Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ima, svim meunarodnim konvencijama,<br />
dobrom praksom i u okviru Savske komisije<br />
i njezinih tijela, te meudržavnih<br />
povjerenstava <strong>za</strong> upravljanje vodama”,<br />
navodi se u priopenju slovenskog ministarstva<br />
<strong>za</strong> okoliš i prostor.<br />
Konana odluka o gradnji protonih hidrocentrala<br />
još nije donesena,<br />
a razmatrat e se potrebne<br />
mjere ekološke sanacije<br />
Mure zbog promjena i<strong>za</strong>zvanih<br />
djelovanjem hidrocentrala<br />
na Muri u Austriji. U<br />
prvom redu, kako se navodi,<br />
rije je o negativnim uincima<br />
produbljavanja korita<br />
rijeke, te smanjivanja razine<br />
podzemnih voda na podru-<br />
ju kojim ona protjee.<br />
“Mogue ekološke intervencije<br />
na Muri bit e podre-<br />
ene cilju posti<strong>za</strong>nja pozitivnih<br />
uinaka, poboljšanju<br />
ekološkog stanja voda, a<br />
poduzete mjere nee utjecati<br />
na režim vode rijeke Mure u Hrvatskoj<br />
i Maarskoj”, tvrde Slovenci.<br />
Unato takvih slovenskih tvrdnji hrvatsko<br />
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva<br />
i vodnog gospodarstva e inzistirati da o<br />
tom važnom pitanju raspravlja meudržavna<br />
komisija <strong>za</strong> vodno gospodarstvo.<br />
Osim toga, Slovenija kao potpisnica me-<br />
unarodne ESPOO konvencije o procjeni<br />
prekograninog utjecaja na okoliš mora<br />
doka<strong>za</strong>ti da zbog planirane gradnje tih<br />
hidroelektrana nee biti štetnog utjecaja<br />
na Hrvatsku i druge susjedne zemlje.<br />
Posebno je pitanje što e na takve slovenske<br />
prijedloge rei Maari. Naime, njihovo<br />
protivljenje zbog navodnih štetnih<br />
utjecaja na okoliš bio je jedan od glavnih<br />
razloga koji su <strong>za</strong>ustavili hrvatske planove<br />
<strong>za</strong> gradnju hidroelektrane Novo Virje<br />
na Dravi, ime se takoer htjelo ublažiti<br />
negativne utjecaje uzvodnih elektrana<br />
u Sloveniji i Austriji na vodni režim i<br />
razinu podzemnih voda. Ako se suglase<br />
sa slovenskim planovima onda ne mogu<br />
<strong>za</strong>ustavljati ni hrvatske.<br />
No, ini se da slovenski planovi nee<br />
dobiti ni podršku Maarske. Naime,<br />
Zsoltan Kos Boldog, župan susjedne ma-<br />
arske županije Zala Zsoltan, koja je uz<br />
Meimursku županiju lanica euroregije<br />
Mura–Drava, istaknuo je da Zala usko<br />
surauje s austrijskim regijama te da e<br />
putem raznih odbora <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong><br />
uiniti sve da se hidroelektrane ne sagrade.<br />
Rekao je i da je u sklopu Interreg<br />
programa prijavljen projekt “Park prirode<br />
Mura”, na temelju kojeg bi se ulagalo u<br />
turi<strong>za</strong>m, a što bi bilo nemogue ako se<br />
sagrade hidroelektrane. Najavljen je da<br />
e se o tome raspravljati i na sastan-<br />
Problemi zbog slovenskih<br />
elektrana i na Savi<br />
Takvi problemi (promjena vodnog<br />
režima, produbljivanje korita rijeke<br />
i promjene razine podzemnih<br />
voda) uoeni su i na Savi nakon<br />
što su Slovenci posljednjih godina<br />
na toj rijeci sagradili etiri<br />
hidroelektrane, kažu u Ministarstvu<br />
poljoprivrede, šumarstva<br />
i vodnog gospodarstva. Zato je<br />
osnovana hrvatsko-slovenska<br />
skupina strunjaka koja e prouiti<br />
nastale posljedice i njihove<br />
uzroke.<br />
ku Odbora <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>okoliša</strong> euroregije<br />
Mura-Drava na kojem e biti i nekoliko<br />
župana maarskih županija.<br />
Meimurci se zbog negativnih utjecaja<br />
postojeih hidroelektrana na Dravi i<br />
Muri na okoliš protive i gradnji novih na<br />
hrvatskom dijelu tih rijeka. Župan Josip<br />
Posavec strahuje da bi<br />
gradnja na Muri u Sloveniji<br />
mogla biti opravdanje i <strong>za</strong><br />
Hrvatsku da ispuni program<br />
gradnje elektrana u<br />
Meimurju.<br />
“Na Dravi u Hrvatskoj ve<br />
postoje tri hidroelektrane<br />
i ako se izgrade nove,<br />
Meimurje bi postalo jedinstveno<br />
na svijetu zbog<br />
toliko velike koncentracije<br />
hidroenergetskih objekata<br />
na tako malom podruju”,<br />
upozorava Posavec.<br />
Meimurci e <strong>za</strong>to tražiti<br />
da se unesu izmjene u<br />
dokumente prostornog ure-<br />
enja Hrvatske u dijelu koji se odnosi<br />
na korištenje voda u energetske svrhe,<br />
odnosno na mogunosti korištenja hidroenergetskog<br />
potencijala Mure u Meimurju.<br />
Traže da se u dokumentima brišu<br />
planirane lokacije <strong>za</strong> hidroelektrane na<br />
murskim lokacijama u Kotoribi, Gorianu,<br />
Podturnu i Murskom Središu.<br />
No, njihovo ne<strong>za</strong>dovoljstvo temelji se i<br />
na uvjerenju da dobivaju premalenu naknadu<br />
<strong>za</strong> prostor koji koriste postojee<br />
hidroelektrane. “Naknada je nepravedna<br />
i opravdano sumnjamo da je ovaj kraj<br />
u <strong>za</strong>dnjih pet godina ošteen <strong>za</strong> 160<br />
milijuna kuna”, izjavio je na sastanku s<br />
naelnicima varaždinskih opina uz hidroelektrane<br />
saborski <strong>za</strong>stupnik Zlatko<br />
Koraevi.<br />
“Na podruju Meimurske i Varaždinske<br />
županije postoje tri hidroelektrane, HE<br />
Varaždin, HE akovec i HE Dubrava. Gradovi<br />
i opine od HEP-a su tako od 2000.<br />
do 2005. godine dobili 7,9 milijuna kuna<br />
naknade <strong>za</strong> HE akovec i 7, 8 milijuna<br />
kuna <strong>za</strong> HE Dubrava. Usporedi li se iznos<br />
te naknade s naknadom <strong>za</strong> eksploataciju<br />
nafte i plina, trebali smo dobiti deset<br />
puta više nego što je isplaeno”, kaže<br />
Koraevi.<br />
Zato e Varaždinska i Meimurska županija<br />
<strong>za</strong>tražit od Vlade i Sabora da se sustav<br />
obrauna naknada izjednai. (Ž.B.)<br />
EKO REVIJA eco review<br />
27
Change language