• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
uvijek imaju posve marginalnu ulogu.<br />
“Prateći razvoj svjetske energetike prije<br />
nekoliko smo godina <strong>za</strong>ključili da će<br />
obnovljivi izvori energije u svijetu i u<br />
Hrvatskoj morati imati znatno veću ulogu<br />
od današnje. Zbog toga, kao i zbog<br />
činjenice da Končar već proizvodi velik<br />
dio potrebnih dijelova (generatora,<br />
pretvarača, transformatorskih stanica,<br />
informatičke opreme itd.), krenuli smo<br />
u razvoj vlastite vjetroelektrane”, kaže<br />
Bago.<br />
Prvo su gotovo dvije godine tražili strateškog<br />
partnera <strong>za</strong> taj projekt. Zbog iznimno<br />
agresivnog nastupa stranih kompanija<br />
nisu ga mogli naći pa su odlučili<br />
samostalno napraviti vjetrofarmu. Kad su<br />
dovršili razvoj vlastitog proizvoda probali<br />
su tu tehnologiju vjetroelektrane plasirati<br />
na svjetsko tržište. Kako su im <strong>za</strong> to<br />
nedostajale odgovarajuće reference odlučili<br />
su najprije izgraditi najveću vjetroelektranu<br />
u Hrvatskoj. Naime, na sličan su<br />
način proteklih godina gradnjom velikih<br />
400 kilovoltnih trafostanica Ernestinovo<br />
i Žerjavinec <strong>za</strong> Hrvatsku elektroprivredu<br />
stekli nužne reference <strong>za</strong> gradnju takvih<br />
velikih objekata po svijetu. Nakon mjerenja<br />
vjetra na nekoliko lokacija i<strong>za</strong>brali su<br />
najbolju u <strong>za</strong>leđu Splita i već rade prototip<br />
prve domaće vjetroelektrane koji bi<br />
trebao biti gotov do kraja ove godine.<br />
Potom slijedi njegova montaža i ispitivanje<br />
te postavljanje ostalih stupova sa<br />
generatorima. Time namjeravaju steći<br />
neophodnu referencu, iskustvo i znanje<br />
kako bi potom svoj novi proizvod mogli<br />
prodavati na svjetskom, ali i na domaćem<br />
tržištu. Jer u Hrvatskoj je već počela<br />
ili se priprema gradnja nekoliko vjetroelektrana,<br />
a planira ih se još više, tako<br />
da ćemo se ubrzo maknuti s europskog<br />
<strong>za</strong>čelja. Tako bi uz niskopodni tramvaj,<br />
jedan od glavnih novih izvoznih aduta<br />
Končara, koji spada u najveće hrvatske<br />
izvoznike, sljedećih godina trebala postati<br />
vjetroelektrana. “Pritom očekujemo<br />
pomoć Hrvatske banke <strong>za</strong> obnovu i<br />
razvitak. S njima izvanredno surađujemo<br />
pa vjerujemo da će nam pomoći da na<br />
međunarodnim natječajima ponudimo<br />
podjednako povoljne uvjete financiranja<br />
projekata kao i strana konkurencija”,<br />
kaže Bago.<br />
Naime, većina europskih država ulaže<br />
golem novac u poticanje takve proizvodnje<br />
i pomažu svoje proizvođače<br />
bespovratnom pomoći, vrlo povoljnim<br />
<strong>za</strong>jmovima i subvencijama kamata. Ako<br />
želite kupiti vjetroelektrane iz Njemačke,<br />
Španjolske, Nizozemske, Danske, Finske<br />
i drugih zemalja dobit ćete iznimno povoljne<br />
kredite koji odstupaju od uobičajenih<br />
uvjeta jer je to politika tih država,<br />
objašnjava predsjednik Uprave Končara.<br />
Kako najveću vjetroelektranu u Hrvatskoj<br />
namjeravaju izgraditi prije svega kako bi<br />
stekli referencu i eventualno da im neko<br />
vrijeme posluži kao pokusni poligon,<br />
<strong>za</strong>sad je ne planiraju trajno <strong>za</strong>držati u<br />
svom vlasništvu i HEP-u prodavati struju.<br />
Prvotno je bilo najava da bi država kod<br />
podjele poticaja <strong>za</strong> razvoj obnovljivih<br />
izvora energije zbog poticanja vlastitog<br />
gospodarstva mogla uvjetovati da se pri-<br />
likom njihove gradnje mora ugraditi određeni<br />
postotak domaće opreme. Međutim,<br />
stručnjaci upozoravaju da Europska unija<br />
u pregovorima ne bi blagonaklono gledala<br />
na takvo protežiranje domaćih tvrtki<br />
na račun stranih pa je takva mogućnost<br />
otpala, a Končaru je preostalo da se samostalno,<br />
uz jaku stranu konkurenciju,<br />
pokuša probiti na sve <strong>za</strong>htjevnija strana<br />
tržišta. No, dobro je da će na tim tržištima<br />
kao i na domaćem biti sve više posla<br />
jer obnovljivi izvori energije, pa tako i<br />
vjetroelektrane, postaju sve popularniji.<br />
Osim toga i smjernice EU potiču sve veće<br />
korištenje tih <strong>za</strong> okoliš najboljih izvora<br />
energije. Tako zemlje EU moraju povećati<br />
udjel obnovljivih izvora energije u<br />
ukupnoj potrošnji energije sa šest posto<br />
u 2001. godini na 12 posto u 2010.<br />
Zanimljivo je da Hrvatska po jednim kri-<br />
terijima spada među europske države s<br />
najvećim udjelom obnovljivih izvora, a<br />
po drugima među one kod kojih je taj<br />
udjel najmanji. Naime, od oko četiri i<br />
pol tisuće megavata instaliranih izvora<br />
električne energije (hidroelektrane, termoelektrane<br />
i polovica nuklearne elektrane<br />
Krško) otprilike polovice otpada<br />
na hidroelektrane čije agregate pokreće<br />
voda, dakle stalno obnovljiv izvor. Međutim,<br />
u EU se sve češće, kad se govori<br />
o obnovljivim izvorima, isključuju velike,<br />
a ubrajaju samo male hidroelektrane pa<br />
će Hrvatska morati puno ulagati u takve<br />
izvore da <strong>za</strong>dovolji propisane europske<br />
kriterije. Ali kako bi takva ulaganja bila<br />
isplativa trebat prvo donijeti pravilnik<br />
o otkupu struje iz obnovljivih izvora te<br />
državnim subvencijama bez kojih će ti<br />
izvori biti nekonkurentni klasičnim elektranama.<br />
Osim u <strong>za</strong>dovoljavanju smjernica EU vjetroelektrane,<br />
ističu u Končaru, mogle bi<br />
imati važnu ulogu u smanjivanju godišnjih<br />
manjkova struje koji se sada u Hrvatskoj<br />
kreću oko 1.940 gigavat-sati, što<br />
HEP uvozi. Taj manjak se, prema njihovim<br />
riječima, potencijalno može kompenzirati<br />
izgradnjom 65 vjetroelektrana od 15 megavata,<br />
kakvu će oni izgraditi, što <strong>znači</strong><br />
moguću investiciju od 1,07 milijuna<br />
eura. A prema dosadašnjim mjerenjima<br />
vjetropotencijala duž naše obale Jadrana<br />
Hrvatska, po riječima stručnjaka, može<br />
izgraditi vjetroelektrane snage veće od<br />
tisuću megavata, dakle kao jedna i pol<br />
NE Krško. (Ž.B.)<br />
EKO REVIJA eco review<br />
37
Change language