kemija-za-pripremu-prijemnih-ispita-na-fakultetima - Hinus
kemija-za-pripremu-prijemnih-ispita-na-fakultetima - Hinus
kemija-za-pripremu-prijemnih-ispita-na-fakultetima - Hinus
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
N(<br />
CaCl )<br />
N(<br />
Cl )<br />
2<br />
2 =<br />
1<br />
1<br />
Iz definicije Avogadrove konstante izvodimo<br />
Sada imamo<br />
N(Cl2) = n(Cl2)⋅L<br />
N(CaCl2) = N(Cl2) = n(Cl2)⋅L = 2 mol⋅6,022⋅1023 mol −1 = 12,044⋅10 23<br />
Dakle <strong>na</strong>staju 12,044⋅10 23 formulske jedinke CaCl2.<br />
GUSTOĆA<br />
Gustoća je definira<strong>na</strong> omjerom mase i volume<strong>na</strong>:<br />
m<br />
ρ =<br />
V<br />
SI-jedinica je kg/m 3 , a češće se upotrebljava decimal<strong>na</strong> jedinica g/cm 3 .<br />
TERMOKEMIJA<br />
Sustav koji promatramo može biti neki proces, neka reakcija ili neki objekt. Sve<br />
ostalo je okoli<strong>na</strong>.<br />
Osnovni kemijski sustav je kemijska reakcija, tj. događaj u sklopu kojega se<br />
kidaju postojeće i stvaraju nove kemijske veze. Kemijske reakcije mogu oslobađati<br />
toplinu u okolinu, egzotermne ili trošiti toplinu okoline, endotermne.<br />
Ako je tlak stalan, izmje<strong>na</strong> topline između sustava i okoline mijenja toplinski<br />
sadržaj sustava, tj. entalpiju (H). Eksperimentalno možemo određivati samo promjenu<br />
entalpije sustava, tj. razliku entalpije početnog i ko<strong>na</strong>čnog stanja.<br />
Spontane kemijske reakcije i druge prirodne promjene prati nesređeno rasipanje<br />
energije u okolinu što <strong>na</strong>zivamo entropija (S). Z<strong>na</strong>či da je entropiju moguće promatrati i<br />
kao mjeru nesređenosti sustava. Očigledno, pri svim spontanim procesima entropija raste<br />
(drugi <strong>za</strong>kon termodi<strong>na</strong>mike).<br />
TEKUĆINE<br />
Uobičajeno je <strong>na</strong>zivati tekući<strong>na</strong>ma one čiste tvari koje su pri atmosferskom tlaku<br />
i sobnoj temperaturi u tekućem stanju. Tekuće stanje posljedica je međumolekulskih<br />
djelovanja (uvijek su elektrostatske prirode) koja su izraženija nego kod plinova, a manje<br />
izraže<strong>na</strong> nego u čvrstim tvarima. Za razliku od čestica čvrstih tvari, čestice tekući<strong>na</strong><br />
nemaju stalnog položaja već se gibaju slobodno, ali ne toliko slobodno koliko se gibaju<br />
čestice plinova.<br />
21
Change language