• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
(npr. Varaždinske, Bizovačke). Dok je<br />
ranije u tim toplicama voda na površinu<br />
dotjecala prirodno, danas se koriste<br />
plitke bušotine. Značajnija istraživanja<br />
geotermalnih ležišta kako bi se ispitala<br />
moguća primjena u razne svrhe, ne samo<br />
zdravstveno-turističke, u Hrvatskoj <strong>za</strong>počinju<br />
1976. godine. S obzirom na temperaturu,<br />
geološki te prema značajkama<br />
geotermalnih medija, Hrvatska se može<br />
podijeliti u tri područja:<br />
1) jadransko područje Dinarida (Istra,<br />
Primorje, Lika, Dalmacija), s razmjerno<br />
malim vrijednostima geotermalnog gradijenta<br />
i toplinskog toka,<br />
2) područje središnje Hrvatske (Banovina,<br />
Kordun, Pokuplje, Žumberačko gorje,<br />
Zagreb, Hrvatsko Zagorje, Prigorje, Međimurje),<br />
s najširim mogućim rasponom<br />
uporabivosti geotermalnog medija<br />
3) panonsko područje (Slavonija i Baranja,<br />
Podravina, Posavina), s prilično<br />
velikim vrijednostima geotermalnog<br />
gradijenta i toplinskog toka,<br />
Osim primjene u zdravstveno-turističke<br />
svrhe (kao termalna voda u bazenima),<br />
geotermalna se energija u Hrvatskoj koristi<br />
samo na dva mjesta (koja su i sama<br />
dio športsko-turističkog, odnosno zdravstveno-turističkog<br />
kompleksa):<br />
1) u Bizovačkim toplicama u Bizovcu,<br />
2) u Športsko-rekreacijskom centru ‘Mladost’<br />
u Zagrebu.<br />
Bizovačke toplice koriste bušotinu Bizovac<br />
koja je dio istoimenog geotermalnog<br />
polja. Sustav je izgrađen prije dvadesetak<br />
godina, no u međuvremenu nije proširivan<br />
ni poboljšavan. Geotermalni se medij<br />
(voda) dobiva iz dvije proizvodne bušotine,<br />
a kroz treću se u ležište, umjesto<br />
iskorištenog, ohlađenog medija, utiskuje<br />
bunarska voda jer ne postoje uređaji <strong>za</strong><br />
pročišćavanje vode iskorištene u bazenima.<br />
Godišnja se proizvodnja toplinske<br />
energije procjenjuje na nešto manje od<br />
10.000 MW. Osim tople vode, iskorištava<br />
se i plin koji se dobiva u odvajaču i kao<br />
gorivo služi u kuhinji hotela.<br />
Športsko-rekreacijski centar ‘Mladost’<br />
koristi bušotine Mladost 1, 2 i 3 koje su<br />
dio istoimenog polja. Bušotina Mladost 3<br />
je proizvodna, s projektiranim protokom<br />
50 l/s i temperaturom medija na izvoru<br />
80°C. Druge dvije bušotine služe kao utisne,<br />
odnosno <strong>za</strong> povrat medija u ležište.<br />
Sustav služi <strong>za</strong> opskrbu toplinom cijelog<br />
centra uz godišnju potrošnju medija<br />
150.000 m³ što je, na žalost, mnogo ma-<br />
nje od ukupnih mogućnosti (procjenjuju<br />
se na oko 800.000 m³ godišnje). Inače,<br />
u neposrednoj se blizini, s druge strane<br />
rijeke Save, nalazi još sedam bušotina<br />
<strong>za</strong> koje se očekivalo kako će se koristiti<br />
<strong>za</strong> opskrbu toplinom bolnice koja se<br />
počela graditi, a čija gradnja sada već<br />
godinama stoji.<br />
Smatra se kako bi se geotermalna energija<br />
u Hrvatskoj iz većine ležišta ponajprije<br />
mogla koristiti <strong>za</strong> sustave grijanja<br />
(ponajviše zgrada koja čine zdravstvenoturističke<br />
komplekse, gdje se geotermalni<br />
medij u te svrhe već koristi, a <strong>za</strong>tim<br />
i <strong>za</strong> <strong>za</strong>grijavanje staklenika (posebice u<br />
krajevima u kojima inače postoji poljoprivredna<br />
proizvodnja).<br />
Vođeni primjerom vjetrenjača na Pagu te<br />
u šibenskom <strong>za</strong>leđu kao načina iskorištavanja<br />
energije vjetra, te činjenice da u<br />
Hrvatskoj postoje značajniji potencijali<br />
geotermalne energije kao drugog najznačajnijeg<br />
izvora obnovljive energije bezo<strong>pas</strong>nog<br />
<strong>za</strong> atmosferu možemo očekivati u<br />
skoroj budućnosti veću iskorištenost tog<br />
dragulja Zemljine utrobe.<br />
Tekst i snimci: Dora Belamarić<br />
EKO REVIJA 35<br />
eco review
Change language