Ekofiziologija (skripta) - Ishrana bilja
Ekofiziologija (skripta) - Ishrana bilja
Ekofiziologija (skripta) - Ishrana bilja
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
8<br />
se postavlja po planu koji omogućuje utvrđivanje utjecaja svakog pojedinog<br />
elementa ishrane uz procjenu potrebne gnojidbe.<br />
Za izračunavanje potreba u gnojidbi prema Mitscherlichu koristi se sljedeća<br />
jednadžba:<br />
log( A − y)<br />
= log A − cx<br />
Ako se s "a" označi prinos koji se postiže bez gnojidbe nekim elementom, tada<br />
je "b" pristupačna količina hraniva u tlu pa se "b" u dt/ha prem Mitscherlichu<br />
izračunava izrazom:<br />
log( A)<br />
− log( A − a)<br />
b =<br />
c<br />
A = najveći postignuti prinos kod potpune gnojidbe s NPK;<br />
c = činitelj djelovanja hraniva;<br />
x = količina hraniva dodana gnojidbom;<br />
y = postignuti prinos kod x doze gnojiva.<br />
Porast prinosa srazmjeran je veličini parametra c, odnosno u ishrani <strong>bilja</strong> c je<br />
srazmjeran učinku hraniva. Prema Mitscherlichu taj parametar ima različitu<br />
vrijednost ovisno o tome da li se utvrđivanje potrebe za gnojidbom obavlja u<br />
posudama ili u polju, odnosno da li se koristi izvorni oblik jednadžbe ili njeni<br />
izvodi. Za gore navedene jednadžbe u nadziranim uvjetima su c N =0.64;<br />
c P =2.00 i c K =1.33, dok u polju je c N =0.20, c P =0.60 i c K =0.40.<br />
U praktičnoj procjeni potrebe za gnojidbom često se koriste i antilogaritmirani<br />
izvodi originalne jednadžbe Mitscherlicha:<br />
dy<br />
−cx<br />
y = A(1<br />
− e ) ili njen derivirani oblik = c( A − y)<br />
dx<br />
Linearizacijom se mogu dobiti sljedeći korisni izvodi:<br />
y<br />
= 1 −<br />
A<br />
e<br />
−cx<br />
y<br />
−1 = −e<br />
A<br />
−cx<br />
y<br />
A<br />
y<br />
( 1− = −<br />
A<br />
−cx<br />
1−<br />
= e Ln cx<br />
Kod utvrđivanja potrebe u gnojidbi gornji matematički izrazi mogu se prilagoditi<br />
na sljedeći način:<br />
⎡ + ⎤<br />
Y = Y ⎢1-10<br />
-Ki(x0 xi) ili razviti za praktičnu uporabu na sljedeće<br />
m p<br />
⎥<br />
⎣<br />
⎦<br />
načine:<br />
⎛ Yp<br />
- Y<br />
log⎜<br />
⎝ Yp<br />
x<br />
x<br />
0<br />
0<br />
+ x<br />
+ x<br />
i<br />
i<br />
m<br />
⎛<br />
= -<br />
⎜<br />
⎝<br />
⎛<br />
=<br />
⎜<br />
⎝<br />
1<br />
K<br />
⎞<br />
⎟ = - K<br />
⎠<br />
1<br />
K<br />
i<br />
i<br />
i<br />
(x<br />
0<br />
+ x<br />
⎞ ⎡Yp<br />
- Ym<br />
⎤<br />
⎟ × log⎢<br />
⎥<br />
⎠ ⎢⎣<br />
Yp<br />
⎥⎦<br />
⎞ ⎡ Yp<br />
⎤<br />
⎟ × log⎢<br />
⎥<br />
⎠ ⎢⎣<br />
Yp<br />
- Ym<br />
⎥⎦<br />
i<br />
)<br />
Slijedeći primjeri pokazuju neke od načina izračunavanja gnojidbe prema<br />
Mitscherlichovom zakonu (i formulama izvedenim iz tog zakona):<br />
1. Koliki će se postići prinos zrna kod kukuruza kad je utvrđeno 50 kg N min u<br />
tlu?<br />
y<br />
=<br />
m<br />
y p<br />
(1 −10<br />
−0,008×<br />
50<br />
) = 0,6<br />
0.6 × 100% = 60% od najveće mogućeg priroda (y p )<br />
2. Uobičajeno se od potencijalnog prinosa u proizvodnim uvjetima postiže<br />
~70% (y m = y p × 0.70), a može se računati s djelotvornom uporabom gnojiva<br />
do 20% od y m , odnosno to znači do 84% najvećeg mogućeg prinosa za date<br />
uvjete (0.70 × 1.2 = 0.84%). Kolika je potreba u dušiku za taj prinos zrna kukuruza?<br />
⎡ 1 ⎤<br />
log⎢<br />
⎥<br />
⎣(1-<br />
0,84) ⎦ 0,796<br />
(x 0 + xi<br />
) =<br />
= = 99 kg N/ha<br />
K i 0,008<br />
Za dva ili više hranjivih elemenata gornji izraz se može proširiti:<br />
y = A<br />
{ 1−<br />
exp( −c<br />
N)<br />
}{ 1−<br />
exp( −c<br />
P)<br />
}{ 1−<br />
exp( −c<br />
K)<br />
}<br />
N<br />
P<br />
K