7/8

82-89lanac_rez_07-08.qxp 6.1.2008 19:06 Page 89
YUSTARMUSIC.COM
bliska, s redovnim sastancima ministara
obrazovanja i kulture, s mnogo fondacija
za kulturno djelovanje i s danas vrlo
aktivnim izravnim suradnjama izme|u
umjetnika i samih kulturnih institucija."
Prema Hannuu, "Ova suradnja nije samo
va`na, ve} i prirodna."
Cvijanovi} vjeruje da to daje nadu za
ovu regiju jer skandinavske zemlje
"imaju povijest vrlo sli~nu onoj balkanskih
zemalja", i dodaje: "Vidim to kao
veliku priliku za nas jer i mi imamo
puno zemalja na malom prostoru."
Rajko Grli} se sla`e: "Postoji velika
sli~nost sa skandinavskim zemljama.
Vrlo je te{ko na}i danski film snimljen
bez sudjelovanja [vedske i Norve{ke.
Bez obzira na njihovo bogatstvo, male
se zemlje poku{avaju ujediniti i iskoristiti
takozvani prostor sli~nog senzibiliteta
za svoje primarno tr`i{te".
Biv{e jugoslavenske dr`ave jo{ uvijek
imaju dosta za u~initi prije nego {to se
ispune ~ak i osnovni uvijeti za tu razinu
suradnje. Na primjer, prava intelektu-
LAIBACH, Beograd, SKC
alnog vlasni{tva tek se trebaju rje{iti na
regionalnoj razini kako bi se suzbilo piratstvo.
S druge strane, skandinavske zemlje dijele
posebne zajedni~ke odredbe koje nu`no
podr`avaju dr`ava, civilno dru{tvo, profesionalne
udruge i privatne fondacije.
Decentralizacija je jo{ jedno pitanje. Mnoge
nordijske lokalne i gradske vlasti imaju gotovo
jednake bud`ete za kulturne projekte kao i
dr`ava. Balkanske zemlje nisu ni blizu tome.
No, Tomas Bokstad iz {vedskog Ministarstva
kulture ka`e da modeli kulturne suradnje
uspostavljeni me|u nordijskim zemljama nisu
ni po ~emu jedinstveni. "Ako prou~ite nove
sustave kulturne suradnje u skandinavskim
zemljama, vidjet }ete da se mogu primijeniti u
Europi kao i izvan nje", ka`e on.
Kako isti~e Per Svenson, va`an klju~ uspjeha
[vedske u pra}enju kulturnih suradnji je kulturna
politika koja ne nagla{ava "{vedsku kulturu"
per se. "Nacionalna kulturna politika
nagla{ava va`nost internacionalizma i
razli~itosti", ka`e on. Zbog toga, usprkos njihovoj
burnoj povijesti, "[vedska i Danska
savr{eno dobro rade i unutar nordijskog susta-
va kulturne suradnje kao i na druge na~ine."
Iako se kulturna koprodukcija i suradnja izme|u
Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije ve} javlja
sama od sebe, neupitno je da vlade i profesionalne
udruge moraju tako|er iskora~iti i poduprijeti
dinamiku prirodnog interesa, lingvisti~ke sli~nosti i
tr`i{nih sila.
Bez toga, kako tvrdi Milena Dragi~evi}-[e{i}, primjeri
suradnje ostavljeni su "osobnim inicijativama", i
"dok bi se to moglo dugoro~no nastaviti, ono ne
mo`e promijeniti op}u sliku".
Pa ipak, ona ostaje optimist i vjeruje da }e proces
ste}i snagu i pomo}i iscjeljenju ratnih rana koje su
regiju udaljile od ostatka Europe. ^ak se i skeptici
sla`u da kultura mo`e biti klju~ pobolj{anja op}e
mobilnosti jer biv{i neprijatelji i `rtve jedni drugih
dobiju priliku zauzdati svoje strahove i predrasude
zato {to su izlo`eni kulturnim proizvodima onih
drugih.
"Objektivno govore}i, vjerujem da kultura mo`e odigrati
pozitivnu ulogu u pomirenju i vjerojatno je da
bi to mogla biti jedna od klju~nih uloga kulture",
ka`e Lon~ar. "Mo`da }e na{a djeca koja nisu
optere}ena onim {to smo mi pre`ivjeli, mo}i razviti
druga~iji pogled na stvari."
/decembar/januar/2007/2008.godine/ 007/8
89