Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
REPORTAŽE I PRIKAZI<br />
Izložba STAKLO<br />
povodu Dana planeta Zemlje 22. tra-<br />
U vnja u novootvorenoj galeriji kompanije<br />
Ericsson Nikola Tesla Dubravka<br />
Baun, menadžer <strong>za</strong> okoliš ETK, osmislila<br />
je edukativnu izložbu o staklu, njegovoj<br />
proizvodnji i uporabi, te prikupljanju i<br />
recikliranju staklene ambalaže. Osnovna<br />
misao izložbe bila je doarati “životni<br />
ciklus stakla, ponajprije ambalažnog”.<br />
Sirovine <strong>za</strong> staklo su kvarcni pijesak,<br />
vapnenac, kreda, mramor, soda, glina,<br />
kaolin, potaša i sredstva <strong>za</strong> bistrenje, a<br />
tome se dodaju razne primjese, ovisno o<br />
56 EKO REVIJA eco review<br />
vrsti stakla koje se proizvodi. Egipani<br />
su ga prvi poeli taliti prije 4000 godine,<br />
a danas je bez njega teško <strong>za</strong>misliti<br />
svakodnevni život. Prozori bez stakala?<br />
Trgovine bez namirnica i napitaka u staklenoj<br />
ambalaži? Od aša, namještaja,<br />
rasvjetnih tijela, kuanskih aparata, prijevoznih<br />
sredstava – pa sve do optikog<br />
vlakna koje je revolucioniralo telekomunikacije<br />
i elektroniku industriju, gotovo<br />
da i nema podruja ljudske djelatnosti<br />
gdje staklo nije našlo svoju primjenu.<br />
Jedna amerika kompanija iz Portlanda<br />
(Oregon) ak je umiješala fino mljeveni<br />
stakleni lom u asfalt, a u Hrvatskoj je<br />
poela proizvodnja graevinskih materijala<br />
s dodatkom staklenog granulata.<br />
Mnogi proizvodi od stakla nakon uporabe,<br />
na žalost, još uvijek <strong>za</strong>vršavaju na<br />
smetlištu, iako je staklo potpuno prirodan<br />
materijal koji se može u potpunosti<br />
reciklirati bez<strong>broj</strong> puta a da ne gubi na<br />
kvaliteti. Iako u nas ve dugo godina<br />
postoje spremnici <strong>za</strong> odlaganje staklene<br />
ambalaže, statistike kazuju da se do ove<br />
godine u Hrvatskoj ponovo preraivalo<br />
samo oko 19% staklene ambalaže. Radi<br />
usporedbe treba iznijeti podatak da je<br />
taj postotak u Švicarskoj 90 posto. Možemo<br />
se nadati da e novi Pravilnik o<br />
ambalaži i ambalažnom otpadu, koji se<br />
poeo primjenjivati ove godine, popraviti<br />
statistike poka<strong>za</strong>telje. Dubravka Baun<br />
pak svojom izložbom nastoji vizualno<br />
potkrijepiti argumente u korist prerade<br />
ambalažnog stakla, jer na taj nain “uvamo<br />
ljepotu krajolika, štedimo prirodne<br />
sirovine / resurse, štedimo energiju, smanjujemo<br />
oneišenje, štedimo prostor na<br />
odlagalištima otpada, brinemo o zdravlju<br />
i kvaliteti življenja, provodimo propise”.<br />
Uzorke staklenih proizvoda, sirovine <strong>za</strong><br />
proizvodnju stakla i primjerak kalupa posudila<br />
je tvornica Vetropack Straža d.d.<br />
iz Huma na Sutli, a na izložbi se prkazivao<br />
edukativni CD koji je ustupila Unija<br />
Nova. Izložba je obogaena fotografskim<br />
materijalom koji su snimili lanovi Sekcije<br />
<strong>za</strong> umjetniku fotografiju kompanije<br />
Ericsson Nikola Tesla.<br />
Ovu izložbu graanstvo e poetkom lipnja<br />
imati priliku vidjeti u itaonici Vladimira<br />
Nazora u Zagrebu, Vatrogasna 6.<br />
Ružica Cindori<br />
Snimio: Željko Vrhovski
Change language