Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
pnim dnevnim kapacitetom proizvodnje<br />
od 790 tona najvea je staklana u ovom<br />
dijelu Europe. U svojem pogonu <strong>za</strong> reciklažu<br />
stakla ona bi mogla zbrinuti svu<br />
otpadnu staklenu ambalažu s podruja<br />
Republike Hrvatske, no taj je postotak<br />
do sada bio skroman, što se vidi iz ve<br />
spomenutih podataka. S <strong>Fond</strong>om <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu<br />
<strong>okoliša</strong> i <strong>energetsku</strong> uinkovitost<br />
Vetropack Straža sklopila je ugovor o<br />
preuzimanju i reciklaži otpadne staklene<br />
ambalaže. Primjenom Pravilnika o ambalaži<br />
i ambalažnom otpadu, koji je stupio<br />
na snagu poetkom 2006. godine, bilježi<br />
se znatno vei priljev starog stakla<br />
u tvornicu no što je to bilo prethodnih<br />
godina. U prva etiri mjeseca ove godine<br />
tvornica je <strong>za</strong>primila gotovo 18.000<br />
tona iskorištene staklene ambalaže, dok<br />
je itavu prošlu godinu otkupljeno 26.6-<br />
00 tona. U skladu s tim poka<strong>za</strong>teljima<br />
mogao bi se ostvariti postavljeni cilj od<br />
40.000 tona <strong>za</strong> itavu godinu. Pri tome<br />
je važno naglasiti da je prije pet godina<br />
otvoren projekt o poveanju staklenog<br />
loma u smjesi. U novi proizvod može ui<br />
do 90% starog stakla, a upotrebom jedne<br />
tone staklenog loma uštedi se 700<br />
kg pijeska, 200 kg vapnenca i 200 kg<br />
sode, a tako se ujedno ostvaruje i znatna<br />
ušteda energije, uglavnom plina i elektrine<br />
struje. Nepotrebno je naglašavati<br />
pozitivne aspekte koje takav postupak<br />
ima u odnosu spram ouvanja <strong>okoliša</strong>.<br />
U brošuri “Staklo nije smee” iznosi se<br />
<strong>za</strong>nimljivost da recikliranjem samo jedne<br />
staklene boce štedimo energiju koja je<br />
dostatna da žarulja od 100W svijetli puna<br />
etiri sata! Prikupljanje ambalažnog stakla<br />
u Zagrebu je <strong>za</strong>poelo 1988. godine<br />
i to je najstariji naš projekt recikliranja<br />
komunalnog otpada. U gradu su postavljeni<br />
zeleni spremnici <strong>za</strong> ambalažno<br />
staklo, dok se druge vrste stakla, poput<br />
prozorskog, kristalnog, laboratorijskog,<br />
armiranog, itd., zbrinjavaju u reciklažnim<br />
dvorištima. Najviše stakla u gradu<br />
Zagrebu prikupljeno je 2002., a iznosilo<br />
je 4662 tone.<br />
Era industrijske proizvodnje šupljeg<br />
ambalažnog stakla <strong>za</strong>poela je 1905.<br />
godine izumom stroja <strong>za</strong> puhanje. U<br />
procesu proizvodnje smjesa sirovina se<br />
tali na temperaturi 1580°C i ukapljuje u<br />
kalup koji oblikuje staklenke. Proizvod<br />
se potom postepeno hladi, a vanjska se<br />
površina dodatno oplemenjuje. Treba naglasiti<br />
da svaki pojedini proizvod prolazi<br />
rigoroznu kontrolu kvalitete, što znai<br />
da se sve staklenke koje ne <strong>za</strong>dovoljavaju<br />
ponovo vraaju u pe. U svijetu se<br />
dnevno proizvede 100 milijuna staklenih<br />
boca, a godišnje se baca 6 milijarda boca<br />
i aša.Ta koliina ambalaže bila bi ne<strong>za</strong>misliv<br />
problem da nije recikliranja.<br />
Za svoje aktivnosti ve<strong>za</strong>ne uz <strong>za</strong>štitu<br />
<strong>okoliša</strong> tvornica Vetropack Straža d.d.<br />
dobila je od Ministarstva <strong>za</strong>štite <strong>okoliša</strong><br />
i prostornog ureenja 1999. i 2001. priznanje<br />
u kategoriji gospodarenja otpadom.<br />
Ružica Cindori<br />
Snimio: Željko Vrhovski<br />
EKO REVIJA eco review<br />
15
Change language