kemija-za-pripremu-prijemnih-ispita-na-fakultetima - Hinus
kemija-za-pripremu-prijemnih-ispita-na-fakultetima - Hinus
kemija-za-pripremu-prijemnih-ispita-na-fakultetima - Hinus
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
• otpadne vode iz poljoprivrede koje sadrže amonijak, sastojke umjetnih gnojiva, herbicide,<br />
pesticide itd.;<br />
• površinske otpadne vode <strong>na</strong>stale padali<strong>na</strong>ma, a koje sadrže <strong>na</strong>trijev klorid, <strong>na</strong>ftu i sve<br />
što padaline “pokupe” u zraku i po površini.<br />
Otpadne vode sadrže različite tvari različitog porijekla koje mogu biti više ili<br />
manje štetne <strong>za</strong> ljude, životinje, rječju <strong>za</strong> okoliš.<br />
Osnov<strong>na</strong> mjerila koja govore o stupnju onečišćenja su kemijska potreba kisika<br />
(KPK) i biološka potreba kisika (BPK5). Kemijska potreba kisika je količi<strong>na</strong> kisika koja<br />
je potreb<strong>na</strong> <strong>za</strong> kemijsku oksidaciju organskih i anorganskih sastojaka otpadnih voda dok<br />
je biološka potreba kisika o<strong>na</strong> količi<strong>na</strong> kisika koja je potreb<strong>na</strong> mikroorganizmima <strong>za</strong> petodnevnu<br />
razgradnju organskih tvari sadržanih u otpadnoj vodi.<br />
Čišćenje otpadnih voda može biti:<br />
• mehaničko,<br />
• kemijsko,<br />
• biološko.<br />
Mehaničkim se pročišćavanjem iz otpadnih voda uklanjaju suspendirane tvari<br />
veći ili manjih dimenzija. Veći komadi čvrstih tvari se uklanjaju različitim rešetkama <strong>na</strong><br />
kojima otpad ostaje dok se čvrste tvari manjih dimenzija mogu ukloniti različitim<br />
<strong>na</strong>činima taloženja i filtriranja.<br />
Kemijsko pročišćavanje otpadnih voda temelji se <strong>na</strong> kemijskim reakcijama<br />
kojima se tvar koja uzrokuje onečišćenje u otpadnoj vodi prevodi u manje štetne ili rjeđe,<br />
potpuno bezopasne tvari, npr. ra<strong>za</strong>ranje penicilinskih antibiotika sadržanih u otpadnoj<br />
vodi oksidacijom vodikovim peroksidom.<br />
Biološko pročišćavanje otpadnih voda temelji se <strong>na</strong> tome da tvari koje onečišćuju<br />
vodu postaju hra<strong>na</strong> odabranim mikroorganizmima. Na taj <strong>na</strong>čin mikroorganizmi uklanjaju<br />
nečist (polutante) iz otpadnih voda povećavajući svoju biomasu rastom i razmnožavanjem.<br />
Biološko pročišćavanje u ovisnosti o vrsti mikroorgani<strong>za</strong>ma može biti aeroban<br />
ili a<strong>na</strong>eroban proces. Aerobne vrste mikroorgani<strong>za</strong>ma <strong>za</strong> svoj rast trebaju kisik, a a<strong>na</strong>erobne<br />
ne, već ih kisik čak ubija. Glavni produkt aerobnih procesa je velika količi<strong>na</strong><br />
biomase, tzv. aktivnog mulja koji se <strong>na</strong>juspješnije rješava tako da se kao i ostali organski<br />
otpad kompostira, tj. vrenjem (fermentacijom) prevede u kompost, vrstu gnojiva. A<strong>na</strong>erobnim<br />
procesima glavni produkt je bioplin, energent koji se sastoji <strong>na</strong>jvećim dijelom od<br />
meta<strong>na</strong>, a manjim dijelom može sadržavati dušik, ugljikov(IV) oksid ili sumporovodik.<br />
TLA<br />
Tlo je rahli dio Zemljine kore <strong>na</strong>stao raspadanjem ili usitnjavanjem kamenite<br />
podloge i organskih tvari biljnog i životinjskog podrijetla. U hladnim i vlažnim<br />
klimatskim područjima <strong>na</strong>jčešće su vrste tla podzoli, u kojima su isprane pojedine tvari iz<br />
površinskog sloja. U vlažnim i toplim klimatskim područjima osim ispiranja površinskog<br />
dijela z<strong>na</strong>čaj<strong>na</strong> je prisutnost oksida metala zbog čega imamo smeđa i crve<strong>na</strong> laterit<strong>na</strong> tla.<br />
U polusuhim krajevima u kojima se <strong>na</strong> površini, zbog brzog isparavanja, pojavljuju lako<br />
topljive tvari, <strong>na</strong>jčešće soli, rasprostranje<strong>na</strong> su sla<strong>na</strong> tla. U pojedinim dijelovima svijeta<br />
vjetrovi su <strong>na</strong>nijeli velike količine prapora ili lesa, a rijeke velike količine aluvijalnog ili<br />
45
Change language