IDENTIDADE TIMORENSE
IDENTIDADE TIMORENSE
IDENTIDADE TIMORENSE
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Timor-oan precisa tane a’as ninia valores<br />
culturais, morais e sociais.<br />
Timor-oan ema ida nebe hatene respeita<br />
nia maluk sira, hadomi, batinas<br />
tulun nain, no hamtauk Nai Maromak.<br />
Nia ema ida nebe social teb-tebes,<br />
katak intuitivo; hatene si’ik ema seluk<br />
nia precisa. Nia la precisa ema tenki<br />
husu eh dehan mak nia foin halo<br />
maibe nia ema idabe flexívle, laran<br />
responsável no coerente teb-tebes<br />
iha oras no fatin nebe deit. Tambane’e<br />
ita precisa recopera fali riku soin<br />
sira ne’e liu hosi educação no mo’os<br />
liu hosi formação educação moral,<br />
social, cultural eh Educação Cívica<br />
no Moral Religião, atu bele hadia no<br />
hametin liu tan valores vitais moris<br />
Timor-oan nian.<br />
Familia mak viveiro moris Nação<br />
no Igreja nian<br />
Nação nebe mak forte wainhira abut<br />
familia nian metin no forte. Família<br />
mak motor desenvolvimento humano<br />
iha sosciedade tomak. Basa iha neba<br />
mak membro família tomak buka simu<br />
no fó atu luta hodi atinge ninia<br />
ideias eh metas. Desenvolvimento fa-<br />
milia liga nafatin ho ninia experiências,<br />
processo sira hotu sujeita ba<br />
família. Nune’e mo’os oin sa mak ita<br />
bele serbisu maka’as liu tan atu sasukat<br />
ida nebe mak sai configuração<br />
familiar nebe contribui ba bem-estar<br />
membros família nian; nune’e deit<br />
mak ita bele hein hodi elabora capacidades<br />
familia iha sociedade no<br />
Igreja Católica iha Timor-Leste. Família<br />
nebe abut iha Evangelho nudar<br />
sarani nia buka moris tuir ninia charisma<br />
no fiar sarani nian hodi educa<br />
no forma nia oan sira tuir sira nia fiar<br />
sarani; atu oin sa mak bele lori oan<br />
siar tane vida nudar moris Nai Maromak<br />
nian rasik tau hela iha familia<br />
ne’e nia moris. Familia diak buka respeita<br />
moris ki’ik oan sira nian, buka<br />
bali di-diak to’o moris ne’e nia rohan.<br />
Basa nação precisa ema no moris<br />
nebe saudável ba edificação Nação<br />
no Kreda iha mundo rai klaran.<br />
Papa João Paulo II, papa ida nebe<br />
tau neon metin no atenção tomak ba<br />
familia, hodi fo’o sai document importante<br />
tebes ida konba Familia<br />
( Familiares Consosrtio.) hadomi no<br />
respeita moris família nian sai nudar<br />
direito universal no decreto divino Nai<br />
Dezembro 2010 – №3<br />
Relijiaun<br />
Maromak nian ba mundo.<br />
Familia mak sai origem primário<br />
moris sociedade-kreda no nação<br />
nian.<br />
Família saudável no sustentável ho<br />
valore mak bele hakmanek liu tan<br />
Kreda no Nação.<br />
Ohin loron Igreja Católica Timor-Leste<br />
tama iha era foun nebe nakonu ho<br />
desafios no dificuladades liu-liu iha<br />
era globalização no modernização.<br />
Ita hare no hatene tamba esperiência<br />
arasik, lala’ok moris Povo Timor-<br />
Leste nian sai oin seluk, no dala ruma<br />
hado’ok-an hosi valores morais,<br />
culturais no religiosos.<br />
Dificuldades no problemas foun sirane’e<br />
mak hanesan: tráfico humano,<br />
mudança cli-mática, pobreza, crise<br />
de identidade no liu-liu ema fo’o prioridade<br />
liu ba ecosistema liu fali ema<br />
ne’e rasik. Caso sira hanesan desafia<br />
teb-tebes Igreja Católica iha Timor-<br />
Leste.<br />
Ita hare katak espírito individualismo<br />
no grupismo sai mahar dau-daun iha<br />
rai laran.<br />
La’aok sira hanesan ne’e lori mo’os<br />
ema hado’ok-an hosi Nai Maromak.<br />
Basa sira considera, moris fiar sarani<br />
nian eh ema fiar nain nian sai moda<br />
antiga nebe ala iha revância ba moris<br />
ohin loron nian.<br />
Prepara feto no mane nebe matenek<br />
iha ulun fuan no neon atu serbi no<br />
desenvolve Povo Timor-Leste tomak.<br />
Ne’e precisa buka estratégia política<br />
foun nebe metin nafatin iha hanorin<br />
Cristo no Santa Kreda nian atu tane<br />
nafatin moris Povo nian nebe livre no<br />
responsável ba futuro ida nebe<br />
saudável no próspero no interagado.<br />
Inan santa Kreda buka nafatin hodi<br />
banati tuir Inan Virgem nian atu sai<br />
educadora, formadora ideial ba Povo<br />
Timor-oan tomak.<br />
Futuro Timor-Leste depende ba quali<br />
-dade educação no esforçoa nebe ita<br />
fo’o ba labarik no foin sa’e sira.<br />
Loron matan sa’e lori naroman foun,<br />
hakmanek Povo ho kbi’it Espírito<br />
Santo no tulun Virgem Maria nian.<br />
55