Novo Brdo Fortifications
Historical and Archeological Study of the Novo Brdo Medieval Fortifications in Kosovo, Serbia
Historical and Archeological Study of the Novo Brdo Medieval Fortifications in Kosovo, Serbia
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
UTVR}EYA SREDYOVEKOVNOG GRADA NOVOG BRDA 33
bra}a An|elovi}i. 41 Jedan od wih je u srpskoj slu`bi stekao titulu velikog
~elnika, dok je drugi, kao potur~ewak, postao beglerbeg Rumelije. Me|u srpskim
velikodostojnicima je bio i Kalojan Rusota, koji je svoju karijeru zapo-
~eo kao carinik u Novom Brdu, a potom nastavio kao blizak saradnik despota
Stefana i wegovog naslednika \ur|a Brankovi}a. Me|u novobrdskim gra|anima
je veliki ugled u`ivala i znamenita gr~ka porodica Kantakuzina. Pored
du`nosti carinika, kojom su se ~lanovi te porodice ve}inom bavili, jedan od
wih, Dimitrije, bio je pisac i pesnik koji je stvarao na srpskom i gr~kom jeziku.
Susre}u}i se u Novom Brdu sa raznolikim duhovnim strujawima onoga
vremena, on je izra`avao svoje divqewe prema anti~kom nasle|u, iako je bio
duboko pro`et hri{}anskim religioznim misticizmom. Pored Srba i Grka, u
Novom Brdu su `iveli i obrazovani Latini. Jedan od wih, svakako najistaknutiji,
bio je Martin Segon, sve{tenik u novobrdskoj sa{koj crkvi Svete Marije,
koji je potom sve do svoje smrti, 1485. godine, bio ulciwski biskup. U svojim
delima, od kojih su samo neka sa~uvana, bavio se opisivawem doga|aja, kao i
oblasti koje su Turci napadali i zaposedali. 42
Zahvaquju}i pove}avawu rudarske proizvodwe i ukupnom ekonomskom razvoju,
broj novobrdskih gra|ana ubrzano se umno`avao. Smatra se da je u vreme
najve}eg prosperiteta u Novom Brdu `ivelo izme|u 4.000 i 5.000 stanovnika,
a sa prigradskim naseqima izvan utvr|enog Podgra|a, taj broj dosezao je 8.000
do 10.000 stanovnika. 43 Pore|ewa radi, procewuje se da je u to vreme u Srebrenici
bilo oko 3.500 stanovnika, dok je sredinom 15. veka Dubrovnik sa predgra|ima
imao oko 6.000 stalno naseqenih `iteqa. 44
Istovremeno sa urbanim razvojem, organizovano je i upravqawe gradom,
koje bi se u nekim svojim elementima moglo povezati sa sli~nim ustrojstvom
primorskih gradova. U vreme vladavine despota Stefana Novo Brdo je imalo
i svoj gradski statut. 45 Tokom prve polovine 15. veka najvi{i polo`aj u upravi
Novog Brda imao je vojvoda, koga je imenovao vladar. U wegovoj nadle`nosti,
kao zastupnika srpskog vladara, bila je ne samo urbana naseobina sa okolnim
rudnicima ve} i {ira gradska oblast – Novobrdska vlast. O poretku u gradu
starao se knez, koji je ~esto biran iz redova gra|ana. Odbrana grada, odnosno
utvr|ewe sa gradskom posadom, kao i u drugim srpskim gradovima, bila je u
nadle`nosti kefalije. U vr{ewu sudske du`nosti, kada su u pitawu bili mawi
sporovi me|u Srbima, uz kneza je u~estvovao i protopop, glavni pravoslavni
crkveni velikodostojnik u gradu. Postojao je i crkveni sud, koji su, uz protopopa,
~inili i izabrani sve{tenici. U upravi grada u~estvovalo je i ve}e od
dvanaestorice izabranih gra|ana – purgara. Osim ovih glavnih predstavnika
vlasti, postojala je i neka vrsta gradske administracije, koja se, najverovatnije,
nije bitno razlikovala od sli~nih slu`bi u primorskim gradovima. Tu je
posebno zna~ajnu ulogu imao javni bele`nik, kod koga su bile registrovane sve
trgova~ke transakcije. 46
Novo Brdo se tokom 14. i prve polovine 15. veka razvijalo kao tipi~an
utvr|eni sredwovekovni grad, o ~emu re~ito govore ostaci fortifikacija, koje
su bile predmet na{ih prou~avawa, {to }e daqe biti tema. U sredi{tu novobrdskog
urbanog kompleksa nalazio se, na najistaknutijem mestu, gradski Zamak
ili citadela kao sredi{we upori{te odbrane. U okviru bedema Zamka, u toku
nedavnih arheolo{kih istra`ivawa, otkriveni su ostaci rezidencijalnog
41 Jovanovi} i dr. 2004, 52–54.
42 Popovi} 2016b, 154–156.
43 Kova~evi} 2001, 271–273.
44 Dini} 1962, 81–82;
Koji}-Kova~evi} 1978, 225–228.
45 Radoji~i}1962, 52.
46 Dini} 1962, 73–77.