• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
• Voda život znači • Hrvatski pastirski pas tornjak - Fond za zaštitu ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Veliki <strong>za</strong>hvat<br />
Gradnja kanala predstavlja veliki <strong>za</strong>hvat i mnogo posla. Osim velikih iskopa potrebno<br />
je izgraditi dvije brodske prevodnice (jednu kod Vukovara i drugu kod<br />
Slavonskog Šamca) kojima se brod podiže ili spušta <strong>za</strong> prijelaz iz rijeke u kanal<br />
ili obratno, <strong>za</strong>tim pet ustava, jedan sifon, dvije crpne stanice, šesnaest cestovnih<br />
i četiri željeznička mosta, te oko 50 km prilaznih cesta <strong>za</strong> te mostove. Trasa<br />
kanala od Vukovara prema Slavonskom Šamcu prolazi niskim poljoprivrednim i<br />
šumovitim krajolikom, većim dijelom će pratiti postojeće vodotoke rijeke Vuke,<br />
Bosuta, Biđa i Konjskoga, prolazit će pokraj Vinkovaca i Cerne, gdje su <strong>za</strong>mišljena<br />
manja pristaništa. Važnost kanala raste i zbog uređenja površinske i podzemne<br />
odvodnje na gotovo 200.000 hektara i navodnjavanja oko 40.000 hektara, što bi<br />
trebalo omogućiti povećanje poljoprivredne proizvodnje i do 70 posto, <strong>za</strong>tim zbog<br />
održavanja vodnog režima prema potrebama šumske vegetacije, kao i mogućnosti<br />
intenziviranja ribnjačarstva.<br />
sto. Ali, da bi se riječni promet povećao<br />
potrebno je <strong>za</strong> to poboljšati uvjete plovidbe,<br />
modernizirati luke, razviti brodovlje<br />
i, naravno, izgraditi kanal Dunav – Sava<br />
koji će omogućiti jeftiniji prijevoz roba<br />
rijekama i tako skrenuti prijevoz nekih<br />
tereta na ekološki prihvatljiviji riječni<br />
promet. Samo u proširenje vukovarske<br />
luke u prvoj fazi bi trebalo uložiti 25<br />
milijuna eura, od toga 15 milijuna državnog<br />
novca koji će uložiti lučka uprava,<br />
dok bi 10 milijuna eura trebao biti novac<br />
koncesionara. Ta bi ulaganjima, trebala<br />
povećati kapacitet luke, što je nužno s<br />
obzirom da je u posljednje dvije godine<br />
<strong>za</strong>bilježen rast prometa do šest puta. U<br />
prošloj godini u odnosu na godinu prije,<br />
prekrcano je čak 174 posto tereta više<br />
pa je 2005. bila prva poslijeratna godina<br />
u kojoj je Luka Vukovar radila bez<br />
državnih potpora. U 2004. pretovarene<br />
su u luci 290.832 tone tereta, a prošle<br />
godine čak 796.568 tona, što jasno<br />
svjedoči kako se vukovarska luka snažno<br />
razvija. Lani je najviše pretovareno željezne<br />
rude (62 posto), šećera (11 posto),<br />
ugljena (šest posto), dok se ostalih 22<br />
posto odnosi na žitarice, uljarice, umjetno<br />
gnojivo, željeznu robu i specijalne<br />
terete. Čak 80 posto pretovarene robe<br />
ostvareno je <strong>za</strong> poslovne partnere iz Bosne<br />
i Hercegovine, a ostalih 20 posto<br />
bilo je ve<strong>za</strong>no uz uvoz i izvoz <strong>za</strong> hrvatsko<br />
tržište. Sadašnja će se luka razvijati i<br />
u budućnosti, kad se izgradi predviđena<br />
luka na kanalu Dunav-Sava, uklopiti u<br />
nju. Do 2010. godine luka bi mogla pretovarivati<br />
oko 1,5 milijuna tona tereta,<br />
čime bi predratni promet bio napokon<br />
dostignut i - prestignut.<br />
Uostalom, nedavno je na konferenciji<br />
visokih dužnosnika zemalja članica EU<br />
i zemalja Podunavlja u Beču prihvaćen<br />
prijedlog akcijskog programa <strong>za</strong> unapređenje<br />
unutarnje plovidbe u EU kojim se<br />
preporuča veće korištenje Dunava i plovnih<br />
putova i na taj način rasterećenje<br />
cestovnih pravaca. <strong>Hrvatski</strong> predstavnici<br />
naglasili su značenje prometnog povezivanja<br />
Jadrana i Podunavlja i povezivanja<br />
unutarnjih plovnih putova u logistički<br />
lanac kao alternativu konvencionalnom<br />
transportu. Spomenuta je i namjera hrvatske<br />
Vlade <strong>za</strong> prezentacijom programa<br />
izgradnje infrastrukturnih objekata kao<br />
preduvjeta <strong>za</strong> uspostavljanje ve<strong>za</strong> Jadran-Podunavlje.<br />
Naime, Vlada je u svom<br />
programu planirala pokretanje programa<br />
revitali<strong>za</strong>cije hrvatskih riječnih putova,<br />
uključujući i plovnost rijekom Savom, te<br />
dovršiti moderni<strong>za</strong>ciju vukovarske luke<br />
imajući na umu mnoge prednosti koje<br />
vodeni prijevoz ima u odnosu na cestovni<br />
i željeznički – od manje potrošnje<br />
energije, veće sigurnosti i ekoloških vrijednosti<br />
do manjih troškova prijevo<strong>za</strong>.<br />
Dražen Jambrović<br />
Lučkoj upravi Vukovar<br />
ekološki certifikat<br />
Lučka uprava Vukovar uvela je sustav<br />
upravljanja okolišem prema normi ISO<br />
14001:2004, a taj joj je certifikat<br />
dodijelila međunarodna certifikacijska<br />
kuća Det Norske Veritas. Još je<br />
2003. godine Lučka uprava Vukovar<br />
uvela sustav upravljanja kvalitetom<br />
prema normi ISO 9001:2000 kojim<br />
je olakšano poslovanje i postignuto<br />
bolje upravljanje poslovnim procesima.<br />
Međutim, s obzirom na značajan<br />
porast prometa, <strong>za</strong> čak 174 posto,<br />
odnosno sa 290 tisuća tona u 2004.<br />
na 796 tisuća tona u 2005. godini, te<br />
na porast broja ovlaštenika koncesija<br />
koji se, između ostaloga bave i pretovarom<br />
i skladištenjem nafte i naftnih<br />
derivata u luci Vukovar, prepoznata<br />
je potreba <strong>za</strong> definiranjem značajnih<br />
aspekata okoliša i boljim nadzorom<br />
nad ovlaštenicima koncesija i njihovim<br />
poslovnim procesima ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong><br />
okoliš. Zato je Lučka uprava Vukovar,<br />
kako javlja Hina, provela certifikaciju<br />
prema ISO 14001:2004 normi. To bi<br />
trebalo pridonijeti sigurnosti u luci,<br />
sprječavanju <strong>za</strong>gađenja i mogućih<br />
ekoloških incidenata te boljem poslovnom<br />
ugledu luke. Uvođenjem tog sustava<br />
Lučkoj upravi je olakšan nadzor<br />
nad korisnicima luke, prepoznati su<br />
značajni aspekti okoliša i propisano je<br />
upravljanje njima kao i načini interne<br />
i eksterne komunikacije te djelovanje<br />
i u izvanrednim situacijama.<br />
Lučka uprava Vukovar je javna ustanova<br />
<strong>za</strong> upravljanje i razvoj luka i<br />
pristaništa na rijeci Dunav i kanalu<br />
Dunav-Sava. Osnovni <strong>za</strong>daci su <strong>za</strong>daci<br />
upravljanje lučkim područjem, planiranje<br />
njegova razvitka, izgradnja i<br />
održavanje lučke infrastrukture, nadzor<br />
djelatnosti na lučkom području,<br />
te stručni poslovi ve<strong>za</strong>ni <strong>za</strong> davanje<br />
koncesija, kontrolu prometa u luci i<br />
aktivnosti na lučkom području, promocija<br />
i marketing. Det Norske Veritas<br />
(DNV) neovisna je fondacija i jedan<br />
od vodećih svjetskih pružatelja usluga<br />
upravljanju rizicima. Sjedište joj je u<br />
Norveškoj, a ima 300 ureda u više od<br />
sto zemalja. U Hrvatskoj djeluje od<br />
početka devedesetih godina prošlog<br />
stoljeća i trenutno ima četiri ureda i<br />
drži ukupno 36 posto hrvatskog tržišta<br />
ISO certifikata.<br />
EKO REVIJA eco review<br />
39
Change language