Partijske borbe u Srbiji u postoktobarskom ... - Izborna Reforma
Partijske borbe u Srbiji u postoktobarskom ... - Izborna Reforma
Partijske borbe u Srbiji u postoktobarskom ... - Izborna Reforma
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Partijske</strong> <strong>borbe</strong> u <strong>Srbiji</strong> u <strong>postoktobarskom</strong> razdoblju<br />
republičkom nivou 301 partija. Pored tog broja partija, u evidenciji<br />
Ministarstva za ljudska i manjinska prava državne zajednice SCG<br />
nalazi se i 95 političkih organizacija. Time se ukupan broj partija<br />
povećava na 396. Pošto među tim partijama ogromnu većinu čine<br />
sitne, patuljaste partije neophodno je iz te “partijske magme” odvojiti<br />
relevantne partije koje zaista utiču na politički život od onih koje<br />
samo “vegetiraju”. Nezaobilazan kriterijum za razgraničenje je zastupljenost<br />
u parlamentu čime se diferenciraju parlamentarne od<br />
neparlamentarnih partija. Ta distinkcija jeste svakako važna, ali ne i<br />
dovoljna, posebno u većinskim izbornim sistemima u kojima partija<br />
može da osvoji samo jedan ili nekoliko mandata, što govori o zanemarljivom<br />
parlamentarnom uticaju. Ovde pravimo razliku između<br />
izbornog i parlamentarnog uticaja, jer se oni u stvarnosti najčešće<br />
ne podudaraju; izborni uticaj označava procenat, tj. broj birača koji<br />
glasaju za određenu partiju, a parlamentarni uticaj procenat tj. broj<br />
poslanika te partije u parlamentu.<br />
Za razliku od zemalja stabilne demokratije gde se do identifikovanja<br />
relevantnih partija dolazi analizom njihove uloge u<br />
političkom životu u prethodnim decenijama, u <strong>Srbiji</strong> to nije moguće<br />
zbog kratke istorije parlamentarizma i zbog izrazite nestabilnosti<br />
partijskog sistema koja znatno nadmašuje nestabilnost sistema<br />
drugih postkomunističkih zemalja Centralne i jugoistočne Evrope<br />
(Goati 2004, 186-191). Iz tih razloga prihvatli smo numerički kriterijum<br />
relevantnosti, odnosno ostvarivanje izvesnog procenta izborne<br />
podrške čijim dostizanjem partija prestaje da figurira kao quantité<br />
négligeable. Taj kriterijum, “prag” podrazumeva osvajanje (samostalno<br />
ili u koaliciji sa najviše još jednom partijom) 5 odsto glasova<br />
na bilo kojim izborima za republičku Skupštinu od prvih pluralističkih<br />
izbora 1990. do danas.<br />
Navedeni kriterijum prihvatamo isključivo iz analitičkih razloga,<br />
kao što se, iz istih razloga, neki pisci opredeljuju za drugačije<br />
kriterijume (Klingeman 1996, 381; Siaroff 2000, 69; Ware 1996,<br />
162). Kriterijum od 5 odsto ispunile su na dosadašnjih šest izbornih<br />
nadmetanja za republički parlament sledeće stranke: Demokratska<br />
stranka, Demokratska stranka Srbije, G17 plus, Socijalistička partija<br />
Srbije, Srpska radikalna stranka, Srpski pokret obnove, Stranka<br />
srpskog jedinstva i Nova Srbija. Pored toga, uvažićemo i meteorski<br />
politički uspon Pokreta snaga Srbije-Bogoljub Karić (PSS-BK) u<br />
26