kemija-za-pripremu-prijemnih-ispita-na-fakultetima - Hinus
kemija-za-pripremu-prijemnih-ispita-na-fakultetima - Hinus
kemija-za-pripremu-prijemnih-ispita-na-fakultetima - Hinus
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
HALKOGENI ELEMENTI<br />
Kisik, O, sumpor, S, selenij, Se, telurij, Te, polonij, Po.<br />
Najčešći i <strong>na</strong>jvažniji halkogeni elementi su kisik i sumpor, a time i njihovi spojevi.<br />
Atomi halkogenih eleme<strong>na</strong>ta imaju u <strong>za</strong>dnjoj ljusci šest elektro<strong>na</strong> i do stabilne<br />
konfiguracije im nedostaju dva što ostvaruju bilo kovalentnim bilo ionskim ve<strong>za</strong>ma.<br />
Relativno su s<strong>na</strong>žni oksidansi.<br />
Kisik<br />
Kisik je <strong>na</strong>j<strong>za</strong>stupljeniji element <strong>na</strong> Zemlji. U zraku mu je maseni udio oko 23<br />
%, a u Zemljinoj kori skoro 50 %. Kisik se svojim <strong>na</strong>jvećim dijelom javlja u obliku<br />
dvoatmnih molekula, O2 ili dikisik. U višim slojevima atmosfere javlja se i u obliku<br />
troatomnih molekula, O3 ili trikisik, koji još zovemo ozon. To su alotropske modifikacije<br />
kisika. Uglavnom se dobiva frakcijskom destilacijom ukapljenog zraka. Kisik se<br />
upotrebljava u metalnoj industriji (čelik!), kemijskoj industriji <strong>za</strong> dobivanje spojeva s<br />
kisikom i drugdje. Pri standardnim uvjetima, kisik, O2 je plin bez boje, okusa i mirisa, ne<br />
gori, ali podržava gorenje što z<strong>na</strong>či da se spaja s mnogim tvarima. Kisik je uvjet <strong>na</strong>stanka<br />
i održanja života <strong>na</strong> Zemlji. Gorenjem i disanjem troše se velike količine kisika pri čemu<br />
<strong>na</strong>staje CO2. Nastali CO2 koriste biljke u procesu fotosinteze oslobađajući kisik čime je<br />
<strong>za</strong>tvoren kružni tok kisika u prirodi.<br />
Najvažniji spojevi kisika su oksidi, peroksidi, kiseline i njihove soli. Najčešći<br />
kisikovi spojevi su oksidi i to metala (Na2O, Al2O3, Fe2O3, ZnO itd) i nemetala (H2O,<br />
SO2, CO2, NO2 itd.).<br />
Vodikov oksid, H2O ili voda <strong>na</strong>jvažniji je kisikov spoj. O<strong>na</strong> je uz kisik preduvjet<br />
<strong>za</strong> <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>k i opsta<strong>na</strong>k života. Pri sobnoj temperaturi je tekući<strong>na</strong> bez boje, okusa i mirisa.<br />
Molekule vode izraziti su dipoli pa je voda izvrsno otapalo <strong>na</strong>ročito <strong>za</strong> ionske spojeve. U<br />
prirodi se javlja kao atmosferska, površinska ili podzem<strong>na</strong> voda. Najčišća je atmosferska<br />
voda jer dolazi u dodir s <strong>na</strong>jmanje tvari. O<strong>na</strong> ipak pokazuje blago kiselu reakciju jer u<br />
malim količi<strong>na</strong>ma otapa CO2 što je razlog da otapa vapne<strong>na</strong>c, CaCO3.<br />
2H2O + CO2 → H3O + + HCO3 −<br />
CaCO3 + H2O + CO2 → Ca 2+ + 2HCO3 −<br />
Na taj <strong>na</strong>čin iz mekih voda <strong>na</strong>staju tvrde vode, tj vode koje sadrže otopljene soli kalcija,<br />
ali po istom <strong>na</strong>čelu i magnezija.<br />
Vodikov peroksid, H2O2 je bezboj<strong>na</strong> tekući<strong>na</strong> koja se u vodenim otopi<strong>na</strong>ma pri<br />
većim koncentracijama lako raspada. Raspad ubr<strong>za</strong>vaju ioni prijelaznih metala i svjetlost.<br />
Sumpor<br />
2H2O2 → 2H2O + O2<br />
Najveće količine elementarnog sumpora u prirodi se <strong>na</strong>laze u podzemnim<br />
slojevima <strong>na</strong> dubini oko 200 m. Odatle se i dobiva taljenjem pregrijanom vodenom parom<br />
koju se do slojeva sumpora dovodi sustavom cijevi kroz koji se ujedno rastaljeni sumpor<br />
odvodi <strong>na</strong> površinu. U čistom stanju sumpor je čvrsta tvar žute boje bez okusa i mirisa, a<br />
33
Change language