02.06.2013 Views

kemija-za-pripremu-prijemnih-ispita-na-fakultetima - Hinus

kemija-za-pripremu-prijemnih-ispita-na-fakultetima - Hinus

kemija-za-pripremu-prijemnih-ispita-na-fakultetima - Hinus

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

NEMETALI<br />

VODIK<br />

Vodik je <strong>na</strong>j<strong>za</strong>stupljeniji element u svemiru čineći oko tri četvrtine ukupne mase<br />

svemira. Sve zvijezde, <strong>za</strong>visno o starosti, sadrže više od 90 % vodika. Vodik ima izotope:<br />

deuterij s jednim neutronom u jezgri i tricij s dva neutro<strong>na</strong> u jezgri <strong>za</strong> razliku od procija<br />

koji nema neutro<strong>na</strong>. Vodik je plin koji hlađenjem ispod −252,8 °C prelazi u tekuće stanje.<br />

U slobodnom stanju je dvoatom<strong>na</strong> molekula. Zapaljiv je i u smjesi sa zrakom (kisikom)<br />

eksplozivan. Elementarnog vodika <strong>na</strong> Zemlji ima u vrlo malim količi<strong>na</strong>ma, ali <strong>za</strong>to ulazi u<br />

sastav <strong>na</strong>jvećeg broja spojeva, npr. većeg broja spojeva nego ugljik. Na veliko se dobiva<br />

iz vode, npr. elektrolizom:<br />

K(−): 4H2O + 4e − → 2H2 + 4OH −<br />

A(+): 4OH − → O2 + 2H2 + 4e − .<br />

Vodik tvori spojeve s metalima oksidacijskog broja −1 dajući metalne hidride te<br />

s nemetalima oksidacijskog broja +1 dajući nemetalne hidride.<br />

Spojeve oksidacijskog stupnja −1 tvori s metalima koji imaju <strong>na</strong>jmanji afinitet <strong>za</strong><br />

elektrone pa imamo litijev hidrid, LiH, kalijev hidrid, KH, kalcijev hidrid, CaH2 itd.<br />

Spojeve oksidacijskog stupnja +1 tvori s nemetalima pa imamo halogenovodike<br />

(HF, HCl, HI, itd), vodu, sumporovodik, amonijak, ugljikovodike (metan, butan, itd) itd.<br />

HALOGENI ELEMENTI<br />

Fluor, F, klor, Cl, brom, Br, jod, I, astat, At.<br />

Kod halogenih eleme<strong>na</strong>ta postoji veliki afinitet prema elektronima pa su oni<br />

s<strong>na</strong>žni oksidansi. Fluor je <strong>na</strong>js<strong>na</strong>žniji poz<strong>na</strong>ti oksidans, a sposobnost oksidacije opada u<br />

nizu prema jodu. Osim s atomima drugih elementa, atomi halogenih eleme<strong>na</strong>ta spajaju se<br />

i međusobno pa imamo F2, Cl2 itd.<br />

Najvažniji minerali fluora su fluorit, CaF2 i kriolit Na3AlF6. Uz klorovodik, HCl,<br />

<strong>na</strong>jvažniji spojevi klora su <strong>na</strong>trijev klorid, NaCl, kalijev klorid, KCl, i magnezijev klorid,<br />

MgCl2 kojih ima u moru i slanim jezerima te klor<strong>na</strong>, HClO3, perklor<strong>na</strong>, HClO4 i<br />

hipoklorasta, HOCl kiseli<strong>na</strong>.<br />

Klor je pri standardnim uvjetima žutozeleni plin, <strong>na</strong>dražljivac, i<strong>za</strong>ziva koroziju.<br />

Javlja se u obliku dvoatomnih molekula kao i svi halogeni elementi. Vrlo je reaktivan jer<br />

mu do stabilne elektronske konfiguracije nedostaje samo jedan elektron. Stabilnu konfiguraciju<br />

može ostvarivati ionskim i kovalentnim ve<strong>za</strong>ma. Klor se <strong>na</strong>jviše dobiva elektrolizom<br />

<strong>za</strong>sićene vodene otopine ili taline <strong>na</strong>trijevog klorida.<br />

K(−): 2Na + + 2e − → 2Na<br />

A(+): 2Cl − → Cl2 + 2e − .<br />

Upotrebljava se u proizvodnji organskih spojeva i lijekova.<br />

31

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!