />

bankrota i time se s pravom ponose, ali opasnost<br />

još nije prošla. Njihov posao nije ni približno gotov<br />

PIŠE: JOANN MULLER<br />

Krunidba je protekla točno<br />

onako kako su zamislili<br />

u Fordu. Svih 2400<br />

novinara okupljenih na<br />

Međunarodnom salonu automobila<br />

u Detroitu utihnulo je kada se na<br />

ekranima veličine traktorske prikolice<br />

pojavila slika. “U klasi srednje<br />

velikih automobila u prošlom su se<br />

desetljeću najbolje prodavale dvije<br />

marke, Toyota Camry i Honda<br />

Accord”, zagrmjelo je Arenom Joea<br />

Louisa. “A tada se nešto promijenilo.”<br />

Prodaja je u 2008. stagnirala, a s pojavom<br />

recesije počela je opadati, nastavio<br />

je moćan glas. “Ono što možda<br />

ne uviđate jest da se Camry i Accord<br />

nisu oporavili od tog udarca.” Između<br />

2007. i 2010. godine prodaja Camryja<br />

pala je za 31 posto, a Accorda<br />

za 28 posto. Nakon velikog potresa<br />

u Japanu za obje je marke uslijedio<br />

daljnji pad. Ali ne i za Ford Fusion.<br />

Njegova se prodaja u protekle četiri<br />

godine povećala za 66 posto. Do 2011.<br />

već je pretekao Accord, no i dalje je<br />

zaostajao za prodajom Camryja i Nissan<br />

Ultime.<br />

Red glasne glazbe i scenskog dima,<br />

a onda i sâm automobil: novi Fusion,<br />

lijepa limuzina s prvoklasnom<br />

tehnologijom poput senzora za zadržavanje<br />

vozila u voznom traku ili<br />

onoga koji olakšava paralelno parkiranje.<br />

U trgovine stiže tijekom ove<br />

godine, s više oblika štedljivog pogona:<br />

benzinskim, hibridnim i plug-in<br />

hibridnim za koji u Fordu tvrde da će<br />

štedljivošću nadmašiti Toyotu Prius.<br />

Cijena mu se još ne zna.<br />

Poruka je nepogrešivo agresivna<br />

i nedvojbeno bahata: Ford je upravo<br />

redefinirao tržište srednje velikih<br />

automobila. Ostali iz ovog segmenta,<br />

uključujući GM-ov redizajnirani<br />

Chevrolet Malibu i popularnu Hyundai<br />

Sonatu, trebali bi se pokriti ušima.<br />

“Mislim da mirno, samosvjesno idemo<br />

naprijed”, rekao je Mark Fields,<br />

Fordov predsjednik za Južnu Ameriku<br />

i Kanadu večerajući s novinarima<br />

filet mignon u veličanstvenom Detroit<br />

Athletic Clubu. Agresivni? Ma, ne…<br />

“Samo iznosimo činjenice.”<br />

No, kao što znaju svi u Detroitu,<br />

vjerovati u samoreklamerska pretjerivanja<br />

proizvođača automobila<br />

nepromišljenije je nego slati SMSove<br />

vozeći auto. Uostalom, pitajte<br />

ljude u General Motorsu. U Fordu<br />

bi to trebali imati na umu. Jer dok<br />

vas oni nastoje uvjeriti kako je novi<br />

Fusion tek jedan u nizu njihovih tržišnih<br />

hitova - profinjenih, štedljivih,<br />

tehnologijom krcatih automobila za<br />

kojima čeznu kupci širom globusa<br />

- činjenice u SAD-u govore nešto<br />

drugo.<br />

Započnimo s najmanjim Fordovim<br />

automobilom, Fiestom predstavljenom<br />

2010.<br />

Taj model je prve godine postigao<br />

pristojan tržišni uspjeh koji, međutim,<br />

već pomalo blijedi. U posljednja<br />

dva mjeseca 2011. Chevroletov Sonic<br />

prodavao se bolje od Fieste koja<br />

je među najskupljima u svojoj klasi.<br />

Krajem 2011. koeficijent obrtaja<br />

Fordovih zaliha bio je 126 dana, ali u<br />

Fordu kažu da je to brojka tipična za<br />

prosinac. Dileri, međutim, vole aute<br />

koji se na zalihama ne zadržava dulje<br />

od 60 dana.<br />

Potom je tu i Focus, novi Fordov<br />

62<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

CEO Alan Mulally odlično<br />

stoji u Fordu, ali se ne bi<br />

smio previše opustiti<br />

SAM VARNHAGEN / FORD MOTOR CO<br />

kompakt, također lijep i s mnogo<br />

premium opreme (ali i s premium<br />

cijenom). Od Focusa su se u 2011.<br />

bolje prodavali Toyota Corolla, Honda<br />

Civic, Chevrolet Cruze i Hyundai<br />

Elantra. Problemi s komandnim pločama<br />

i sustavom prijenosa prošlog<br />

su proljeća usporavali proizvodnju,<br />

no čini se da je to riješeno. Sada je<br />

problem prezasićenost: zalihe od 89<br />

dana.<br />

Nitko ne poriče da je novi Ford<br />

Explorer, sada štedljiviji i sličniji<br />

autu, veliki hit. S oporavkom tržišta<br />

nekretnina za 11 je posto skočila i<br />

prodaja njihovog bestselera, pickupa<br />

F-serije, ali su još bolje išli kamioneti<br />

Chevroleta i Rama pa je Fordov<br />

tržišni udio smanjen. To vrijedi za<br />

još neke poznate Fordove modele,<br />

uključujući Taurus, Mustang i Flex.<br />

Začudo, najbolje se prodaju modeli<br />

Fusiona i Escapea koji su u posljednjoj<br />

godini životnog ciklusa i uskoro<br />

se prestaju proizvoditi. Vjerojatan<br />

razlog: cijene tih starih modela privlače<br />

brojne lovce na rasprodaje.<br />

Na kraju 2011. Fordov je tržišni<br />

udio bio 16,5 posto ili jednu desetinu<br />

postotnog boda veći nego u 2010.<br />

godini, ali samo zahvaljujući opremanju<br />

komercijalnih automobilskih<br />

flota i rent-a-car tvrtki. Računajući<br />

samo prodaju u autosalonima, Ford<br />

je pao za kakve dvije desetine postotnog<br />

boda (što će, usput rečeno,<br />

Fordovi direktori osjetiti na džepu<br />

jer su im bonusi vezani uz rast udjela<br />

u maloprodaji). Od svih velikih proizvođača<br />

Ford prodaje najviše automobila<br />

agencijama za iznajmljivanje<br />

i drugim korisnicima automobilskih<br />

flota. U 2011. godini njima je prodano<br />

32 posto od 2,1 milijun proizvedenih<br />

Fordova (45 posto prodanih Focusa).<br />

Nasuprot tome, prodaja flotama<br />

činila je 23 posto GM-ove prodaje,<br />

a manje od 10 posto prodaje većine<br />

drugih proizvođača. To nije svejedno.<br />

Auto-flote kupuju na veliko i u<br />

pravilu po nižoj cijeni nego kupci<br />

u salonima, pa se takvim prodajama<br />

ostvaruju manji profiti. Premda<br />

prodaja velikim kupcima nije nužno<br />

loša, proizvođači automobila je<br />

nastoje ograničiti. Toyota i Honda,<br />

na primjer, na taj način prodaju vrlo<br />

malo automobila.<br />

Još jedna izazovna statistika: prema<br />

podacima Nacionalne agencije za<br />

sigurnost cestovnog prometa, Ford je<br />

u 2011. povukao 3,3 milijuna automobila,<br />

gotovo jednako koliko i Honda<br />

(3,9 milijuna) i Toyota (3,5 milijuna).<br />

Istodobno je GM povukao pola milijuna<br />

vozila, a Chrysler, čiji se auti<br />

nerijetko smatraju najmanje kvalitetnima<br />

u američkoj autoindustriji,<br />

773 tisuće.<br />

Sve ovo ne znači da Ford propada.<br />

Kompanija je povukla i mnogo<br />

dobrih poteza. Dok su se kod najve-<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 63

FORBES<br />

STRATEGIJE — AUTOINDUSTRIJA<br />

ćih konkurenata provodili stečajni<br />

postupci, Ford se izvukao s izvansudskim<br />

restrukturiranjem koje se<br />

smatra jednim od najvećih korporacijskih<br />

zaokreta proteklih desetljeća.<br />

Nakon rekordnih 30 milijardi dolara<br />

gubitaka između 2006. i 2008., Ford<br />

je u 2009. ponovno poslovao s dobiti.<br />

Procjenjuje se da je u zadnje tri godine<br />

zaradio 16 milijardi dolara (prije<br />

obračunavanja posebnog poreza na<br />

dobit). Fordov prihod u 2011. godini<br />

analitičari procjenjuju na oko 135<br />

milijardi dolara.<br />

Junak tog uspjeha je glavni izvršni<br />

direktor Alan Mulally, koji je došao<br />

iz Boeinga u rujnu 2006. godine, pošto<br />

se izjalovio prethodni plan spašavanja<br />

Forda. Mulally je pristao uz<br />

plan izvršnog predsjednika Billa Forda<br />

Juniora i tadašnjeg financijskog<br />

direktora Dona Leclaira da se pod<br />

hipoteku stavi sva Fordova imovina,<br />

uključujući patente i ovalni plavi logo,<br />

u zamjenu za 23 milijarde dolara<br />

kredita. Ta novčana injekcija pomogla<br />

je Fordu da izbjegne bankrot, za<br />

razliku od GM-a i Chryslera.<br />

Mulally se uskoro riješio Jaguara,<br />

Land Rovera, Aston Martina i Volva<br />

te smanjio Fordov udio u Mazdi.<br />

Koncentrirao se na popravljanje admiralskog<br />

broda i iskoristio globalnu<br />

veličinu kompanije za prodaju kućnog<br />

brenda širom svijeta. Strategiju<br />

je nazvao “One Ford” i zadužio<br />

direktore da rade zajedno, prihvate<br />

stvarnost i razvijaju nove modele<br />

prilagođene željama kupaca. Sa starijim<br />

menadžerima svakog četvrtka<br />

ujutro razmatra poslovne rezultate<br />

i ohrabruje ih da iznesu probleme<br />

kako bi ih pokušali zajednički riješiti.<br />

“Alan je omogućio da se problemi<br />

iznose otvoreno, bez straha. Nije uvijek<br />

bilo tako”, kaže Fields, aludirajući<br />

na zloglasni običaj podmetanja<br />

klipova u vrijeme prethodnih šefova.<br />

“Mi smo poput divovskog motora sa<br />

zamašnjakom”, dodaje. “Potrebno<br />

nam je neko vrijeme da se pokrenemo,<br />

ali sada imamo snažan zamah i<br />

to je promijenilo način zajedničkog<br />

“DOBILI SMO SNAŽAN<br />

ZAMAH I TO JE<br />

PROMIJENILO NAČIN<br />

FUNKCIONIRANJA<br />

KOMPANIJE.”<br />

funkcioniranja kompanije.”<br />

No prevelika samouvjerenost<br />

prošli je put uvalila Ford u probleme.<br />

Kasnih 90-ih Ford je vozio na autopilotu,<br />

dok je GM bio na rubu propasti,<br />

a Chrysler se mučio nakon spajanja<br />

s njemačkim Daimlerom. Zbog golemih<br />

profita na kamionetima i velikim<br />

SUV-ovima te dobiti poslovne<br />

jedinice Ford Credit, u kompaniji su<br />

previdjeli opadanje automobilskog<br />

biznisa, gubitke u Europi i probleme<br />

drugdje u svijetu. Odlično stanje bilance<br />

dopuštalo im je da se razbacuju<br />

novcem, skupo plaćajući sve one<br />

europske automobilske kompanije<br />

pa čak kupujući i periferne biznise<br />

poput mehaničarskih tvrtki, Hertz<br />

rent-a-cara i autootpada.<br />

Problemi su se pojavili 2000. godine.<br />

Kvaliteta se smanjila, produktivnost<br />

je opala, a potom je uslijedio<br />

Firestone fijasko. Popravci zbog neispravnih<br />

guma odnijeli su milijarde<br />

dolara i većinu dobre volje. Nakon<br />

terorističkih napada 11. rujna 2001.<br />

za detroitske autokompanije započela<br />

je dekada katastrofalnog diskontiranja,<br />

što je ubijalo profit i vrijednost<br />

brenda. Mulally je odmah po dolasku<br />

uveo discipliniraniji pristup: ograničio<br />

je proizvodnju i uskladio je s<br />

potražnjom. Po izbijanju financijske<br />

krize 2008. godine, Ford je zatvorio<br />

neke tvornice i smanjio broj zaposlenih,<br />

baš kao i GM i Chrysler tijekom<br />

stečaja.<br />

Bilo je to dobro jer se Ford vratio<br />

kao snažnija, bolje vođena kompanija,<br />

neosramoćena prelaskom u državno<br />

vlasništvo. U siječnju su ponovno<br />

uveli kvartalnu dividendu obustavljenu<br />

u rujnu 2006., demonstrirajući<br />

obnovljeno pouzdanje u financijsku<br />

snagu kompanije. Ford je zabilježio<br />

neto-dobit u deset uzastopnih kvartala,<br />

a njegov golemi dug sada je pao<br />

na 12,7 milijardi dolara. Do sredine<br />

ovog desetljeća planiraju ga spustiti<br />

na samo 10 milijardi.<br />

Tri glavne agencije za ocjenjivanje<br />

kreditne sposobnosti u listopadu<br />

su podigle Fordov rejting nakon što<br />

je 41 tisuću njegovih sindikalno organiziranih<br />

radnika prihvatilo novi<br />

četverogodišnji ugovor o radu. Prvi<br />

put od svibnja 2005. sve tri agencije<br />

daju Fordu jednak investicijski rejting,<br />

a dvije mu pripisuju i pozitivne<br />

izglede. Ford, međutim, još ni izbliza<br />

nije na sigurnom. Kako je Mulally<br />

rekao analitičarima, više bi faktora<br />

moglo umanjiti rezultate za četvrti<br />

kvartal - poplave u Tajlandu, rast cijena<br />

roba, radnički bonusi... “Kad to<br />

pregrmimo, mi smo na konju.”<br />

No, dužnička kriza u Europi sve<br />

više prijeti, a Ford se upinje nadoknaditi<br />

zaostatak u Aziji s četiri nove<br />

tvornice u Kini, dvije u Indiji i jednom<br />

u Tajlandu. Usto još moraju oživjeti<br />

Lincoln, svoj zapušteni luksuzni<br />

brend. U međuvremenu, konkurencija<br />

jača. GM i Chrysler ponovno su<br />

stali na noge zahvaljujući novim modelima<br />

i profitima. Toyota i Honda<br />

obnavljaju municiju najavljujući za<br />

2012. val novih proizvoda. Nissanova<br />

američka prodaja ravnomjerno raste,<br />

a prijeti i Volkswagen.<br />

Nakon Fieste i Focusa, Fusion je<br />

treći model koji se razvija u sklopu<br />

Mulallyjeva plana “One Ford”. Zamišljen<br />

kao auto srednje veličine i<br />

namijenjen svjetskim tržištima, u<br />

Europi će se prodavati kao Mondeo<br />

nove generacije. Jasno je ipak<br />

da Fordova igra na manje premium<br />

automobile, kao i na hibride i plug-in<br />

vozila, nosi izvjestan rizik sve dok je<br />

cijena goriva razmjerno niska. Ford<br />

je postigao mnogo, ali se njegovi šefovi<br />

se ne smiju zavaravati. Radili su<br />

dobro, no posao još nije ni približno<br />

gotov.<br />

64<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

2000<br />

NAJBOLJIH<br />

SVJETSKIH KOMPANIJA<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 65

2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />

EUROPA<br />

PRIJE DVIJE GODINE, u vrijeme kulminacije<br />

najstrašnijeg zbivanja u povijesti<br />

BP-ja i jednog od najstrašnijih koja su ikada<br />

zadesila neku kompaniju, sjedio sam s BPjevim<br />

šefom Tonyjem Haywardom u njegovu<br />

kriznom centru u Houstonu. Jedanaest je<br />

radnika izgubilo život u havariji platforme<br />

Deepwater Horizon na bušotini Macondo.<br />

Ekrani u centru prikazivali su kako nafta<br />

prožima tamu u dubinama Meksičkog zaljeva.<br />

Hayward je bio staložen, ali pomalo<br />

ciničan. Rekao mi je da je dobro spavao one<br />

noći koja je uzbunila svijet u trenutku kad<br />

sam izvijestio što se zbiva.<br />

U tom istom korporacijskom bunkeru<br />

upoznao sam Boba Dudleyja, dotad zaduženog<br />

za BP-jeve operacije u Aziji i Latinskoj<br />

Americi. I on je razoružavao smirenošću, ali<br />

je za razliku od Haywarda zračio samozatajnim,<br />

discipliniranim pouzdanjem (dijelom<br />

preuzetim od oca, mornaričkog časnika).<br />

BP-jev NOVI<br />

VELIKI BUM<br />

Bob Dudley je katastrofu BP-ja<br />

u Meksičkom zaljevu pretvorio u<br />

jednu od najvećih priča o opstanku<br />

neke kompanije, ali se time ne želi<br />

hvaliti. Ima i dobre razloge<br />

PIŠE: CHRISTOPHER HELMAN<br />

66<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

LIPANJ, 2012 FORBES 67<br />

REUTERS / SUZANNE PLUNKETT

FORBES<br />

2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />

EUROPA<br />

BRETT COOMER / RAPPORT PRESS / NEWSCOM<br />

OPET U SEDLU Dvije godine nakon havarije Deepwater Horizona BP ponovno buši u podmorju Meksičkog zaljeva, a platforma Thunder Horse i<br />

druge ponovno pumpaju naftu<br />

Dudley je već bio na glasu po sabranosti<br />

pod pritiskom. Prije toga<br />

vodio je BP-jev joint venture u Rusiji.<br />

Ispričao mi je kako je pobjegao<br />

kremaljskim nasilnicima kad su ga<br />

pokušali zadržati i natjerati da prava<br />

na pronađenu naftu i plin prepiše natrag<br />

ruskoj vladi. Istina, Deepwater<br />

Horizon nije izgledao dobro, ali se<br />

Dudley već suočavao s velikim izazovima.<br />

Četiri mjeseca potom, kada se<br />

vrijednost dionice prepolovila i sve se<br />

glasnije spominjalo da BP traži spas<br />

u bankrotu, sjekira se spustila na vrat<br />

Tonyja Haywarda koji je javno označen<br />

jedinim krivcem za katastrofu.<br />

Spašavanje broda povjereno je Dudleyju.<br />

I on ga je spasio.<br />

Obalna straža odobrila je u studenome<br />

BP-jev plan da većinu svojih<br />

napora u Meksičkom zaljevu preusmjeri<br />

s čišćenja na promatranje. Još<br />

istog mjeseca BP je počeo raditi na<br />

prvoj bušotini poslije izljeva, na polju<br />

Kaskida smještenom 1800 metara<br />

ispod morske površine. U ožujku su<br />

se uvjetno nagodili sa stotinu tisuća<br />

ribara, hotelijera i drugih tužitelja,<br />

izbjegavši višemjesečno parničenje.<br />

Sporazum vrijedi 7,8 milijardi dolara<br />

povrh 14 milijardi plaćenih za čišćenje<br />

i 8,3 milijarde za obeštećenja.<br />

Turisti se vraćaju na plaže, a svrdla se<br />

ponovno vrte u morskim dubinama.<br />

Razmjeri tog preokreta čine ga jednim<br />

od najvećih povrataka na scenu u<br />

povijesti biznisa.<br />

BP je od prošle godine napredovao<br />

za impresivnih 379 mjesta i stigao na<br />

11. mjesto <strong>Forbes</strong>ova pregleda 2000<br />

najjačih svjetskih kompanija. Pri tomu<br />

je ključan bio povratak profitabilnosti,<br />

i to u velikom stilu. Kompanija<br />

je za sanaciju šteta isplatila 41 milijardu<br />

dolara iz zarade u 2010. godini,<br />

izloživši svoje dioničare punom udaru<br />

odjedanput, umjesto da ga razvlači<br />

godinama. U 2011. su nadoknadili 3,3<br />

milijarde dolara gubitka iz prethodne<br />

godine i izvijestili o 26 milijardi dolara<br />

prihoda, s dobrim izgledima za daljnji<br />

rast dobiti tijekom idućih godina,<br />

zbog visokih cijena benzina i novih<br />

projekata eksploatacije škriljevaca. BP<br />

je pojačao istraživanja sklopivši povoljne<br />

ugovore o eksploataciji u Indiji,<br />

Brazilu i na velikom ležištu škriljevaca<br />

Utica u Ohiu. Unatoč prošlogodišnjim<br />

zastojima u Rusiji i 13-postotnom padu<br />

obujma proizvodnje nafte i plina,<br />

situacija se očito popravlja.<br />

No, prevarili ste se ako ste očekivali<br />

da će Bob Dudley zbog toga likovati,<br />

trčati počasni krug, pa čak i samo izdati<br />

uobičajeno dirljivo korporacijsko<br />

priopćenje za medije.<br />

Iako takve rezultate ne bi htio prešutjeti<br />

nijedan šef kompanije, ni Dudley<br />

niti američki šef Lamar McKay -<br />

68<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

pa čak ni novi šef sigurnosti Mark Bly,<br />

najzaslužniji za obnovu povjerenja u<br />

kompaniju - nisu pristali na intervju.<br />

Zašto? Razlog je jednostavan. BP nije<br />

zainteresiran za razgovor o svojem<br />

uspjehu, rekao mi je glasnogovornik.<br />

Tvrtki je važnije da ostane što poniznija<br />

nego da na sebe privlači pozornost.<br />

U protivnom bi se odmah<br />

stvorio beskonačan red oštećenih, s<br />

ispruženom rukom i simbolima dolara<br />

umjesto zjenica. Prvo u redu bilo bi<br />

američko ministarstvo pravosuđa. BP<br />

još mora platiti savezne globe, koje po<br />

zakonu o zaštiti voda mogu iznositi od<br />

1100 do <strong>43</strong>00 dolara po izlivenom barelu,<br />

a neki su njegovi djelatnici i dalje<br />

pod kriminalističkom istragom.<br />

Bilo je to naporno putovanje za<br />

Dudleyja (56), koji je u travnju 2010.<br />

krenuo iz Londona na ispitivanje poslovnog<br />

terena u Indiju (sretan što<br />

se više ne mora oprezno osvrtati na<br />

svakom moskovskom uglu). Kako je<br />

objasnio u govoru održanom prošle<br />

godine, jednog je jutra uključio televizor<br />

da pogleda vijesti i uletio u izravni<br />

prijenos iz pakla Deepwater Horizona.<br />

Samo koji dan potom našao se u<br />

Houstonu, na čelu akcije čišćenja i<br />

sanacije. U listopadu, već je bio CEO.<br />

“Predstavljao je par sigurnih ruku”,<br />

kaže analitičar Oswald Clint iz tvrtke<br />

Bernstein Research. “Takvim su ga<br />

smatrali i prije, a i danas je tako.”<br />

Veliki dio ranoga djetinjstva Dudley<br />

je proveo u Hattiesburgu, u Mississippiju,<br />

igrajući se i pecajući na<br />

plažama Meksičkog zaljeva. Godine<br />

1979. počeo je raditi za Amoco, kojeg<br />

je 1998. za 48 milijardi dolara preuzeo<br />

BP. Upravo zbog tog velikog posla, a<br />

potom i akvizicije kompanije Arco, BP<br />

je sada drugi proizvođač nafte i plina u<br />

SAD-u, iza Exxon Mobila. “Naši američki<br />

korijeni na neki su način dublji<br />

od onih britanskih”, izjavio je Dudley<br />

jednom prilikom. Arco je, naime,<br />

osnovan 1866. godine, a Anglo-Persian<br />

Oil Co., kasnije British Petroleum, utemeljen<br />

je 1909. Pa ipak, “ta američka<br />

baština i ulaganja stavljeni su na kušnju<br />

do same srži”, dodao je.<br />

BP se u sklopu 23 milijarde dolara<br />

teških otpisa nakon izlijevanja odrekao<br />

nekih zrelih naftnih polja u SADu<br />

u korist Apache Corpa, a još uvijek<br />

traži kupca za dvije rafinerije. Jedna<br />

je od njih rafinerija u Texas Cityju,<br />

gdje je u eksploziji 2005. poginulo 15<br />

radnika. Nikad, međutim, nije razmatrana<br />

mogućnost povlačenja iz Meksičkog<br />

zaljeva. Tu BP ostaje vodeći<br />

proizvođač, crpeći 261 tisuću barela<br />

nafte na dan. Tu očekuje i daljnji rast<br />

zbog nalazišta poput Kaskide i Gile, a<br />

posebno Tibera otkrivenog 2009. sa<br />

zalihama nafte procijenjenim na tri<br />

milijarde barela. Kompanija do 2015.<br />

godine od pokretanja 15 velikih novih<br />

projekata očekuje povećanje slobodnog<br />

novčanog toka za 50 posto (uz<br />

pretpostavljenu cijenu barela od 100<br />

dolara).<br />

“ISTRAŽIVAČKA<br />

BUŠENJA SU<br />

NAJJEFTINIJI NAČIN DA<br />

SE DOĐE DO NOVIH<br />

ZALIHA NAFTE.”<br />

ALI - UKLJUČUJU RIZIK<br />

BP i ne pomišlja smanjiti istraživanja.<br />

Dapače, žele pronaći što više novih<br />

izvora nafte i plina. Ove će godine<br />

umjesto osam istraživati 12 potencijalnih<br />

nalazišta. Lani su potpisali 55<br />

licencijskih ugovora u devet zemalja,<br />

više nego ijedne godine u povijesti<br />

kompanije. Jedan od tih poslova je<br />

joint venture s korporacijom indijskog<br />

milijardera Mukesha Ambanija,<br />

Reliance Industries. U planu su i<br />

istraživanja u Angoli, Australiji, Brazilu,<br />

Namibiji, pa čak i nove bušotine<br />

u Meksičkom zaljevu. U Iraku BP obnavlja<br />

golemo naftno polje Rumalia, a<br />

šest milijardi dolara namjerava uložiti<br />

u istraživanja na Sjevernom moru.<br />

Dudleyjev pristup temelji se na<br />

traganju za naftom, za razliku od<br />

Exxonove, Shellove ili Chevronove<br />

strategije rasta, usmjerene na krupne<br />

inženjerske zahvate poput eksploatacije<br />

uljnih pijesaka i obrade ukapljenog<br />

plina. “Istraživačka bušenja su<br />

najjeftiniji način da se dođe do novih<br />

zaliha nafte”, kaže Oswald Clint, ali<br />

su rizična. “Uspije li BP pronaći velike<br />

zalihe, nadmašit će sve ostale. Ako<br />

ne uspije, morat će se više okrenuti<br />

inženjerstvu.”<br />

A tu su i drugi izazovi, kao i poteškoće.<br />

Propala je prodaja površina<br />

u Argentini, vrijednih sedam milijardi<br />

dolara. Pročulo se da je BP 2007.<br />

lobirao kod britanske vlade za normalizaciju<br />

odnosa s Libijom kako<br />

bi zaštitio svoj 900 milijuna dolara<br />

vrijedan ugovor o istraživanju nafte.<br />

Zbog toga je britanski tisak kompaniju<br />

pokušao povezati i s oslobađanjem<br />

Abdelbaseta al-Megrahija, bombaša iz<br />

slučaja Lockerbie koji je 2009. vraćen<br />

u Libiju. Najnoviji skandal odnosi se<br />

na tvrdnje nekih zviždača da je visokopozicionirani<br />

dužnosnik BP-jevog<br />

tankerskog odjela primao mito.<br />

Ali sve je to sitno u usporedbi s BPjevim<br />

problemima u Rusiji. Početkom<br />

2011. kompanija je objavila veliki sporazum<br />

s Rosneftom, tvrtkom koju<br />

kontrolira Kremlj. Posao je uključivao<br />

16 milijardi dolara vrijednu zamjenu<br />

dionica i partnerstvo na istraživačkim<br />

bušenjima u ledenim vodama Karskog<br />

mora. Dudley je sporazum opisao kao<br />

“ključan za budućnosti BP-ja.” No<br />

oligarsi koji nadziru TNK polovicu<br />

tvrtke TNK-BP (milijarderi Mihail<br />

Fridman, German Khan, Viktor Vekselberg<br />

i Len Blavatnik) odstupili su<br />

od sporazuma, inzistirajući da sav<br />

ruski dio posla ide preko njih. Da otkloni<br />

sukob, BP ih je pokušao isplatiti<br />

ponudivši im 32 milijarde dolara za<br />

pola kompanije. Njihov je zahtjev bio<br />

bliži cifri od 40 milijardi. Postupak je<br />

sada na arbitraži, nakon sudske bitke<br />

koja je dovela i do racija u BP-jevim<br />

ruskim uredima.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 69

FORBES<br />

2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />

EUROPA<br />

Kada je posao propao, Exxon Mobil<br />

je iskoristio priliku da osramoti BP,<br />

uskočivši na njegovo mjesto u partnerstvu<br />

s Rosneftom. Bio je to trenutak<br />

likovanja za Exxonovog šefa Rexa<br />

Tillersona. On se početkom 2011. suprotstavio<br />

Dudleyjevoj tvrdnji kako<br />

se Macondo mogao dogoditi svakoj<br />

naftnoj kompaniji: “Ne slažem se da<br />

je to problem svojstven cijeloj industriji.”<br />

To je zaboljelo, pogotovo jer je<br />

Dudley proveo veliki remont BP-jeva<br />

sigurnosnog sustava.<br />

U doba graditelja carstva Johna<br />

Browna i njegova vjernog sljedbenika<br />

Haywarda, BP je bio decentralizirani<br />

div. Regionalne podružnice uvelike<br />

su konkurirale jedna drugoj u raspodjeli<br />

sredstava i nadmetale se za<br />

povlastice. Nakon eksplozije u rafineriji<br />

u Texas Cityju 2005. godine,<br />

komisija koju je vodio bivši američki<br />

ministar financija James Baker ocijenila<br />

je da je BP dobro proveo odredbe<br />

o zaštiti na radu (zabrana telefoniranja<br />

tijekom vožnje, obavezno držanje<br />

za rukohvate na stubištima i sl.),<br />

ali je podbacio na planu sigurnosti<br />

proizvodnog procesa (održavanje postrojenja,<br />

projektiranje sigurnosnih<br />

sustava i učenje iz nesreća na radu).<br />

Zalažući se za “standardizaciju i<br />

dosljednost provedbe sigurnosnih<br />

procesa”, Dudley je stvorio novi odjel<br />

sigurnosti čiji direktor Mark Bly odgovara<br />

izravno njemu. Bly nadzire<br />

stotine stručnjaka ovlaštenih da u bilo<br />

kojem trenutku zaustave bilo koju<br />

operaciju. Na Trinidadu su tako zaustavili<br />

cijelo postrojenje za bušenje<br />

jer su ocijenili da nema odgovarajući<br />

preventerski sklop (BOP). Na Aljasci<br />

je BP privremeno isključio iz pogona<br />

“MI OSIGURAVAMO<br />

POGONSKO GORIVO<br />

ZA RAST ŽIVOTNOG<br />

STANDARDA. ODUSTA-<br />

JANJE OD ISTRAŽIVANJA<br />

NE DOLAZI U OBZIR.”<br />

dvije platforme. Drugdje je prekinuo<br />

proizvodnju radi popravka crpki za<br />

vodu, a zatvorio je i cijelo jedno polje<br />

zbog radova na cjevovodu. Programi<br />

održavanja pokrenuti su na 48 mjesta<br />

širom svijeta.<br />

Danas BP-jeve bušotine izvodi isključivo<br />

organizacija Global Wells. Po<br />

novim standardima to se obavlja samo<br />

s plutajućih platformi opremljenih<br />

BOP-ovima s tri uređaja za zatvaranje<br />

i nadzor cijevi. Takva zalihost sigur-<br />

nosnog sustava spriječila bi u samom<br />

početku curenje poput onoga u Macondu.<br />

Da bi se izbjegli potencijalni<br />

sukobi unutar kompanije, potvrdu o<br />

ispravnosti BOP-ova sada izdaju isključivo<br />

vanjski inspektori.<br />

Ne treba, međutim, vjerovati da su<br />

naftaški divovi izvukli dovoljnu pouku<br />

iz BP-jevog slučaja i da se nafta više<br />

neće izlijevati. ConocoPhilipsu lani<br />

se izlilo 700 barela u kineski zaljev<br />

Bohai, a Chevronu nekoliko tisuća<br />

barela naftnog mulja u more ispred<br />

Brazila. Total dok ovo pišem nastoji<br />

obuzdati istjecanje prirodnog plina u<br />

Sjeverno more, a izrada sigurnosnog<br />

bunara mogla bi potrajati mjesecima.<br />

Nijedan od ovih ispada razmjerom<br />

nije ni blizu BP-jevom incidentu.<br />

Ipak, Conoco je pristao platiti 100<br />

milijuna dolara odštete, a Chevronu<br />

prijete globe od preko 10 milijardi.<br />

Baš kako je u prosincu 2011. u svom<br />

govoru rekao Dudley: “Istraživanje<br />

nafte i plina oduvijek je teško, skupo<br />

i puno opasnosti.”<br />

Ali “mi osiguravamo pogonsko gorivo<br />

za rast životnog standarda. Stoga<br />

odustajanje od istraživanja ne dolazi<br />

u obzir. To bi osudilo čovječanstvo na<br />

budućnost punu nestašica, oskudice i<br />

sukoba”, dodao je Dudley.<br />

Prijetnja budućih nestašica dobar<br />

je razlog za ulaganja u naftu, ali kakav<br />

POVRATAK IZ BEZDANA<br />

DIONICE BP-ja DALEKO SU OD VRIJEDNOSTI IZ RAZDOBLJE PRIJE IZLJEVA, A OBUJAM PROIZVODNJE NAFTE I PLINA MANJI JE ZA 13%.<br />

ZBOG RASTA CIJENA NAFTE KOMPANIJA JE, MEĐUTIM, PROŠLE GODINE OSTVARILA VELIKI RAST ZARADE. UNOSNI NOVI PROJEKTI<br />

NAJAVLJUJU JOŠ SVJETLIJU BUDUĆNOST.<br />

DOBIT (EBIT)<br />

KRETANJE VRIJEDNOSTI DIONICA (1. 1. 2009.=100)<br />

2009. 26,4 mlrd. USD<br />

-3,7 2010.<br />

2011.40<br />

130<br />

120<br />

110<br />

100<br />

90<br />

BP<br />

PROIZVODNJA NAFTE I PLINA (mil. BOE/dan)<br />

2009.4,0<br />

2010. 3,8<br />

2011. 3,5<br />

80<br />

70<br />

60<br />

50<br />

EXXON MOBIL<br />

2009 2010 2011 2012<br />

NE UKLJUČUJE DIVIDENDE; IZVOR: INTERACTIVE DATA VIA FACTSET RESEARCH SYSTEMS<br />

70<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

(AP PHOTO/GERALD HERBERT, FILE)<br />

bi stav ulagači trebali imati prema<br />

samom BP-ju? Analitičari Deutsche<br />

Bank smatraju da se BP-jevom dionicom<br />

trguje uz 29-postotni diskont<br />

u odnosu na neto vrijednost tvrtkine<br />

aktive. Ulagači u tu dionicu stječu dokazane<br />

zalihe nafte i plina uz cjenovni<br />

ekvivalent od 11 dolara za barel, u<br />

usporedbi s 19 dolara za barel ako<br />

kupuju dionicu Royal Dutch Shella.<br />

Za BP-jevu dionicu omjer cijene i<br />

zarade (P/E) je 5, za Shellovu 7, a za<br />

Exxonovu 10. Analitičari JPMograna<br />

kažu da bi ovako nisku valuaciju<br />

opravdalo plaćanje dodatnih globa i<br />

kazni u iznosu od 20 milijardi dolara,<br />

čime bi se ukupni račun ispostavljen<br />

BP-ju za katastrofu u Meksičkom zaljevu<br />

popeo na 50 milijardi.<br />

Tako visoka kazna može se očekivati<br />

samo ako sud utvrdi da je izlijevanje<br />

izazvano grubom nepažnjom,<br />

odnosno da BP namjerno nije poduzeo<br />

razumne sigurnosne mjere za<br />

izbjegavanje velikih šteta. Kvalifikacija<br />

“gruba nepažnja” omogućila bi<br />

saveznim vlastima da odrede novčanu<br />

kaznu od <strong>43</strong>00 dolara po ispuštenom<br />

barelu - ukupno 17 milijardi<br />

dolara.<br />

U protivnom, kazna bi bila najviše<br />

1100 dolara po barelu. Dudley, naravno,<br />

smatra malo vjerojatnim da<br />

će sud okvalificirati djelo kao grubu<br />

nepažnju. Držeći svoj prvi govor<br />

kao CEO (na godišnjoj konferenciji<br />

Konfederacije britanske industrije u<br />

listopadu 2010.) Dudley je odlučno<br />

ustvrdio kako “tragediju nije skrivio<br />

nijedan pojedinačni čimbenik, a sama<br />

konstrukcija okna bušotine, što<br />

god vi o tome čuli, vjerojatno nije<br />

pridonijela nesreći”.<br />

Koji su, prema BP-ju, glavni uzroci<br />

NAFTAŠKI DIVOVI<br />

NISU IZVUKLI POUKU IZ<br />

HAVARIJE U MEKSIČKOM<br />

ZALJEVU. NAFTA SE I<br />

DALJE IZLIJEVA U<br />

SVJETSKA MORA<br />

nesreće? Prvo: loš cement na dnu bušotine<br />

nije sprečavao protok ugljikovodika.<br />

Drugo: pogrešno su protumačeni<br />

rezultati ispitivanja tlaka u oknu<br />

bušotine. Treće: preventerski sklop<br />

na morskom dnu bio je neispravan i<br />

nije dobro zatvarao cijevi. Četvrto:<br />

Transoceanovi radnici nisu dovoljno<br />

savjesno pratili i nadzirali cijevi. Ni<br />

spomena o upitnim BP-jevim tehnikama<br />

i izbjegavanju troškova.<br />

21. TRAVNJA 2010.: S BP-jeve naftne platforme Deepwater Horizon, stotinjak kilometara<br />

jugoistočno od Venicea na obali Louisiane, uzdigao se zloslutni stup dima<br />

Pod ovim pretpostavkama kompanija<br />

je rezervirala samo 3,5 milijardi<br />

dolara za globe zbog kršenja zakona<br />

o zaštiti voda. BP pretpostavlja da će<br />

uspjeti omekšati tužitelje gorljivim<br />

radom na sanaciji, spremnošću da<br />

isplati 20 milijardi dolara za odštete<br />

i nastojanjem da što bolje počisti za<br />

sobom.<br />

Vidjet ćemo. Možda se Dudleyju<br />

posreći. No, s rastom cijene nafte<br />

raste i žeđ javnosti za gotovinom i<br />

spektakularnim snimkama privođenja<br />

BP-jevih direktora. “Nitko nije<br />

otišao u zatvor zbog eksplozije u<br />

Texas Cityju”, kaže houstonski odvjetnik<br />

uključen u parnicu zbog Deepwater<br />

Horizona. “Vlasti bi, dakle, u<br />

ovom slučaju mogle zauzeti stroži<br />

stav.” Najvjerojatnije žrtve su Donald<br />

Vidrine i Robert Kaluza, dva najviša<br />

BP-jeva dužnosnika na platformi u<br />

trenutku eksplozije. Dudley bi jednako<br />

rado izbjegao krivičnu parnicu kao<br />

što je želio izbjeći građansku. Prije<br />

dogovora s oštećenima, postignutog<br />

u veljači, izjavio je: “Kao što sam već<br />

rekao, spremni smo se nagoditi pod<br />

fer i razumnim uvjetima, no oštro se<br />

pripremamo za parnicu.”<br />

BP je u protekle dvije godine izdvojio<br />

159 milijuna dolara za razvoj<br />

turizma u Meksičkom zaljevu. Turistički<br />

biznis povećo se u 2011. za<br />

50 posto u odnosu na 2010., a ovogodišnji<br />

uzgoj škampa veći je nego<br />

prije izljeva nafte. Ipak, posljedice se<br />

i dalje osjećaju. U Louisiani se otkriva<br />

sve više novih naftnih onečišćenja<br />

u močvarama već proglašenim čistima.<br />

Većina ribarnica ponovno radi,<br />

ali primijećeni su bolesni dupini, a<br />

staništa kamenica i dalje su desetkovana,<br />

bez bitnih znakova oporavka.<br />

Dudleyju se ne može zamjeriti pokušaj<br />

pozitivnog spina. “Plaže su čiste;<br />

kupanje je dopušteno; hrana iz mora<br />

dobra je kao i prije”, rekao je na prezentaciji<br />

u veljači. “Svima vam preporučujem<br />

da posjetite to područje.” Ako<br />

se i sam pojavi, nadam se da će pronaći<br />

vremena i svratiti na razgovor.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 71

2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />

EUROPA, BLISKI ISTOK I AFRIKA<br />

PODRUČJE KRAJNOSTI<br />

Problem državnih dugova ozbiljan je uteg za europske kompanije<br />

PIŠE: SCOTT DECARLO<br />

Gdje početi? Samo dosad neviđena<br />

intervencija Europske središnje<br />

banke spasila je europski gospodarski<br />

savez od propasti. Zemlje s<br />

oboda Unije, Grčka, Portugal, Irska,<br />

Italija i Španjolska i dalje su u velikim problemima.<br />

Regija Europa - Bliski istok - Afrika ove godine<br />

ima osam kompanija manje među 2000 najboljih,<br />

ukupna dobit pala je za dva, a tržišna vrijednost<br />

kompanija za pet posto. Osamljene svijetle točke<br />

su kompanije u Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim<br />

Arapskim Emiratima. Iz ove nam regije, međutim,<br />

stiže drugi najveći pridošlica na listu, švicarska trgovačka<br />

korporacija Glencore International u vlasništvu<br />

<strong>Forbes</strong>ova milijardera Ivana Glasenberga.<br />

U najvećoj inicijalnoj javnoj ponudi 2011. godine<br />

kompanija je prikupila 10,3 milijarde dolara.<br />

Europa, Bliski istok<br />

i Afrika u brojkama<br />

Preko bare pa u Zaljev<br />

Ujedinjeno Kraljevstvo na ovogodišnjoj<br />

listi najvećih ima četiri kompanije<br />

više nego lani, no ukupno se od<br />

2007. broj britanskih kompanija na<br />

popisu smanjio za 37. Britanija je ipak<br />

i dalje najzastupljenija zemlja iz ove<br />

regije. Ujedinjeni Arapski Emirati<br />

(UAE) debitirali su na listi 2008. godine,<br />

a sada ih zastupa 13 kompanija<br />

s ukupno 39 milijardi dolara prihoda<br />

od prodaje i tržišnom vrijednošću od<br />

79 milijardi. Rusija, s još osam kompanija<br />

na listi, bilježi udvostručenje<br />

prodaje i profita od 2007. godine.<br />

NAJVEĆI PRIDOŠLICA<br />

Velika<br />

Britanija<br />

2007.: 130<br />

2012.: 93<br />

Rusija<br />

2007.: 20<br />

2012.: 28<br />

UAE<br />

2007.: 0<br />

2012.: 13<br />

Promjene na<br />

vrhu i začelju<br />

Pirelli je osvojio regionalni vrh<br />

dvoznamenkastim rastom u sva<br />

četiri promatrana pokazatelja<br />

PIRELLI & C.<br />

NAJVEĆI DOBITNICI<br />

689<br />

PRODAJA: 12,546 MLRD. USD 5%<br />

DOBIT: 853 MLRD. USD -2%<br />

AKTIVA: 62,931 MLRD. USD 3%<br />

TRŽIŠNA VRIJEDNOST: 11,176 MLRD. USD -5%<br />

Glencore<br />

International<br />

CEO: Ivan Glasenberg<br />

99. MJESTO<br />

SUBSEA 7<br />

ABU DHABI COMMERCIAL<br />

GEA GROUP<br />

RMB HOLDINGS<br />

625<br />

598<br />

580<br />

481<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 29 MILLION 1%<br />

BROJ KOMPANIJA NA LISTI: 605 -8<br />

NAJVEĆA INDUSTRIJA (BANKARSTVO):<br />

119 TVRTKI<br />

NOVIH TVRTKI NA LISTI: 46<br />

NAJVEĆA KOMPANIJA:<br />

ROYAL DUTCH SHELL<br />

SVE BROJKE U USD; TRŽIŠNA VRIJEDNOST OD 16. OŽUJKA; IZVORI: INTERACTIVE DATA,<br />

LIONSHARES, THOMSON REUTERS FUNDAMENTALS AND WORLDSCOPE VIA FACTSET<br />

RESEARCH SYSTEMS; BLOOMBERG; FORBES<br />

NAJVEĆI PORAST TRŽIŠNE<br />

VRIJEDNOSTI U 12 MJESECI (ELAN):<br />

119%<br />

NAJVEĆE PORAST DOBITI (BP):<br />

29,4 MLRD. USD<br />

NAJVEĆI GUBITNICI<br />

-765<br />

EZDAN REAL ESTATE<br />

-736<br />

MEDIASET<br />

-664<br />

INVESTOR<br />

-624<br />

TELEKOM AUSTRIA<br />

-607<br />

SACYR VALLEHERMOSO<br />

JEROME FAVRE / BLOOMBERG<br />

72<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />

SAD<br />

VRAĆANJE U FORMU<br />

Američke su kompanije pokazale veliku otpornost u razdoblju nakon<br />

prestanka vladinih poticaja gospodarstvu<br />

PIŠE: SCOTT DECARLO<br />

Gospodarstvo SAD-a napravilo je u<br />

2011. korak unatrag. Nakon rasta od<br />

3% u 2010. godini, lani je BDP narastao<br />

za samo 1,7%. Korporacijski<br />

profiti povećani su za samo 8%, u<br />

usporedbi s 32% prethodne godine, kada se industrija<br />

izbavila iz okova recesije. Velike američke<br />

tvrtke s naše liste imale su u 2011. nešto bolje rezultate<br />

zahvaljujući snažnoj izloženosti međunarodnim<br />

tržištima. Prihodi od prodaje narasli su<br />

im za 8%, a dobit za 14%. Golemi državni poticaji<br />

pogurali su američko gospodarstvo do točke u kojoj<br />

su plaće počele rasti, a kuće se ponovno graditi<br />

- i tržište je odgovorilo. Četiri od pet najvrednijih<br />

kompanija s ovogodišnje liste američke su tvrtke,<br />

a predvodi ih Apple s 546 milijardi dolara tržišne<br />

kapitalizacije. Ukupno najjača, a ujedno najprofitabilnija<br />

kompanija na svijetu također je američka<br />

- Exxon Mobil.<br />

SAD u brojkama<br />

Azija u usponu,<br />

SAD popušta<br />

Premda je još uvijek svaka četvrta<br />

kompanija na našoj listi američka,<br />

SAD polako gubi korak i ove<br />

ga godine zastupa 12 tvrtki manje.<br />

Vrhnje je obrala Azija s 32 kompanije<br />

više nego lani. Od 2007. do<br />

danas regija Azija-Pacifik dodala je<br />

na listu 132 tvrtke, iako su otpale 33<br />

japanske. Istodobno se broj američkih<br />

tvrtki na listi smanjio za 135,<br />

najviše u 2008. kada je s liste ispala<br />

61 kompanija iz SAD-a.<br />

NAJVEĆI PRIDOŠLICA<br />

Azija-Pacifik<br />

2007.: 601<br />

2012.: 733<br />

Promjene na<br />

vrhu i začelju<br />

Tržišna vrijednost kompanije<br />

American Capital prošle se<br />

godine utrostručila<br />

AMERICAN CAPITAL AGENCY<br />

SAD<br />

2007.: 659<br />

2012.: 524<br />

NAJVEĆI DOBITNICI<br />

993<br />

PRODAJA: 10.845 MLRD. USD 8%<br />

DOBIT: 862 MLRD. USD 14%<br />

AKTIVA: 34.180 MLRD. USD 2%<br />

TRŽIŠNA VRIJEDNOST: 13.389 MLRD. USD 6%<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 24 MILIJUNA 3%<br />

BROJ KOMPANIJA NA LISTI: 524 -12<br />

NAJVEĆA INDUSTRIJA (FIN. BIZNISI):<br />

52 TVRTKE<br />

NOVIH TVRTKI NA LISTI: 40<br />

NAJVEĆA KOMPANIJA:<br />

EXXON MOBIL<br />

SVE BROJKE U USD; TRŽIŠNA VRIJEDNOST OD 16. OŽUJKA; IZVORI: INTERACTIVE DATA,<br />

LIONSHARES, THOMSON REUTERS FUNDAMENTALS AND WORLDSCOPE VIA FACTSET<br />

RESEARCH SYSTEMS; BLOOMBERG; FORBES<br />

Marathon<br />

Petroleum<br />

CEO: Gary Heminger<br />

305. MJESTO<br />

NAJVEĆI PORAST TRŽIŠNE<br />

VRIJEDNOSTI U 12 MJESECI<br />

(REGENERON PHARMACEUTICALS):<br />

200%<br />

NAJVEĆE PORAST DOBITI<br />

U 12 MJESECI (APPLE):<br />

16,3 MLRD. USD<br />

VENTAS<br />

MGM MIRAGE<br />

CONTINENTAL RESOURCES<br />

CONCHO RESOURCES<br />

666<br />

593<br />

584<br />

855<br />

NAJVEĆI GUBITNICI<br />

-905<br />

TENET HEALTHCARE<br />

-799<br />

-695<br />

-664<br />

-588<br />

SAIC<br />

COMPUTER SCIENCES<br />

HUDSON CITY BANCORP<br />

MICRON TECHNOLOGY<br />

ANTONIO SCORZA / AFP / GETTY IMAGES / NEWSCOM<br />

74<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />

SAD<br />

APPLEOV TAJNI PLAN<br />

ZA ULAGANJE KEŠA<br />

Od 100 milijardi dolara, s koliko Tim Hook raspolaže u gotovini, veći dio odlazi<br />

na opremanje tvornica u Aziji koje će imati samo jednog klijenta - Apple<br />

PIŠE: CONNIE GUGLIELMO<br />

QILAI SHEN / BLOOMBERG<br />

APPLE IMA 100 MILIJARDI DOLARA gotovine i niz<br />

načina da ih potroši. Otvaranje novih dućana? Obavljeno.<br />

Još servera za iCloud? Obavljeno. Izgradnja novog kampusa<br />

u Cupertinu za smještaj sve brojnijeg osoblja? Obavljeno.<br />

Nove akvizicije radi jačanja istraživanja i razvoja? Obavljeno.<br />

Isplata dividendi i otkup dionica? Obavljeno; obavljeno.<br />

A kako bi bilo da kompanija kupi lanac dobavljača? Mnoge<br />

od najjačih tvrtki s <strong>Forbes</strong>ove liste sanjaju o nadzoru nad cijenama<br />

komponenata za svoje tehnološke proizvode, zajamčenoj<br />

isporuci i njenom idealnom tajmingu. Apple je jedna<br />

od malobrojnih koje imaju i financijsku snagu za ostvarenje<br />

tog sna, osobito kupnjom strojeva i opreme za buduće i već<br />

postojeće tvornice u Aziji kojima će upravljati netko drugi.<br />

Kompanija je onamo već usmjerila svoj keš, kažu upućeni. Ta<br />

strategija će je vjerojatno dodatno učvrstiti na mjestu predvodnika<br />

u revolucioniranju tržišta potrošačke elektronike.<br />

Proizvođač iPhonea već drži oko 64 milijarde dolara gotovine<br />

u prekomorskim zemljama, plaćajući na to samo 5%<br />

poreza, ali uz zanemarive kamate. Na novac koji bi vratili u<br />

SAD morali bi platiti neugodnih 35% poreza. Puno je pri-<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 75

FORBES<br />

2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />

SAD<br />

CEO Applea Tim Cook (lijevo) u posjetu jednoj od kineskih tvornica koje izrađuju iPhone<br />

vlačnije potrošiti ga na širenje proizvodnje u inozemstvu:<br />

troškovi amortizacije se priznaju, a troškovi proizvodnje<br />

ostaju niski. To ujedno znači da bi Apple mogao povećavati<br />

obujam proizvodnje i na kraći rok zadovoljavati još uvijek<br />

nezasitnu potražnju za iPhoneom i iPadom, a na duži rok<br />

za novim kategorijama hit-proizvoda poput interaktivne<br />

televizije, o kojima se već priča.<br />

Upravo to radi CEO Tim Cook, vrhunski operativac koji je<br />

majstorski vodio Appleovu nabavu od 1998. kada ga je Steve<br />

Jobs doveo u kompaniju, tvrdi Katy Huberty, analitičarka<br />

Morgan Stanleyja. Za nju je taj potez “iskreno, genijalan”:<br />

“Apple monopolizira tržište preko lanca svojih dobavljača.<br />

NAJINOVATIVNIJI OBIRE VRHNJE<br />

APPLE MOŽE POTROŠITI VIŠE NOVCA NEGO ITKO DRUGI DA<br />

SAČUVA SADAŠNJI TEMPO. AKO VRIJEDNOST DIONICE DOSEGNE<br />

1000 DOLARA KAKO MNOGI PREDVIĐAJU, POSTAT ĆE PRVA<br />

KOMPANIJA VRIJEDNA BILIJUN DOLARA.<br />

APPLE<br />

MICROSOFT<br />

GOOGLE<br />

CISCO<br />

SYSTEMS<br />

GOTOVINA I EKVIVALENTI 1 <br />

EBITDA U ZADNJIH 12 MJESECI 45,5 MLRD. USD<br />

30,0 MLRD. USD<br />

59,2 MLRD. USD<br />

50,2 MLRD. USD<br />

14,8 MLRD. USD<br />

46,7 MLRD. USD<br />

12,2 MLRD. USD<br />

97,6 MLRD. USD<br />

1<br />

UKLJUČUJUĆI DUGOROČNO UTRŽIVE VRIJEDNOSNE PAPIRE; IZVOR: THOMSON REUTERS FUNDAMENTALS<br />

VIA FACTSET RESEARCH SYSTEMS<br />

Budući da je vlasnik opreme i strojeva na kojima rade, oni<br />

na njima ne mogu proizvoditi HP-ov PC ili, recimo, HTC-ov<br />

smartphone.”<br />

Prošlo je nešto vremena dok Huberty nije shvatila što su<br />

točno smislili u Appleu. Kada su prošlog listopada najavili<br />

povećanje kapitalnih rashoda u 2012. godini za 4,3 milijarde<br />

dolara, na 7,1 milijardu, mnogi su se pitali na što će Apple<br />

utrošiti toliki novac povrh 900 milijuna izdvojenih za nove<br />

dućane. Čak i kada se uračuna gradnja novog centra za<br />

Appleov oblak, zdanja koje niče na 175 jutara bivšeg HP-ovog<br />

zemljišta, kao i kupnja alata za Appleov jedinstveni dizajn, to<br />

još uvijek nije toliki trošak.<br />

Huberty je uvidjela o čemu je riječ nakon razgovora s dobavljačima<br />

u Aziji. “Zamislite se u njihovoj koži: proizvode<br />

za Nokiju, Motorolu, HP i Dell čiji biznisi jako osciliraju.<br />

Moraju graditi proizvodne kapacitete, a ako ne dobiju narudžbe<br />

prihod im pada. Onda se pojavi kupac koji nudi da<br />

će preuzeti rizik nabave opreme i biti joj vlasnik - i strah od<br />

volatilnosti nestaje. Nema šanse da će većina tih tvornica<br />

odbiti takvu ponudu.”<br />

Apple se u odgovoru na pitanje o planu s opskrbnim lancem<br />

pozvao na svoja javna očitovanja o kapitalnim rashodima.<br />

Na konferenciji o tvrtkinim planovima s gotovinom,<br />

održanoj 19. ožujka, Cook je osobito pazio da na popisu<br />

ostalih troškova bude i stavka “kapitalni rashodi u našem<br />

opskrbnom lancu”.<br />

Plan je vjerojatno sljedeći: Apple će dobavljačima dati<br />

novac za kupnju sredstava za proizvodnju, a oni će sagraditi<br />

BOWEN LIU / APPLE / BLOOMBERG<br />

76<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

tvornice, angažirati radnu snagu i voditi dnevno poslovanje.<br />

Za dio opreme koji ostane u njegovu vlasništvu Apple<br />

će knjižiti amortizaciju, iznos koje ostaje nepoznat jer ga<br />

Apple ne želi otkriti. Huberty misli da će najveći dio od 7,1<br />

milijardi dolara biti potrošen na kupnju strojeva i opreme<br />

dobavljačima.<br />

Ulaganja u vlastiti opskrbni lanac, zajedno s povećanjem<br />

narudžbi i predujmovima kojima rutinski osigurava isporuku<br />

ključnih komponenti poput memorije i zaslona, donijet će<br />

Appleu pad troškova za 15 do 20 posto, procjenjuje Huberty.<br />

Tako će kompanija lakše povećati i održati isplativost iPhonea<br />

(profitna marža 50%) i iPada (oko 40%). Cook će time<br />

dobiti veći prostor za ulazak na manje isplativa masovna<br />

tržišta poput tržišta televizora te za privlačenje štedljivijih<br />

kupaca nižim cijenama starijih modela proizvoda, kako je<br />

bilo i s pojeftinjenjem iPada2 za 100 dolara kad je na tržište<br />

lansiran novi iPad.<br />

Profitne marže od preko 40% razlog su što se Huberty<br />

ubraja među analitičare koji, kao i dio ulagača, vjeruju da će<br />

se vrijednost Appleove dionice za dvije do tri godine vinuti<br />

preko čarobne granice od 1000 dolara (sa sadašnjih 609).<br />

Time bi negdašnji startup iz Silicijske doline, pokrenut u<br />

garaži, postao prva kompanija s tržišnom vrijednošću većom<br />

od tisuću milijardi dolara.<br />

Stephen Coleman iz Daedalus Capitala, koji Appleove<br />

dionice kupuje od 2004. godine, smatra da bi se to moglo<br />

dogoditi i prije. Sjeća se kako su mu se drugi rugali kada je<br />

2007. predvidio rast vrijednosti te dionice na 200 dolara.<br />

Sada joj predviđa skok preko 1000 dolara već tijekom ove<br />

godine. Vjeruje da će Apple novom verzijom iPhonea, koja<br />

izlazi ovoga ljeta, dodatno povećati prednost pred konkurentima<br />

na tržištu pametnih telefona Googleom, Samsungom,<br />

Microsoftom i HTC-om, te navesti kupce HP-ovih, Dellovih<br />

i Acerovih osobnih računala da se okrenu iPad tabletima.<br />

Kada smo razgovarali Coleman je s nestrpljenjem čekao<br />

hoće li Appleovo financijsko izvješće, najavljeno za 24. travnja,<br />

potvrditi realističnost njegove prognoze o tempu razvoja<br />

događaja. Očekivao se 41-postotni porast prodaje iPhonea<br />

zbog povećane prodaje u Kini preko China Telecoma, te<br />

porast narudžbi za iPad treće generacije, lansiran 16. ožujka,<br />

za 47%, na 36 milijardi dolara. Dobit po dionici je prema tim<br />

očekivanjima trebala skočiti s prošlogodišnjih 6,40 na 9,86<br />

dolara.<br />

Skepticima koji uporno tvrde da Apple neće dugo izdržati<br />

na sadašnjim visinama ili da Cook i ekipa neće održati<br />

korak na tržištu mobilnih uređaja ili da su Appleovi fanovi<br />

samo hrpa luđaka, Stephen Coleman poručuje da će se on<br />

smijati zadnji:<br />

“Ja živim u stvarnosti. Vidim mase Kineza kako se otimaju<br />

za iPhone. Čujem kako Tim Cook iz kvartala u kvartal objavljuje<br />

da proizvodnjom ne uspijevaju sustići potražnju. Nema<br />

razloga očekivati pad prodaje.”<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 77

2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />

LATINSKA AMERIKA I KANADA<br />

BRAZIL ZARONIO,<br />

KANADA KLIZI<br />

Poniranje burzi osvetilo se ovoj inače rastućoj regiji<br />

PIŠE: SCOTT DECARLO<br />

Suočene sa slabim rastom dobiti (4%) i<br />

petpostotnim padom tržišne vrijednosti,<br />

Latinska Amerika i Kanada ove godine<br />

imaju 12 kompanija manje među<br />

<strong>Forbes</strong>ovih 2000. Ukupni prihod njihovih<br />

145 tvrtki od prodaje povećan je za 10%, na 1,9<br />

bilijuna dolara, pa je ta regija druga po uspješnosti,<br />

iza Azije i Oceanije. Kanada i Brazil zauzimaju<br />

tri četvrtine teritorija regije i udomljuju najveće<br />

kompanije, ali je zbog poniranja burzi s liste ispalo<br />

ukupno pet tvrtki iz tih dviju zemalja. Iz Brazila<br />

doduše stiže najveći pridošlica na listu, vodeća<br />

brazilska banka Itaú Unibanco, i to zahvaljujući<br />

novim računovodstvenim pravilima. Najveća uvrštena<br />

kompanija koja nije iz Brazila ili Kanade je<br />

meksički América Móvil kojeg kontrolira najbogatiji<br />

čovjek planeta Carlos Slim.<br />

Latinska Amerika i<br />

Kanada u brojkama<br />

Sjeverno i<br />

južno od SAD-a<br />

Nakon što se dvije godine povećavao<br />

broj njihovih tvrtki na listi,<br />

Brazil i Kanada ove su godine podbacili,<br />

izgubivši ukupno pet predstavnika.<br />

Te su kompanije ostvarile<br />

rast prodaje, dobiti i imovine, ali<br />

im se smanjila tržišna vrijednost,<br />

u Kanadi za deset, a u Brazilu za<br />

pet posto u odnosu na prethodnu<br />

godinu. Ukupno 99 kompanija na<br />

listi iz ovih zemalja zapošljava 2,9<br />

milijuna ljudi.<br />

NAJVEĆI PRIDOŠLICA<br />

Brazil<br />

2007.: 22<br />

2012.: 33<br />

Promjene na<br />

vrhu i začelju<br />

Rast dobit i veliko povećanje<br />

vrijednosti dionice zaslužni su<br />

za uzlet grupacije Elektra<br />

GRUPO ELEKTRA<br />

Kanada<br />

2007.: 61<br />

2012.: 66<br />

NAJVEĆI DOBITNICI<br />

746<br />

PRODAJA: 1902 MLRD. USD 10%<br />

DOBIT: 197 MLRD. USD 4%<br />

AKTIVA: 8697 MLRD. USD 13%<br />

TRŽIŠNA VRIJEDNOST: 2728 MLRD. USD -5%<br />

Itaú Unibanco<br />

Holding<br />

CEO: Roberto Egydio Setúbal<br />

30. MJESTO<br />

ONEX<br />

ELETROBRÁS<br />

PENN WEST PETROLEUM<br />

BRF-BRASIL FOODS<br />

413<br />

294<br />

281<br />

273<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 4 MILIJUNA 6%<br />

BROJ KOMPANIJA NA LISTI: 145 -12<br />

NAJVEĆA INDUSTRIJA (MATERIJALI):<br />

22 KOMPANIJE<br />

NOVIH KOMPANIJA NA LISTI: 11<br />

NAJVEĆA KOMPANIJA:<br />

SVE BROJKE U USD; TRŽIŠNA VRIJEDNOST OD 16. OŽUJKA; IZVORI: INTERACTIVE DATA,<br />

LIONSHARES, THOMSON REUTERS FUNDAMENTALS AND WORLDSCOPE VIA FACTSET<br />

RESEARCH SYSTEMS; BLOOMBERG; FORBES<br />

PETROBRAS<br />

NAJVEĆI PORAST TRŽIŠNE<br />

VRIJEDNOSTI U 12 MJESECI<br />

(GRUPO ELEKTRA):<br />

113%<br />

NAJVEĆE PORAST DOBITI<br />

(ECOPETROL):<br />

4,1 MLRD. USD<br />

NAJVEĆI GUBITNICI<br />

-701<br />

PARTNERRE<br />

-625<br />

USIMINAS<br />

-550<br />

KINROSS GOLD<br />

-528 EVEREST RE GROUP<br />

-<strong>43</strong>7 EMBRAER<br />

PATRICK SEMANSKY / BLOOMBERG<br />

78<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />

LATINSKA AMERIKA<br />

KREDITNA KARTICA<br />

NA MEKSIČKI NAČIN<br />

Ricardo Salinas Pliego,<br />

većinski vlasnik<br />

grupacije Elektra, zgrće<br />

milijune na starinski<br />

način: naplaćuje<br />

siromašnima lihvarske<br />

kamate. U Meksiku to ne<br />

nailazi na osudu<br />

PIŠE: ERIN CARLYLE<br />

SREBRNA, POMNO ZAČEŠLJA-<br />

NA KOSA i fina ljubičasta kravata.<br />

Ricardo Salinas Pliego govorio je s<br />

mirnom samopouzdanošću čovjeka<br />

koji dugo nije imao novčanih briga.<br />

“Danas imamo banku kakve prije nije<br />

bilo”, rekao je publici. “Sada imamo 11<br />

milijuna vlasnika bankovnih računa,<br />

ljudi koji prije nisu mogli dobiti bankarske<br />

usluge.”<br />

Malo je vjerojatno da su biznismenu<br />

teškom 18,5 milijardi dolara<br />

bankarske usluge ikada bile nedostupne,<br />

baš kao i većini ljudi na meksičkom<br />

summitu poslovnih lidera pred<br />

kojima je protekle jeseni držao taj<br />

govor. Stvari stoje potpuno drukčije<br />

s 12,5 milijuna današnjih korisnika<br />

kreditnih računa u Salinasovoj Banco<br />

Azteca. U zemlji gdje 52% ljudi<br />

živi s manje od 80 dolara na mjesec,<br />

Salinas je postao jedan od najbogatijih<br />

ljudi na svijetu prodajući robe - i<br />

novac - siromašnom radništvu. A posao<br />

cvjeta. Slinasova Grupo Elektra<br />

(roditeljska tvrtka banke Azteca) doživjela<br />

je u 2011. pravi bum: ukupna<br />

Novi kauč ili hladnjak? Salinas vam može pomoći da ih kupite, ali nećete proći jeftino<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 79

FORBES<br />

2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />

LATINSKA AMERIKA<br />

konsolidirana dobit narasla je za 19%,<br />

na 3,7 milijardi USD. Za 45% prihoda<br />

u četvrtom kvartalu zaslužna je<br />

banka. Zbog velikog rasta vrijednosti<br />

Elektrine dionice, Salinas, koji posjeduje<br />

70-postotni udio, povećao je<br />

svoje osobno bogatstvo za više od 10<br />

milijardi dolara u samo godinu dana.<br />

Elektra je jedna od najbrže rastućih<br />

kompanija na <strong>Forbes</strong>ovoj listi 2000<br />

najvećih na svijetu: napredovala je<br />

za 746 mjesta i ove godine drži 802.<br />

poziciju. “Banka je u 2012. ostvarila<br />

vrlo dobre rezultate”, kaže Alejandro<br />

Garcia iz agencije Fitch Ratings.<br />

U teoriji, jače kreditiranje bankovno<br />

loše servisiranih Meksikanaca<br />

hvale je vrijedan cilj na korist cijele<br />

zemlje. Napokon, uz obuhvatniji financijski<br />

sustav Meksiko ima veće<br />

izglede da izvuče polovicu svog ukupnog<br />

stanovništva iz siromaštva. “Klijentima<br />

s niskim prihodima, koji su se<br />

prije dvadeset godina u novčanoj stisci<br />

mogli osloniti samo na pozajmljivače<br />

novca, obitelj i prijatelje, sada je dostupna<br />

formalna usluga”, kaže Carlos<br />

Danel, izvršni potpredsjednik banke<br />

Compartamos, mikrokreditne kuće<br />

koja svojim klijentima zaračunava nevjerojatno<br />

visoke kamate.<br />

Kritičara je iznenađujuće malo.<br />

“Oni pružaju uslugu ljudima koji nemaju<br />

nikakvog drugog rješenja”, kaže<br />

Marco Carrera, glasnogovornik meksičke<br />

agencije za zaštitu potrošača,<br />

korisnika financijskih usluga Condusef.<br />

“Najskuplji novac je novac kojega<br />

nema.”<br />

U Meksiku su krediti bezobrazno<br />

skupi za sve, podjednako za bogate i<br />

siromašne. Za to su krivi labavi propisi,<br />

manjak konkurencije i tradicionalno<br />

nestabilna valuta. Zaduživanje na<br />

plavu American karticu, na primjer, u<br />

Meksiku stoji lihvarskih 42% godišnje<br />

u usporedbi s 15 do 20% u SAD-u.<br />

Prema podacima Condusefa, dodatne<br />

bankovne pristojbe podižu taj trošak<br />

i do 57%, a mnogi kartičari zaračunavaju<br />

još više. Ne zna se koliko ukupno<br />

naplati Azteca jer ona agenciji ne otkriva<br />

te podatke (a glasnogovornik<br />

nam nije htio reći zašto), no njezin<br />

najveći konkurent, BanCoppel, obračunava<br />

najviši iznos za koji se zna<br />

- kamate i naknade zajedno iznose<br />

88% godišnje. A to je samo za kartice.<br />

Condusef ne objavljuje iznos kamata<br />

koje banke obračunavaju na osobne<br />

zajmove.<br />

Najviše kamate plaćaju ljudi koji<br />

imaju najmanje novca, a ono što se<br />

može činiti nepoštenom praksom zapravo<br />

je legitiman biznis. U slučaju<br />

Aztece zbroj operativnih i troškova<br />

kredita nalaže kamatnu stopu od najmanje<br />

30%, kaže Garcia iz Fitcha, i to<br />

samo da banka ne bude na gubitku.<br />

“PRIJE DVADESET<br />

GODINA U NEVOLJI<br />

SU SE MOGLI<br />

OSLONITI SAMO<br />

NA POZAJMLJIVAČE<br />

NOVCA, OBITELJ I<br />

PRIJATELJE.”<br />

Usluga je za ove građane skuplja zato<br />

što uključuje više neposredne interakcije<br />

s korisnikom i veći kreditni rizik,<br />

jer je to mnogima od njih prvi kredit.<br />

“Nemate informaciju o njihovoj<br />

kreditnoj sposobnosti, posebno ako<br />

se radi o klijentu s niskim primanjima.<br />

Mnogi od njih rade na sivo pa ne<br />

mogu ničim dokazati visinu svojih<br />

prihoda”, kaže Jorge Gonzalez, profesor<br />

ekonomije s Occidental Collegea<br />

u Los Angelesu.<br />

Salinas je prvi počeo posuđivati novac<br />

siromašnima. Maloprodajni lanac<br />

grupacije Elektra uspio se 2002. domoći<br />

bankovne licence i počeo otvarati<br />

podružnice u sklopu svojih diskontnih<br />

trgovina elektronike i kućanskih<br />

aparata. Banco Azteca nudi klijentima<br />

tri vrste kredita: osobne zajmove (koji<br />

se obično koriste za troškove liječenja<br />

i tradicionalne quinceañere, proslave<br />

djetetova 15. rođendana), svoju brendiranu<br />

Tarjeta Azteca Visa karticu i<br />

potrošačke kredite za kupnju bijele<br />

tehnike u Elektrinim trgovinama. U<br />

kompaniji ne žele otkriti koliko su<br />

kredita odobrili za kupnju robe, a koliko<br />

za potrebe liječenja, ali im kreditni<br />

portfelj jako brzo raste: sadašnja brojka<br />

od 12,5 milijuna korisnika kredita<br />

predstavlja 45-postotno povećanje<br />

u odnosu na prethodnih 12 mjeseci.<br />

Azteca od 2005. posluje i izvan Meksika<br />

pa sada ima ogranke u Panami,<br />

Hondurasu, Guatemali, Peruu, Brazilu<br />

i Salvadoru. U Meksiku su dio kolača u<br />

međuvremenu uzeli rivali poput Ban-<br />

Coppela, Famsa i Wal-Mexa.<br />

Elektra opslužuje specifičan sloj<br />

stanovništva, kućanstva s mjesečnim<br />

prihodom od najmanje 400 dolara -<br />

vozače taksija, prodavače voća ili, na<br />

primjer, vlasnice kemijskih čistionica.<br />

Etiketa s cijenom, istaknuta na kauču<br />

i perilici tijekom akcija u Elektrinim<br />

dućanima ili na televiziji, naglašava<br />

tjedni popust, a ne koliko će to kupca<br />

stajati s kamatama. Kada se prodaja<br />

zaključi, 5000 službenika na motociklima<br />

obilazi naciju i ubire novac od<br />

kupaca. (Nevezano s tom službom,<br />

Elektra je i roditeljska kompanija Italike,<br />

najvećeg meksičkog proizvođača<br />

skutera).<br />

“Veliki problem je to što Aztecina<br />

shema ne pomaže tim ljudima<br />

da povećaju izvore prihoda, nego ih<br />

potiče na potrošnju”, kaže Clemente<br />

Ruiz Durán, profesor ekonomije na<br />

Universidad Nacional Autónoma de<br />

México.<br />

Na meti sličnih kritika često su gotovinski<br />

krediti i dopuštena prekoračenja<br />

po tekućem računu ili kartici u<br />

SAD-u. Tu sličnost je sigurno uočio i<br />

Salinas. Predao je ponudu za kupnju<br />

najveće američke kompanije za gotovinsko<br />

kreditiranje, Advance America<br />

Cash Advance Centers sa sjedištem<br />

u Spartanburgu, u JužnojKarolini.<br />

Posao će vjerojatno biti zaključen<br />

uskoro.<br />

80<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />

AZIJA I OCEANIJA<br />

PLIMA SUPERLATIVA<br />

Za velike brojke zaslužna je Kina sa svojim golemim bankama,<br />

a odlično je prati Južna Koreja<br />

PIŠE: SCOTT DECARLO<br />

Azija i područje Pacifika već šestu godinu<br />

zaredom imaju najviše kompanija<br />

na listi najboljih, ovaj put 733. I<br />

ukupan broj kompanija na listi najviše<br />

se povećao baš za ovu regiju - za<br />

32. Azija je najbolja u tri od četiri kategorije kojima<br />

mjerimo uspješnost tvrtki (prihod od prodaje, dobit,<br />

aktiva), kao i prema ukupnoj prodaji. Pritom su<br />

i dalje najzastupljenije japanske kompanije (258).<br />

Slijedi Kina sa 136, ali te tvrtke više vrijede na<br />

tržištu: zajedno čak 2,8 bilijuna dolara. Kina je s<br />

ukupno 225 milijardi dolara bila i središte profita<br />

u proteklih 12 mjeseci. Među najvećim i najprofitabilnijim<br />

svjetskim tvrtkama su kineske banke,<br />

uključujući Bank of China, China Construction<br />

Bank i ICBC (vidi temu “Uspon crvenih banaka” na<br />

sljedećim stranicama). Korejske kompanije zabilježile<br />

su povećanje prodaje i dobiti od impresivnih<br />

30 posto.<br />

Azija u brojkama<br />

PRODAJA: 11.168 MLRD. USD 26%<br />

DOBIT: 746 MLRD. USD 29%<br />

IMOVINA: <strong>43</strong>.471 MLRD. USD 19%<br />

TRŽIŠNA VRIJEDNOST: 9931 MLRD. USD -3%<br />

BROJ ZAPOSLENIH: 26 MILIJUNA 10%<br />

BROJ KOMPANIJA NA LISTI: 733 32<br />

NAJVEĆA INDUSTRIJA (BANKARSTVO):<br />

136 TVRTKI<br />

NOVIH TVRTKI NA LISTI: 82<br />

NAJVEĆA KOMPANIJA:<br />

ICBC<br />

SVE BROJKE U USD; TRŽIŠNA VRIJEDNOST OD 16. OŽUJKA; IZVORI: INTERACTIVE DATA,<br />

LIONSHARES, THOMSON REUTERS FUNDAMENTALS AND WORLDSCOPE VIA FACTSET<br />

RESEARCH SYSTEMS; BLOOMBERG; FORBES<br />

Pokretači<br />

Dalekog istoka<br />

Kina i Indija su od 2007. godine<br />

dodale najviše kompanija na našu<br />

listu, ukupno 119. Kina je 2007.<br />

bila deseta po broju zastupljenih<br />

tvrtki, a sada je treća. Indija je bila<br />

petnaesta, a ove je godine osma.<br />

Obje su zemlje najveći napredak<br />

na listi ostvarile 2008. godine.<br />

Ukupna tržišna vrijednost kineskih<br />

i indijskih tvrtki čini trećinu<br />

vrijednosti azijskih i pacifičkih<br />

kompanija na listi.<br />

NAJVEĆI PRIDOŠLICA<br />

Kia<br />

Motors<br />

CEO: Hyoung-Keun Lee<br />

253. MJESTO<br />

NAJVEĆI PORAST TRŽIŠNE<br />

VRIJEDNOSTI U 12 MJESECI<br />

(ADVANCED INFO SERVICE):<br />

101%<br />

NAJVEĆE PORAST DOBITI<br />

U 12 MJESECI (BHP BILLITON):<br />

10,9 MLRD. USD<br />

Promjene na<br />

vrhu i začelju<br />

Kompanija Longfor Properties<br />

imala je dvoznamenkasti rast<br />

prodaje i dobiti<br />

LONGFOR PROPERTIES<br />

TOKYO ELECTRON<br />

ZOOMLION HEAVY INDUS.<br />

SMC<br />

KOREA ZINC<br />

NAJVEĆI GUBITNICI<br />

-827<br />

ACER<br />

-800<br />

-679<br />

-642<br />

Indija<br />

2007.: 34<br />

2012.: 61<br />

-606<br />

Kina<br />

2007.: 44<br />

2012.: 136<br />

NAJVEĆI DOBITNICI<br />

HANWHA CORP.<br />

574<br />

721<br />

676<br />

609<br />

782<br />

TOKYO ELECTRIC POWER<br />

OLYMPUS<br />

SAMSUNG ELECTRO-<br />

MECHANICS<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 81<br />

TIM BOYLE / BLOOMBERG

2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />

AZIJA<br />

USPON CRVENIH BANAKA<br />

Četiri velike kineske banke sada su među najprofitabilnijim pozajmljivačima<br />

novca i najvećim tvrtkama na svijetu. Je li Kina novi Wall Street?<br />

PIŠE: NATHAN VARDI<br />

CHINAFOTOPRESS / GETTY IMAGES<br />

BACITE LI POGLED NA VRH <strong>Forbes</strong>ova<br />

godišnjeg pregleda najvećih<br />

kompanija, ugledat ćete mnoga poznata<br />

imena: Exxon Mobil, General Electric,<br />

Apple, JPMorgan Chase, Berkshire Hathaway.<br />

Među tim kultnim globalnim<br />

brendovima uočit ćete i šačicu nešto<br />

manje poznatih kompanija – kao i vrtoglave<br />

brojke uz njih. Imovina Industrial<br />

& Commercial Bank of China (ICBC)<br />

vrijedi 2,5 bilijuna dolara. China Construction<br />

Bank i Bank of China imaju<br />

po 1,9 bilijuna dolara aktive.<br />

Četiri od 21 najveće svjetske kompanije<br />

sada su kineske banke. Peta kompanija<br />

na listi, ICBC, u 2011. je zaradila<br />

33 milijarde dolara i najprofitabilniji je<br />

pozajmljivač novca na svijetu. Kineski<br />

bankovni sustav sada je treći po veličini<br />

iza američkog i japanskog, ali je uvelike<br />

ograničen na poslovanje kod kuće.<br />

ICBC nije općepoznat međunarodni<br />

akronim kao, recimo, HSBC, iako su toj<br />

banci investitori dali veću tržišnu kapitalizaciju<br />

nego bilo kojoj američkoj.<br />

Agricultural Bank of China, prva komercijalna<br />

banka koju je osnovao Mao<br />

Zedong tijekom pedesetih godina 20.<br />

stoljeća, održala je 2010. najveći IPO u<br />

povijesti, prikupivši 22,1 milijardu dolara.<br />

Time je dovršen proces izlistavanja<br />

dionica četiriju najvećih kineskih banaka,<br />

obilježen inicijalnim ponudama<br />

82<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

KINESKI STROJEVI ZA STVARANJE NOVCA<br />

NAJVEĆE KINESKE BANKE OSTVARUJU VEĆE PROFITE OD VELIKIH AMERIČKIH BANAKA.<br />

ICBC JE NAJPROFITABILNIJI SVJETSKI POZAJMLJIVAČ NOVCA<br />

DOBIT (mlrd. USD)<br />

IZVOR: THOMSON REUTERS FUNDAMENTALS AND WORLDSCOPE VIA FACTSET RESEARCH SYSTEMS.<br />

koje su na sva zvona oglasile njihovo<br />

prisustvo na svjetskim tržištima kapitala.<br />

Država je, međutim, zadržala kontrolu.<br />

Vanjskim ulagačima prodani su<br />

tek manjinski udjeli. Najveće kineske<br />

banke i dalje okružuje Kineski zid državnih<br />

politika poput nadziranja kapitala<br />

i fiksnih kamatnih stopa. S obzirom<br />

na financijsku krizu, vlada je kineskim<br />

bankama naredila da u dvije godine izdaju<br />

tri bilijuna dolara kredita kako bi<br />

podržale gospodarstvo.<br />

Može li Kina ikada postati svjetski<br />

bankar? U siječnju je središnja banka<br />

objavila plan uklanjanja prepreka najvećim<br />

bankama u tri faze. Odmah su<br />

živnule nade da bi kineske banke mogle<br />

postati svjetski igrači poput kineskih<br />

proizvodnih kompanija i osiguravati<br />

kapital globalnoj ekonomiji. “Kineske<br />

banke su dobro pozicionirane za financijsko<br />

praćenje kineskih kompanija u<br />

inozemstvu. Pitanje je, međutim, hoće<br />

li takvu pratnju omogućiti i inozemnim<br />

kompanijama. Od izvoza kineske gotovine<br />

imali bi koristi i Kina i ostatak<br />

svijeta, osobito inozemni kupci kineskih<br />

roba”, kaže Ben Simpfendorfer,<br />

konzultant iz Hong Konga.<br />

Kineske financijske kuće koje jače<br />

angažiraju svoj novac u inozemstvu,<br />

čine to većinom na poticaj Pekinga. Kineska<br />

razvojna banka, koja je politička<br />

institucija, sklopila je nekoliko velikih<br />

poslova u Africi i posudila 10 milijardi<br />

dolara brazilskoj državnoj naftnoj kompaniji<br />

Petroleo Brasileiro. Ima, međutim,<br />

znakova da se i komercijalne banke<br />

pripremaju za globalnu scenu. ICBC<br />

otvara podružnice od New Yorka do<br />

Nizozemske, a lani je dao 600 milijuna<br />

dolara za imovinu argentinske Standard<br />

banke. Sada naveliko zapošljavaju<br />

bankarske službenike u Brazilu. “Kineske<br />

banke bit će međunarodno prisut-<br />

“TEŠKO JE ZAMISLITI<br />

DA ĆE VLADA PUSTITI<br />

BANKE U INOZEMSTVO<br />

KADA IH ZAPRAVO<br />

TREBA PREUREDITI.”<br />

nije nego prije”, kaže John Weinshank,<br />

šef korporativnih financija newyorškog<br />

ogranka China Construction Bank, čija<br />

je knjiga zajmova u dvije godine narasla<br />

na dvije milijarde dolara. “Takav je plan.<br />

Uvjeravam vas da ćemo se u sljedeće<br />

dvije godine širiti u obje Amerike.”<br />

Ipak, čak ni Weinshank ne vjeruje<br />

da će kineske banke u neko dogledno<br />

vrijeme zamijeniti Wells Fargo. Kini<br />

predstoji prijenos vlasti koji se odvija<br />

svakih deset godina, a promjene u vrhu<br />

vjerojatno će usporiti proces širenja<br />

banaka. Nije sasvim jasno ni jesu<br />

li kineske banke kadrovski spremne<br />

za veću međunarodnu ulogu. Za rad u<br />

inozemnim podružnicama manjka im<br />

stručnjaka, pogotovo dovoljno stručnih<br />

za procjenu kreditnog rizika. Neki<br />

smatraju da je problem još veći. “Kapitalizacija<br />

tih banaka nije dovoljna za<br />

međunarodnu ulogu drukčiju od sadašnje”,<br />

kaže Carl Walter koji je dvadeset<br />

godina radio u Kini na kadrovskoj popuni<br />

bankarskih ispostava JPMorgan<br />

Chasea i drugih. “Vrlo je teško zamisliti<br />

da će vlada pustiti banke u inozemstvo<br />

kada ih zapravo treba preurediti.”<br />

Walter, s Fraserom Howiejem koautor<br />

popularne knjige o kineskom bankovnom<br />

sustavu “Crveni kapitalizam:<br />

Krhki financijski temelji izvanrednog<br />

uspona Kine” (Red Capitalism: The<br />

Fragile Financial Foundation of China’s<br />

Extraordinary Rise, Wiley, 2011.), kaže<br />

da su profiti kineskih banaka privid<br />

proizveden vladinim određivanjem kamatnih<br />

stopa i da banke “ne znaju ništa<br />

o određivanju rizika”. Naravno, velike<br />

kineske banke silno su profitabilne,<br />

uglavnom zato što ih jeftino financiraju<br />

kineska kućanstva koja štede kao luda<br />

i nemaju u što drugo uložiti svoj novac.<br />

Banke ne izdaju mnogo kredita privatnim<br />

poduzetnicima - zbog čega buja<br />

sivo tržište skupih kredita, procijenjeno<br />

na čak 600 milijardi dolara - a kad<br />

posustanu s kreditiranjem kompanija<br />

u vlasništvu provincija ili države, vlada<br />

često priskače u pomoć.<br />

U travnju je i sam premijer Wen Jiabao<br />

rekao da velike kineske banke zarađuju<br />

“previše lako” i da ih treba razbiti<br />

na više manjih banaka. “Zašto? Jer mali<br />

broj krupnih banaka ima monopolistički<br />

položaj pa se kredit i kapital može<br />

dobiti samo od njih”, rekao je Wen. No<br />

Wen je sada vođa na odlasku kojem je<br />

bilo na raspolaganju devet godina da<br />

reformira bankovni sustav. “Reforma<br />

kineskih banaka svela se na to da njihovi<br />

direktori sada nose Armanijeva<br />

odijela i govore engleski”, kaže Yasheng<br />

Huang, profesor biznisa na MIT-u<br />

specijaliziran za kinesko gospodarstvo.<br />

“Ako su američke banke prevelike da<br />

propadnu, u Kini je taj problem višestruko<br />

veći.”<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 83

FORBES<br />

2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />

PRODAJA<br />

Na samom vrhu je Royal Dutch<br />

Shell. S rastom prihoda od 28%<br />

pretekao je višegodišnjeg lidera<br />

Wal-Mart Stores<br />

1. PO PRODAJI:<br />

ROYAL DUTCH SHELL<br />

Top 25<br />

prema prodaji<br />

UKUPNI<br />

PLASMAN KOMPANIJA<br />

PRODAJA<br />

(u mil. USD) DRŽAVA<br />

Industrije<br />

s najbržim rastom<br />

Rudarske i kompanije za preradu metala<br />

okoristile su se snažnim uzletom tržišta u razvoju.<br />

MATERIJALI41%<br />

KAPITALNA DOBRA 32%<br />

NAFTA I PLIN 29%<br />

HOTELI, RESTORANI, SLOBODNO VRIJEME 25%<br />

KEMIJSKA INDUSTRIJA 22%<br />

DJELUJE U VIŠE<br />

OD 80 ZEMALJA;<br />

PROIZVODI VIŠE OD 3,2<br />

MIL. BARELA NA DAN<br />

6. PO PRODAJI:<br />

PETROCHINA<br />

4 Royal Dutch Shell $470,171 NE<br />

16 Wal-Mart Stores 446,950 US<br />

1 Exxon Mobil <strong>43</strong>3,526 US<br />

24 Sinopec-China Petroleum 391,447 CN<br />

11 BP 375,517 UK<br />

7 PetroChina 310,090 CN<br />

12 Chevron 236,286 US<br />

27 ConocoPhillips 230,859 US<br />

25 Toyota Motor 228,494 JA<br />

17 Volkswagen Group 221,862 GE<br />

20%<br />

19%<br />

TEHNOLOŠKI HARDVER I OPREMA<br />

TRAJNA POTROŠNA DOBRA<br />

PROIZVODNJOM OD 2,4<br />

MIL. BARELA NA DAN<br />

U 2011. PO PRVI PUT<br />

PRETEKLA EXXON MOBIL<br />

18 Total 216,207 FR<br />

99 Glencore International 179,640 SZ<br />

409 E.ON 157,278 GE<br />

15%<br />

TRŽIŠTA HRANE<br />

63 General Motors 150,276 US<br />

Jedan na jedan: Nafta i plin<br />

Najveći azijski prerađivač nafte ozbiljno<br />

se približio najvećemu na svijetu<br />

$600<br />

mlrd. USD<br />

300<br />

200<br />

13%<br />

11%<br />

TRANSPORT<br />

GRAĐEVINARSTVO<br />

Exxon Mobil<br />

Sinopec-China Petroleum<br />

100<br />

2007 2008 2009 2010 2011<br />

2000 NAJJAČIH SVJETSKIH<br />

KOMPANIJA OD PRODAJE JE<br />

OSTVARILO UKUPNO<br />

36 MLRD. USD<br />

PORAST PRODAJE U<br />

ODNOSU NA 2011.:<br />

12%<br />

NAJVEĆI PAD PRODAJE U<br />

GODINU DANA (DEXIA):<br />

-65%<br />

3 General Electric 147,300 US<br />

10 Petrobras 145,915 BR<br />

8 Berkshire Hathaway 1<strong>43</strong>,688 US<br />

29 ENI 1<strong>43</strong>,164 IT<br />

26 Samsung Electronics 142,397 KO<br />

39 ING Group 139,000E NE<br />

37 Daimler 138,006 GE<br />

795 Fannie Mae 137,683 US<br />

44 Ford Motor 136,264 US<br />

50 Allianz 134,441 GE<br />

45 AXA Group 132,813 FR<br />

ROYAL DUTCH SHELL: SIMON DAWSON / BLOOMBERG; PETROCHINA: MA YIDONG XINHUA NEWS AGENCY / NEWSCOM; EXXON MOBIL: JEFF KOWALSKY / BLOOMBERG; FORD MOTOR: JEFF KOWALSKY /BLOOMBERG;<br />

84<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

DOBIT<br />

Nakon dvije godine na drugom<br />

mjestu, Exxon Mobil je opet prvi na<br />

ljestvici najprofilabilnijih kompanija.<br />

Apple je napredovao za 12 mjesta i<br />

probio se među prvih pet<br />

Industrije<br />

s najbržim rastom<br />

Trajna potrošna dobra ponovno su u vodstvu,<br />

zahvaljujući troznamenkastom porastu dobiti<br />

proizvođača automobila Forda i Volkswagena<br />

$30<br />

mlrd. USD<br />

20<br />

10<br />

7<br />

TRAJNA POTROŠNA DOBRA 95%<br />

TRGOVAČKE KOMPANIJE 68%<br />

KAPITALNA DOBRA 64%<br />

HOTELI, RESTORANI, SLOBODNO VRIJEME 46%<br />

TRŽIŠTA HRANE 33%<br />

KEMIJSKA INDUSTRIJA 33%<br />

32%<br />

25%<br />

22%<br />

18%<br />

MATERIJALI<br />

NAFTA I PLIN<br />

LIJEKOVI I BIOTEHNOLOGIJA<br />

TEHNOLOŠKI HARDVER I OPREMA<br />

Jedan na jedan: Metali i rude<br />

Titulu najprofitabilnije rudarske kompanije ponio<br />

je BHP Billiton, s rekordnom neto dobiti u 2011.<br />

Vale<br />

BHP Billiton<br />

5<br />

2007 2008 2009 2010 2011<br />

1. PO DOBITI:<br />

EXXON MOBIL<br />

U SLJEDEĆIH PET GODINA<br />

PLANIRAJU ULOŽITI<br />

185 MLRD. USD U NOVE<br />

ZALIHE ENERGIJE KAKO BI<br />

ZADOVOLJILI OČEKIVANU<br />

POTRAŽNJU.<br />

14. PO DOBITI:<br />

FORD MOTOR<br />

U OŽUJKU IZVIJESTILI<br />

O NAJVEĆEM OBUJMU<br />

PRODAJE U SAD-u U<br />

POSLJEDNJIH PET GODINA<br />

- 223.418 PRODANIH<br />

VOZILA ILI 5% VIŠE NEGO<br />

U ISTOM RAZDOBLJU 2011.<br />

UKUPNA DOBIT 2000<br />

NAJJAČIH SVJETSKIH<br />

KOMPANIJA:<br />

2,6 MLRD. USD<br />

PORAST PROFITA U ODNOSU<br />

NA 2011.:<br />

11%<br />

NAJVEĆI PAD DOBITI U<br />

GODINU DANA (NESTLÉ ):<br />

26,6 MLRD. USD<br />

Top 25<br />

prema dobiti<br />

UKUPNI<br />

PLASMAN KOMPANIJA<br />

DOBIT<br />

(u mil. USD) DRŽAVA<br />

1 Exxon Mobil $41,060 US<br />

22 Apple 32,982 US<br />

15 Gazprom 31,672 RU<br />

4 Royal Dutch Shell 30,918 NE<br />

12 Chevron 26,895 US<br />

11 BP 25,700 UK<br />

5 ICBC 25,057 CN<br />

49 BHP Billiton 23,648 AU/UK<br />

42 Microsoft 23,468 US<br />

17 Volkswagen Group 21,456 GE<br />

7 PetroChina 20,575 CN<br />

13 China Construction Bank 20,459 CN<br />

56 Vale 20,297 BR<br />

44 Ford Motor 20,213 US<br />

10 Petrobras 20,121 BR<br />

31 China Mobile 19,478 HK<br />

2 JPMorgan Chase 18,976 US<br />

38 American Intl Group 17,798 US<br />

6 HSBC Holdings 16,209 UK<br />

18 Total 15,936 FR<br />

9 Wells Fargo 15,869 US<br />

32 IBM 15,855 US<br />

21 Bank of China 15,842 CN<br />

16 Wal-Mart Stores 15,699 US<br />

19 Agricultural Bank of China 14,394 CN<br />

-- FANNIE MAE : ANDREW HARRER / BLOOMBERG; MITSUBISHI UFJ: KIYOSHI OTA / BLOOMBERG; APPLE: DAVID PAUL MORRIS / BLOOMBERG; MICROSOFT: ANDREW HARRER / BLOOMBERG<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 85

FORBES<br />

2000 NAJBOLJIH SVJETSKIH KOMPANIJA<br />

IMOVINA<br />

Fannie Mae stoji iza 40 posto svih<br />

hipoteka u SAD-u: 2,9 bilijuna<br />

dolara u bilanci te financijske kuće<br />

odnosi se na hipotekarne zajmove<br />

Jedan na jedan: Banke<br />

Deutsche Bank ima veću aktivu, ali je HSBC efikasniji:<br />

ima veći petogodišnji povrat na imovinu<br />

$3.0<br />

Industrije<br />

s najbržim rastom<br />

Rast aktive kod azijskih proizvođača teške opreme<br />

doveo je tu industrijsku granu na vodeću poziciju<br />

2.5<br />

KAPITALNA DOBRA 25%<br />

HOTELI, RESTORANI, SLOBODNO VRIJEME 20%<br />

MATERIJALI 18%<br />

TEHNOLOŠKI HARDVER I OPREMA 15%<br />

TRŽIŠTA HRANE 15%<br />

TRAJNA POTROŠNA DOBRA 12%<br />

NAFTA I PLIN 12%<br />

KEMIJSKA INDUSTRIJA 12%<br />

POLUVODIČI 11%<br />

MALOPRODAJA 9%<br />

bilijuna USD<br />

Deutsche Bank<br />

HSBC Holdings<br />

2.0<br />

2007 2008 2009 2010 2011<br />

1. PO IMOVINI:<br />

FANNIE MAE<br />

AMERIČKA JE VLADA OD<br />

2008. GODINE POTROŠILA<br />

190 MILIJARDI DOLARA<br />

KAKO BI OJAČALA FANNIE<br />

MAE I SRODNU AGENCIJU<br />

FREDDIE MAC .<br />

5. PO IMOVINI:<br />

MITSUBISHI UFJ<br />

NJIHOVA PODRUŽNICA<br />

UNIONBANCAL NAJVEĆA<br />

JE FRANŠIZA NEKE<br />

JAPANSKE FINANCIJSKE<br />

TVRTKE u SAD-u.<br />

UKUPNA AKTIVA<br />

2000 NAJJAČIH<br />

SVJETSKIH KOMPANIJA:<br />

149<br />

PORAST AKTIVE U ODNOSU<br />

NA 2011.:<br />

8%<br />

NAJVEĆI PAD AKTIVE<br />

U GODINU DANA<br />

(FIRST MARBLEHEAD):<br />

-91%<br />

BILIJUNA<br />

USD<br />

Top 25<br />

prema imovini<br />

UKUPNI<br />

PLASMAN KOMPANIJA<br />

IMOVINA<br />

(u mil. USD) DRŽAVA<br />

795 Fannie Mae $3,211,484 US<br />

52 Deutsche Bank 2,809,429 GE<br />

6 HSBC Holdings 2,549,994 UK<br />

20 BNP Paribas 2,539,104 FR<br />

36 Mitsubishi UFJ Financial 2,478,846 JA<br />

53 Barclays 2,425,200 UK<br />

408 Royal Bank of Scotland 2,335,795 UK<br />

2 JPMorgan Chase 2,265,792 US<br />

480 Crédit Agricole 2,237,570 FR<br />

810 Freddie Mac 2,147,216 US<br />

83 Bank of America 2,129,046 US<br />

5 ICBC 2,039,078 CN<br />

98 Mizuho Financial 1,934,402 JA<br />

14 Citigroup 1,873,878 US<br />

64 Sumitomo Mitsui Financial 1,654,903 JA<br />

39 ING Group 1,652,958 NE<br />

13 China Construction Bank 1,637,782 CN<br />

23 Banco Santander 1,624,724 SP<br />

21 Bank of China 1,583,657 CN<br />

19 Agricultural Bank of China 1,563,946 CN<br />

94 Société Générale 1,531,058 FR<br />

71 UBS 1,508,719 SZ<br />

414 Lloyds Banking Group 1,508,230 UK<br />

9 Wells Fargo 1,313,867 US<br />

138 UniCredit Group 1,231,813 IT<br />

LEGENDA: AU: AUSTRALIJA; BR: BRAZIL; CN: KINA; FR: FRANCUSKA; GE: NJEMAČKA; HK: HONG KONG/KINA; IT: ITALIJA; JA: JAPAN; KO: JUŽNA KOREJA; NE: NIZOZEMSKA; RU: RUSIJA; SAD: SJEDINJENE DRŽAVE; SP:<br />

86<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

TRŽIŠNA<br />

VRIJEDNOST<br />

Apple je Exxon Mobilu preoteo<br />

titulu najvrednije svjetske<br />

kompanije. Može li mu vrijednost<br />

premašiti tisuću milijardi dolara?<br />

Industrije<br />

s najbržim rastom<br />

S oporavkom potrošnje ulagači su se u 2011.<br />

okrenuli dionicama restorana<br />

HOTELI, RESTORANI, SLOBODNO VRIJEME 24%<br />

HRANA, PIĆE I DUHAN 16%<br />

MALOPRODAJA 15%<br />

LIJEKOVI I BIOTEHNOLOGIJA 14%<br />

SOFTVER I USLUGE 12%<br />

POLUVODIČI 12%<br />

PROIZVODI ZA KUĆAN. I HIGIJENU 12%<br />

TRŽIŠTA HRANE 8%<br />

6%<br />

4%<br />

OBRANA I AVIOINDUSTRIJA<br />

TEHNOLOŠKI HARDVER I OPREMA<br />

Jedan na jedan: Tehnologija<br />

Dionica IBM-a upravo je na petogodišnjem vrhuncu.<br />

Microsoft je 13% ispod najviše vrijednosti<br />

$200<br />

16.3.07.=100<br />

100<br />

70<br />

50<br />

IBM<br />

Microsoft<br />

12/07 12/08 12/09 12/10 12/11<br />

1. PO TRŽIŠNOJ VRIJEDNOSTI:<br />

APPLE<br />

U OŽUJKU U SAMO<br />

NEKOLIKO DANA PRODAO<br />

3 MILIJUNA KOMADA<br />

NOVOG iPADA, ŠTO JE<br />

DOSAD NAJSNAŽNIJE<br />

LANSIRANJE TOG<br />

PROIZVODA.<br />

4. PO TRŽIŠNOJ VRIJEDNOSTI:<br />

MICROSOFT<br />

NEDAVNO OD AOL-a<br />

KUPIO 800 PATENATA<br />

ZA 1,1 MLRD. USD,<br />

NADMAŠIVŠI SVE DRUGE<br />

PONUĐAČE<br />

UKUPNA TRŽIŠNA<br />

VRIJEDNOST 2000 NAJJAČIH<br />

SVJETSKIH KOMPANIJA:<br />

37 BILIJUNA<br />

USD<br />

PAD TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI U<br />

ODNOSU NA 2011.:<br />

-1%<br />

NAJVEĆI PAD VRIJEDNOSTI<br />

U GODINU DANA (TOKYO<br />

ELECTRIC POWER):<br />

-90%<br />

Top 25 prema<br />

tržišnoj vrijednosti<br />

UKUPNI<br />

PLASMAN KOMPANIJA<br />

TRŽ. VRIJEDNOST<br />

(u mil. USD) DRŽAVA<br />

22 Apple $545,968 US<br />

1 Exxon Mobil 407,411 US<br />

7 PetroChina 294,726 CN<br />

42 Microsoft 273,539 US<br />

32 IBM 238,696 US<br />

5 ICBC 237,401 CN<br />

4 Royal Dutch Shell 227,597 NE<br />

12 Chevron 218,020 US<br />

31 China Mobile 216,510 HK<br />

3 General Electric 213,741 US<br />

16 Wal-Mart Stores 208,359 US<br />

40 Nestlé 205,417 SZ<br />

103 Google 203,223 US<br />

8 Berkshire Hathaway 202,160 US<br />

13 China Construction Bank 201,941 CN<br />

49 BHP Billiton 187,531 AU/UK<br />

33 AT&T 187,289 US<br />

35 Procter & Gamble 185,233 US<br />

10 Petrobras 179,998 BR<br />

57 Johnson & Johnson 178,760 US<br />

9 Wells Fargo 178,710 US<br />

2 JPMorgan Chase 170,140 US<br />

34 165,395 US<br />

6 HSBC Holdings 164,312 UK<br />

26 Samsung Electronics 161,965 KO<br />

ŠPANJOLSKA; SZ: ŠVICARSKA; UK: VELIKA BRITANIJA, IZVORI: INTERACTIVE DATA, LIONSHARES, THOMSON REUTERS FUNDAMENTALS AND WORLDSCOPE VIA FACTSET RESEARCH SYSTEMS; BLOOMBERG; FORBES<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 87

PRVI POLICAJAC<br />

FACEBO<br />

Joe Sullivan<br />

progoni kriminalce<br />

na najvećoj<br />

društvenoj<br />

mreži. Koliko je<br />

daleko spreman<br />

ići da bi mreža<br />

ostala sigurna,<br />

a privatnost<br />

korisnika<br />

zaštićena?<br />

Piše: Kashmir Hill<br />

88<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

OKA<br />

Da je Facebook država, bio bi treći na svijetu<br />

po veličini, a Joe Sullivan bi bio ministar<br />

unutarnjih poslova. Ovako, službena mu<br />

je titula “šef sigurnosti”. Njegove mete su<br />

autori zloćudnog softvera poput petorice<br />

Rusa iz bande Koobface koji su pomoću crva “porobljavali”<br />

računala korisnika, te spameri poput onih koji su u prosincu<br />

zasuli Fejs pornografskim fotografijama. Sullivan<br />

vreba i na prevarante koji izmamljuju klikove, navodeći<br />

korisnike da za njihov račun ispunjavaju ankete. Bori se<br />

protiv pedofila koji se preko Facebooka nastoje upoznati<br />

s maloljetnicima, hakera koji se koriste zlonamjernim<br />

aplikacijama, lovaca na osobne podatke i vrebača na amatersku<br />

pornografiju koji uspoređuju profile korisnika s<br />

privatnim snimkama osvetoljubivih partnera i omogućuju<br />

bilo kome da kontaktira, zlostavlja i zaviruje u život<br />

osobe koja je protiv svoje volje postala pornozvijezda.<br />

Osim kriminalaca, prljavo rublje s Facebooka zanima<br />

i policajce. Na Sullivanu je stoga da procijeni koliko će<br />

korisničkih podataka otkriti policiji. U svojstvu snaga<br />

sigurnosti digitalne nacije, on i njegovih 50 ljudi svakodnevno<br />

patroliraju društvenom mrežom u potrazi za<br />

korisničkim podacima koje bi vrijedilo samoinicijativno<br />

predati vlastima. “Griješili smo ne dijeleći podatke”, kaže,<br />

“ali i dobili priličan broj bitaka tijekom godina.”<br />

USTAV SAD-a DODUŠE ŠTITI KORISNIKE od bezrazložnih<br />

policijskih premetačina, no jedini Facebookov<br />

ustav je Sporazum o uvjetima pružanja usluge, a on se<br />

uglavnom bavi zabranama poput zlostavljanja drugih<br />

članova, otvaranja lažnih računa ili postavljanja slika<br />

nasilja i golotinje, te Facebookovim pravom na intelektu-<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 89

FORBES<br />

FACEBOOKOV POLICAJAC — JOE SULLIVAN<br />

alno vlasništvo nad sadržajem stavljenim na mrežu. Uvjeti<br />

pružanja usluge ne određuju u kojim slučajevima Facebook<br />

smije pretraživati podatke u svrhu istrage ili ih predati<br />

vlastima.<br />

Bi li Facebook trebao korisnika prije učlanjenja upoznati<br />

s njegovim pravima, upozoravajući ga da sve što stavi na<br />

mrežu “može biti upotrijebljeno protiv njega”? Snagama<br />

reda kompanija na zahtjev otkriva osnovne podatke o<br />

pretplatniku: korisničko ime, adresu e-pošte i IP adresu, to<br />

jest približnu lokaciju korisnika. Sullivan odlučno tvrdi da<br />

za sve drugo - fotografije, statuse, privatne poruke, popise<br />

prijatelja, članstvo u grupama i slično - policija mora imati<br />

sudski nalog.<br />

Na poslu taj <strong>43</strong>-godišnjak obično nosi “Zuckerbergovu<br />

uniformu”: siva maja s kapuljačom, tenisice i traperice. S<br />

podužom kosom i prosijedom kozjom bradicom više je<br />

nalik izbacivaču u country baru nego bivšem saveznom<br />

tužitelju, a kamoli čovjeku odgovornom za sigurnost i<br />

nadzor 845 milijuna korisnika. Najveći dio njegova tima<br />

stacioniran je u Facebookovoj upravnoj zgradi u Menlo<br />

Parku, u Kaliforniji. Stolovi su im dovoljno blizu da mogu<br />

pucati jedni na druge iz pištolja-igračaka. Podijeljeni su u<br />

pet jedinica: deset ljudi nadgleda nove mrežne značajke,<br />

osmero traži propuste opasne za privatnost, 25 članova<br />

bavi se zahtjevima policije za korisničkim podacima, a<br />

nekolicina radi na prijavama i tužbama protiv onih koji<br />

se na mreži neprimjereno ponašaju. Ostatak su digitalni<br />

tjelohranitelji zaduženi za sigurnost Facebookova osoblja.<br />

(“Pokušaji hakiranja računa nekog od zaposlenika svakodnevna<br />

su pojava”, kaže Sullivan.)<br />

bio zadužen za sigurnost PayPala i Skypea. Tu je morao<br />

napraviti ključni zaokret u načinu razmišljanja: ne samo<br />

kako najučinkovitije hvatati prijestupnike, nego i koliko<br />

svojih spoznaja zatajiti od vlasti da bi se zaštitila prava<br />

korisnika. “Naša filozofija o tome što zakon i korisnici od<br />

nas očekuju u pogledu dijeljenja informacija s policijom,<br />

bitno se razlikovala ovisno o proizvodu”, kaže.<br />

KAKO SE MOGLO I OČEKIVATI OD NEKOGA tko je<br />

donedavno bio savezni tužitelj, Sullivan je po dolasku u<br />

eBay bio prisan s čuvarima reda. Njegove neslužbene opaske<br />

na konferenciji o cyber-kriminalu 2003. godine potajno<br />

su snimljene i dostavljene novinaru izraelske stranice Haaretz.com.<br />

Sullivan je tvrdio da je eBayeva politika privatnosti<br />

“fleksibilna” pa istražitelji mogu lako dobiti podatke.<br />

“Sudski nalog nije potreban”, rekao je. Haaretz je objavio<br />

ogorčeni tekst o suradnji eBaya s Velikim bratom.<br />

“Kada je riječ o Skypeu, mogli smo policajcima reći da<br />

pokušaju preko Luksemburga i poželjeti im sreću”, govori<br />

Sullivan danas. “No nije im trebao sudski nalog ako su vodili<br />

istragu protiv nekog trgovca na eBayu. Mogli su jednostavno<br />

poslati zahtjev na svom memorandumu i mi bismo<br />

im predali podatke. U ono su vrijeme ljudi prodavačima na<br />

eBayu slali novac poštom, nadajući se da je kuverta stigla<br />

“GRIJEŠILI SMO NE DIJELEĆI<br />

PODATKE, ALI I DOBILI PRILIČAN<br />

BROJ BITAKA.”<br />

SULLIVAN JE ODRASTAO U CAMBRIDGEU, u saveznoj<br />

državi Massachusetts, kao najstariji od sedmero<br />

braće. Kaže da mu je otac slikar i kipar, a majka učiteljica i<br />

spisateljica krimića o časnoj sestri koja je postala privatna<br />

detektivka: “Stoga sam se pobunio i upisao na pravo.” Diplomirao<br />

je 1933. na Sveučilištu u Miamiju. Prvi u prihvaćanju<br />

svih noviteta, kako sam kaže, u svojoj je klapi prvi<br />

imao računalo i e-mail adresu. Na prvom radnom mjestu,<br />

pri Ministarstvu pravosuđa u Miamiju uvjerio je šefove da<br />

ured mora imati internetsku vezu. Kriminalom na webu<br />

bavi se od 1997. godine, kada je postao savezni tužitelj u<br />

Las Vegasu.<br />

Kada je ministarstvo pokrenulo program borbe protiv<br />

cyber-kriminala regrutirajući za te zadatke po jednog<br />

tužitelja iz svakog ureda, Sullivan se dobrovoljno javio.<br />

Istraživao je rane prevare na eBayu i slučajeve piratskog<br />

softvera, a kada je sadašnji direktor FBI-a Bob Mueller<br />

1999. godine sastavljao high-tech ekipu za rad u uredu<br />

Ministarstva u Silikonskoj dolini, Sullivan je zgrabio priliku.<br />

To ga je dovelo u središte cyber-kriminala u doba<br />

procvata interneta. Godine 2002. otišao je u eBay, gdje je<br />

i da će dobiti robu koju su kupili. Nužno su očekivali da se<br />

trgovce pomno nadzire.”<br />

Iskustvo različitog pravnog gledanja na suradnju s policijom<br />

Sullivanu je bilo “od velike pomoći” kada je 2008.<br />

došao u Facebook “gdje je zaštita privatnosti na prvom<br />

mjestu pa naš pristup mora biti sličniji onom u Skypeu.”<br />

Vlasti se u “99,9 posto slučajeva” povuku ako Facebook<br />

odbije ispuniti njihov zahtjev, tvrdi Sullivan. I dok poštuje<br />

sve nijanse privatnosti u kontekstu slobode govora<br />

i komunikacije, Sullivan, čini se, ne tolerira pozivanje na<br />

privatnost kada je riječ o prevarama ili prijetnjama djeci.<br />

Oni koji rukuju Facebookovim dolarima mogu očekivati<br />

vrlo strog nadzor.<br />

BRZORASTUĆI FACEBOOK PRESELIO SE u prosincu<br />

iz Palo Alta u Menlo Park, u bivše sjedište Sun Microsystemsa<br />

nazvano “Sun Quentin” po zloglasnom zatvoru.<br />

Radovi na rekonstrukciji još traju. I ovog jutra u veljači<br />

gradilištem prolaze radnici noseći ljestve, a buldožeri ravnaju<br />

teren za igrališta i spojeve za dostavu hrane između<br />

90<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

Mark Zuckerberg je nakon<br />

izlaska Facebooka na burzu<br />

teži za 96 milijardi dolara<br />

zgrada. Kako se zaposleni sada ne mogu služiti stazama,<br />

na raspolaganju su im brojni bicikli za vožnju popločanom<br />

Hakerskom cestom oko kampusa. “Ovo mjesto neće<br />

izgledati konačno ni kada radovi završe”, kaže Sullivan<br />

promatrajući građevinske strojeve kroz prozor Zgrade 18.<br />

“Nedovršenost je kultura našeg kampusa.”<br />

Unutrašnjost ima nešto od albumskog izgleda Facebook<br />

profila. Prizori iz igre Donkey Kong i izlistane poruke<br />

korisnika (mnogi zahvaljuju Fejsu što im je omogućio da<br />

“zaskoče” svoju buduću bračnu polovicu) dijele zid s “trofejima”<br />

Sullivanova tima, fotografijama i detaljima istraga<br />

protiv uhvaćenih i izbačenih spamera, hakera, pedofila.<br />

Imena na zidu dvorane za sastanke, recimo Alicia Keylogger,<br />

mješavina su pojmova iz svijeta glazbe i sigurnosnih<br />

prijetnji. Sullivan pokazuje na desetak ljudi u prostoriji<br />

koji nam se stidljivo smiješe. “Oni obrađuju zahtjeve policije”,<br />

objašnjava. Petero članova sigurnosnog tima radi u<br />

Dublinu. Govore sve europske jezike i bave se zahtjevima<br />

vlasti iz svih krajeva svijeta, kaže Sullivan. “Claudio, na primjer,<br />

razgovara s časnicima talijanske policije i odgovara<br />

im na sva moguća pitanja o Facebooku. Jako smo oprezni<br />

u dijeljenju informacija, ali to ne znači da im ne možemo<br />

pomoći da shvate situaciju u kojoj su se prvi put našli.”<br />

Budući da se Facebookom služi 40 posto od dvije milijarde<br />

korisnika interneta, Julian Assange iz WikiLeaksa<br />

nazvao ga je savršenim špijunskim strojem. Jedan 24-godišnji<br />

student prava iz Austrije nedavno je od Facebooka<br />

dobio svoj dosje, pozvavši se na europski zakon o pravu na<br />

pristup koji obvezuje kompanije da građaninu na zahtjev<br />

otkriju sve informacije kojima raspolažu o njemu. Pokazalo<br />

se da je studentov dosje u tri godine članstva na Fejsu<br />

narastao na nevjerojatnih 1222 stranice.<br />

Sullivanu je usporedba sa špijunskim strojem smiješna.<br />

“Nismo podatkovnim kablom spojeni s CIA-om”, kaže. “Da<br />

su imali kakvo grozno iskustvo, ljudi bi prestali koristiti<br />

Facebook.” Ovo se poklapa s tvrdnjom iz nedavnog zahtjeva<br />

za izlazak na burzu: “Mnogi bi faktori mogli negativno<br />

utjecati na zadržavanje, aktivnost i povećanje broja<br />

korisnika, uključujući promjenu korisničkog sentimenta<br />

prema kvaliteti i svrsishodnosti naših proizvoda ili zabrinutost<br />

zbog privatnosti, dijeljena podataka, sigurnosti i<br />

drugog.”<br />

POLICIJA I PRAVNI ZASTUPNICI sve češće se oslanjaju<br />

na posredničke kompanije poput Facebooka tražeći<br />

dokaze u kriminalističkim istragama i građanskim parnicama.<br />

U ovo doba posvemašnje izloženosti svi mi dajemo<br />

jako puno nezaštićenih, lako dostupnih podataka o sebi.<br />

Sullivan lista svoj najnoviji tjedni izvještaj direktorima Facebooka<br />

u kojem spominje krupnije izgrede i prijestupnike<br />

koje je otkrio njegov tim. Napominje da su prošloga tjedna<br />

iz floridske policije nazvali Facebookov dežurni telefon<br />

za kontakt sa snagama reda i zatražili pomoć u potrazi<br />

za otetim novorođenčetom. Kad policajci nazovu taj broj<br />

zbog nekog životno važnog slučaja, Facebook odustaje od<br />

osnovnih pravnih zahtjeva i predaje informacije vlastima<br />

mimo službene procedure. U slučaju ove 14 dana stare<br />

bebe dali su policajcima IP adresu i podatak o lokaciji s<br />

koje se korisnik osumnjičen za otmicu zadnji put prijavio<br />

na Facebook. Pola sata kasnije dijete je pronađeno.<br />

U drugom je slučaju budnost Sullivanova tima dovela<br />

do otkrivanja potencijalnog pedofila. Facebook se služi<br />

algoritmima koji ekipi zaduženoj za sigurnost otkrivaju<br />

sumnjiva ponašanja. “Tako smo otkrili da se jedan voditelj<br />

pastorala za mlade i dječjeg sportskog tima iz Indiane koristi<br />

lažnim računom kako bi privukao djecu s Facebooka”,<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 91

FORBES<br />

FACEBOOKOV POLICAJAC — JOE SULLIVAN<br />

kaže Sullivan. “Nazvali smo FBI-ev ured u Indiani i dali im<br />

podatke o sumnjivcu.” Pastor u potrazi za pastvom ne bi<br />

sam po sebi pobuđivao osobitu sumnju, ali su lažni račun<br />

i sadržaj komunikacije koja se preko njega odvijala bili<br />

dovoljno uznemirujući da se u priču uključi policija.<br />

Korisnici često zaboravljaju da ih na društvenoj mreži<br />

stalno promatraju, ako ne drugi ljudi, onda algoritmi. Facebook<br />

je lani uveo Microsoftov program PhotoDNA koji skenira<br />

svaku fotografiju postavljenu na mrežu i uspoređuje je<br />

sa slikama dječje pornografije iz dokumentacije FBI-eva<br />

centra za informiranje o kriminalu. “Naš popis stranica s<br />

dječjom pornografijom duži je nego FBI-ev”, kaže Sullivan.<br />

“Svaki put kada naiđemo na nešto novo zahvaljujući dojavama<br />

korisnika ili označavanju ključnim riječima, ručno<br />

pregledavamo sumnjivi korisnički album provjeravajući<br />

sadrži li fotografije koje još nisu na našem popisu. Ako da,<br />

uvrštavamo ih u našu dokumentaciju. Istražujemo kako tu<br />

dokumentaciju podijeliti s drugima.”<br />

POZADINSKI ALGORITMI VEĆ GODINAMA uklanjaju<br />

lažne, spamerske račune i prate komunikaciju između<br />

djece i odraslih na društvenoj mreži. Zavodnici, oprez:<br />

“Ako je više od 80 posto vaših zahtjeva za sklapanjem prijateljstava<br />

upućeno ženama ili često mijenjate podatak o<br />

datumu rođenja, osobito malo ispod i malo iznad praga<br />

od 18 godina, dobit ćete crvenu oznaku”, kaže Sullivan.<br />

“Tim zadužen za integritet našega sajta osmislio je strojno<br />

prepoznavanje ovakvih obilježja i već je započeo loviti<br />

prijestupnike. Ljudi lako zaobiđu konkretna pojedinačna<br />

pravila, ali uz strojeve koji uče naš je napredak stalan.”<br />

Ponekad na načine kojih većina korisnika nije ni svjesna:<br />

Sullivanovi ljudi određuju kada će dopustiti policiji da<br />

kopa po korisničkim računima, ali i sami mogu njuškati za<br />

zloupotrebama i prijavljivati takve korisnike policiji.<br />

Ustav SAD-a štiti građane od neopravdanih policijskih<br />

premetačina, zahtijevajući, na primjer, da federalna policija<br />

pribavi sudski nalog za pretres digitalnih domova jednako<br />

kao stvarnih. Zaštita od kompanija koje pohranjuju<br />

osobne podatke složenija je stvar. Najveći prigovor Facebooku<br />

tiče se upravo (pomanjkanja) privatnosti. Korisnici<br />

nisu prihvatili stalna petljanja s postavkama privatnosti i<br />

kompanija se povukla. Otkad je Savezna trgovinska komisija<br />

provela istragu o obmanjivanju i nepoštenom postupanju,<br />

Facebookova politika privatnosti podliježe reviziji<br />

svake druge godine. To nije smanjilo visoku stopu recidiva.<br />

Facebookov nedavni potez - prebacivanje s izlazne stranice<br />

profila na Timeline, koji onda na korisnikovoj naslovnici<br />

pokazuje svu njegovu aktivnost godinama unatrag - razjario<br />

je zaštitnike prava na privatnost.<br />

SULLIVAN JE U FACEBOOK DONIO OŠTRIJI pristup<br />

pitanjima sigurnosti. Mnoge se internetske tvrtke ograničavaju<br />

na uklanjanje prijetnji i zastrašivanja, ali on želi i<br />

pohvatati negativce. “Joe je agresivan po pitanju progona<br />

zlih momaka”, kaže član tima Alex Rice. “Pripisujem to<br />

njegovoj tužiteljskoj prošlosti.” Vlasti se previše bave kršenjem<br />

intelektualnog vlasništva, a malo ih zanima zloćudni<br />

softver i spam, žali se Sullivan. Stoga je Facebook preuzeo<br />

stvari u svoje ruke, optužujući sumnjivce pred građanskim<br />

sudovima i sudom javnosti. “Mnoge kompanije zadovoljavaju<br />

se obrambenom taktikom preuzetom od kartičarskih<br />

tvrtki. Ulažu mnogo u prevenciju i otkrivanje prevara, ali<br />

se ne odlučuju na tužbe. Mi trošimo puno vremena nastojeći<br />

saznati tko stoji s druge strane cyber-kriminala”,<br />

objašnjava Sullivan.<br />

Jedan od češćih oblika prevare je navođenje korisnika<br />

da ispunjavaju anketne upitnike i posjećuju web-stranice<br />

koje generiraju dobit za marketinške tvrtke. Uobičajeni<br />

mamac su provokativne fotografije, nerijetko s likom Justina<br />

Biebera. Facebookovi pravnici šalju im pisma opomene<br />

kao na tekućoj vrpci. Kada je stranica po imenu IsAnyoneUp<br />

počela objavljivati fotografije korisničkih stranica<br />

uz snimke razgolićenih korisnika, Facebook je vlasniku<br />

stranice poslao takvo pismo, zatvorio mu račun i oduzeo<br />

pravo na ugradnju “like” opcije na stranicu. (To ga svejedno<br />

nije zaustavilo.) Kompanija je tužila i desetke spamera,<br />

“IMAMO DUŽI POPIS STRANICA<br />

S DJEČJOM PORNOGRAFIJOM<br />

NEGO FBI.”<br />

oglašivačkih i marketinških tvrtki pa joj je dosuđeno više<br />

od milijardu dolara odštete.<br />

“Sada se već svi znaju čuvati spama i virusa u e-mail<br />

porukama”, kaže Dirk Kollberg, stručnjak za sigurnost iz<br />

njemačkog Sophosa. “No ljudi nisu educirani za izbjegavanje<br />

takvih opasnosti na društvenim medijima i zato se<br />

kriminalci sele onamo.” A Facebook ih izbacuje, uzimajući<br />

cyber-pravdu u svoje ruke. U suradnji sa Sophosom, Sullivanovi<br />

ljudi otkrili su petoricu Rusa čiji je crv Koobface<br />

zarazio stotine tisuća računala i donio svojim tvorcima<br />

najmanje šest milijuna dolara protuzakonite zarade. Kada<br />

bi korisnik Facebooka kliknuo mišem na post “MORATE<br />

VIDJETI OVAJ LUDI VIDEO”, pojavile bi se instrukcije<br />

za skidanje i ažuriranje softvera. Tako je Koobface ulazio<br />

i podčinjavao računalo, a banda je profitirala kradući podatke<br />

o korisnikovim pretraživanjima i zatrpavajući ga<br />

oglasima za tvrtke ostalih cyber-kriminalaca.<br />

Sullivan je zaključio da mora otići korak dalje u obračunu<br />

s njima. Zajedno sa Sophosom pratio je trag digitalnih<br />

mrvica kako bi otkrio vođe Koobfacea (anagram od<br />

92<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

“Facebook”). Pronađene dokaze predali su FBI-u i čekali<br />

njihovu akciju. Kako se ni za više od godinu dana nije<br />

dogodilo ništa, sami su krenuli u pohod. Sve su ispričali<br />

New York Timesu nakon što je jedan bloger iz sigurnosnog<br />

tima objavio podatke o članu bande pa su ostali shvatili da<br />

su pod prismotrom. Facebook i Sophos iznijeli su pojedinosti<br />

o njihovim IP tragovima, prijavama na Foursquare i<br />

aktivnostima na Twitteru. Objavili su liste njihovih prijatelja<br />

na ruskoj društvenoj mreži i fotografiju s Flickra koja<br />

prikazuje članove bande na odmoru u Europi. “Nije riječ<br />

o praćenju korisnika”, kaže Kollberg koji je sudjelovao u<br />

akciji, “nego o stvaranju sigurnosti za korisnike.”<br />

NESPUTANI USTAVNIM ODREDBAMA, “Facebookovi,<br />

Googleovi i Microsoftovi pravnici imaju veću moć<br />

utjecaja na budućnost slobode govora i privatnosti od bilo<br />

kojeg kralja, predsjednika ili vrhovnog suda”, piše pravni<br />

stručnjak Jeffrey Rosen. Sullivan je u službu budnosti masovno<br />

upregnuo Facebook zajednicu. Osigurao je sredstva<br />

za pokretanje Bug Bounty programa koji pojedinačnom<br />

“detektivu” može donijeti nagradu od 500 i više dolara<br />

za otkrivanje sigurnosnih propusta koji ugrožavaju privatnost<br />

na Facebooku (i šutnju o tome). “Naš tim je vrlo<br />

malen”, kaže. “Zato pokušavamo pretvoriti korisnike u<br />

čuvare reda.”<br />

Kako bi olakšao postupak, Facebook je uz svaki objavljeni<br />

sadržaj stavio tipku “Prijavi” pa ga korisnici mogu<br />

označiti kao “spam ili prevaru”, “golotinju”, “nasilje”, “govor<br />

mržnje” ili svrstati u neku drugu od niza ponuđenih<br />

kategorija. Tako je kompanija ščepala mnogo krupnih<br />

negativaca. Neki tip iz Chicaga u prosincu je objavio fotografiju<br />

svoga djeteta sputanog ljepljivom vrpcom. Potpis je<br />

glasio “Ovako prolazi moja beba kada mi uzvrati udarac”.<br />

Korisnici su sliku označili, a otac je prijavljen i optužen za<br />

teško nasilje u obitelji.<br />

No, uključivanje zajednice u patroliranje ima i loših strana,<br />

osobito kada se negativac želi prikazali kao pozitivac.<br />

U prosincu je neki korisnik otkrio propust u Facebookovoj<br />

sigurnosti i odlučio to objaviti, pokazavši kako se označavanjem<br />

nečije javne fotografije oznakom “zloupotreba”otvara<br />

pristup i privatnim fotografijama te osobe. Facebook je,<br />

naime, u tom slučaju i njih nudio na označavanje. Korisnik<br />

je te svoje spoznaje objavio na forumu sajta Bodybuilding.<br />

com, prilažući privatne fotografije Marka Zuckerberga do<br />

kojih je došao na taj način. “Nadam se da jednostavno nije<br />

znao kako postoji mjesto gdje se za prijavljivanje takvog<br />

buga može dobiti novac”, kaže Sullivan.<br />

Kako stvoriti sigurnije internetsko mjesto na kojem se<br />

poštuju zakoni, a da pritom ne stvorite policijsku cyberdržavu?<br />

Sada kad raspolaže stotinama milijuna biometrijskih<br />

fotografija korisnika, što bi Facebook učinio da<br />

mu na vrata zakuca policija s fotografijom osumnjičenika<br />

i zatraži identifikaciju? “Inzistirali bismo na sudskom<br />

nalogu i opirali se do najviše moguće sudske instancije”,<br />

kaže Sullivan, dodajući da vlasti svakoga tjedna upućuju<br />

Facebooku tisuće telefonskih poziva i e-poruka. “Nedavno<br />

je jedna vladina agencija htjela da od korisnika počnemo<br />

tražiti podatak koji inače ne tražimo. Rekli smo im da to<br />

nećemo učiniti.”<br />

ČETVRTI AMANDMAN AMERIČKOG USTAVA zabranjuje<br />

bezrazložne premetačine i pljenidbe, ali ne pruža<br />

zaštitu od ovakvih zahtjeva. Razlog je “doktrina treće strane”<br />

po kojoj svaki podatak svojevoljno predan trećoj strani<br />

gubi pravo na zaštitu privatnosti. To vlastima olakšava<br />

pristup telefonskim brojevima, bankovnim i internetskim<br />

podacima građana. U nedavnoj odluci Vrhovnog suda<br />

sutkinja Sonia Sotomayor napominje kako je ova doktrina<br />

“neprimjerena digitalnom dobu, kad ljudi otkrivaju mnogo<br />

informacija o sebi trećim stranama u sklopu obavljanja<br />

svakodnevnih poslova” i da bi je trebalo preispitati.<br />

Zakonom o privatnosti elektroničke komunikacije iz<br />

1986. dodatno je zaštićen sadržaj e-poruka i sličnih oblika<br />

komunikacije. Policija mora ishoditi sudski nalog, no vrši<br />

pritisak da se pristup olakša mekšom regulacijom. Koliko<br />

se u tako nestabilnoj zakonskoj klimi može vjerovati<br />

Facebooku? Za Sullivana, to je pitanje zaštite korisnika,<br />

integriteta Facebooka - i otkrivanja negativaca, što vuče još<br />

iz dana kada je radio i pravosuđu: “Kada si državni tužitelj,<br />

imaš osjećaj da si uvijek s prave strane zakona.”<br />

FACEBOOKOVA PATROLA<br />

Ne ljutite Joea<br />

Sullivana<br />

Postupci koji će vam navući za vrat<br />

Facebookove “policajce”<br />

POSTAVLJANJE DJEČJE PORNOGRAFIJE NA PROFIL.<br />

Svaku postavljenu fotografiju skenira program PhotoDNA<br />

kako bi se mogla usporediti s poznatim fotografijama.<br />

POSTAVLJANJE MATERIJALA ZAŠTIĆENOG COPY-<br />

RIGHTOM, slika nasilja ili golotinje. Da stvar ne prođe bez<br />

proturječja, u ovo posljednje ubrajaju se i prizori dojenja.<br />

ČESTO MIJENJANJE PODATKA O DATUMU ROĐENJA,<br />

osobito oko praga od 18 godina.<br />

VIŠE OD 80 POSTO ZAHTJEVA ZA sklapanjem prijateljstva<br />

upućenih ženama.<br />

PRIJAVA IZ DRUGE ZEMLJE, iako Facebook to može i<br />

zanemariti ako u toj zemlji žive brojni prijatelji s vašega<br />

popisa.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 93

FORBES<br />

STARTUP<br />

PREZI<br />

Kreativci<br />

iz Pešte<br />

Adam Somlai-Fischer, Peter Halacsy i Peter Arvai<br />

osmislili su prezentacijski softver kojem je pala<br />

sjekira u med: podržao ga je TED. Danas ih prate<br />

Accel i Sunstone Capital<br />

PIŠE: IVO ŠPIGEL<br />

U<br />

razgovoru s Adamom<br />

Somlai-Fischerom i<br />

Peterom Halacsyjem,<br />

jedna riječ se neprestano<br />

provlači: kreativnost.<br />

Autorima svjetski poznatih<br />

aplikacija i online servisa mediji će<br />

često prilijepiti neke druge talente i<br />

karakteristike: vješti programeri, lukavi<br />

biznismeni... No Somlai-Fischer<br />

i Halacsy nisu tipični pokretači startupa.<br />

Najbliži je tome njihov partner,<br />

Peter Arvai. Dva Petera i Adam vode<br />

Prezi, kompaniju čiji istoimeni proizvod<br />

sve više ljudi koristi da bi drugima<br />

prenijeli svoje ideje na inovativne<br />

i kreativne načine.<br />

U suvremenom svijetu poslova-<br />

nja, ali sve više i školovanja, festivala,<br />

marketinga, okruglih stolova - svugdje<br />

gdje se jedna ili nekoliko osoba obraća<br />

publici koristeći računalo i projektor -<br />

sinonim za alat koji pritom koristimo<br />

zove se PowerPoint. Microsoftov sveprisutni<br />

prezentacijski softver ujedno<br />

je predmet beskrajnih kritika. “Death<br />

by Power Point” poznata je metafora<br />

za okrutnu i sadističku praksu podvrgavanja<br />

publike nepreglednim nizovima<br />

slajdova ispunjenih dosadnim<br />

statističkim podacima, golemim količinama<br />

natuknica (hrv. “bullet pointova”)<br />

od kojih nakon prezentacije<br />

više-manje nitko ništa ne zapamti. Od<br />

Edwarda Tuftea do Setha Godina, vojska<br />

kritičara koji PowerPoint doživlja-<br />

Riječ je o “oblačnoj” aplikaciji i servisu koji<br />

po svemu sudeći neće stati na prvih deset<br />

milijuna korisnika<br />

vaju kao sinonim za komunikaciju bez<br />

mozga i zanimljivosti, a kamoli kreativnosti,<br />

raste iz godine u godinu.<br />

Prezi je, dakle, sve suprotno. Somlai-Fischer<br />

je školovani arhitekt koji<br />

je i prije projekta Prezi bio svjetski<br />

ugledan medijski umjetnik, a Halacsy<br />

je sveučilišni profesor. Ova dva<br />

Mađara udružila su se sa Šveđaninom<br />

Arvaiem u misiji da ljudima širom<br />

svijeta pomognu prenijeti svoje ideje<br />

94<br />

FORBES<br />

SVIBANJ, 2012

TEMPO: “Rastemo brže<br />

nego što su Evernote<br />

ili SoundCloud rasli u<br />

prvim godinama”, kažu<br />

Halacsy, Arvai i Somlai-<br />

Fischer<br />

drugima na nelinearan, kreativan, neočekivan<br />

i vizualno atraktivan način.<br />

Proguglajte nakratko “Prezi presentation”<br />

i vrlo brzo ćete naići na pregršt<br />

primjera iz kojih će vam biti jasno o<br />

čemu govorim.<br />

Somlai-Fischer je rad na programu<br />

započeo sasvim sam. Frustriran<br />

ne samo PowerPointom nego i drugim<br />

aplikacijama, sredinom dvijetisućitih<br />

počeo je, za svoje potrebe, programirati<br />

“nešto” što bi mu pomoglo da se<br />

bolje izrazi. “Korisnička baza je već u<br />

prvim godinama rasla tempom od sto<br />

posto godišnje”, pohvalio mi se kada<br />

sam s njim i Halacsyjem razgovarao, i<br />

nastavio šalu: “U prvoj godini bio sam<br />

jedini korisnik, u idućoj pojavio se još<br />

jedan, a nakon toga čak dvojica!”<br />

Halacsy je bio oduševljen konceptom,<br />

ali je prigovorio da je proces<br />

izrade toliko naporan da ga se mora<br />

izmijeniti. Cilj je bio dobiti nešto što<br />

će biti ne samo atraktivno i poticajno<br />

za prikazivanje, već i jednostavno za<br />

izradu prezentacija. Na tehnološkim<br />

i drugim konferencijama u svijetu sve<br />

češće ćete čuti predavača kako ne kaže<br />

“tu je moja prezentacija”, već “sad<br />

ću vam pokazati svoj Prezi”. “Preziji”<br />

se najlakše prepoznaju po zumiranju.<br />

Cijela prezentacija nalazi se na jednoj<br />

“plahti”, a sekvence, odnosno pojedi-<br />

SVIBANJ, 2012 FORBES 95

FORBES<br />

STARTUP — PREZI<br />

korisnika. No, to nisu samo korisnici;<br />

to su često vjerni, pomalo i fanatični<br />

obožavatelji. Imaju li neki strukturiran<br />

način da ih podrže i motiviraju, pitao<br />

sam Halacsyja i Somlai-Fischera?<br />

“Energija koju naši fanovi ulažu<br />

u promociju Prezija je nevjerojatna.<br />

Ključni je razlog to što im Prezi pomaže<br />

da izraze svoju kreativnost na<br />

način za koji su do tada osjećali da ga<br />

nemaju. Mnogi od njih su do tada bili<br />

na neki način sputani. Osjećaju da ih<br />

je Prezi ‘oslobodio’, na tome su zahvalni<br />

i imaju veliku potrebu podijeliti<br />

tehnike, vještine i saznanja s drugima.<br />

To je fenomen koji vidimo širom svijeta.<br />

Uzmimo za primjer Taipei, glavni<br />

grad Tajvana. Tamošnji Taiwan Prezi<br />

Community nedavno je organizirao<br />

prvu Prezi večer, na kojoj je različita<br />

predavanja i primjere kreativnih<br />

Prezija slušalo preko stotinu ljudi.”<br />

TRIO PREZI Planetarna<br />

popularnost njihove aplikacije<br />

nezapaženo kod najjačih<br />

investitora<br />

“U prvoj godini bio sam jedini korisnik”,<br />

kaže arhitekt i medijski umjetnik Adam<br />

Somlai-Fischer, idejni tvorac Prezija<br />

ni slajdovi, dobivaju se zumiranjem,<br />

često i ekstremnim, na pojedine dijelove<br />

ili detalje “plahte”. Stoga nisu<br />

rijetki ni prigovori publike da će od<br />

pokojeg Prezija dobiti morsku bolest,<br />

ali kompanija radi na tome da uputi<br />

korisnike kako da izbjegnu tako neugodan<br />

efekt.<br />

Kao što i priliči najuspješnijim<br />

startupima, i Prezi je našao svoje investitore.<br />

Prvih 160.000 USD uložio<br />

je 2008. Magyar Telekom. Iduće godine<br />

u projekt su uložili danski fond<br />

Sunstone Capital i TED, organizator<br />

čuvene istoimene konferencije s nebrojenim<br />

licenciranim TEDx događanjima<br />

širom svijeta. Peter Arvai<br />

susreo je Chrisa Andersona, glavnog<br />

šefa TED-a u New Yorku, i ubrzo se<br />

pokazalo da dva tima, TED i Prezi,<br />

vrlo slično razmišljaju o važnosti ideja<br />

i kreativnosti u suvremenom poslovanju<br />

i kulturi. Uostalom “Ideas worth<br />

spreading” moto je TED-a, a njegovi<br />

su organizatori očito procijenili da je<br />

Prezi toliko prikladan alat za širenje<br />

tih ideja da ga vrijedi podržati investicijskim<br />

ulaganjem. Sasvim je jasno,<br />

dakako, da imati TED za investitora<br />

znači ne samo dobiti financijsku podršku,<br />

već i partnera koji kroz svoju<br />

globalnu mrežu predavača na TED<br />

konferencijama, vjerne publike, organizatora<br />

TEDx događanja pruža priliku<br />

za promociju i širenje baze korisnika<br />

kakvu nikakva oglasna kampanja<br />

ne može osigurati.<br />

Ne samo ugledni investitori, već i<br />

fokus na razvoj sve privlačnijeg i jednostavnijeg<br />

softvera malo su ubrzali<br />

rast broja korisnika, tako da se Prezi<br />

obitelji više ne pridružuju dvije-tri<br />

osobe godišnje. Prezi je nedavno proslavio<br />

lijepih i okruglih deset milijuna<br />

Razmislite dobro o ovome. Možete<br />

li zamisliti, recimo, Klub obožavatelja<br />

PowerPointa u Zagrebu koji okupi<br />

stotinjak vjernih fanova PowerPointa<br />

koji jedni drugima drže PowerPoint<br />

prezentacije? Zvuči kao dobra podloga<br />

za neki bizarni montipajtonovski<br />

skeč.<br />

Prezi, po svemu sudeći, neće stati<br />

na tih prvih deset milijuna korisnika.<br />

Naprotiv, širi se i dalje kao prerijski<br />

požar. “Rastemo brže nego što su<br />

Evernote ili SoundCloud rasli u prvim<br />

godinama”, zadovoljno kaže Halacsy,<br />

spominjući mega-popularnu aplikacije<br />

i servise.<br />

Poslovni model koji su trojica partnera<br />

osmislila pomalo je neobičan.<br />

Neće nikoga iznenaditi ako kažem<br />

da je i Prezi “oblačna” aplikacija, odnosno<br />

servis. Svoj ćete Prezi kreirati<br />

putem weba i, u velikoj većini sluča-<br />

96<br />

FORBES<br />

SVIBANJ, 2012

jeva, on će biti javno dostupan cijelom<br />

svijetu, smješten na Prezijevim<br />

serverima. Time se potiče kreativnost<br />

i razmjena ideja. Ako pak želite malo<br />

privatnosti za svoje genijalne ideje, to<br />

će vas ipak nešto koštati. Za 59 USD<br />

godišnje dobit ćete 500 MB prostora<br />

umjesto besplatnih 100, svoje ćete<br />

kreacije moći sačuvati za sebe i one<br />

s kojima ih želite podijeliti, a na njih<br />

ćete umjesto Prezijevog znakića moći<br />

staviti vlastiti. Iskrcate li godišnje još<br />

stotinu američkih zelembaća, dodatna<br />

prednost bit će 2 GB prostora i desktop<br />

aplikacija za pripremu Prezija<br />

tako da to ne morate raditi preko weba<br />

ako ne želite. Koliko kupaca ima Prezi,<br />

pitao sam?<br />

“To nije javni podatak”, kažu Somlai-Fischer<br />

i Halacsy, “ali možete se<br />

poigrati brojkama. Prezi danas ima<br />

64 zaposlena, većinu u Budimpešti, a<br />

manji dio u San Franciscu. Prihodima<br />

već godinama pokrivamo troškove. Pa<br />

sad, ako želite, izračunajte koliki su<br />

prihodi potrebni za pokrivanje troškova<br />

ovakve kompanije!”<br />

Planetarna popularnost nije prošla<br />

nezapaženo ni kod najjačih investitora.<br />

Sunstone Capital je krajem prošle<br />

godine odlučio pojačati svoj ulog, ali<br />

mu se ovom prilikom pridružio i Accel<br />

Partners. Ako ste redoviti čitatelj ovog<br />

ciklusa tekstova, ime vam neće biti nepoznato.<br />

Accel je jedan od globalnih<br />

fondova koji su najaktivniji ne samo<br />

u Europi, nego osobito u prostorima<br />

udaljenim od magičnog Londona -<br />

nordijskim zemljama, Baltiku, Rusiji,<br />

i evo sada Mađarskoj. Investicija od<br />

14 milijuna dolara bila bi značajna za<br />

bilo koju američku kompaniju. Tim<br />

je značajnija za Prezi koji ipak, pored<br />

američkog ureda za “prodaju i marketing”,<br />

ostaje snažno prisutan u Budimpešti.<br />

“Ne treba to gledati kao lokaciju<br />

za korištenje jeftine istočnoeuropske<br />

programerske radne snage”, objašnjava<br />

Somlai-Fischer. “Budimpešta je naš<br />

centar razvoja i kreativnosti. Tu rade<br />

ljudi s raznih strana svijeta, dolaze iz<br />

Koreje, Sjedinjenih Država, Kariba,<br />

zapadne Europe - odasvud.”<br />

Adam Somlai-Fischer, kako rekoh,<br />

nije tipičan poduzetnik, nego i<br />

renomirani međunarodni umjetnik.<br />

Kako to pomiruje i je li morao zapustiti<br />

umjetničku karijeru zbog biznisa?<br />

“Kad smo pokrenuli kompaniju,<br />

inzistirao sam da imam ugovorno<br />

pravo odmaknuti se povremeno od<br />

poslovanja kako bih se nastavio baviti<br />

umjetnošću, sudjelovati u događanjima<br />

i izložbama... Onda se dogodila<br />

neobična stvar. Bio sam na izložbi u<br />

Sao Paolu u Brazilu i - dosadilo mi je!<br />

“Bio sam na izložbi u Sao Paolu u Brazilu i -<br />

dosadilo mi je! Nisam mogao dočekati da se<br />

vratim u Prezi.”<br />

Nedostajao mi je Prezi i svakodnevna<br />

dinamika rada na projektu. Na kraju<br />

sam otišao iz Brazila ranije nego što<br />

sam planirao, jer nisam mogao dočekati<br />

da se vratim u Prezi!”<br />

Da je to bilo tko drugi ispričao, stari<br />

cinik u meni rekao bi da se radi o<br />

krajnje prozirnoj PR priči za medije.<br />

No, u ovom slučaju ne mislim da je<br />

tako. Fanatična posvećenost Preziju,<br />

a prije svega mogućnostima alata da<br />

potakne i podrži kreativnost svojih<br />

korisnika, u kombinaciji s lojalnošću i<br />

entuzijazmom tih istih korisnika, govori<br />

da je Prezi kompanija koja u mnogočemu<br />

nije nalik na lobotomizirane<br />

globalne korporacije koje nas tlače<br />

najsmješenim licima s jumbo plakata.<br />

Somlai-Fischer, Halacsy i Arvai puno<br />

su toga ostvarili, ali je nemoguće<br />

oteti se dojmu da je njihova priča tek<br />

započela.<br />

SVIBANJ, 2012 FORBES 97

TOKOVI KAPITALA<br />

GORDON G. CHANG<br />

Kinu su preporodili Kinezi, a ne vlada<br />

Nervozni ulagači očekuju od kineske vlade nove poticaje<br />

gospodarstvu, no Wenova se strategija iscrpila<br />

Burzovni indeks Shanghai<br />

Composite proteklih bi tjedana<br />

poskočio na svaku najavu<br />

novih financijskih injekcija<br />

kineskom gospodarstvu, a padao kad<br />

god bi kineski tehnokrati izrazili rezervu<br />

prema takvim potezima. Zašto?<br />

Premijer Wen Jiabao pokrenuo je<br />

potkraj 2008. veliki program poticaja<br />

kineskoj ekonomiji i danas se suočava s<br />

neizbježnim posljedicama: s upornom<br />

inflacijom, strmim uzletima i naglim<br />

padovima na burzama te s golemim<br />

balonom na tržištu nekretnina. Taj<br />

Wenov na dugu zasnovani rast pažljivi<br />

promatrači prozvali su “lažnim”.<br />

Investitori sada traže da kineska<br />

vlada nastavi s mjerama kojima ih je<br />

privukla, no Wenova se strategija iscrpila.<br />

Kina već ima više nego dovoljno<br />

praznih novih gradova i superbrzih<br />

željeznica koje ne vode nikamo, a usto<br />

i više dugova nego što je u stanju otplaćivati.<br />

To osobito vrijedi za provincije.<br />

Riječima ekonomista Lang Hsien Pinga,<br />

svaka je kineska provincija jedna<br />

Grčka. Odnos duga i BDP-a jednak je ili<br />

gori nego u SAD-u, ovisno o tome kako<br />

se izračunava “skriveni dug” Pekinga.<br />

Postoji, međutim, puno bitniji problem.<br />

Investitori žive u zabludi da je<br />

kineska vlada omogućila gotovo 35<br />

godina neprekinutog gospodarskog<br />

rasta i da tehnokrati sada mogu spasiti<br />

ekonomiju. Taj dojam je pogrešan. Reformatorom<br />

zaslužnim za pokretanje<br />

kineske ekonomske preobrazbe smatramo<br />

Deng Xiaopinga. Vjerujemo da<br />

je njegova diktatorska država najprije<br />

raspravila, potom isplanirala i napokon<br />

ukazom uvela promjene. U stvarnosti,<br />

međutim, reforma se odvijala više kao<br />

rezultat neposluha nego plana.<br />

Karijeru vrhovnog vođe Deng je<br />

započeo pravovjerno se pridržavajući<br />

načela komunističke ekonomije. Pokušao<br />

je provesti desetogodišnji plan,<br />

no rane naznake promašaja odvratile<br />

su ga od komandne ekonomije i navele<br />

da dopusti individualnu inicijativu.<br />

Primjerice, seljacima na kolektivnim<br />

poljoprivrednim dobrima dopušteno<br />

je osnivanje radnih grupa za obradu<br />

određenih parcela. Središnja vlast, međutim,<br />

izričito je zabranila da takvu<br />

grupu čine članovi samo jedne obitelji.<br />

No ta politika Pekinga nije dugo opstala:<br />

obitelji su počele obrađivati svoju<br />

KINESKE REFORME<br />

VIŠE SU POSLJEDICA<br />

NEPOSLUHA NEGO<br />

REZULTAT PLANA<br />

zemlju, a lokalni dužnosnici dopuštati<br />

to očito kršenje odredbi nametnutih<br />

iz centra.<br />

Nakon sela, pravila su se počela izigravati<br />

i u gradovima. Privatna proizvodnja<br />

bila je strogo zabranjena, no<br />

procvali su kolektivi “crvenih šešira”,<br />

privatni biznisi koje su poduzetnici<br />

pokretali pod maskom poduzeća u državnom<br />

vlasništvu. Dengove reforme<br />

uspjele su samo zato što su ljudi kršili<br />

Dengova pravila. U Dengovo doba<br />

pojedinac je nadigrao državu. Kina je<br />

postala “gospodarsko čudo” velikim<br />

dijelom zato što su se očajni seljaci i<br />

nezadovoljni činovnici otvoreno prometnuli<br />

u smjele poduzetnike. Ignorirajući<br />

dekrete središnjih vlasti, obični<br />

Kinezi pokrenuli su privatne biznise<br />

koji su predstavljali više od polovice<br />

kineske proizvodnje prije Wenova natražnjačkog<br />

plana poticanja državne<br />

potrošnje.<br />

Krajem 90-ih, kada je rast posljednji<br />

puta posustao, Wenov odlučni prethodnik<br />

Zhu Rongji okrenuo se tržištu.<br />

Pod njegovim pokroviteljstvom Kina<br />

se 2001. napokon progurala u članstvo<br />

Svjetske trgovinske organizacije. Time<br />

su dopuštena privatna ulaganja, koja<br />

su skupa s trgovinom učinila svoje:<br />

uslijedilo je još deset godina ubrzanog<br />

rasta.<br />

Danas među kineskim vođama vlada<br />

antireformsko raspoloženje. Nastoje<br />

poboljšati položaj golemih državnih<br />

poduzeća, a ograničiti izglede stranim<br />

ulagačima i domaćim poduzetnicima.<br />

Od sredine proteklog desetljeća snažnije<br />

blokiraju prodaju domaćih tvrtki<br />

strancima, pojačavaju državni nadzor<br />

nad poduzećima, primjenjuju predatorske<br />

taktike protiv multinacionalnih<br />

kompanija i otežavaju kreditiranje<br />

privatnih biznisa. Kinezi danas govore:<br />

“Sada je ekonomija Komunistička<br />

partija.”<br />

Pogrešni potezi središnje države<br />

mogu samo potkopati napore Kineza<br />

da ponovno dosegnu dvocifreni gospodarski<br />

rast. Stoga će optimizam investitora<br />

imati opravdanje samo ako Peking<br />

ponovno dopusti seljacima, obrtnicima<br />

i poduzetnicima da rade ono što najbolje<br />

znaju - grade, šire i jačaju svoje<br />

biznise posvud u Kini. Suprotno uvriježenom<br />

mišljenju, kinesko čudo stvorili<br />

su kineski ljudi, a ne njihova vlada. Ne<br />

čudi što sada, kad Komunistička partija<br />

želi prigrabiti više kontrole, gospodarstvo<br />

posustaje.<br />

98<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012<br />

GORDON G. CHANG<br />

OBJAVLJUJE PRILOGE NA STRANICI FORBES.COM I AUTOR JE KNJIGE<br />

“THE COMING COLLAPSE OF CHINA” (RANDOM HOUSE, 2001) .

FORBES<br />

FINANCIJE<br />

IZA BROJKI<br />

Siguran zaklon<br />

u dolarima i jenima<br />

Rezultati izbora u Grčkoj poslužili su kao signal za masovnu rasprodaju eura i bijeg<br />

prema sigurnom utočištu koje nude američka i japanska valuta<br />

PIŠE: MARIO GATARA<br />

ILUSTRACIJA: BORIS BENKO<br />

Hoće li Grčka ostati unutar<br />

Eurolanda? I može<br />

li Europska monetarna<br />

unija uopće opstati pod<br />

teretom dužničke krize koja nagriza<br />

periferiju? Bezbroj je pitanja na koja u<br />

ovom trenutku nitko nema jednoznačan<br />

odgovor. Političari nude tek kurtoazne<br />

izjave nabijene demagogijom,<br />

dok analitičari sumnjičavo vrte glavom,<br />

dočekujući različite ideje i inicijative<br />

s poprilično skepse, pokušavajući<br />

pritom izvagati pozitivne i negativne<br />

učinke eventualnog razvoda Grčke i<br />

monetarne unije.<br />

No akteri na deviznom tržištu ništa<br />

ne prepuštaju slučaju. Njihov najveći<br />

neprijatelj je neizvjesnost, a nakon<br />

objave rezultata grčkih parlamentarnih<br />

izbora za njih nije bilo nikakve dvojbe.<br />

Valjalo je bez odgađanja potražiti odgovarajući<br />

zaklon, a to su u ovom slučaju<br />

američki dolar i japanski jen. Premda<br />

obje zemlje i same grcaju u dugovima<br />

(a ostale su i bez najvišeg kreditnog rejtinga),<br />

one svoje obveze zasad mogu<br />

bez problema servisirati.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 99

FORBES<br />

FINANCIJE<br />

AP<br />

Nekonvencionalna cijena<br />

prirodnog plina<br />

Kontroverzna metoda eksploatacije nalazišta prirodnog plina donijela<br />

je pravu revoluciju na tržištu, intenziviravši negativan trend koji je<br />

doveo do drastičnog pada cijena<br />

PIŠE: MARIO GATARA<br />

100<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

Kontinurani rast proizvodnje isprovocirao je<br />

višegodišnji trend pada cijena...<br />

...koji je iznjedrio drastičan odmak omjera<br />

cijena sirove nafte i prirodnog plina<br />

Maloprodajne cijene plina u Hrvatskoj i dalje<br />

rastu, no za to postoji i opravdani razlozi<br />

Zaintrigiran izdašnom ponudom<br />

koju mu je uputila<br />

kompanija zainteresirana za<br />

nalazišta prirodnoga plina,<br />

ponudivši 100 tisuća dolara za otprilike<br />

osam hektara zemljišta, Josh Fox je krenuo<br />

u istraživanje. Njegovu je sumnju<br />

pobudila pomalo čudna intonacija popratnog<br />

pisma, a konačan rezultat detaljne<br />

istrage bio je dokumentarni film<br />

pod nazivom “Zemlja plina” (Gasland),<br />

pojašnjavajući različite aspekte tehnologije<br />

poznatije pod terminom “fracking”.<br />

Riječ je o metodi kojom rudarske<br />

kompanije u stijene pumpaju stlačenu<br />

kombinaciju vode i različitih kemikalija<br />

kako bi izvukle zarobljene zalihe plina.<br />

Premda se pri tom postupku upotrijebljena<br />

tekućina izvlači iz bušotine, ozbiljan<br />

problem predstavlja mogućnost<br />

da kemikalije korištene u procesu, zbog<br />

fraktura nastalih bušenjem, onečiste zalihe<br />

pitke vode, a u međuvremenu su se<br />

pojavile čak i studije koje frakcioniranje<br />

dovode u izravnu vezu s čestim podrhtavanjima<br />

tla.<br />

Fox je u dokumentarcu prenio svjedočanstva<br />

o obojenoj vodi, neobičnim<br />

mjehurićima pa čak i plamenu koji se<br />

može zapaliti na slavinama u domaćinstvu.<br />

Sve to, tvrdi Fox, posljedica je upotrebe<br />

kemikalija u potrazi za bogatim<br />

zalihama plina. Stanovnici pojedinih<br />

gradića u SAD-u podigli su i sudske tužbe<br />

protiv nekolicine kompanija, navodeći<br />

kao dokazni materijal analizu vode<br />

koja otkriva koncentraciju kancerogenih<br />

spojeva poput benzena i naftalena<br />

daleko iznad dopuštene razine.<br />

ŠKRILJEVAC JE<br />

MOĆNO ORUŽJE U<br />

BORBI BIJELE KUĆE<br />

ZA ENERGETSKU<br />

NEOVISNOST.<br />

NIŠTA ČUDNO<br />

ŠTO JE OBAMINA<br />

ADMINISTRACIJA<br />

ODLUČILA<br />

ZAŽMIRITI NA JEDNO<br />

OKO, IGNORIRAJUĆI<br />

OPTUŽBE O<br />

ZAGAĐENJU<br />

Hrvatski ogranak Zelenih prevodi<br />

fracking kao “hidraulično lomljenje”,<br />

navodeći kako je riječ o tehnologiji koja<br />

je, zbog mogućeg utjecaja na okoliš, izazvala<br />

žučne rasprave širom svijeta. Kao<br />

primjer se navodi odluka vlade u Johannesburgu<br />

kojom je uveden privremeni<br />

moratorij na dozvole za eksploataciju<br />

prirodnoga plina korištenjem frackinga,<br />

a početkom ove godine veliku je pozornost<br />

javnosti izazvala odluka Bugarske<br />

da, tragom burnih prosvjeda, Chevronu<br />

oduzme dozvolu za eksploataciju<br />

prirodnoga plina, čime je, nakon Francuske,<br />

postala druga europska zemlja<br />

koja je i službeno zabranila fracking.<br />

Doduše, u Bugarskoj su navodno spremni<br />

otići i korak dalje, te čak razmišljaju<br />

o službenoj zabrani eksploatacije nekonvencionalnih<br />

izvora fosilnih goriva<br />

kao što je škriljevac, što u Francuskoj<br />

(barem zasad) nije slučaj.<br />

A time dolazimo i do ključnog momenta<br />

u cijeloj priči. Jer nekonvencionalni<br />

su izvori, u kombinaciji s metodama<br />

poput frackinga, zapravo novi - El<br />

Dorado. Njihova intenzivna eksploatacija<br />

dovela je do dramatičnog rasta<br />

proizvodnje na tlu Sjeverne Amerike<br />

koji je i dužnosnicima Bijele kuće izmamio<br />

osmijeh na lice. Naravno, u pozadini<br />

cijele priče kriju se geopolitički<br />

razlozi. Naime, škriljevac predstavlja<br />

vrlo moćno oružje u borbi za energetsku<br />

neovisnost koju vodi Bijela kuća,<br />

ali i vrlo snažan argument u rukama<br />

europskih političara, ovisnih o ruskom<br />

(i arapskom) plinu. Predsjednik Obama<br />

je u svom obraćanju krajem siječnja ove<br />

godine iznio još jednu zanimljivu tezu,<br />

tvrdeći kako bi samo do kraja desetljeća<br />

rast proizvodnje prirodnoga plina iz<br />

nekonvencionalnih izvora mogao stvoriti<br />

čak 600 tisuća novih radnih mjesta,<br />

smanjujući usput i emisiju stakleničkih<br />

plinova. Nije onda ni čudo da je američka<br />

administracija odlučila zažmiriti na<br />

jedno oko, uglavnom ignorirajući optužbe<br />

o zagađenju okoliša na koje se, kako<br />

tvrdi Josh Fox, ni Agencija za zaštitu<br />

okoliša zasad previše ne obazire.<br />

Procjene zaliha iz nekonvencionalnih<br />

izvora još uvijek poprilično variraju,<br />

no najviše je pozornosti privukla ona<br />

najbombastičnija, prema kojoj SAD leži<br />

na zalihama dovoljnima da zadovolje<br />

domaću potrošnju za idućih 100 godina.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 101

FORBES<br />

FINANCIJE<br />

PRITISAK BORACA<br />

ZA ZAŠTITU PRIRODE<br />

MOGAO BI IPAK<br />

URODITI PLODOM<br />

JER IH U OVOM<br />

SLUČAJU PODUPIRU<br />

NJIHOVI “PRIRODNI<br />

NEPRIJATELJI” -<br />

NAFTNE KOMPANIJE<br />

SUOČENE S PADOM<br />

PROFITA<br />

Istini za volju, ova je teza, očito posluživši<br />

kao temelj optimističnih projekcija<br />

predsjednika Obame, privukla i salve<br />

kritika, a brojni su je analitičari označili<br />

nategnutom i površnom (ako ne i posve<br />

neutemeljenom). No zato nema nikakve<br />

sumnje da je sva ta silna halabuka pridonijela<br />

intenziviranju trenda koji datira<br />

još od sredine 2008. godine. Bilo kako<br />

bilo, američka je proizvodnja prirodnog<br />

plina, nakon gotovo tridesetogodišnje<br />

stagnacije, samo u proteklih pet godina<br />

uvećana za otprilike petinu. A u uvjetima<br />

rastuće ponude ili barem pozitivno<br />

intoniranih očekivanja, te uz potražnju<br />

koja u jeku globalne ekonomske krize<br />

nije rasla, isprovociran je negativan<br />

trend cijena s kulminacijom u travnju<br />

ove godine. Upravo se tada, prije samo<br />

mjesec dana, koincidiravši s najavom<br />

viših cijena za hrvatska kućanstva, cijena<br />

terminskih ugovora na prirodni plin<br />

spustila ispod razine od dva dolara za<br />

milijun btu (british termal unit). Drugim<br />

riječima, imamo prilike svjedočiti<br />

uistinu spektakularnom trendu kojim<br />

je (terminska) cijena u protekle četiri<br />

godine zabilježila pad od čak 80%.<br />

Riječ je uistinu o tektonskom poremećaju<br />

koji je odnos snaga na tržištu<br />

odvukao do negativnog ekstrema i nema<br />

gotovo nikakve sličnosti sa zbivanjima<br />

na tržištu nafte. Obama se pohvalio<br />

kako je američka proizvodnja<br />

sirove nafte dosegla najvišu razinu u<br />

posljednjih osam godina, no ta činjenica<br />

nije ostavila značajnijeg traga na<br />

izvedbu cijena. Štoviše, svibanjski pad<br />

valja u prvom redu promatrati u svjetlu<br />

zbivanja na deviznom tržištu, gdje je<br />

“nepovoljan” ishod grčkih izbora izazvao<br />

tek nešto intenzivniju korekciju,<br />

ali za sada bez ikakvih naznaka fundamentalnih<br />

promjena. U tom kontekstu<br />

zanimljivo je pogledati i kako se kretao<br />

odnos cijene sirove nafte i prirodnoga<br />

plina, što je na sebi svojstven način prokomentirao<br />

i Warren Buffett: “Da smo<br />

vam ja ili Charlie Munger rekli kako će<br />

taj omjer dosegnuti 50:1, pitali biste se<br />

što smo to pili.”.<br />

On očito nije previdio aktualna zbivanja<br />

na tržištu, a polako se stvara i<br />

kritična masa optimista uvjerenih da<br />

je niska cijena prirodnog plina na duži<br />

rok neodrživa. Oni, naravno, namjeravaju<br />

iskoristiti tu “neravnotežu”, baš<br />

kao i kratkotrajan rast cijena tijekom<br />

svibnja koji se na grafikonu možda doima<br />

skromnim, ali zapravo predstavlja<br />

dvoznamenkasti skok zabilježen u svega<br />

nekoliko tjedana. Impresivnom se<br />

izvedbom mogu pohvaliti i dionice korespondirajućeg<br />

sektora, ali i brojni hibridni<br />

instrumenti kao što je US Natural<br />

Gas ETF (UNG), koji je u samo mjesec<br />

dana zabilježio, i to u jeku korekcije na<br />

Wall Streetu, rast cijene od čak 30%.<br />

Temelj za optimizam u ovom slučaju<br />

počiva na jednostavnom mehanizmu<br />

ponude i potražnje koji se uvelike kosi<br />

s optimizmom Bijele kuće, a pretpostavlja<br />

da će tržište na pad cijene odgovoriti<br />

smanjenjem proizvodnih kapaciteta.<br />

Prema nekim analizama, zatvaranje<br />

značajnijeg broja bušotina u pravilu se<br />

reflektira na kretanje proizvodnje (a time<br />

u konačnici i cijena) s vremenskim<br />

odmakom od šest do 12 mjeseci, no to<br />

se do sada još uvijek nije dogodilo. I<br />

suprotno očekivanjima optimista, nema<br />

nikakvih naznaka da će se u skorije<br />

vrijeme dogoditi. Osim ako, nekim čudom,<br />

pritisak boraca za zaštitu prirode<br />

ne urodi plodom. A u ovoj situaciji ni to<br />

nije nemoguće, jer na njihovoj su strani,<br />

koliko god zvučalo nevjerojatno, i<br />

njihovi “prirodni neprijatelji”, naftne<br />

kompanije suočene sa značajnim padom<br />

profitabilnosti.<br />

Pa zašto je onda kod<br />

nas plin poskupio?<br />

Pad cijena na američkom tržištu zasigurno<br />

izaziva čuđenje domaćih potrošača<br />

koji su se početkom svibnja<br />

suočili s poskupljenjem cijena struje i<br />

plina. Pritom usporedba dviju krivulja<br />

otkriva ogroman nerazmjer koji je<br />

aktualnim trendovima - negativnim<br />

u Chicagu i onim pozitivnim u Hrvatskoj,<br />

uvjetovanim deregulacijom<br />

cijena (za usporedbu su korištene<br />

cijene Gradske plinare Zagreb) -<br />

dodatno naglašen. Cijene na Chicago<br />

Mercantile Exchange (CME) sredinom<br />

svibnja su, i s tečajem dolara<br />

oko šest kuna (najviše u posljednje<br />

dvije godine), čak šest puta niže od<br />

onih po kojima distributeri naplaćuju<br />

prirodni plin hrvatskim kućanstvima.<br />

Za to međutim, tvrde stručnjaci,<br />

postoje i dobri razlozi. Kada je riječ<br />

o Chicagu, radi se o veleprodajnim<br />

cijenama, a potom valja uzeti u obzir<br />

i drukčiju politiku Bijele kuće zbog<br />

koje su cijene energenata u SAD-u<br />

znatno jeftinije od onih u Europi.<br />

Konačno, SAD se i uz snažan rast još<br />

uvijek nije prometnuo u značajnog<br />

izvoznika, zbog čega su oscilacije cijena<br />

uglavnom zarobljene u okvirima<br />

domaćeg tržišta. Uostalom, cijene<br />

u Hrvatskoj su, prema podacima<br />

Eurostata, tek sad otprilike na razini<br />

prosjeka u zemljama EU.<br />

Čak i ako se ostvare optimistične<br />

prognoze aktualne administracije,<br />

većina američkih viškova će, tvrdi<br />

Davor Štern, otići u pravcu Japana<br />

koji je u najboljoj poziciji da iskoristi<br />

kapacitete na zapadnoj obali, a usto<br />

očajnički traži alternative kojima bi<br />

nadomjestio udio električne energije<br />

proizvedene iz nuklearnih reaktora<br />

koji su nakon katastrofe u Fukushimi<br />

redom zatvoreni. Dakle, cijene<br />

prirodnog plina u Europi i dalje će u<br />

najvećoj mjeri diktirati dobavljači iz<br />

Rusije, a jedina opipljiva alternativa<br />

su, kako se sada čini, nove tehnologije<br />

eksploatacije poput frackinga, koji<br />

i dalje izaziva velike kontroverze. Na<br />

redu je Poljska, gdje se očekuju obećavajući<br />

rezultati ispitivanja nalazišta<br />

plina iz nekonvencionalnih izvora.<br />

102<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

EKONOMSKI MODELI<br />

ŽELJKO KARDUM<br />

Europski tango<br />

Bili lijevi ili desni, oni koji su na vlasti govore<br />

vam da će uskoro biti bolje. Oni koji nisu na vlasti<br />

govore da će sve otići kvragu ako se birači ne<br />

izbore za promjene. Pri tome ni jedni ni drugi ne<br />

misle da bi bolje trebalo biti baš vama<br />

Predizborne kampanje u Francuskoj i Americi pokazale su da današnji<br />

ljevičari i desničari imaju puno više sličnosti nego razlika.<br />

I jedni i drugi žele upotrijebiti državu i snagu vlasti da bi dobili<br />

ono što hoće. Ali samo za sebe. Zaštitili bi jednu industriju. Kaznili<br />

drugu. Nagradili jednu grupu. Oporezovali drugu. Postoje<br />

i sitne ideološke razlike. Ljevičari žele veću potrošnju, a desničari skreću<br />

prema štednji (drugih, naravno). Ljevičari hvale Krugmana i Keynesa, a<br />

desni preferiraju Miltona Friedmana i Wolfganga Schäublea. No niti jedna<br />

od tih spasonosnih ideja nije dosad uspjela olabaviti i raspetljati čvor globalne<br />

ekonomske krize.<br />

U Europi trenutačno jedino Nijemci imaju novac. I ne žele ga dati “rastrošnim”<br />

Grcima i Španjolcima. Pa su zemlje maslina obećale stegnuti<br />

remen. I popraviti svoje ponašanje. Problem je što nikome, osim elitnim<br />

bankarima, birokratima i političarima, takav popravak ne rješava problem.<br />

U Španjolskoj stvarna nezaposlenost dostiže 25 posto, gotovo kao u doba<br />

Velike depresije. Cijene dionica osam od deset najvećih kompanija su im<br />

ispod likvidacijske vrijednosti. Paul Krugman kaže da je to “samoubojstvo<br />

izgladnjivanjem”. I dok se elite ne daju odvojiti od Europe i eura, sve više<br />

glasača bi malo olabavilo ili raskinulo veze.<br />

Stvarni problem Europe već dugo fermentira i postaje sve opasniji.<br />

Politički hod ulicama već je počeo. U jednom trenutku gnjevni Španjolci,<br />

Francuzi i Portugalci mogli bi se pridružiti<br />

svojim socijalnim zemljacima<br />

Grcima, stati ispred svojih strašljivih<br />

lidera i uglas zavikati onaj drevni hrvatski<br />

poklič: “Stegnite vi remen, bando<br />

lopovska.”<br />

A pogodite što je ovoj gnjevnoj gomili<br />

uzor?<br />

Argentina!<br />

Da, Argentinci su ne tako davno<br />

zaglavili u vrlo sličnoj situaciji. Njihovo<br />

gospodarstvo bilo je vezano uz<br />

američki dolar, kao što je europsko<br />

uz euro. Ostatku svijeta, ponajviše velikim<br />

stranim bankama, bili su dužni<br />

Euro je bio zamišljen<br />

kao primarno<br />

političko, a ne<br />

ekonomsko sredstvo<br />

političke integracije<br />

do koje zapravo nije<br />

došlo. Zajednička<br />

valuta samo je<br />

kolateralna žrtva<br />

nedosljedne politike<br />

“k’o Grčka”. I što su više štedjeli na sebi<br />

i stiskali svoje gospodarstvo da bi im na<br />

vrijeme plaćali dospjele račune, sve su više<br />

tonuli. To je bilo krajem devedesetih.<br />

I što su onda učinili? Jednostavno i jednostrano<br />

su išetali iz svojih solemniziranih<br />

obećanja, rekli vjerovnicima da više neće<br />

plaćati dugove i odbacili dolar. Bio je to<br />

najveći bankrot u povijesti.<br />

Argentinska vlada nije bila odlučna, bešćutna<br />

i okrutna samo prema stranim kreditorima…<br />

na isti je način stisnula i milijune<br />

svojih građana. Zamrznula je bankovne račune<br />

i prisilno konvertirala devizne depozite<br />

u domaću valutu. Potom je devalvirala<br />

peso i tako štedišama ošišala dvije trećine<br />

vrijednosti njihovih računa. Pojednostavljeno,<br />

država je pokupila i od građana oduzela<br />

gotovo 66 posto nacionalne štednje!<br />

Je li to efikasno riješilo problem? Ovisi<br />

o tome što podrazumijevate pod “riješilo”.<br />

Država je opljačkala kreditore i vlastite građane.<br />

Ljudi su izgubili životne ušteđevine.<br />

Poduzeća su bankrotirala. Nezaposlenost<br />

je dostigla nove rekordne razine.<br />

Ali sve se odigralo brzo. Efikasna egzekucija.<br />

Nije bilo dugog mrcvarenja. Gospodarstvo<br />

se nakon ovog masakra brzo olakšalo<br />

i iščistilo. Dugovi su jednostavno “nestali”.<br />

Nacionalno gospodarstvo se bez tereta<br />

vanjskog duga uspjelo podići na svoje noge<br />

već za par godina. Na prvi pogled sjajno!<br />

Odlučno, bolno, ali učinkovito. Čak su se i<br />

članovi peronističke partije, koji su doveli<br />

do bankrota, uspjeli vratiti na posao. I ponovno<br />

vode državu.<br />

Mmmm.. da, ali čini se da nisu ništa<br />

naučili na svojim prethodnim greškama.<br />

Osim da se uvijek i iz svega mogu izvući<br />

nekažnjeno. Inflacija im je ponovno oko<br />

25 posto godišnje. A nisu se riješili ni starih<br />

navika. Eto baš prije koji tjedan argentinska<br />

vlada je eksproprirala najveću nacionalnu<br />

naftnu kompaniju YPF. Jednostavno su od-<br />

104<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

Treba li europskom jugu<br />

argentinsko “rješenje”?<br />

Da, ako se pod rješenjem<br />

podrazumijeva oporavak<br />

političara koji su zemlju<br />

i doveli do bankrota,<br />

ušteđevinu građana<br />

obezvrijedili za 66%, a<br />

inflaciju i nezaposlenost u<br />

međuvremenu ponovno<br />

dotjerali do 25%<br />

AP<br />

Stvarni problem Europe<br />

već dugo fermentira i<br />

postaje sve opasniji<br />

lučili da španjolski Repsol više neće biti većinski vlasnik jer to nije u nacionalnom<br />

interesu. Objasnili su im da moraju zaštititi svoje naftne rezerve<br />

kako ih Europljani, Amerikanci i Kinezi ne bi mogli više ucjenjivati i tražiti<br />

kojekakve političke ustupke za mrvice gospodarske pomoći. Na kraju su još<br />

poručili Španjolcima da im za oteti dio neće dati nikakvu kompenzaciju.<br />

Kad se ovakva vijest pročuje na ulicama Atene, Madrida ili Rima, svakom<br />

nezaposlenom gnjevnom prosvjedniku kojem je EU instalirala premijera<br />

upravitelja i odredila mjere štednje zaigra srce od nacionalnog ponosa. Čisti<br />

makjavelistički pristup. Prosvjednici zaključe da argentinska vlast zaista<br />

brine za svoju državu i ne obazire se na MMF i ostale globalne financijske<br />

okupatore. To je to! Uostalom, kažu, zašto Argentina ne bi mogla silom uzeti<br />

naftnu kompaniju u svojoj vlastitoj zemlji, a Amerikanci mogu u potrazi za<br />

naftom upadati vojskom u tuđe države? Pri tome lumpenproletarijat brzo<br />

i lako zaboravi da za njih osobno nema baš neke velike razlike orobi li ih<br />

vlastita država ili eurokrati. Peronisti ili Amerikanci. Ili europske trojke.<br />

Zaborave i sitnicu da njihova mala država nije imperij poput Amerike, koja<br />

se prema investitorima ipak može ponešto bahatije ponašati, a da joj se oni<br />

ipak i uvijek vraćaju.<br />

No, na stranu moralne dileme. Toga u globalnoj politici i gospodarstvu<br />

nema. Ali strani ulagači baš ne vole taj “argentinski običaj” da ih se svakih<br />

deset godina ogoli do gaća pa umoči u katran i perje… bez kompenzacije.<br />

Zato mnogi promatrači očekuju da bi se argentinska kriza mogla ponoviti<br />

unutar sljedeće dvije godine.<br />

Treba li onda Argentina biti uzor europskim prosvjednicima? I… je li to<br />

uspjeh?<br />

Zavisi s čim uspoređujete.<br />

Jer Europa je zaglavila između dvije jednako jalove ideje. Svi znaju da<br />

drakonske mjere štednje neće i ne mogu osigurati dugoročnu otplatu državnih<br />

dugova posrnulih južnoeuropskih zemalja. Sa svakom novom štednjom<br />

gospodarstva sve više tonu, a nezaposlenih je sve više. S druge strane mnogi<br />

ekonomisti tvrde da niti potpuno odbacivanje štednje u korist veće državne<br />

potrošnje neće automatski osigurati ekonomski<br />

rast. A bez novog rasta opet nema<br />

para za otplatu dospjelih dugova. I južne<br />

države sigurno idu prema bankrotu. Drakonske<br />

mjere štednje su polagano umiranje<br />

puštanjem krvi na slamčicu, a bankrot brzo<br />

smaknuće.<br />

I što sad?<br />

Ne dajte se uvući u političke spinove i<br />

privremena financijska rješenja briselskih<br />

ekonomskih birokrata. Ne zamagljujte pogled<br />

njihovim umjetnim dilemama treba li<br />

naštampati nove velike količine eura pa sa<br />

njima poplaćati dugove ili pobacati neplatiše<br />

iz eurozone i pustiti ih da bankrotiraju.<br />

Problem nije tehničke nego sadržajne<br />

prirode. Ne bi, kako vas danas uvjeravaju<br />

političari, bankrot nekih članica pa ni<br />

propast eura rasula cijelu ideju Europske<br />

unije. Upravo obrnuto!<br />

Jer, euro je zapravo bio zamišljen kao<br />

primarno političko, a ne ekonomsko sredstvo,<br />

kojim bi se na mala vrata progurala<br />

ideja političke integracije. Odlučivanje o<br />

novcu, a onda i o svemu ostalom, na jednom<br />

jedinom mjestu u EU. No, kako do<br />

pune političke integracije nikad nije došlo,<br />

sad imamo rezultat koji je bio predvidiv.<br />

Zajednička valuta samo je kolateralna žrtva.<br />

Ili možda nepodobno sredstvo integracije?<br />

Kako to sad razriješiti?<br />

E, sad… oni koji su na vlasti govore ljudima<br />

da je status quo odlično rješenje i da će<br />

uskoro sigurno biti bolje. A oni koji nisu na<br />

vlasti govore da sve ide kvragu ako se birači<br />

ne izbore za promjene.<br />

Pri tome ni jedni ni drugi ne misle da bi<br />

to “boljeî trebalo biti baš vama.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 105

FORBES<br />

FINANCIJE<br />

Neslavna premijera<br />

slavne društvene mreže<br />

Investitori koji ipak žele posjedovati komadić Facebooka možda dobiju<br />

još jednu priliku po isteku lock-up perioda za povezane osobe<br />

PIŠE: MARIO GATARA<br />

Kao da po svaku cijenu pokušavaju<br />

skinuti kakvo prokletstvo,<br />

investitori na Wall<br />

Streetu svojski su se trudili<br />

odagnati tmurne misli i izmišljajući izgovore<br />

pokušavali zadržati burzovne indekse<br />

na pozitivnom teritoriju. Taj dan<br />

je, barem na simboličkoj razini, doista<br />

bio važan jer bi novi minus, izračunali<br />

su pedantni kroničari, označio najdužu<br />

negativnu seriju Dow Jones Industrialsa<br />

(13 dana minusa u posljednjih 14) još<br />

od vremena Velike depresije. Na kraju<br />

im je doista pošlo za rukom othrvati se<br />

lošim vijestima iz Europe i prekinuti<br />

neugodnu seriju. Bio je to ponedjeljak,<br />

ali ne bilo koji, već prvi dan nakon burzovnog<br />

debija Facebooka. No te dionice<br />

nisu slijedile ostatak tržišta. Nije im pomogao<br />

ni tračak nade u pogledu sretnog<br />

završetka europske dužničke krize, niti<br />

silan interes koji je izazvala inicijalna<br />

javna ponuda dionica.<br />

A zapravo bi bilo pravo čudo da se<br />

tog ponedjeljka Facebook domogao<br />

pozitivnog teritorija. Već prilikom premijernog<br />

nastupa u petak bilo je jasno<br />

kako tržišnu cijenu (u usporedbi s 38<br />

dolara fiksiranih tijekom IPO-a) na životu<br />

održava samo agresivna aktivnost<br />

aranžera izdanja koji moraju čuvati<br />

vlastiti ugled, ali i opravdati račun s izdašnim<br />

provizijama ispostavljen izdavatelju.<br />

Kratkoročne oscilacije cijene<br />

na intraday grafikonu dovoljno svjedoče<br />

o pritisku prodavatelja među kojima<br />

su prednjačili high-frequency trgovci,<br />

djelujući u pojedinim fazama trgovine<br />

poput utega na cijenu dionica. Prema<br />

Pritisak high-frequency trgovaca prikovao je<br />

cijenu dionica za dno<br />

U usporedbi sa sličnim izdanjima, burzovna<br />

premijera Facebooka ostavlja gorak okus<br />

svjedočanstvu jednog od njih, temelj<br />

strategije bila je pretpostavka kako će<br />

upravo investicijske banke koje su odradile<br />

posao izlistavanja dionica (na čelu<br />

sa Morgan Stanleyjem) očajnički braniti<br />

svoj kredibilitet obranom IPO cijene.<br />

Zbog toga su institucionalni investitori<br />

koji koriste tehnike high-frequency tradinga<br />

zasuli tržište nalozima za kupnju<br />

montiranima oko okruglih 38 dolara,<br />

ali i nalozima za prodaju postavljenima<br />

samo nekoliko centa iznad te razine, kako<br />

bi na ogromnom volumenu zgrabili<br />

profit koji se činio zajamčenim.<br />

Međutim, ta je taktika imala ograničen<br />

rok trajanja, i već idućeg dana (u<br />

ponedjeljak) uslijedio je pad cijene od<br />

10,5%, a potom i novi minus od 8,9%<br />

kojim su dionice skliznule na 31 dolar,<br />

izgubivši u svega dva dana gotovo petinu<br />

početne vrijednosti. Facebook je<br />

ostao prepušten sam sebi, pritisnut nepovoljnim<br />

odnosom ponude i potražnje,<br />

definiranog oprezom potencijalnih kupaca<br />

s jedne i ustrajnošću prodavatelja s<br />

druge strane. Potonji su te dionice stekli<br />

puno ranije, u različitim privatnim transakcijama<br />

po znatno nižim cijenama, i<br />

imali su samo jedan cilj - što prije izaći i<br />

uknjižiti sasvim pristojan profit.<br />

Da stvar bude gora, investicijske su<br />

banke taj suludi tempo kojim su dionice<br />

mijenjale vlasnike u privatnim transakcijama,<br />

a valuacije nezadrživo rasle,<br />

na neki način legalizirale, obznanivši<br />

kako su se pri određivanju IPO cijene<br />

među ostalim vodile i tim kriterijem,<br />

dajući mu gotovo jednaku težinu kao i<br />

“suhoparnim” fundamentima. A to im<br />

brojni promatrači zamjeraju, neumorno<br />

se pozivajući na izjavu jednog fond managera<br />

koji je još u veljači za Wall Street<br />

Journal izjavio: “Koliko god mislili da<br />

vrijedi danas, Facebook će na burzi sigurno<br />

vrijediti više .”. Takav stav zapravo<br />

je oličenje “bigger fool” strategije,<br />

o čemu smo pisali u nekoliko navrata<br />

prošle godine, upozoravajući kako su,<br />

106<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

AP<br />

nakon dot-com lekcije s početka stoljeća,<br />

investitori sada u stanju prevaliti put<br />

od euforije do otrežnjenja u iznimno<br />

kratkom razdoblju.<br />

Uostalom, koji bi to motiv zadržao<br />

ulagače u vlasničkoj strukturi Facebooka<br />

na duži rok? Ta (gotovo) nitko ozbiljan,<br />

vrteći film unatrag, nije vjerovao u<br />

otrcanu frazu “ovaj put je drukčije”. Tim<br />

više što se obrazac opetovano ponavljao,<br />

omogućivši dramatičan rast valuacija<br />

samo i isključivo na temelju maglovitih<br />

perspektiva, uz nadu kako će poslovni<br />

rezultati jednoga dana te valuacije doista<br />

i opravdati. A za P/E indikator od 71<br />

(s cijenom od 35 dolara) Facebook doista<br />

još mora opravdati puno toga. Tim<br />

više što kuloarska nagađanja (zbog kojih<br />

je SEC navodno već pokrenuo istragu)<br />

govore kako su aranžeri izdanja Morgan<br />

Stanley i Goldman Sachs neposredno<br />

pred izlazak na burzu snizili svoje prognoze<br />

poslovnih rezultata, na tragu pada<br />

prihoda i dobiti u prvom kvartalu.<br />

Istini za volju, podatak kako je gotovo<br />

15% ukupne svjetske populacije aktivno<br />

na Facebooku doista izaziva strahopoštovanje,<br />

ali u kontekstu financija predstavlja<br />

“samo” ogroman, u značajnoj<br />

mjeri nerealizirani potencijal.<br />

KAO REALNA<br />

VRIJEDNOST<br />

FACEBOOKA<br />

SVE ČEŠĆE SE<br />

SPOMINJE CIJENA<br />

OD 10 DOLARA ZA<br />

DIONICU<br />

U neka druga vremena takav bi skup<br />

ohrabrujućih pretpostavki još možda<br />

nekako i prošao, ali u uvjetima krize<br />

investitori su, koliko god bili svjesni<br />

značaja društvenih mreža, zapravo vrlo<br />

izbirljivi. Facebooku ovako ostaje za<br />

utjehu status najveće hi-tech inicijalne<br />

javne ponude, ali i gorak okus činjenice<br />

da je burzovni debi protekao u znaku<br />

pesimista. U usporedbi s ostalim pridošlicama<br />

iz sektora koje su se u posljednjih<br />

godinu dana pojavile na burzi, lošije je<br />

prošla samo Zynga. Njena egzistencija,<br />

kakve li slučajnosti, izravno je povezana<br />

sa sudbinom Facebooka, ali i - obrnuto.<br />

Naime, u prospektu su navodi podatak<br />

kako 15% ukupnih prihoda donosi upravo<br />

Zynga, kreator megapopularnih igrica<br />

kao što su FarmVille i CityVille.<br />

Međutim, za one koji vjeruju kako<br />

je ogroman potencijal Facebook doista<br />

u stanju materijalizirati, uskoro stiže i<br />

druga, vjerojatno još bolja prilika. Naime,<br />

u ovakvim se situacijama na insajdere<br />

(povezane osobe) često primjenjuje<br />

lock-up period od 180 dana tijekom<br />

kojih ne smiju prodavati svoje dionice.<br />

To znači da će nakon šest mjeseci poprilična<br />

količina dionica ponovo zapljusnuti<br />

tržište, povećavajući pritisak na<br />

cijenu i stvarajući idealno okruženje za<br />

kupce koji žele povećati izloženost svog<br />

portfelja prema društvenim mrežama.<br />

U slučaju LinkedIna, to se pokazalo<br />

punim pogotkom. Naime, tjedan dana<br />

nakon isteka lock-up perioda, cijena dionica<br />

je (krajem prošle godine) padom<br />

ispod 60 dolara dotaknula dno (IPO cijena<br />

je bila fiksirana na 45 dolara), da bi<br />

se danas njome trgovalo po cijeni od oko<br />

100 dolara. Povoljna prilika za kupnju<br />

mogla bi se otvoriti i u slučaju Facebooka,<br />

osobito ako se dionice nastave kretati<br />

negativnom putanjom, u smjeru cijene<br />

koja se sve češće spominje kao realna<br />

vrijednost kompanije. One od desetak<br />

dolara po dionici.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 107

MARKET MAKER<br />

MARIO GATARA<br />

Nova ofenziva švicarske valute?<br />

Nakon kraćeg predaha, slabost eura<br />

isprovocirala je novi nalet franka, koji je<br />

u odnosu na kunu dogurao do najviše<br />

razine u posljednjih osam mjeseci<br />

Nekako na tragu “filozofije nemogućeg i malo vjerojatnog” koju<br />

zagovara Nassim Taleb, analitičari Saxo Bank i ove su godine<br />

objavili listu svojih nevjerojatnih prognoza (Outrageous Predictions),<br />

usudivši se razmišljati o nezamislivome, o scenarijima<br />

koji većini investitora nisu ni u primislima i eventualnom bi<br />

realizacijom zaslužili etiketu “crnog labuda”. Prvi od njih je onaj o robusnom<br />

gospodarskom oporavku (na globalnoj razini) u ovoj godini, koji bi pridobio i<br />

potrošače i investitore te donio rast ekonomske aktivnosti i masovnije zapošljavanje.<br />

Ne treba posebno naglašavati koliko je, u kontekstu niza konkretnih<br />

činjenica koje figuriraju kao ogromna prepreka u njegovu ostvarenju, mala<br />

vjerojatnost realizacije tog scenarija. Tu je i mogućnost da totalni autsajder<br />

pobijedi demokrate i republikance na američkim parlamentarnim izborima<br />

u studenome, a njemu uz bok se navodi i nama puno zanimljivija tema koja u<br />

prvi plan gura - švicarski franak.<br />

Autor se naime poigrava s uvriježenom percepcijom aktera na financijskim<br />

tržištima, zamišljajući situaciju u kojoj bi intervencija švicarske središnje<br />

banke (SNB), nakon epskog neuspjeha i katastrofalnih posljedica intervencije<br />

u 2010. godini, ovoga puta uz odgovarajuću potporu vlade doista polučila<br />

(željeni) uspjeh i euro gurnula sve do 1,50 franaka, otprilike tamo gdje se tečaj<br />

EUR/CHF posljednji puta našao krajem 2009., kada je europska dužnička<br />

kriza bila tek u povojima. Sva sila ironije na kojoj je sazdana potonja teza,<br />

svojevrsni virtualni odraz stvarnoga stanja, ujedno služi i kao prikladna ilustracija<br />

niske vjerojatnosti takvog scenarija, što nas vraća u aktualnu situaciju<br />

u kojoj je euro ponovno pod opsadom pesimista. S obzirom na prirodu deviznog<br />

tržišta, na kojem se uvijek trguje u parovima, oklada na pad vrijednosti<br />

europske valute automatski podrazumijeva i simultanu okladu na rast neke<br />

druge valute. Najčešće je to američki dolar (što potvrđuje i klizanje tečaja<br />

EUR/USD na korak do najniže ovogodišnje razine), ali nema dvojbe da se u<br />

igru povremeno uključuje i švicarska valuta.<br />

Da ne bi bilo nikakve zabune, dileri na deviznom tržištu svih ovih mjeseci<br />

sporadično testiraju odlučnost švicarskih monetarnih vlasti, zbog čega se<br />

euro naprosto zalijepio za okruglih<br />

1,20 franaka, razinu koju je<br />

SNB označila kao svojevrsni prag<br />

tolerancije i zadnju crtu obrane<br />

konkurentnosti domaćeg korporativnog<br />

sektora. No, valja upozoriti<br />

kako su kroz dugogodišnju<br />

povijest intervencije monetarnih<br />

Dolar i zlato jedva<br />

se nose s bijegom<br />

iz eura. Švicarskim<br />

monetarnim vlastima<br />

predstoji teška misija<br />

vlasti, osobito one unilateralnog tipa (bez svesrdne<br />

podrške drugih središnjih banaka), doista<br />

rijetko uspijevale ostvariti zadani cilj. Učinak<br />

sličnih nasrtaja na devizno tržište obično<br />

bi mijenjao odnos snaga samo na kratki rok,<br />

počesto uz ogromne gubitke, poput silnih<br />

milijardi koje su nestale iz bilance švicarske<br />

središnje banke tijekom 2010. godine, a da<br />

praktički nisu ništa promijenile na stvari.<br />

Kronična slabost eura sada bi mogla nanovo<br />

aktualizirati tu priču. Pomalo u sjeni<br />

Facebooka, i sasvim sigurno u sjeni najnovijih<br />

zbivanja u Europi obilježenih fijaskom<br />

parlamentarnih izbora u Grčkoj i nervoznim<br />

reakcijama ulagača koje su uslijedile, malo<br />

tko je posljednjih tjedana i mjeseci obraćao<br />

pozornost na prevladavajuće stavove aktera<br />

na deviznom tržištu. A oni se mahom rješavaju<br />

eura, uzmičući pred sve naglašenijom<br />

ulogom Europske središnje banke koja na<br />

različite načine zapravo tiska novac i rapidno<br />

puni svoju bilancu (uglavnom lošom aktivom).<br />

S time se, u toj borbi printerima, teško može<br />

nositi i dolar, posljedično i zlato (o čemu je<br />

bilo riječi u prošlome broju), što samo pokazuje<br />

svu težinu misije koja je pred švicarskim<br />

monetarnim vlastima.<br />

Jedna od nama vrlo bitnih manifestacija<br />

takvog razvoja situacije jest i postupni rast<br />

franka na domaćoj tečajnici, gdje je švicarska<br />

valuta dogurala do 6,3 kuna, dosegnuvši najvišu<br />

razinu još od rujna prošle godine, uz rast<br />

od otprilike 5% u minulih šest mjeseci. Što<br />

je možda još važnije, balansiranje na svojevrsnoj<br />

točki preokreta u konačnici može iznjedriti<br />

dva dijametralno suprotna scenarija.<br />

U prvome središnja banka kreće u rezolutnu<br />

obranu tečaja, čime bi se (u najboljem slučaju)<br />

zamrznulo postojeće stanje i osigurao status<br />

quo. U onom drugom, puno bolnijem, postoji<br />

opravdani rizik od nove erupcije franka, kao<br />

u ljeto prošle godine. Eh, da, postoji i treći<br />

scenarij, onaj koji spominju u Saxo Bank, ali<br />

tu mogućnost, ni uz najbolju volju, vjerojatno<br />

nitko neće ozbiljno uzeti u razmatranje.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 109

FONDOVI I TRŽIŠTA<br />

IVA BIONDIĆ PARAĆ<br />

Temelji pod upitnikom<br />

Nakon 20 godina promatranja tržišta, autori<br />

jednog istraživanja nedavno su se obrušili na<br />

misao vodilju svih financijaša - da veći rizik<br />

donosi veći prinos<br />

Njemačka rastom svog gospodarstva spašava EU od recesije, pokazuju<br />

podaci za prvi kvartal. S druge strane, Italija i Španjolska<br />

nastavljaju tonuti pa se jaz između zemalja članica produbljuje.<br />

A što je s Hrvatskom? Mi smo na putu ostalih mediteranskih<br />

zemalja. Prvo tromjesečje donijelo je pad zaposlenosti, industrijske<br />

proizvodnje i izvoza, a ni u idućim mjesecima ne može se očekivati<br />

promjena trenda. Dodatna likvidnost koju je HNB osigurao spuštanjem stope<br />

obvezne pričuve ne odlazi u kreditiranje proizvodnje, naše jedine uzdanice<br />

u bolje sutra. Godine deindustrijalizacije ne mogu nestati u par mjeseci. Iza<br />

nas su tri godine recesije i, kako je rekao guverner Rohatinski, nije najvažnije<br />

hoćemo li imati rast ili pad u ovoj godini, nego “hoćemo li složiti kockice za<br />

budući rast”.<br />

Kada se prisjetimo da će se u 2014. udvostručiti otplata javnog duga pa<br />

će Hrvatska umjesto 1,5 svake godine plasirati najmanje 3 milijarde eura<br />

obveznica da bi pokrila obveze, guvernerove riječi dobivaju na težini. Štoviše,<br />

dužničkoj krizi mediteranskih članica EU ne nazire se kraj nego se situacija<br />

svako malo rasplamsava pa ostaje upitno tko će za dvije godine uopće htjeti<br />

financirati hrvatski dug i po kojoj cijeni. Ovih je dana vrijednost eura pala, a<br />

prinosi na desetogodišnje španjolske i talijanske državne obveznice dosegnuli<br />

visokih 6%, što je na razini kamata na kredite u komercijalnim institucijama.<br />

Za usporedbu, njemačke desetogodišnje obveznice nose rekordno nizak<br />

prinos od 1,<strong>43</strong>5%, što ih svrstava u niskorizična ulaganja u koja svi trenutno<br />

bježe. Usporedba tih dvaju prinosa obveznica s istim rokom dospijeća najbolje<br />

ilustrira razlike u stabilnosti gospodarstava članica EU.<br />

U što onda ulagati? Odgovor nije jednostavan. Nedavno objavljena studija<br />

Roberta Haugena i Nardin Baker otkriva da su dionice niske volatilnosti<br />

gu pravilu ostvarivale prinose veće od prosjeka<br />

IVA BIONDIĆ JE<br />

ANALITIČARKA FONDOVSKOG TRŽIŠTA<br />

U pitanju<br />

je sama<br />

osnova tržišta<br />

vrijednosnih<br />

papira,<br />

hipoteza o<br />

efikasnosti<br />

tržišta kapitala<br />

tržišta u svakoj od 21 razvijene zemlje čija su<br />

tržišta promatrali u razdoblju od 1990. do 2011.<br />

Isti su uspjeh te dionice ostvarivale i u 12 zemalja<br />

u razvoju (tzv. emerging markets) čija su tržišta<br />

promatrali u nešto kraćem razdoblju, od 2001.<br />

godine. Što to zapravo znači? To istraživanje je<br />

pobilo paradigmu koja je misao vodilja svih financijskih<br />

profesionalaca (ali i onih koji to nisu)<br />

da veći rizik donosi i veći prinos! Naime, uobičajena<br />

mjera rizika je volatilnost koja označava<br />

mjerilo nepredvidive promjene neke varijable<br />

u nekom periodu. Jednostavnije rečeno, volatilnost<br />

nekog vrijednosnog papira govori o<br />

veličini promjena njegove cijene u nekom<br />

proteklom razdoblju. Tako je u spomenuta<br />

studija pronašla da su, u dvadesetogodišnjem<br />

razdoblju, u decilu najmanje volatilnih<br />

dionica dionice u razvijenim zemljama<br />

ostvarivale prosječan godišnji prinos od 8,7<br />

posto, dok su najvolatilnije dionice ostvarivale<br />

gubitak od 8,8 posto godišnje. Sužavajući<br />

fokus na američke dionice, njihova je<br />

studija pokazala da je decil najmanje volatilnih<br />

dionica ostvarivao prosječan prinos<br />

od 12 posto u istom razdoblju, dok su najvolatilnije<br />

(i time najrizičnije) dionice bilježile<br />

gubitak od 7 posto godišnje. U posljednjih<br />

dvadeset godina ovaj trend je otkriven u<br />

svim promatranim zemljama što je dovelo<br />

u pitanje hipotezu koja je osnova današnjeg<br />

tržišta vrijednosnica - hipotezu o efikasnim<br />

tržištima kapitala.<br />

Hipoteza efikasnog tržišta sugerira da<br />

se sve dostupne informacije u potpunosti<br />

i trenutno uključuju u cijenu vrijednosnog<br />

papira, onemogućavajući ulagačima ostvarivanje<br />

iznadprosječnih prinosa na tržištu.<br />

Pojednostavljeno, investitor nije u stanju<br />

ostvariti iznadprosječni prinos služeći se<br />

tehničkom, fundamentalnom analizom i/ili<br />

povlaštenim informacijama. Naime, ulagači<br />

više trguju na tržištu koje jamči fer vrednovanje<br />

dionica, kako u trenutku kupnje, tako<br />

i kod prodaje, jer se sve poslovne odluke koje<br />

neki menadžer nekog dioničkog društva<br />

donosi vode ciljem maksimiziranja bogatstva<br />

dioničara. A gdje se najtransparentnije<br />

nagrađuju te poslovne odluke? Na tržištima<br />

kapitala. Upravo zato mu je u interesu da se<br />

rezultat provedene odluke jasno signalizira<br />

kroz promjenu cijene, na primjer dionice.<br />

Naravno, postoje i mnoge kritike ove studije,<br />

a najčešća je da je promatrano razdoblje<br />

prekratko za donošenje ikakvih zaključaka.<br />

No za prosječnog investitora rođenog tamo<br />

negdje šezdesetih godina prošlog stoljeća to<br />

je razdoblje bilo itekako važno u planiranju<br />

osobne financijske budućnosti.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 111

CITYLINE<br />

ANA MUHAR — LONDON<br />

All you need is LOL?<br />

Da LOL ne znači “lots of love” nije jedina gorka pouka što su ih protekli tjedni<br />

donijeli britanskom premijeru Cameronu. Ali barem je Chelsea postao prvak<br />

Europe, a plamen iz Grčke svjetluca u londonskoj tami<br />

Neki dan, u dvorani hotela Savoy,<br />

Davidu Cameronu bilo je neugodno.<br />

Stajao je na pozornici<br />

lijeno pružajući ruku svom<br />

pakistanskom kolegi Yousafu Razi Gilaniju.<br />

Pokušao se našaliti, no doza šarma<br />

naučena na Etonu tog puta nije upalila.<br />

Ispred parlamenta i hotela Savoy divljali<br />

su prosvjednici, britanski Pakistanci koji<br />

vjeruju da je Gilaniju mjesto iza rešetaka,<br />

a ne u Savoyu. Škljocanje aparata samo<br />

je otežalo situaciju. Svježih primjera je<br />

napretek; kada diktatori završe iza rešetaka,<br />

naslovnice u pravilu osvanu u<br />

znaku arhivskih fotografija na kojima se<br />

osmijesi uvijek čine nezgodno srdačni, a<br />

dobrodošlice korumpiranim vladarima<br />

alarmantno tople.<br />

I baš kada sam buljila u mentalnu sliku<br />

naslovnica iz budućnosti, pogledi su nam<br />

se sreli, meni i (britanskom) premijeru.<br />

To i ne čudi, među okruglim stolovima<br />

svečanog ručka Konzervativnih prijatelja<br />

Pakistana nemalo sam se isticala. Kao<br />

jedinu nepokrivenu žena u prostoriji, pakistanska<br />

intelektualna elita nije se mogla<br />

odlučiti kamo bi me smjestila. Najprije<br />

sam sjedila sa suprugama koje su mi ljubazno<br />

kimale glavom, ali ta je ideja ubrzo<br />

odbačena pa su me premjestili među bivše<br />

ministre. Premijer nije imao vremena<br />

da me pita što tu radim, ja nisam dobila<br />

priliku da ga pitam je li mu ovaj skup na<br />

čelu s kontroverznim Gilanijem, kojeg<br />

ganja nezavisni Vrhovni sud Pakistana,<br />

doista trebao.<br />

Iskustvo je, kažu, najbrutalniji od svih<br />

učitelja. Zato i čudi premijerovo igranje<br />

s vatrom. Taman kada je svijet odlučio<br />

zanemariti činjenicu da je do neki<br />

dan Saif Gadafi bio ugledan pripadnik<br />

društvene elite Britanije, s doktoratom<br />

London School of Economics i trajnom<br />

pozivnicom u Buckinghamsku palaču i<br />

Downing Street 10, naišla je nova neugodna<br />

politička bujica. Premijer je Murdochovoj<br />

Rebeki Brooks slao nježne SMS<br />

poruke, ili su barem tako trebale zvučati<br />

prije nego što je shvatio da kratica LOL<br />

ne znači lots of love (s ljubavlju), nego<br />

laugh out loud (smijeh). Možda je to sada<br />

trebao okrenuti u svoju korist, vadeći se<br />

na britanski sarkazam. “Ti si sjajna žena,<br />

Rebekah. Žao mi je što ti ne mogu pomoći.<br />

Laugh out loud.”<br />

CITY OČITO NIJE<br />

POSTAO RAZBORIT.<br />

ZA PROLJEĆE/LJETO<br />

2012. TREND SU<br />

MORSKE NEMANI U<br />

NADIMCIMA<br />

Iskustvo se nije pokazalo dovoljno<br />

brutalnim učiteljem ni u Cityju. Londonski<br />

kit, kako zovu tradera JPMorgana<br />

Brunu Michela Iksela, uzrokovao je pozamašnu<br />

plimu riskantnim mešetarenjem i<br />

svoju banku uvalio u dugove od dvije, tri,<br />

a možda i pet milijardi dolara. Skandal je<br />

došao poput zlurade poruke: Mislili ste<br />

da je City razborit? prevarili ste se!<br />

David, pripadnik Ikselu bliske hedge<br />

fund vrste, također Francuz s britanskom<br />

adresom, ne shvaća čemu čuđenje. To je<br />

City. To je Wall Street. Ništa se nije promijenilo.<br />

Na licu mu titra osmijeh. Ne<br />

mogu reći da mu je drago, ali prija mu<br />

podsjetnik na vlastiti uspjeh. Intuicija ga<br />

nikada nije iznevjerila, veli. Donijela mu<br />

je stanove u najpoželjnijim perivojima<br />

Londona i Pariza, vozni park o kojem je<br />

maštao kao dječak i kuću s pogledom na<br />

more. Zbog svojih nemilosrdnih dilova,<br />

David među insajderima nosi nadimak<br />

Morski pas. Očito je trend 2012. u Cityju<br />

nositi nadimke morskih nemani.<br />

Dani provedeni u Cityju, ručkovi s<br />

Morskim psom i izmjenjivanje pogleda<br />

s Cameronom potvrdili su poruku koja u<br />

zraku visi nakon svakog političkog okupljanja<br />

međunarodnog karaktera. “We<br />

don’t know what we are doing!” (Ne znamo<br />

što radimo), govorim Adrianu jedne<br />

večeri u lokalnom pubu, pozivajući se<br />

na naslov njegove knjige. Svijet je postao<br />

pozornica eksperimenata, a mi njegov<br />

lakmus papir. Potrebno je samo zaviriti u<br />

neku od brojnih G20, G8 ili kako-se-većzovu<br />

summita da postane jasno da nitko<br />

ustvari ne zna što mu je činiti. “Moja je<br />

knjiga o nogometu, a ne o geopolitici! ”,<br />

govori mi Adrian nezainteresirano. Možda<br />

i bolje. Sport je jedna od rijetkih svijetlih<br />

točaka iz Britanije. Olimpijski plamen<br />

iz Grčke svjetluca, zanemarujući domaću<br />

tamu. A Chelsea je prvak Europe.<br />

Nedjeljna parada navijača bila je<br />

posebno dirljiva. Slavili su svi - Englezi,<br />

imigranti, bankari, oni koji mrze bankare,<br />

bogati nasljednici i osiromašeno plemstvo,<br />

javni djelatnici, novopečeni bogataši.<br />

Cameron je ovaj put imao sreće. Sliku<br />

rukovanja s Gilanijem vrlo svrsishodno<br />

zasjenila je ona na kojoj britanski premijer,<br />

u društvu Obame, Merkel, Hollandea<br />

i Barrosa podiže ruke u zrak, u nepogrešivom<br />

znaku pobjede. Na slici ni traga mučnoj<br />

atmosferi uoči europske kataklizme.<br />

Koga briga, poručuje fotografija, kada je<br />

Chelsea novi vladar Europe.<br />

LIPANJ, 2012 FORBES 113

FORBES<br />

PODVUČENO<br />

FLASHBACK — Ustvari nema<br />

nikakvog razloga zašto dogodine<br />

Srbija i Crna Gora ne bi postale<br />

zemlje kandidati za EU. One to<br />

mogu. A tada bi se eho nastavio<br />

do Bosne i Hercegovine. I čulo bi<br />

se iz grla Bošnjaka i Srba i Hrvata<br />

ono što veliki i historijski predsjednik<br />

govori danima... Da, mi<br />

to možemo!<br />

— Goran Svilanović,<br />

<strong>Forbes</strong> 27. 11. 2008.<br />

O SUSJEDIMA<br />

Koliko god da<br />

simpatiziramo<br />

s malom nacijom<br />

okruženom<br />

velikim<br />

i moćnim<br />

susjedima,<br />

ne možemo<br />

uvijek zbog nje<br />

u rat uvući cijelo<br />

britansko<br />

carstvo.<br />

— NEVILLE<br />

CHAMBERLAIN<br />

Živim u prizemlju,<br />

iznad mene, moja<br />

susjeda,<br />

profesorica hrvatskoga<br />

čita iz taloga kave,<br />

zavrti šalicu, ta kretnja<br />

je<br />

toliko precizna,<br />

da u talogu ostaju<br />

same<br />

ozbiljne stvari.<br />

— IVICA PRTENJAČA, IZ PJESME<br />

“SUDBINA”<br />

Ne bacaj kamenje na susjede, ukoliko imaš<br />

staklene prozore — BENJAMIN FRANKLIN<br />

Nitko nije dovoljno bogat da može<br />

bez susjeda. — DANSKA POSLOVICA<br />

Recesija je kad vam<br />

susjed izgubi posao,<br />

depresija kad vi dobijete<br />

otkaz.<br />

— HARRY S. TRUMAN<br />

Nacija je društvo<br />

ujedinjeno zabludom<br />

o precima i zajedničkom<br />

mržnjom prema<br />

susjedima .<br />

— WILLIAM RALPH INGE<br />

ZAVRŠNA MISAO...<br />

Dobre ograde čine dobre susjede.<br />

— ROBERT FROST<br />

Dobar susjed<br />

je neprocjenjivo<br />

blago.<br />

Za putovanje<br />

izaberi dobro<br />

društvo, za stanovanje<br />

dobre<br />

susjede.<br />

— KINESKE POSLOVICE<br />

Sami stvaramo<br />

prijatelje, sami stvaramo<br />

neprijatelje, ali Bog<br />

stvara naše prve susjede.<br />

— G.K. CHESTERTON<br />

114<br />

FORBES<br />

LIPANJ, 2012

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!