Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
vjeruje da je pobjegao iz Grke na Sniježnicu.<br />
Drugi drevni naziv, Mons Aesculapii<br />
ili Eskulapova planina, dobila je u ast<br />
grkog lijenika Eskulapa, oca suvremene<br />
medicine, koji je vjerojatno boravio<br />
na njoj. Sniježnica, kao i sve planine<br />
hrvatskoga juga, pripada planinskom<br />
lancu Dinarida koji se proteže od Trsta<br />
i slovenskoga krasa, preko cijele gorske<br />
i mediteranske Hrvatske, jugo<strong>za</strong>padne<br />
Bosne, Hercegovine i Crne Gore, sve do<br />
Albanije. Planina je tipinog dinarskog<br />
smjera pružanja, sjevero<strong>za</strong>pad-jugoistok,<br />
graena pretežito od jurskih vapnenaca i<br />
mjestimice još starijeg trijaskog dolomita.<br />
Južne, primorske padine u podnožju<br />
<strong>za</strong>vršavaju barijerom fliša koji <strong>za</strong>država<br />
protok podzemne vode, pa tu izviru <strong>broj</strong>ni<br />
izvori. Ljepotom i snagom podzemnog<br />
toka istie se izvor rijeke Ljute kod sela<br />
Ljuta, u podnožju dijela masiva zvanog<br />
Jelen gora. Ime ne duguje ljutom okusu,<br />
nego ledenoj vodi. Ostali izvori su redom<br />
kaptirani, primjerice izvor Turbina u<br />
Pridvorju iz kojeg je opisana endemina<br />
vrsta vodenog pužia. Uz izvore je nastao<br />
vei <strong>broj</strong> naselja: Uskoplje, Gabrili,<br />
Drvenik, Prihodnje, Mihanii, Pridvorje,<br />
Lovorno i Ljuta. Nekada su nabujali potoci<br />
iz ovih izvora plavili Konavosko polje,<br />
zbog ega je kopanje odvodnih kanala,<br />
kojima Konavle duguju ime, <strong>za</strong>poelo još<br />
u grko doba, ako ne i ranije.<br />
Goli krš Sniježnice<br />
Uzdi<strong>za</strong>nje Sniježnice iz morskog dna <strong>za</strong>poelo<br />
je <strong>za</strong> laramijske orogeneze, prije<br />
oko 65 milijuna godina. Voda, snijeg,<br />
vjetar i sunce ure<strong>za</strong>li su u topivom jurskom<br />
vapnencu bez<strong>broj</strong>ne krške oblike<br />
– vrtae, škrape, kamenice, špilje i jame.<br />
Na sjevernoj padini Sniježnice nalazi se<br />
špilja Jezero, zvana i Eskulapova špilja.<br />
Nekada je uz nju vodila sta<strong>za</strong> koja je išla<br />
preko planine i kao transfer<strong>za</strong>la povezivala<br />
njenu sjevernu i južnu padinu, a<br />
danas do nje dolaze samo oni koji tono<br />
znaju gdje se špilja nalazi, krenuvši od<br />
vrha iznimno strmom i <strong>za</strong>raslom sjevernom<br />
padinom bez ikakvih markacija.<br />
Ova špilja ogromnog ula<strong>za</strong>, koja ime <strong>za</strong>hvaljuje<br />
podzemnom jezeru pitke vode,<br />
navodno se spominje još u grko doba,<br />
pa predstavlja jedan od prvih speleoloških<br />
objekata s podruja Hrvatske koji<br />
se spominje u literaturi. Uz nju se veže<br />
legenda o srebrnoj aši koja stoji uz jezero<br />
i zmaju koji je uva. Špilja je <strong>za</strong><br />
<strong>broj</strong>ne endemine špiljske vrste jedino<br />
poznato nalazište na podruju Hrvatske.<br />
Talijanski istraživa Francesco Appendini<br />
koji je Sniježnicu i špilju posjetio po-<br />
etkom 19. stoljea dao je na ulazu u<br />
špilju uklesati plou s tekstom La cavernosa<br />
sede del serpente di Esculapio, 1801<br />
(Kameni stan eskulapskog zmaja, 1801).<br />
Nažalost, danas ovu plou ne nalazimo.<br />
Ili nije odoljela kiši, buri i neumoljivom<br />
suncu koje prži ovaj goli krš ili ploi nije<br />
odolio neki od rijetkih posjetitelja ove<br />
velike špilje. Jedan od najimpo<strong>za</strong>ntnijih<br />
krških fenomena Sniježnice, kojeg je gotovo<br />
nemogue izbjei, ak i ako iznad<br />
planine letimo avionom, je Glogova jama<br />
s ogromnim ulaznim otvorom od 50 metara<br />
u promjeru. U gotovo 150 m dubokoj<br />
jami gnijezdi se stotinjak parova crnih<br />
planinskih vrana – galica. Kad je sunce<br />
u zenitu na dno jame kao laserska zraka<br />
prodre slap sunevog svjetla u kojem<br />
se kovitla na tisue komaraca tipulida.<br />
Kao i u špilji Jezero, nedavnim istraživanjem<br />
otkriveni su novi kanali pa možemo<br />
oekivati i daljnje poveanje dimenzija<br />
jame. U njenoj je blizini još dublja, ali<br />
nedovoljno istražena Pliješina jama, a<br />
u istonom dijelu planine, na podruju<br />
zvanom Mali Orah, krije se špilja Škrabuljica<br />
u kojoj obitava velika kolonija šišmiša.<br />
Iz nje je opisana endemina vrsta<br />
špiljskog lažipauka, sniježniki siro.<br />
Južnodinarski botaniki vrt<br />
Ve prvi pogled na sniježnike vrhunce<br />
otkriva nam goli krš tipian i <strong>za</strong> herce-<br />
govake planine koje se kao kameni morski<br />
valovi nastavljaju prema kontinentu.<br />
Ipak, blizina Jadranskoga mora, te izmjena<br />
toplih i nižih, te viših i hladnih staništa,<br />
kao i pojava podzemne i slijevne<br />
vode na površini, te druge specifinost,<br />
Sniježnicu ine botanikim kuriozitetom.<br />
U ovom botanikom vrtu pojavljuje se<br />
osebujno bilje, te mnoštvo prateih vrsta<br />
gljiva i životinja, koje <strong>za</strong>jedno ine<br />
iznimnu biološku raznolikost planine.<br />
Tu je <strong>za</strong> Hrvatsku jedino stanište ude-<br />
EKO REVIJA eco review<br />
47
Change language