kemija-za-pripremu-prijemnih-ispita-na-fakultetima - Hinus
kemija-za-pripremu-prijemnih-ispita-na-fakultetima - Hinus
kemija-za-pripremu-prijemnih-ispita-na-fakultetima - Hinus
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
NEMETALI<br />
VODIK<br />
Vodik je <strong>na</strong>j<strong>za</strong>stupljeniji element u svemiru čineći oko tri četvrtine ukupne mase<br />
svemira. Sve zvijezde, <strong>za</strong>visno o starosti, sadrže više od 90 % vodika. Vodik ima izotope:<br />
deuterij s jednim neutronom u jezgri i tricij s dva neutro<strong>na</strong> u jezgri <strong>za</strong> razliku od procija<br />
koji nema neutro<strong>na</strong>. Vodik je plin koji hlađenjem ispod −252,8 °C prelazi u tekuće stanje.<br />
U slobodnom stanju je dvoatom<strong>na</strong> molekula. Zapaljiv je i u smjesi sa zrakom (kisikom)<br />
eksplozivan. Elementarnog vodika <strong>na</strong> Zemlji ima u vrlo malim količi<strong>na</strong>ma, ali <strong>za</strong>to ulazi u<br />
sastav <strong>na</strong>jvećeg broja spojeva, npr. većeg broja spojeva nego ugljik. Na veliko se dobiva<br />
iz vode, npr. elektrolizom:<br />
K(−): 4H2O + 4e − → 2H2 + 4OH −<br />
A(+): 4OH − → O2 + 2H2 + 4e − .<br />
Vodik tvori spojeve s metalima oksidacijskog broja −1 dajući metalne hidride te<br />
s nemetalima oksidacijskog broja +1 dajući nemetalne hidride.<br />
Spojeve oksidacijskog stupnja −1 tvori s metalima koji imaju <strong>na</strong>jmanji afinitet <strong>za</strong><br />
elektrone pa imamo litijev hidrid, LiH, kalijev hidrid, KH, kalcijev hidrid, CaH2 itd.<br />
Spojeve oksidacijskog stupnja +1 tvori s nemetalima pa imamo halogenovodike<br />
(HF, HCl, HI, itd), vodu, sumporovodik, amonijak, ugljikovodike (metan, butan, itd) itd.<br />
HALOGENI ELEMENTI<br />
Fluor, F, klor, Cl, brom, Br, jod, I, astat, At.<br />
Kod halogenih eleme<strong>na</strong>ta postoji veliki afinitet prema elektronima pa su oni<br />
s<strong>na</strong>žni oksidansi. Fluor je <strong>na</strong>js<strong>na</strong>žniji poz<strong>na</strong>ti oksidans, a sposobnost oksidacije opada u<br />
nizu prema jodu. Osim s atomima drugih elementa, atomi halogenih eleme<strong>na</strong>ta spajaju se<br />
i međusobno pa imamo F2, Cl2 itd.<br />
Najvažniji minerali fluora su fluorit, CaF2 i kriolit Na3AlF6. Uz klorovodik, HCl,<br />
<strong>na</strong>jvažniji spojevi klora su <strong>na</strong>trijev klorid, NaCl, kalijev klorid, KCl, i magnezijev klorid,<br />
MgCl2 kojih ima u moru i slanim jezerima te klor<strong>na</strong>, HClO3, perklor<strong>na</strong>, HClO4 i<br />
hipoklorasta, HOCl kiseli<strong>na</strong>.<br />
Klor je pri standardnim uvjetima žutozeleni plin, <strong>na</strong>dražljivac, i<strong>za</strong>ziva koroziju.<br />
Javlja se u obliku dvoatomnih molekula kao i svi halogeni elementi. Vrlo je reaktivan jer<br />
mu do stabilne elektronske konfiguracije nedostaje samo jedan elektron. Stabilnu konfiguraciju<br />
može ostvarivati ionskim i kovalentnim ve<strong>za</strong>ma. Klor se <strong>na</strong>jviše dobiva elektrolizom<br />
<strong>za</strong>sićene vodene otopine ili taline <strong>na</strong>trijevog klorida.<br />
K(−): 2Na + + 2e − → 2Na<br />
A(+): 2Cl − → Cl2 + 2e − .<br />
Upotrebljava se u proizvodnji organskih spojeva i lijekova.<br />
31