Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
20. godišnjica černobilske katastrofe potaknula rasprave o nuklearnoj energiji<br />
Obnovljene stare dvojbe<br />
Krajem travnja obilježena 20-ta obljetnica<br />
ernobilske katastrofe još jednom<br />
je potaknula žestoke rasprave<br />
njenim posljedicama kao i o budunosti<br />
nuklearne energetike u svijetu i u Hrvatskoj.<br />
Ali to nije ni udo jer se radi o do sada<br />
najveoj svjetskoj civilnoj nuklearnoj katastrofi.<br />
Reaktor u nuklearnoj elektrani<br />
ernobil u sjevernoj Ukrajini, blizu granice<br />
s Bjelorusijom, zbog - blago reeno<br />
- krajnje neozbiljnog eksperimenta s<br />
hlaenjem, doslovce se rastalio 26. travnja<br />
1986. Nakon toga je iz njega izišla<br />
smrtonosna do<strong>za</strong> radijacije koja je one-<br />
istila podruje veliine Luxembourga<br />
iz kojeg je evakuirano nekoliko stotina<br />
tisua ljudi.<br />
Radioaktivna prašina iz ernobila proširila<br />
se gotovo cijelom Europom, od<br />
Skandinavije do Balkana. Ali najgore je,<br />
zbog sjevernih vjetrova koji su puhali u<br />
to vrijeme, prošla susjedna Bjelorusija te<br />
Ukrajina i Rusija.<br />
No, iako je od tada ve prošlo 20 godina<br />
još uvijek nije utvren toan <strong>broj</strong> nastradalih<br />
ni ukupne posljedice. Procjene<br />
o <strong>broj</strong>u poginulih u trenutku nesree i<br />
nakon nje od posljedica radijacije kreu<br />
se od 3.000 do gotovo 100.000. Izvješe<br />
UN-a, Meunarodne agencije <strong>za</strong> atomsku<br />
energiju (IAEA) i Svjetske zdravstvene<br />
organi<strong>za</strong>cije (WHO) iz rujna 2005. napominje<br />
da su posljedice katastrofe bile<br />
“preuveliavane” i procjenjuje “mogu-<br />
im” da je dosad “otprilike 4.000 osoba<br />
umrlo od raka” i<strong>za</strong>zvanog radijacijom iz<br />
ernobilske nuklearke, što je bitno manje<br />
od dotadašnjih procjena. No, direktor<br />
IAEA-e Mohamed El Baradei je napomenuo<br />
da e još tisue ljudi umrijeti od raznih<br />
oblika raka i<strong>za</strong>zvanih radijacijom.<br />
Ali ta agencija UN-a sa sjedištem u Beu<br />
esto doživljava kritike zbog navodnog<br />
EKOLOGIJA<br />
ublažavanja posljedica ernobilske katastrofe.<br />
Tako je i u studiji britanskih znanstvenika<br />
objavljenoj 11. travnja 2006. u<br />
Kijevu, iju su izradu vodili nuklearni<br />
strunjaci Ian Fairlie i David Sumner, procjenjeno<br />
da je od posljedica katastrofe<br />
od raka ve umrlo ili e umrijeti od 30<br />
do 60.000 ljudi, a to je otprilike desetak<br />
puta više nego što su lani na ernobilskom<br />
forumu objavili UN, IAEA i WHO.<br />
Prikrivanje istine<br />
Taj “Drugi izvještaj o ernobilu” predstavila<br />
je njemaka euro<strong>za</strong>stupnica <strong>za</strong><br />
ekologiju Rebecca Harms uoi dvadesete<br />
godišnjice ernobilske katastrofe. Studiju<br />
je, prema njenim rijeima, naruila u<br />
rujnu prošle godine kao protutežu tvrdnjama<br />
UN-a kojima se umanjuju <strong>broj</strong><br />
smrtnih posljedica te nuklearne nesree<br />
i ne pruža kvalitetna anali<strong>za</strong> njena utjecaja<br />
na Europu i svijet.<br />
EKO REVIJA eco review<br />
23
Change language