kemija-za-pripremu-prijemnih-ispita-na-fakultetima - Hinus

More documents

Recommendations

Info

OH - ion uvjetuje lužnat okus, lužnata svojstva. Iako vrlo slabo, i molekule vode disociraju. 26 H2O → H + + OH − Iz jednadžbe se vidi da su (broj) množinska koncentracija H + i OH − iona jednake, a utvrđeno je da iznose 10 −7 mol/dm 3 . To znači da voda nije ni kisela ni lužnata već neutralna. Umnožak koncentracija H + i OH − iona u otopini zove se ionski produkt vode, Kw. Kod sobne temperature to je c(H + )⋅c(OH − ) = Kw = 10 −14 mol 2 /dm 6 . Ako je c(H + ) = c(OH − ) otopina je neutralna, ako je c(H + ) > c(OH − ) otopina je kisela i ako je c(H + ) < c(OH − ) otopina je lužnata. Kiselost odnosno lužnatost ispitujemo kiselo-baznim indikatorima. To su tvari koje mijenjaju boju ovisno o kiselosti odnosno lužnatosti ili pak neutralnosti otopine. Mjera kiselosti ili lužnatosti otopine je pH. pH vrijednost je negativan logaritam množinske koncentracije vodikovih iona pa je odgovarajući matematički izraz sljedeći ⎛ + ⎞ ⎜ c( H ) p H = − log ⎟ ⎜ −3 ⎟ ⎝ mol dm ⎠ Ako je pH = 7 otopina je neutralna, ako je pH > 7 otopina je lužnata i ako je pH < 7 otopina je kisela. Ako je u vodenim otopinama disocijacija kiselina ili lužina potpuna ili skoro potpuna, govorimo o jakim kiselinama ili lužinama, a ako je u otopini malen broj molekula kiseline ili lužine disocirao, govorimo o slabim kiselinama ili lužinama. I.N. Brönsted (i T.M. Lowry) definirali su kiseline i baze na slijedeći način: kiselina je tvar koja daje proton (protondonor), a baza je tvar koja prima proton (protonakceptor). Ravnoteža kemijske reakcije uspostavlja se u smjeru slabije kiseline i baze. Po definiciji G.N. Lewisa kiselina je svaka tvar koja može primiti elektronski par (elektron-akceptor), a baza je svaka tvar koja može dati elektronski par (elektrondonor). Znači, nisu obavezno potrebni ni vodikovi ni hidroksidni ioni da bi neka tvar bila kiselina ili baza. NEUTRALIZACIJA Reakcija neutralizacije je nastajanje molekula vode reakcijom H + i OH − iona. H + + Cl − + Na + + OH − → H2O + Na + + Cl − ili kraće pisano u molekulskom obliku HCl + NaOH → H2O + NaCl. Osim vode, reakcijom netralizacije nastala je sol natrijev klorid koji je u otopini disociran. Također možemo reći da su reakcije između kiselina i lužina reakcije neutralizacije.
SOLI Soli su važni spojevi ionskih struktura. Kako je svaki ionski kristal u širem smislu jedna velika molekula, formula soli predstavlja zapravo formulsku jedinku soli. U vodenim otopinama soli su disocirane, npr. HIDROLIZA lize. NaNO3 → Na + + NO3 − Kemijske reakcije u kojima sudjeluju molekule vode nazivaju se reakcije hidro- Otapanjem natrijeva acetata u vodi nastaju acetat i natrijevi ioni. Acetatni ioni kemijski reagiraju s vodom oduzimajući joj H + pri čemu nastaje slabo disocirana octena kiselina. Ostatak izreagirale molekule H2O je OH − koji uz natrijev ion ostaje u otopini. Na taj se način u otopini povećava koncentracija OH − i otopina djeluje lužnato: CH3COO − + Na + + H2O → CH3COOH + Na + + OH − U vodenoj otopini amonijevog klorida, amonijevi ioni kemijski reagiraju s vodom oduzimajući joj OH − pri čemu nastaje slabo disocirana amonijeva lužina. Ostatak izreagirale molekule H2O je H + koji uz kloridni ion ostaje u otopini. Tako se u otopini povećava koncentracija H + i otopina djeluje kiselo: NH4 + + Cl − + H2O → NH4OH + H + + Cl − . Prema tome, do hidrolize dolazi samo onda kada voda djeluje na soli dobivene neutralizacijom kiselina i lužina nejednake jakosti. Iz navedenog slijedi da otopine soli - jakih kiselina i jakih lužina djeluju neutralno, npr. otopina NaCl, - jakih kiselina i slabih lužina reagiraju kiselo, npr. otopina NH4Cl, - slabih kiselina i jakih lužina reagiraju lužnato, npr. otopina CH3COONa. OKSIDACIJSKO-REDUKCIJSKI PROCESI Oksidacija je proces u kojem neka molekula, atom ili ion otpušta (daje) elektrone, a redukcija je proces u kojem neka molekula, atom ili ion prima (dobiva) elektrone. Primjer: Nastajanje natrijevog klorida spajanjem natrija i klora. OKSIDACIJA: 2Na → 2Na + + − 2e − REDUKCIJA: Cl2 + 2e – → 2Cl – Natrij se oksidirao, a klor reducirao. Natrij je redukcijsko sredstvo jer je kloru omogućio redukciju, a klor je oksidacijsko sredstvo jer je natriju omogućio oksidaciju. Pri elektrolizi se na elektrodama, postoji li mogućnost više od jedne kemijske reakcije, događa ona reakcija koja zahtijeva najmanji utrošak energije, npr. pri elektrolizi vodene otopine NaCl. NaCl → Na + + Cl − 27
Page 2 and 3: KEMIJA ZA PRIPREMU PRIJEMNIH ISPITA
Page 4: mr. sc. Hrvoje Zrnčić za pripremu
Page 7 and 8: S A D R Ž A J PERIODNI SUSTAV ELEM
Page 9 and 10: n 1 2 3 4 5 6 7 6 7 18 2 He 4,003 1
Page 11 and 12: KEMIJA Kemija proučava tvari od ko
Page 13 and 14: elektronskom omotaču. Svaki elektr
Page 15 and 16: Primjeri: Na → Na + + 1e − Cl +
Page 17 and 18: Van der Waalsova sila Ako nastale m
Page 19 and 20: Najprije ćemo izračunati masu poj
Page 21 and 22: N( CaCl ) N( Cl ) 2 2 = 1 1 Iz defi
Page 23 and 24: Masena koncentracija Definirana je
Page 25: Pri stalnoj temperaturi omjer umno
Page 29 and 30: tvari u Voltinom nizu, npr. tvar s
Page 31 and 32: NEMETALI VODIK Vodik je najzastuplj
Page 33 and 34: HALKOGENI ELEMENTI Kisik, O, sumpor
Page 35 and 36: Najčešći su dušik i fosfor kao
Page 37 and 38: Gorenjem ugljika fosilnih goriva uz
Page 39 and 40: U natrijevom kloridom zasićenu vod
Page 41 and 42: C + O2 → CO2 C + CO2 → 2CO Fe2O
Page 43 and 44: ZRAK Zemljinu atmosferu možemo pod
Page 45 and 46: • otpadne vode iz poljoprivrede k
Page 47 and 48: UGLJIKOVODICI Mnogi postojeći spoj
Page 49 and 50: Kemijska svojstva alkana Alkani kem
Page 51 and 52: Areni - aromatski ugljikovodici cik
Page 53 and 54: ALKOHOLI Zajednička je karakterist
Page 55 and 56: Svojstva etera Eteri u tekućem sta
Page 57 and 58: Reakcijom octene kiseline s natrije
Page 59 and 60: ADICIJSKA POLIMERIZACIJA Adicijskoj
Page 61 and 62: Peptidna veza je veza između C-ato
Page 63: PITANJA & ODGOVORI 63
Page 66 and 67: Shematski: 66 oksidacija −2 −1
Page 68 and 69: D) 4 E) 0 68 Odgovor: C CH2OH C O H
Page 70 and 71: 22. Kisik je teži od vodika: A) 2
Page 72 and 73: B) otopina fenola u vodi C) smjesa
Page 74 and 75: B) adicije C) supstitucije D) reduk
Page 76 and 77:
Odgovor: B Avogadrova konstanta, L
Page 78 and 79:
54. Broj mogućih izomera kod buten
Page 80 and 81:
C) dijalize D) redukcije E) esterif
Page 82 and 83:
72. Amonijak: A) ima više vrelišt
Page 84 and 85:
80. Koliko će litara CO2 nastati k
Page 86 and 87:
87. Za hidrogeniranje 1 mola oleins
Page 88 and 89:
Formula halkopirita je CuFeS2, odno
Page 90 and 91:
D) 5 E) 0 90 Odgovor: C H 3CCH 2CH
Page 92 and 93:
96500 kulona odgovara ukupnom naboj
Page 94 and 95:
U hidridima alkalijskih metala (LiH
Page 96 and 97:
2CH3CH2OH + O2 → 2CH3CHO + 2H2O 1
Page 98 and 99:
Unutar periode, vodoravnog retka u
Page 100 and 101:
Odgovor: C Elementi 2. skupine dobi
Page 102 and 103:
155. Alkoksidi: A) nastaju reakcijo
Page 104 and 105:
Volumen plina ne zavisi o vrsti pli
Page 106 and 107:
173. Otopina klorovodične kiseline
Page 108 and 109:
Odgovor: C 2Ag + + 2NO3 − + Fe°
Page 110 and 111:
D) drugi naziv za dimetilketon E) t
Page 112 and 113:
199. Skupina periodičnog sustava e
Page 114 and 115:
C) u kristalima metala toliko su ud
Page 116 and 117:
218. Oleinska kiselina: A) je spoj
Page 118 and 119:
Znači, kad bi jezgru atoma mogli p
Page 120 and 121:
B) na katodi teče proces redukcije
Page 122 and 123:
Odgovor: D CH3CH=C=CH2 247. Ciklohe
Page 124 and 125:
E) teže da se raspodjele na što m
Page 126 and 127:
n(H2SO4) = 0,3 mol n(KOH) = ? 126 H
Page 128 and 129:
Mg 2+ + Ca(OH)2 → Ca 2+ + Mg(OH)2
Page 130 and 131:
D) djelovanjem lužina na fenole E)
Page 132 and 133:
292. Natrijev hidrid: A) u talini p
Page 134 and 135:
D) ne reagiraju s halogenim element
Page 136 and 137:
309. Formalin je vodena otopina: A)
Page 138 and 139:
E) FeCl3: 5, Cu: 2 Odgovor: C + 3
Page 140 and 141:
c ( H 140 3 PO 4 n( H3PO 4 ) 0, 1 )
Page 142 and 143:
B) C2H6O C) C4H12O D) C2H8O E) nije
Page 144 and 145:
C) 0,936 kg dm −3 D) 0,897 kg dm
Page 146 and 147:
Odgovor: C Rotacija oko veze ugljik
Page 148 and 149:
D) U vodi među molekulama vode dol
Page 150 and 151:
150 V ( NH3 ) 20 Vm = ⇒ n( NH3 )
Page 152 and 153:
+ 4 − 2 + 1 − 2 + 1 + 5 − 2 +
Page 154 and 155:
w(H) = 2,04 % w(S) = 32,65 % w(O) =
Page 156 and 157:
380. Koliko se grama etena dobije i
Page 158 and 159:
C) 1,01 V D) 0,51 V E) 0,25 V Odgov
Page 160 and 161:
396. Neke kemijske reakcije zbivaju
Page 162 and 163:
407. Voda je: A) samo kiseli oksid
Page 164 and 165:
D) sve navedene tvrdnje su točne E
Page 166 and 167:
C) H2O D) NaH Odgovor: A Veze izme
Page 168 and 169:
C) ista kao za izlučivanje 0,05 mo
show all

kemija-za-pripremu-prijemnih-ispita-na-fakultetima - Hinus

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?