kemija-za-pripremu-prijemnih-ispita-na-fakultetima - Hinus

More documents

Recommendations

Info

Primjer: Kolika je molalnost otopine u čijih je 200 g otopljeno 10 g natrijevog nitrata? M(NaNO3) = 10 g m(otopine) = 200 g b(NaNO3) = ? Za izračunavanje molalnosti NaNO3 moramo znati njegovu množinu, n i masu otapala, vode. m( NaNO3) 10 g n( NaNO3) = = = 0, 1176 mol M ( NaNO3) 85 g/mol m(H O) = m(otopine) − m( NaNO ) = 200 g − 10 g = 190 g = 0, 19 kg 24 2 n( NaNO3) 0, 1176 mol b ( NaNO3 ) = = = 0, 6184 mol/kg m( H O) 0, 19 kg BRZINA KEMIJSKE REAKCIJE 2 3 Energijom aktivacije nazivamo energetsku barijeru koju je potrebno savladati da bi čestice koje se sudaraju stupile u kemijsku reakciju. Brzina kemijske reakcije iskazuje se vremenskom promjenom koncentracije, tj. omjerom promjene množinske koncentracije Δc i vremenskog intervala Δt u kojem je ta promjena nastala. Srednja brzina prirasta koncentracije komponente A, v(A) dana je izrazom Δc( A) v( A) = Δt Primjer: Koncentracija reaktanta A promijeni se od 2,8⋅10 −2 mol dm −3 do 1,6⋅10 −2 mol dm −3 u intervalu od četrnaeste do tridesetčetvrte minute reakcije. Kolika je srednja brzina promjene koncentracije reaktanta A u tom vremenskom intervalu? v ( A) = Δc( A) Δt −3 −3 1, 6 mol dm − 2, 8mol dm = = − ⋅ 34 min −14 min −4 −3 −1 6 10 mol dm min Brzina kemijske reakcije ovisi o koncentraciji rekatanta, temperaturi i prisutnosti katalizatora. Svi ovi činitelji je ubrzavaju. Katalizatori su tvari koje ubrzavaju kemijsku reakciju tako da u nju ulaze i usmjeravaju je nekim drugim putem, smanjujući energiju aktivacije, a na kraju reakcije izlaze nepromijenjeni. KEMIJSKA RAVNOTEŽA Proučavanje kemijske ravnoteže i činilaca koji na nju utječu prijeko je potrebno za pravilno vođenje kemijskih procesa. Disocijacijom, npr. slabe octene kiseline u vodi uspostavlja se dinamička ravnoteža između disociranih i nedisociranih molekula. Molekule octene kiseline disociraju do određene (ravnotežne) granice kada se disocijacijom nastali ioni spajaju dajući upravo onoliko molekula octene kiseline koliko takvih molekula disocira.
Pri stalnoj temperaturi omjer umnožaka koncentracija produkata i reaktanata koji su potencirani njihovim stehiometrijskim koeficijentom je konstantan (Kc). Slijedi da je za reakciju konstanta aA + bB cC + dD K c c d c ( C) ⋅c ( D) = a b c ( A) ⋅c ( B) Primjer: Treba izračunati konstantu ravnoteže za reakciju PCl5 PCl3 + Cl2 pri 25 °C. Analizom je ustanovljeno da su ravnotežne koncentracije komponenata u smjesi c(PCl5) = 0,1 mol dm −3 , c(PCl3) = 0,18 mol dm −3 i c(Cl2) = 0,18 mol dm −3 . Kako je ravnoteža već uspostavljena vrijednosti koncentracija se mogu izravno uvrstiti u izraz za konstantu ravnoteže c( PCl 3 3 3 ) ⋅c( Cl2 ) − − 0, 18 mol dm ⋅0, 18 mol dm −3 K c = = = 0, 324 mol dm c( PCl 3 5 ) − 0, 1mol dm KISELINE I BAZE Primjeri kiselina su sumporna H2SO4, dušična HNO3, octena CH3COOH, klorovodična HCl itd. Pod utjecajem vode (polarno otapalo!) polarne molekule kiselina cijepati će se, disocirati na ione vodika H + i negativne ione kiselinskog ostatka. Vodikov ion nosilac je kiselog okusa, kiselih svojstava. HNO3 → H + + NO3 − CH3COOH → H + + CH3COO − H2SO4 → 2H + + SO4 2− Vodikov ion veže se na molekulu vode te tako nastaje hidronijev ion H3O + (naprijed navedeni način pisanja disocijacije kiselina zadržan je zbog jednostavnosti). Spojeve koji disociranjem u vodi daju hidronijev ion nazivamo kiseline, prema S. Arrheniusu. Osim kiselina imamo spojeve koje zovemo baze. Veliku skupinu baza čine hidroksidi, npr. natrijev hidroksid NaOH, kalcijev hidroksid Ca(OH)2. Svi oni sadrže hidroksidnu skupinu OH koja se u vodi odcjepljuje dajući hidroksidni ion OH − što je karakteristika baza prema S. Arrheniusu. Otopinu hidroksida u vodi nazivamo lužina. NaOH → Na + + OH − Ca(OH)2 → Ca 2+ + 2OH − 25
Page 2 and 3: KEMIJA ZA PRIPREMU PRIJEMNIH ISPITA
Page 4: mr. sc. Hrvoje Zrnčić za pripremu
Page 7 and 8: S A D R Ž A J PERIODNI SUSTAV ELEM
Page 9 and 10: n 1 2 3 4 5 6 7 6 7 18 2 He 4,003 1
Page 11 and 12: KEMIJA Kemija proučava tvari od ko
Page 13 and 14: elektronskom omotaču. Svaki elektr
Page 15 and 16: Primjeri: Na → Na + + 1e − Cl +
Page 17 and 18: Van der Waalsova sila Ako nastale m
Page 19 and 20: Najprije ćemo izračunati masu poj
Page 21 and 22: N( CaCl ) N( Cl ) 2 2 = 1 1 Iz defi
Page 23: Masena koncentracija Definirana je
Page 27 and 28: SOLI Soli su važni spojevi ionskih
Page 29 and 30: tvari u Voltinom nizu, npr. tvar s
Page 31 and 32: NEMETALI VODIK Vodik je najzastuplj
Page 33 and 34: HALKOGENI ELEMENTI Kisik, O, sumpor
Page 35 and 36: Najčešći su dušik i fosfor kao
Page 37 and 38: Gorenjem ugljika fosilnih goriva uz
Page 39 and 40: U natrijevom kloridom zasićenu vod
Page 41 and 42: C + O2 → CO2 C + CO2 → 2CO Fe2O
Page 43 and 44: ZRAK Zemljinu atmosferu možemo pod
Page 45 and 46: • otpadne vode iz poljoprivrede k
Page 47 and 48: UGLJIKOVODICI Mnogi postojeći spoj
Page 49 and 50: Kemijska svojstva alkana Alkani kem
Page 51 and 52: Areni - aromatski ugljikovodici cik
Page 53 and 54: ALKOHOLI Zajednička je karakterist
Page 55 and 56: Svojstva etera Eteri u tekućem sta
Page 57 and 58: Reakcijom octene kiseline s natrije
Page 59 and 60: ADICIJSKA POLIMERIZACIJA Adicijskoj
Page 61 and 62: Peptidna veza je veza između C-ato
Page 63: PITANJA & ODGOVORI 63
Page 66 and 67: Shematski: 66 oksidacija −2 −1
Page 68 and 69: D) 4 E) 0 68 Odgovor: C CH2OH C O H
Page 70 and 71: 22. Kisik je teži od vodika: A) 2
Page 72 and 73: B) otopina fenola u vodi C) smjesa
Page 74 and 75:
B) adicije C) supstitucije D) reduk
Page 76 and 77:
Odgovor: B Avogadrova konstanta, L
Page 78 and 79:
54. Broj mogućih izomera kod buten
Page 80 and 81:
C) dijalize D) redukcije E) esterif
Page 82 and 83:
72. Amonijak: A) ima više vrelišt
Page 84 and 85:
80. Koliko će litara CO2 nastati k
Page 86 and 87:
87. Za hidrogeniranje 1 mola oleins
Page 88 and 89:
Formula halkopirita je CuFeS2, odno
Page 90 and 91:
D) 5 E) 0 90 Odgovor: C H 3CCH 2CH
Page 92 and 93:
96500 kulona odgovara ukupnom naboj
Page 94 and 95:
U hidridima alkalijskih metala (LiH
Page 96 and 97:
2CH3CH2OH + O2 → 2CH3CHO + 2H2O 1
Page 98 and 99:
Unutar periode, vodoravnog retka u
Page 100 and 101:
Odgovor: C Elementi 2. skupine dobi
Page 102 and 103:
155. Alkoksidi: A) nastaju reakcijo
Page 104 and 105:
Volumen plina ne zavisi o vrsti pli
Page 106 and 107:
173. Otopina klorovodične kiseline
Page 108 and 109:
Odgovor: C 2Ag + + 2NO3 − + Fe°
Page 110 and 111:
D) drugi naziv za dimetilketon E) t
Page 112 and 113:
199. Skupina periodičnog sustava e
Page 114 and 115:
C) u kristalima metala toliko su ud
Page 116 and 117:
218. Oleinska kiselina: A) je spoj
Page 118 and 119:
Znači, kad bi jezgru atoma mogli p
Page 120 and 121:
B) na katodi teče proces redukcije
Page 122 and 123:
Odgovor: D CH3CH=C=CH2 247. Ciklohe
Page 124 and 125:
E) teže da se raspodjele na što m
Page 126 and 127:
n(H2SO4) = 0,3 mol n(KOH) = ? 126 H
Page 128 and 129:
Mg 2+ + Ca(OH)2 → Ca 2+ + Mg(OH)2
Page 130 and 131:
D) djelovanjem lužina na fenole E)
Page 132 and 133:
292. Natrijev hidrid: A) u talini p
Page 134 and 135:
D) ne reagiraju s halogenim element
Page 136 and 137:
309. Formalin je vodena otopina: A)
Page 138 and 139:
E) FeCl3: 5, Cu: 2 Odgovor: C + 3
Page 140 and 141:
c ( H 140 3 PO 4 n( H3PO 4 ) 0, 1 )
Page 142 and 143:
B) C2H6O C) C4H12O D) C2H8O E) nije
Page 144 and 145:
C) 0,936 kg dm −3 D) 0,897 kg dm
Page 146 and 147:
Odgovor: C Rotacija oko veze ugljik
Page 148 and 149:
D) U vodi među molekulama vode dol
Page 150 and 151:
150 V ( NH3 ) 20 Vm = ⇒ n( NH3 )
Page 152 and 153:
+ 4 − 2 + 1 − 2 + 1 + 5 − 2 +
Page 154 and 155:
w(H) = 2,04 % w(S) = 32,65 % w(O) =
Page 156 and 157:
380. Koliko se grama etena dobije i
Page 158 and 159:
C) 1,01 V D) 0,51 V E) 0,25 V Odgov
Page 160 and 161:
396. Neke kemijske reakcije zbivaju
Page 162 and 163:
407. Voda je: A) samo kiseli oksid
Page 164 and 165:
D) sve navedene tvrdnje su točne E
Page 166 and 167:
C) H2O D) NaH Odgovor: A Veze izme
Page 168 and 169:
C) ista kao za izlučivanje 0,05 mo
show all

kemija-za-pripremu-prijemnih-ispita-na-fakultetima - Hinus

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?