Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

More documents

Recommendations

Info

EKOLOGIJA Poplave stvorile štete i u okolišu Problema s ribokradicama i stradalom divljači bilo je u Kopačkom ritu, a Hrvatske šume nisu mogle obaviti dio planiranog proljetnog pošumljavanja Poplave koje su sredinom travnja pogodile istonu Slavoniju stvorile su i štete u okolišu. Za sve je krivo naglo topljenje velikih koliina snijega u Alpama što je stvorilo velike vodene valove koji su prvo izazvali velike poplave i štete u srednjoeuropskim državama, a onda i u Hrvatskoj. Ve poetkom travnja je zbog visokog vodostaja Dunava pod vodom završio velik dio Kopakoga rita, a u potpunosti je poplavljen zoološki rezervat koji se prostire na 7.700 hektara. No to je, kako istiu u Javnoj ustanovi Park prirode Kopaki rit, prirodni fenomen u to doba godine koji zapravo i ini specifinost rita. Ravnateljica Parka prirode Biserka Vištica istaknula je kako je rit zapravo najljepši i najatraktivniji upravo kada je pod vodom dodavši kako divlja koja živi na tom prostoru nagonski nasluti opasnost i sklanja se u više šumske predjele. 28 EKO REVIJA eco review Zanimljivo je, dodala je, da gosti više nego inae dolaze upravo tih dana kako bi doživjeli poplavni fenomen vožnjom brodom po ritu. Po rijeima glavnog nadzornika Parka prirode Damira Opaia, to se podruje pojaano nadzire zbog ribokradica koji ne prežu od krae ribe u vrijeme dok je rit poplavljen te postavljaju mreže izme- u drvea pod vodom koje je teško otkriti i na mjestima gdje inae nije dopušten ribolov, a posebice u vrijeme lovostaja. Dodao je da je posebna opasnost od ribokradica bila kada je voda poela nadi- rati u rit, jer su tada pregraivali kanale i na nezakonit nain lovili ribu. To se isto ponavlja kada se voda povue, a budui da je najkvalitetnija riba u mrijestu, ini se neprocjenjiva šteta. U nedavnim akcijama uhvaene su etiri ribokradice s nedozvoljenim ribarskim alatom i protiv njih su podnesene prekršajne i kaznene prijave jer im je naena riba koja je u lovostaju, kazao je Opai. Inae, u Kopakom ritu je jedno od najveih mrjestilišta slatkovodne ribe u Europi. U Kopakom ritu obitava i oko 300 vrsta ptica, meu kojima je velik broj rijetkih ptica movarica. Do poetka poplava gotovo sve ptice selice vratile su se u rit i poele se gnijezditi u trsci ili na šumskim površinama. Budui da je vodostaj Dunava nastavio rasti nekoliko dana kasnije u potpunosti je poplavljen cijeli park prirode koji se prostire na oko 23.000 hektara. Takoer je potpuno pod vodom bio i posebni zoološki rezervat od 7.700 hektara, što je i uobiajeno za to doba godine. Kako bi štete na životinjskom fondu bile što manje djelatnici Parka prirode tih su dana pojaano nadzirali to podruje. Tako su iz vode, primjerice, spasili 15 divljih prašia koji nisu mogli slijediti svoju majku u potrazi za utoištem na višim šumskim predjelima uglavnom poplavljenog Kopakog rita. Divlja koja tamo obitava instinktivno osjeti dolazak poplavnog vala te na vrijeme potraži utoište, meutim problem su mlade životinje, posebno divlji prašii, koji se ne snalaze, objašnjava Opai. Ravnateljica Biserka Vištica istaknula je kako su se Hrvatske šume, ija se lovišta
nalaze u Kopakom ritu, takoer pojaano brinule za divlja te su im njihovi djelatnici zajedno s nadzornicima Parka prirode donosili hranu na sigurna mjesta gdje se divlja sklonila. No, unato pojaane brige tijekom poplave dosta je životinja nastradalo. Tako su u poplavljenom Kopakom ritu kod kanala Hulova djelatnici Parka otkrili dvije uginule košute i nekoliko divljih prašia, a krdo od 30-ak visoke, uglavnom jelenske, divljai spas je potražilo na nekoliko otoia u poplavljenom podruju. Glavni nadzornik Opai kaže da nažalost visoki vodostaj i poplavljeni rit, bez obzira na to što je rije o prirodnom fenomenu, uzima danak u životinjskom svijetu. Dok je gotovo cijeli Kopaki rit pod vodom, najvažnije je divljai u skloništa donositi hranu kako bi se osnažila i uspjela spasiti. Zato su djelatnici Parka, u suradnji s kolegama iz Hrvatskih šuma, redovito donosili hranu te kontrolirali nije li neka životinja negdje zapela kako bi joj na vrijeme pomogli. Upravitelj Šumarije Tikveš Darko Cviji procijenio je tijekom poplave da u poplavljenom zoološkom rezervatu u Kopakom ritu vjerojatno ima uginule visoke divljai, no napomenuo je da e se pravo stanje znati tek kada se voda povue. Divljai se može pomoi hranom, meutim svaki drugi pokušaj spašavanja dodatno bi ju ugrozio jer bi bježei pred ovjekom mogla stradati u visokoj vodi, posebice ako nema mogunost izlaska na povišeni šumski teren, upozoravaju strunjaci. Zbog nastalih problema osjeko-baranjski župan Krešimir Bubalo, ujedno i predsjednik županijskog Kriznog stožera za obranu od poplave, zatražio je od Parka prirode i Hrvatskih šuma detaljno izvješe o stanju divljai i zaštiti, te naglasio potrebu veeg angažmana u otkrivanja krivolovaca. Dodatna opasnost Kopa- kom ritu i okolnim podrujima zaprijetila je sredinom travnja kada se zbog visokog vodostaja u opini Bilje, voda poela probijati ispod nasipa, (koji je uz granicu posebnog zoološkog rezervata u Kopakom ritu), što je narušilo njegovu stabilnost. Zato je predsjednik Kriznog stožera za obranu od poplava na prijedlog strunjaka Hrvatskih voda proglasio izvanredno stanje obrane od poplave za Baranju. Sreom, nasip je izdržao i ubrzo je saniran pa nije bilo dodatnih šteta za okoliš u Baranji. Nekoliko dana potom vodostaj Dunava i Drave se poeo sma- njivati pa se voda postupno povukla i iz Kopakog rita. Poplave su stvorile probleme i Hrvatskim šumama pa zbog visokih vodostaja i poplavljenih terena uz naše najvee rijeke Dunav, Savu i Dravu, proljetno pošumljavanje nije obavljeno onako kako je planirano (u proljetnu obnovu šuma planirali su uložiti oko 32 milijuna kuna). Zato su dio sadnica namijenjenih pošumljavanju u tim podrujima iskoristili u drugim dijelovima Hrvatske, a dio pošumljavanja odgoen je do jeseni. Ipak, do sredine travnja uspjeli su zasaditi 2,6 milijuna sadnica razliitih vrsta drvea, od ega najviše (1,2 milijuna sadnica) hrasta lužnjaka. Najviše problema bilo je u Baranji gdje je u nebranjenim podrujima izvan nasipa te u Osjekim podravskim šumama u danima najveeg vodostaja pod vodom bilo više od 20.000 hektara šuma, a voda je ponegdje u depresijama bila visoka i do pet metara. ak je pod vodom bila i zgrada šumarije Ilok. Prema podacima iz Hrvatskih šuma, prilino problema bilo je i na podruju šumarije Stara Gradiška. Zbog otapanja snijega i obilnih kiša porastao je i vodostaj Save, a poplavne vode dugo su se poetkom proljea zadržale u nizinskim posavskim šuma. Poplavljen je bio i dio nizinskih šuma u Parku prirode Lonjsko polje. Zato u gospodarskoj jedinici Meustrugovi (izme- u pritoka Save Velikog i Malog Struga), gdje je voda dosezala visinu od ak tri mjetra, nisu mogli posaditi gotovo 22 tisue sadnica hrasta lužnjaka i 17.250 sadnica poljskog jasena. (D.L.) EKO REVIJA 29 eco review
Page 1 and 2: EKO REVIJA E C O R E V I E W GODIŠ
Page 3 and 4: ZAKON Donesen Pravilnik o gospodare
Page 5 and 6: Zatvara se odlagalište otpada Donj
Page 7 and 8: da taj postupak ne funkcionira, odn
Page 9 and 10: Zagreb-Beograd: regionalna suradnja
Page 11 and 12: janjem otpada te od infiltrirane ob
Page 13 and 14: Zadarskim otocima vraćen čist oko
Page 15 and 16: pnim dnevnim kapacitetom proizvodnj
Page 17 and 18: i Europi kao zemlje koja vodi rauna
Page 19 and 20: Na konferenciji UN-a o okolišu i r
Page 21 and 22: Broj tornada u SAD u velikom porast
Page 23 and 24: 20. godišnjica černobilske katast
Page 25 and 26: Istodobno Hrvatsko nuklearno društ
Page 27: ima, svim meunarodnim konvencijama,
Page 31 and 32: tonim, argumentiranim podacima uini
Page 33 and 34: SMANJITI POTROŠNJU ENERGIJE nja is
Page 35 and 36: Zeleni automobili nadiru Sve je akt
Page 37 and 38: ka je upotreba etanola koji je jeft
Page 39 and 40: Politika grada Freiburga se fokusir
Page 41 and 42: CEROVAČKE PEĆINE - biser ličkog
Page 43 and 44: Pitomi zagorski bregi, isprepleteni
Page 45 and 46: prodao je svoj veliki dvor Klenovni
Page 47 and 48: vjeruje da je pobjegao iz Grke na S
Page 49 and 50: REPORTAŽE I PRIKAZI OSJEČKA TVRĐ
Page 51 and 52: Tu su školovani mnogi svjetski pri
Page 53 and 54: aplja danguba (lat. Ardea purpurea;
Page 55 and 56: REPORTAŽE I PRIKAZI Monografija Br
Page 57 and 58: Eko projekti Hrvatske matice iselje
Page 59 and 60: Osnovna škola Ferdinandovac iz Fer
Page 61 and 62: Vinko Mladineo: Scrap Tires Managem
Page 63 and 64: ear (Ursus Spelaeus) were found on

Eko revija broj 7 - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?