05.02.2014 Views

Ekofiziologija (skripta) - Ishrana bilja

Ekofiziologija (skripta) - Ishrana bilja

Ekofiziologija (skripta) - Ishrana bilja

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

8<br />

se postavlja po planu koji omogućuje utvrđivanje utjecaja svakog pojedinog<br />

elementa ishrane uz procjenu potrebne gnojidbe.<br />

Za izračunavanje potreba u gnojidbi prema Mitscherlichu koristi se sljedeća<br />

jednadžba:<br />

log( A − y)<br />

= log A − cx<br />

Ako se s "a" označi prinos koji se postiže bez gnojidbe nekim elementom, tada<br />

je "b" pristupačna količina hraniva u tlu pa se "b" u dt/ha prem Mitscherlichu<br />

izračunava izrazom:<br />

log( A)<br />

− log( A − a)<br />

b =<br />

c<br />

A = najveći postignuti prinos kod potpune gnojidbe s NPK;<br />

c = činitelj djelovanja hraniva;<br />

x = količina hraniva dodana gnojidbom;<br />

y = postignuti prinos kod x doze gnojiva.<br />

Porast prinosa srazmjeran je veličini parametra c, odnosno u ishrani <strong>bilja</strong> c je<br />

srazmjeran učinku hraniva. Prema Mitscherlichu taj parametar ima različitu<br />

vrijednost ovisno o tome da li se utvrđivanje potrebe za gnojidbom obavlja u<br />

posudama ili u polju, odnosno da li se koristi izvorni oblik jednadžbe ili njeni<br />

izvodi. Za gore navedene jednadžbe u nadziranim uvjetima su c N =0.64;<br />

c P =2.00 i c K =1.33, dok u polju je c N =0.20, c P =0.60 i c K =0.40.<br />

U praktičnoj procjeni potrebe za gnojidbom često se koriste i antilogaritmirani<br />

izvodi originalne jednadžbe Mitscherlicha:<br />

dy<br />

−cx<br />

y = A(1<br />

− e ) ili njen derivirani oblik = c( A − y)<br />

dx<br />

Linearizacijom se mogu dobiti sljedeći korisni izvodi:<br />

y<br />

= 1 −<br />

A<br />

e<br />

−cx<br />

y<br />

−1 = −e<br />

A<br />

−cx<br />

y<br />

A<br />

y<br />

( 1− = −<br />

A<br />

−cx<br />

1−<br />

= e Ln cx<br />

Kod utvrđivanja potrebe u gnojidbi gornji matematički izrazi mogu se prilagoditi<br />

na sljedeći način:<br />

⎡ + ⎤<br />

Y = Y ⎢1-10<br />

-Ki(x0 xi) ili razviti za praktičnu uporabu na sljedeće<br />

m p<br />

⎥<br />

⎣<br />

⎦<br />

načine:<br />

⎛ Yp<br />

- Y<br />

log⎜<br />

⎝ Yp<br />

x<br />

x<br />

0<br />

0<br />

+ x<br />

+ x<br />

i<br />

i<br />

m<br />

⎛<br />

= -<br />

⎜<br />

⎝<br />

⎛<br />

=<br />

⎜<br />

⎝<br />

1<br />

K<br />

⎞<br />

⎟ = - K<br />

⎠<br />

1<br />

K<br />

i<br />

i<br />

i<br />

(x<br />

0<br />

+ x<br />

⎞ ⎡Yp<br />

- Ym<br />

⎤<br />

⎟ × log⎢<br />

⎥<br />

⎠ ⎢⎣<br />

Yp<br />

⎥⎦<br />

⎞ ⎡ Yp<br />

⎤<br />

⎟ × log⎢<br />

⎥<br />

⎠ ⎢⎣<br />

Yp<br />

- Ym<br />

⎥⎦<br />

i<br />

)<br />

Slijedeći primjeri pokazuju neke od načina izračunavanja gnojidbe prema<br />

Mitscherlichovom zakonu (i formulama izvedenim iz tog zakona):<br />

1. Koliki će se postići prinos zrna kod kukuruza kad je utvrđeno 50 kg N min u<br />

tlu?<br />

y<br />

=<br />

m<br />

y p<br />

(1 −10<br />

−0,008×<br />

50<br />

) = 0,6<br />

0.6 × 100% = 60% od najveće mogućeg priroda (y p )<br />

2. Uobičajeno se od potencijalnog prinosa u proizvodnim uvjetima postiže<br />

~70% (y m = y p × 0.70), a može se računati s djelotvornom uporabom gnojiva<br />

do 20% od y m , odnosno to znači do 84% najvećeg mogućeg prinosa za date<br />

uvjete (0.70 × 1.2 = 0.84%). Kolika je potreba u dušiku za taj prinos zrna kukuruza?<br />

⎡ 1 ⎤<br />

log⎢<br />

⎥<br />

⎣(1-<br />

0,84) ⎦ 0,796<br />

(x 0 + xi<br />

) =<br />

= = 99 kg N/ha<br />

K i 0,008<br />

Za dva ili više hranjivih elemenata gornji izraz se može proširiti:<br />

y = A<br />

{ 1−<br />

exp( −c<br />

N)<br />

}{ 1−<br />

exp( −c<br />

P)<br />

}{ 1−<br />

exp( −c<br />

K)<br />

}<br />

N<br />

P<br />

K

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!