IDENTIDADE TIMORENSE
IDENTIDADE TIMORENSE
IDENTIDADE TIMORENSE
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
N<br />
icolau dos Reis Lobato<br />
moris-mai loron-24, fulan-<br />
Maiu, tinan-1946, iha<br />
Sasatan-Oan, Aitara-Hun,<br />
Soibada, Postu Laklubar, Distritu<br />
Manatuto. Ninia aman maka Narciso<br />
Manuel Lobato, hosi Leorema, Postu<br />
Bazartete, Distritu Liquisá, no inan<br />
maka Felismina Alves Lobato, hosi<br />
Malurukumu / Makadike, Postu<br />
Uatolari, Distritu Vikeke. Ninia abómane<br />
hosi inan maka Domingos da<br />
Costa Alves, hosi Samoro, Soibada,<br />
uluk katekista iha Uatolari no tan ne’e<br />
maka ninia inan moris-mai iha<br />
Malurukumu / Makadike.<br />
Ninia aman no inan hetan oan sanulu<br />
-resin-tolu: 1º Nicolau dos Reis<br />
Lobato nu’udar oan-boot, no, tatuir,<br />
2º António Bosco Lobato, 3º Rogério<br />
Tiago de Fátima Lobato, 4º Maria<br />
Cesaltina Francisca Alves Lobato, 5º<br />
Januário do Carmo Alves Lobato, 6º<br />
Domingos Cassiano Maria da Silva<br />
Lobato, 7º Luis Francisco de<br />
Assunção Alves Lobato, 8º Silvestre<br />
Lobato, 9º Madalena de Canossa<br />
Alves Lobato, 10º Elga Maria do<br />
Rosário Alves Lobato, 11º Jose<br />
Bernardo Alves Lobato, 12º Silvestre<br />
Agostinho Alves Lobato no 13º Elisa<br />
Maria Lobato.<br />
Hosi oan lubun hirak ne’e Rogério<br />
Tiago de Fátima Lobato de’it maka<br />
sei moris hela. Sira-nia aman hetan<br />
moras no mate loron-26, fulan-Abril,<br />
tinan-1976, iha Leorema. Sira-nia<br />
inan hetan mate hosi ema mahohok<br />
iha foho Maubere, Laklubar, fulan-<br />
Jullu, tinan-1979. Oan Silvestre<br />
Lobato maka mate iha inan nia kabun<br />
-laran no oan sira seluk hetan mate<br />
iha okupasaun nia laran bainhira sira<br />
funu hodi timór hetan nia ukun-rasikan.<br />
Nicolau dos Reis Lobato sai-boot to’o<br />
tinan 13 iha Soibada, no iha ne’ebá<br />
maka nia hala’o ninia eskola primária<br />
iha Colégio Nuno Alvares Pereira,<br />
hamutuk ho kolega balu hanesan<br />
Amo-Bispo Alberto da Silva Ricardo<br />
no sira-rua sei hala’o eskola hamutuk<br />
iha Seminário Menor de Nossa<br />
Senhora de Fátima, iha Dare, no ihane’ebá<br />
nia ramata kursu tinan-lima<br />
hodi haksa’e matenek iha eskola ho<br />
rohan di’ak iha dixiplina oioin liuliu iha<br />
lian portugés no matemátika.<br />
Horiuluk kedas nia la’o sorin metin ho<br />
nia alin António no Rogério maibé,<br />
iha tempu ne’ebá, nia mós la’o sorinsorin<br />
ho maluk António Cesaltino<br />
Osório Soares, Abílio Osório Soares,<br />
Luís Viana do Carmo no João Bosco<br />
Prezidente<br />
Nicolau dos Reis Lobato-I<br />
Knananuk ne’ebé hasa’e ba<br />
Prezidente<br />
Nicolau dos Reis Lobato<br />
Hakerek hosi: Mali Leto<br />
Dadolin hosi: Mau Bais<br />
Hakerek tiha iha Moçambique<br />
iha tinan-1979<br />
Prezidente, Prezidente<br />
Kamarada Nicolau<br />
Ó-nia mate malorek mai ami<br />
Tan ó hasoru sira-ne’ebé<br />
hanehan ita<br />
Ho aten-barani ó mate<br />
Ó monu iha funu no ó-nia<br />
naran boot ona<br />
Ó husik mai ami hotu ó-nia banati<br />
Nu’udar matadalan no loron ida ami sei<br />
manán<br />
Prezidente, Prezidente<br />
Kamarada Nicolau<br />
Ó-nia banati hanesan fini ida<br />
Mai hosi ita-nia revolusaun<br />
Maske ó laiha ona ami sei la’o<br />
ba oin nafatin<br />
Ami sei la’o to’o rohan ne’ebé de’it<br />
Ó-nia hala’ok ami sei ramata<br />
Ami sei halo ita-nia mehi hamosu<br />
do Carmo, nu’udar viziñu no oan hosi<br />
Mestre Fernando Soares no José do<br />
Carmo.<br />
Nicolau dos Reis Lobato simu<br />
batizmu iha Paróquia da Imaculada<br />
Conceição iha Soibada, Misaun<br />
Katólica ho naran hanesan, hosi Amo<br />
Januário Coelho da Silva. Fulgêncio<br />
dos Reis Ornay, Liurai hosi Fehuc<br />
Rin, Barike, no ninia aman nia kolega<br />
rasik, maka sai nu’udar aman-sarani.<br />
Bainhira nia sei ki’ikoan nia hetan<br />
hahilik hodi sai hanesan anju ida iha<br />
peregrinasaun estátua de Nossa<br />
Senhora de Fátima nian mai Timór,<br />
iha tinan-1951. Nia simu ninia<br />
formasaun tomak, tuir fiar kreda<br />
katóliku nian, iha Soibada no tatuir<br />
iha Dare. Nia hakfila ba nu’udar<br />
devotu Nossa Senhora Aitara no lori<br />
subar estátua Na’i-Feto nian iha fatin<br />
ida naran Anin Kuak, iha Soibada,<br />
atu ema aat labele estraga. Iha funu<br />
nia laran nia sori Na’i Lulik katóliku<br />
sira no hakbesik Amo Francisco<br />
Tavares, ohin-loron Pároku iha<br />
Ainaru.<br />
Dezembro 2010 – №3<br />
Biografia<br />
Atu hatebes nia fiar kreda katóliku<br />
nian, ita hanoin de’it katak, bainhira<br />
hamosu invazaun militár indonézia no<br />
sira tenke hakiduk no halai ba foho,<br />
nia hakat liu dare no husu ba Amo<br />
Ricardo Alberto da Silva atu harohan<br />
missa ida lai hodi hanoin Timor-<br />
Leste. Hafoin ramata missa ne’ebá,<br />
molok halai tama ai-laran, nia dehan<br />
ba nia kolega nune’e: “ ha’u mate<br />
karik, harohan missa ida ba ha’u<br />
”.Bainhira rona nia mate, ninia kolega<br />
harohan duni missa ida hodi husu tuir<br />
rohan di’ak ba nia klamar.<br />
Tan nia lakohi haktuir moris nu’udar<br />
na’i-lulik nia sai hosi Semináriu iha<br />
tinan-1965. Iha Semináriu nia hetan<br />
hahilik hosi Reitór hodi sa’e nu’udar<br />
xefe kolega seminarista sira-nian ba<br />
tinan tolu no iha tempu ne’ebá maka<br />
nia hatudu ninia kbiit nu’udar ema,<br />
xefe no desportista. Hafoin sai hosi<br />
Semináriu, Nicolau Lobato iha mehi<br />
boot ida atu bá estuda iha Eskola<br />
Direitu iha Universidade Coimbra, iha<br />
Portugal. Maibé, nia aman hetan<br />
moras no nia tenke hela hodi tau<br />
matan ba alin kiik sira no nia mós la<br />
simu tulun hosi governu Portugal nian<br />
atu bá eskola iha rai ne’ebá. Maske<br />
nune’e, nia buka hetan matenek<br />
liután no tama iha Liceu hodi haklean<br />
iha dixiplina Filosofia nian, OPAN –<br />
Organizasaun Polítika no Administrativa<br />
Nasaun nian no lian-portugés,<br />
ho di’ak no natoon atubele tama<br />
iha Universidade.<br />
Bainhira nia mai Díli, hafoin sai hosi<br />
Semináriu, nia bá hela iha nia tio<br />
Arlindo da Costa Tilman no tia Lídia<br />
Boavida nia uma iha Bidau no tio sira<br />
-ne’e simu no kuidadu nia hanesan<br />
oan ida. Tan Bidau ne’ebá besik hela<br />
Amo Bispo nia uma iha Lesidere<br />
maka, domingo-domingo, nia la falta<br />
misa ne’ebé Amo Bispo Dom Jaime<br />
Garcia Goulart rasik maka selebra.<br />
Iha tinan-1966 nia tama ba servisu<br />
militár portugés no hala’o treinamentu<br />
liuhosi kursu sarjentu milisianu nian<br />
no hetan klasifikasaun ho di’akliu,<br />
nu’udar dahuluk, tatuir maka João<br />
Carrascalão nu’udar daruak no<br />
Moisés da Costa Sarmento nu’udar<br />
datoluk. Ikusmai Sarmento kaben tiha<br />
ho nia alin-feto Maria Cesaltina<br />
Franscisca Alves Lobato no sira-rua<br />
hetan mate hosi ema mahohok iha<br />
Ratahu, Vikeke, tinan-1979.Nia<br />
hala’o ninia misaun militár dahuluk<br />
iha Bazartete.<br />
Hafoin, nia hakat aas liu ba pozisaun<br />
Furiel Milisianu no fila fali ba Dili atu<br />
hala’o servisu militár iha Companhia<br />
27