• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Krumpir je po svojoj <strong>za</strong>stupljenosti<br />
u prehrani drugi po važnosti izvor<br />
energije, odmah <strong>za</strong> žitaricama. Jedan je<br />
od najvećih izvora C vitamina (26 mg u<br />
jednom prosječnom krumpiru), a osim vitamina<br />
B kompleksa (posebice vitamina<br />
B6) sadrži još kalij, željezo, jod, kalcij i<br />
sumpor. Mit da krumpir deblja<br />
je netočan jer ima upola manje<br />
kalorija od kruha i manje od<br />
60% kalorija nego tjestenina.<br />
Podrijetlom je iz južnoameričkih<br />
Anda, iz područja pokraj<br />
jezera Titicaca (nadmorska<br />
visina 2500 m) u današnjem<br />
Peruu. Prastanovnici ovog<br />
kraja, Inke, cijenili su krumpir<br />
smatrajući ga “uzvišenom<br />
biljkom”. Prvi je put donesen<br />
na europsko tlo 1565. godine<br />
i to na dvor španjolskog kralja<br />
Filipa II. Prvi pisani dokaz o<br />
njegovom uzgoju u okolici Seville<br />
potječe iz 1573. godine.<br />
Kasnije su ga franjevci prenijeli<br />
u Italiju, a 1586. godine u<br />
Englesku. Iz Engleske krumpir<br />
se dalje širio na područje Njemačke,<br />
Poljske i dalje prema<br />
skandinavskim zemljama. Polovicom<br />
19. stoljeća krumpir<br />
postaje “kruh sirotinje”. Uzrokovao<br />
je velike seobe naroda u<br />
Irskoj. Kada je gljivična bolest<br />
krumpira (Phytophora infestaus)<br />
uništila krumpirišta u<br />
tim krajevima, velika većina<br />
irskog pučanstva se preselila u<br />
tadašnju Sjevernu Ameriku. U<br />
Hrvatsku je krumpir donesen<br />
najvjerojatnije iz Češke i to su<br />
ga donijeli češki staklari koji su 1764.<br />
godine naselili područje oko Stare Sušice<br />
u Gorskom Kotaru.<br />
U Lici se uzgaja već 250 godina i prehranio<br />
je mnoge generacije Ličana. Pretpostavlja<br />
se da su ga u Liku donijeli graničarski<br />
vojnici. U vrijeme Austro-Ugarske<br />
taj je prostor bio organiziran kao Vojna<br />
krajina pa su svi radnosposobni muškarci<br />
u vrijeme rata bili vojnici, a u vrijeme<br />
mira seljaci. Tako je jedna satnija 1769.<br />
godine dobila sjeme krumpira i prvi ga<br />
put <strong>za</strong>sadila u Lici. Naredbom Marije Terezije<br />
morao se uzgajati na svim područjima<br />
na kojima nisu uspijevale žitarice.<br />
Uzgojen u podnožju Velebita, na ličkim<br />
krškim poljima i uzvišenim krajolicima s<br />
čistim tlom i posebnim agro-klimatskim<br />
uvjetima lički krumpir specifičan je po<br />
većem postotak suhe tvari, vitamina i<br />
minerala. Još jedan od ključnih elemenata<br />
kvalitete ličkog krumpira su i temperaturne<br />
razlike između noći i dana gdje<br />
se temperatura tijekom noći poprilično<br />
LIČKI KRUMPIR<br />
snizi u odnosu na dnevnu temperaturu<br />
tako da se usporava vegetacija i na taj<br />
način krumpir skuplja više suhe tvari.<br />
Sve to uvjetuje višu kvalitetu s jedne<br />
strane, a s druge strane usporava njegov<br />
rast te mu je i prinos znatno niži.<br />
Na hrvatskom tržištu postoji nekoliko<br />
sorti krumpira. Najviše su <strong>za</strong>stupljene visokoprinosne<br />
sorte, upravo zbog toga da<br />
bi se što više povećao prinos krumpira, a<br />
samim time i profit proizvođača. No, te<br />
su visokoprinosne sorte, upravo <strong>za</strong>to što<br />
im je visoki prinos glavna karakteristika<br />
manje kvalitetne. Osobito se u glavnim<br />
uzgojnim područjima u Hrvatskoj, a to<br />
su Međimurje i okolica Varaždina, uzgajaju<br />
visokoprinosne sorte poput Kondo-<br />
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
ra Fabule koje, imaju jako mali postotak<br />
suhe tvari, oko 17%. U Lici su se <strong>za</strong>držale<br />
“stare” sorte, poput Desireea, koji je<br />
<strong>za</strong>stupljen s preko 95%. Ta sorta se kod<br />
nas uzgaja već 30-ak godina te je postala<br />
i sinonim <strong>za</strong> lički krumpir. Odlikuje se<br />
većim postotkom suhe tvari (oko 21%)<br />
koji je u uvjetima Like i znatno<br />
veći (23%).<br />
Jedan od bitnih čimbenika u<br />
proizvodnji krumpira u Lici je<br />
gnojidba tla svake tri godine<br />
i to stajskim gnojem kako bi<br />
se poboljšala struktura tla, jer<br />
se mineralnim gnojem ne može<br />
nadomjestiti ono što biljke iscrpe<br />
iz tla.<br />
Propadanjem poljoprivrednih<br />
<strong>za</strong>druga, uvozom krumpira te<br />
proizvodnjom krumpira produktivnijeg<br />
prinosa (Međimurje,<br />
Varaždin) gotovo je nestala<br />
njegova proizvodnja u Lici.<br />
Stoga je poljoprivredna <strong>za</strong>druga<br />
Lovinac <strong>za</strong>počela obnovu<br />
toga visokovrijednog proizvoda<br />
u suradnji s Agronomskim<br />
fakultetom u Zagrebu i uz<br />
financijsku potporu Ministarstva<br />
poljoprivrede, šumarstva<br />
i vodnog gospodarstva. Pokrenut<br />
je projekt “Razvoj robne<br />
marke (brand) ličkog krumpira<br />
kao proizvoda s geografskim<br />
podrijetlom”.<br />
Ideja o ličkom krumpiru kao<br />
marki postoji već nekoliko<br />
godina, odnosno od kada je<br />
proizvodnja krumpira u Lici<br />
drastično počela propadati, a<br />
razlog je što cijenom nije bio<br />
konkurentan ostalom krumpiru. Zato je<br />
prevladalo mišljenje da treba stvoriti<br />
prepoznatljiv “brand”.<br />
Zaštita ličkog krumpira kao proizvoda s<br />
zemljopisnim podrijetlom osigurava njegov<br />
opstanak te svijetlu budućnost u Europskoj<br />
uniji. Ne<strong>za</strong>štićeni krumpir bit će<br />
u izravnom tržišnom nadmetanju s krumpirom<br />
iz Europske unije, koji se jeftinije<br />
proizvodi, pa je samim tim i konkurentniji.<br />
Takozvani obični krumpir proizveden<br />
u Hrvatskoj neće se razlikovati od onog<br />
proizvedenog u nekoj drugoj državi EUa.<br />
Ali ličkoga krumpira kao <strong>za</strong>štićenoga<br />
proizvoda sa zemljopisnim podrijetlom<br />
nema nigdje drugdje osim u Lici.<br />
Tekst i snimak: Dora Belamarić<br />
EKO REVIJA 43<br />
eco review
Change language