Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
OTPAD<br />
no mjesto u svim razvojnim segmentima<br />
Hrvatske. U cilju razvoja Zadra i<br />
itave Hrvatske, ali i ouvanja našega<br />
planeta, otoke je potrebno <strong>za</strong>štititi i<br />
ouvati njihovu naslijeenu ljepotu,<br />
stoga je reali<strong>za</strong>cija projekta sanacije<br />
deponija na <strong>za</strong>darskim otocima korak<br />
bliže tom ostvarenju, <strong>za</strong>kljuio<br />
je gradonaelnik Kolega, posebno se<br />
<strong>za</strong>hvalivši <strong>Fond</strong>u i njegovu direktoru<br />
Vinku Mladineu na sustavnoj tehni-<br />
koj i financijskoj pomoi, ne samo u<br />
spomenutom projektu, ve i u <strong>broj</strong>nim<br />
drugim projektima u kojima je <strong>Fond</strong><br />
do sada sudjelovao u Zadru, a koji su<br />
naš doprinos istom planetu, doprinos<br />
naraštajima koji dolaze, a koji e,<br />
vjerujemo, znati vrednovati ovu divnu<br />
zemlju i tako uvati okoliš i održivi<br />
razvoj planete Zemlje.<br />
Inae, od osnutka <strong>Fond</strong>a <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
<strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong> uinkovitost,<br />
ak 155 milijuna kuna bespovratne<br />
financijske pomoi plasirano je u Zadarsku<br />
županiju, od ega u sam Grad<br />
Zadar 45 milijuna kuna. Rezultat je<br />
to, kako je ka<strong>za</strong>o direktor Mladineo,<br />
iznimno dobre suradnje Grada Zadra i<br />
Zadarske županije s <strong>Fond</strong>om. Paralelno<br />
s tim ulaganjima, do 2009. godine na<br />
<strong>za</strong>darskom e podruju biti sanirano<br />
16 divljih odlagališta otpada, dok je<br />
samo <strong>za</strong> sanaciju bazena lužine bivše<br />
tvornice Glinice kod Obrovca, prvog<br />
projekta u Hrvatskoj usmjerenog na<br />
rješavanje pitanja opasnog otpada,<br />
<strong>Fond</strong> odobrio 28 milijuna kuna.<br />
Iris Bajlo<br />
14 EKO REVIJA eco review<br />
Recikliranje stakla<br />
u Hrvatskoj<br />
Product Group Manager (PGM) istra-<br />
U živanju provedenom u studenom i<br />
prosincu 2005. godine na reprezentativnom<br />
uzorku od 1000 hrvatskih graana<br />
starih izmeu 16 i 65 godina, o kojemu<br />
je u prošlom <strong>broj</strong>u <strong>Eko</strong> revije pisala Jelena<br />
Boko utvreno je da 60%<br />
ispitanika staklo smatra<br />
najboljom ambalažom,<br />
72% ga smatra najzdravijim,<br />
a 51% najprestižnijim.<br />
Sline<br />
stavove o staklenoj<br />
ambalaži imaju<br />
i graani drugih<br />
europskih država.<br />
Tvrtka Karmasin Motivforschung iz Bea<br />
2004. godine izradila je studiju u kojoj<br />
navodi da 72% potrošaa staklo smatra<br />
idealnom ambalažom <strong>za</strong> bio-proizvode.<br />
Ono se percipira kao higijensko, prakti-<br />
no, kemijski je inertno pa ne mijenja<br />
miris i okus proizvoda koje sadrži, a nije<br />
nevažna ni njegova estetska dimenzija,<br />
pogotovo kod neke grupe proizvoda, kao<br />
što je, primjerice, vino i neke druge vrste<br />
pia i napitaka, ili pak delikatese i ko-<br />
zmetiko–parfemski proizvodi. No važna<br />
je i injenica da se ono smatra ekološki<br />
prihvatljivim, jer ga je mogue u potpunosti<br />
reciklirati ne<strong>broj</strong>eno puta. U nas su<br />
se nedavno pojavili veliki oglasni plakati<br />
koji staklo definiraju “ambalažom dobrih<br />
proizvoda”, istiui njegovu<br />
prednost u odnosu na druge<br />
vrste ambalaže. To je<br />
marketinška kampanja<br />
jedine tvornice<br />
koja se u nas bavi<br />
reciklažom stakla,<br />
tvornice staklene<br />
ambalaže Vetropack<br />
Straža d.d. iz<br />
Huma na Sutli, neposredno uz granicu s<br />
Republikom Slovenijom. Tvornica je utemeljena<br />
još davne 1860. godine, a od<br />
1996. lanica je Vetropack grupe sa sjedištem<br />
u Švicarskoj, koja diljem Europe<br />
posjeduje 7 staklana. U tom kontekstu<br />
<strong>za</strong>nimljivo je spomenuti da je Švicarska<br />
država s najveim postotkom reciklaže<br />
upotrijebljenog stakla, ak 93%, dok je u<br />
Hrvatskoj to samo nekih 19%. Vetropack<br />
Straža sa svoje 3 staklarske pei i uku-
Change language