Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
'58 to odstupanje zbog kakvoće di'veta ili izvov;-<br />
nih okolnosti postoje opravdani razlozi.<br />
Prodaja drveta različite kakvoće, raznili<br />
duljina i debljinskih razreda po prosječnoj<br />
cienl nije dozvoljena.<br />
Oblikovanjem utvrđene clene vriede za proizvađača<br />
kao i- za prvog preuzimača ne samo<br />
kod pogodaba »ab šuma« nego također i kod<br />
drugih pogodaba. Dokazani troškovi razvrstavanja<br />
trupaca, prelaganja, prevažanja i t. d.<br />
smiju se dodati dozvoljenim oblikovanim cienama.<br />
Gdje gulenje deblovine ili izvlačenje<br />
drveta po proizvađaču ni^e uobičajeno, to .se<br />
nadnice za taj posao također mogu dodati oblikovanim<br />
cienama. Za svaku prodaju drveta<br />
mora prodavaoc izpostavitl račun u koji moraju<br />
biti uneseni — razlučeno — svi podatci<br />
potrebni za izračunavanje ciena.<br />
Za čitav Reich ustanovljena su pojedina područja<br />
ciena,. koja se niti promjenom granica<br />
političkih kotareva po obćoj državnoj upravi,<br />
ne mogu mienjati.<br />
Po skrižaljkama oblikovanih ciena pojedinih<br />
vrsta drveća i sortlmenata za svaki je razred<br />
dotičnog sortimenta, osim srednje clens<br />
(Mittelpreise, Richtpreise) naznačena još i najniža<br />
te najviša ciena, koja nije dozvoljena prekoračiti.<br />
Te srednje ciene vriede za razred kakvoće<br />
B. Ciene sortimenata kakvoće A ustanovljuju<br />
se dodavanjem izvjestnog postotka<br />
cienama razreda kakvoće B, dok se ciene razreda<br />
kakvoće C određuju odbijanjem izvjestnog<br />
postotka od tih srednjih ciena. Na ovim izloženim<br />
principima sastavljene su skrižaljke<br />
oblikovanih ciena za drvne sortimente pojedinih<br />
vrsta drveća. Tako su na primjer prema<br />
prilogu A naredbe o sječi i unovčenju drvet<br />
u šumsko gospodarskoj godini 1939. (Holzeinschlag<br />
und Holzvenvertung im Forstvvirtschaftsjahr<br />
1939. Rđ. Eri. đ. Rfm vom 1. X.<br />
1938.-III-9100), oblikovane ciene za bukovu đeblovinu,<br />
i u skrižaljci naznačene najniže, srednje<br />
i najviše ciene drveta kakvoće B za »Homa<br />
klase« 2, 3 i 4 i to posebno za svako od 37<br />
područja ciena na koja je teritorij Njemačke<br />
u tu svrhu bio razdieljen. Te su se ciene kretale<br />
prema debljinskim razredima i području<br />
između 9 i 30 RM za 1 ms izrađenih bukovih<br />
trupaca kakvoće B izvučenih na šumsko slagalište.<br />
Ciene za deblovinu razreda kakvoće<br />
A (koja nije sposobna za Ijuštenje, pa se v'<br />
može unovčiti putem dražbe) dobiju se tako<br />
da se ciene naznačene za drvo kakvoće B povećaju<br />
za najviše 30%, dok se ciene za drvo<br />
kakvoće C ustanovljuju snižavanjem tih srednjih<br />
ciena za najviše 50%.<br />
Slično se ustanovile i ciene za izrađenu<br />
borovu deblovinu koje se kreću od 11 do 41<br />
RM i ta se ciena prema vrsti i kakvoći pojedinog<br />
đebljinskog razreda povisuje odnosno<br />
snižava do 50%.<br />
Za smrekovu i jelovu deblovinu kakvoće B<br />
svrstanu u »Homaklase« 2—6 kretale su se<br />
srednje ciene u okviru od 8 do 30 RM. Za neke<br />
dimenzije predviđena su povišenja do 20%, a<br />
za i'azred kakvoće C sniženje do 50%. Na osnovu<br />
istog principa oblikovane su i ciene rudnog<br />
te celuloznog drveta svih vrsta drveća iz<br />
kojih se ti sortimenti izrađuju. Naredbom od<br />
15. slečnja 1940. oblikovane su clene za I razred<br />
kakvoće borovih, ariševih i bukovih željezničkih<br />
pragova i skretnica. Ciene II razreda<br />
ovog sortimenta niže su za 10% od utvrđenih<br />
ciena I razreda. Za oblikovanje ciena borovog,<br />
ariševog, jelovog i smrekovog piljenog drveta<br />
izdana je 1940. posebna obširna naredba (Verordnung<br />
tiber die Preisbildung fiir inlandlsches<br />
Nadel — Schnittholz vom 12. I. 1940. — RGB<br />
1. I. S-59), koja uz skrižaljke ciena sadržaje<br />
obširne i točne upute za klasifikaciju svih vrsta<br />
piljenih sortimenata navedenih vrsta drveća.<br />
Ciene za piljenu bukovinu oblikovane su samo<br />
u Ostmarku, a inače ne.<br />
Glavne naredbe o sječi i izradi drveta, te<br />
oblikovanju ciena obnavljaju se svake godine<br />
uz potrebne izmjene i dopune, koje se odnose<br />
na visinu etata, sječu i izradu drvnih sortimenata,<br />
razdiobu prodajnih područja, način prodaje<br />
nekih sortimenata, te na druge zbog promjene<br />
prilika i potreba, za šumsko gospodarstvo<br />
važne okolnosti, dok jednom utvrđene<br />
ciene ostaju u glavnom nepromjenjene pošto<br />
se niti odnos vriednosti između drveta i svih<br />
ostalih za život potrebnih proizvoda održao nepromienjen.<br />
Na taj se način održava za obću<br />
korist potreban trajan sklad između šumskog<br />
gospodarstva i svih ostalih grana njemačkog<br />
narodnog gospodarstva.<br />
Čitava ova uzpješna šunrskogospodarska<br />
djelatnost ne bi bila<br />
moguća, da nije potpomognuta i da se<br />
obilno ne koristi rezultatima intenzivnog<br />
rada šumarskih znanstvenih<br />
iztraživačkih i pokusnih<br />
zavoda. Njemački su šumarski i gospodarski<br />
stručnjaci već odavno izpravno shvatili, da,<br />
je znanstveno prožimanje preduzeća sredstvo,<br />
koje je najjeftinije, a ujedno i najbrže djeluje<br />
da se ovo intenzivira, jer svako iztraživanjein<br />
postignuto poboljšanje vodi odmah do ušteda<br />
na velikim šumskim površinama. Zato se već<br />
prije posvetila velika pažnja izgradnji i radu<br />
šumarskih znanstvenih zavoda i pokusnih postaja.<br />
Na području predratne Njemačke<br />
postoje i rade 7 pokusnih<br />
postaja i 15 šumarsko-iztraživačkih<br />
zavoda. Obsežni rad tih brojnih pokusnih<br />
postaja i zavoda nije moguće u okviru ovog<br />
članka niti približno prikazati. Organizacija i<br />
rad nekih od njih prikazani su u prijašnjim<br />
godištima Hrvatskog šumarskog lista. Tako" su<br />
u broju 12 šumarskog lista godine 1939. poimence<br />
navedene sve šumske pokusne postaje<br />
i znanstveni zavodi koji su tada na području<br />
Njemačke postojali, te je dalje potanko opisana<br />
organizacija bavarske pokusne postaje u<br />
Miinchenu, kao i obšimo prikazan rad zavoda<br />
za istraživanje prihoda i prirasta u Ebersvv^alde-u.<br />
U broju 11 šumarskog lista godine<br />
1938. te broju 11 godine 1939. prikazan je rad<br />
zavoda za nauku o šumskom radu (Institut<br />
fiir forstliche Arbeitswissenschaft — skraćeno<br />
»Iffa«). Ovom ćemo pak prilikom navesti nekoliko<br />
zanimljivih pojedinosti iz područja rada<br />
prošlih godina nekih drugih zavoda.<br />
U Eberswalde-u je godine 1936. osnovan<br />
zavod za izpitivanje svojstava drveta pod imenom<br />
»Preussisches Holzforschung - institut ,
Change language