Å UMARSKI LIST 3/1943

HRVATSKI
ŠUMARSKI
LIST
GODINA 67. OŽUJAK 1943.
Dr. VLADIMIR SKORIC (Zagreb):
HOLANDSKA BOLEST BRIESTOVA
DIE ULMENKRANKHEIT
1. Pojava bolesti
Već je godine 1921. po prvi puta D. Spierenburg opisala veoma značajno
sušenje i propadanje briestova, koje se počelo javljati u Nizozemskoj počam
od 1919. godine. U prvom radu nije još došla do zaključka da li je ta bolest zarazna
ili možda uvjetovana drugim vanjskim utjecajima. Već iduće godine objavila
je drugu radnju u kojoj dolazi do rezultata da joj je uspjelo iz oboljelih briestova
često uzgojiti u čistoj kulturi gljivu, koja imade karakterističnu plodnu formu
zvanu Graphium, no kadšto i neke bakterije. Ona je dapače izvršila i umjetne infekcije,
no nedovoljno poznavanje načina zaraze nije dovelo do toliko karakterističnih
znakova bolesti da bi mogla stvoriti pouzdan zaključak o uzročnoj vezi te
gljive i ugibanja briestova. Kratko vrieme iza toga izlazi studija M. B. S c h w a r-
zove »Das Zweigsterben der Ulmen, Trauerweiden und
Pfirsichbaume« gdje dotjerano izvođenje čistih kultura dovodi uviek do
istog rezultata t. j. do čiste kulture gljive, kojoj ona daje ime Graphium ulmi M.
B. Schw. Istodobno joj uspjeva dokazati da ta gljiva imade još jednu plodnu formu
zvanu Cephalosporium. Njezini pokusi zaraze sa tom gljivom u jesen dovode
je do zaključka, da je ona uzrokom ugibanja briestova i ako ti znakovi propadanja
niesu bili toliko određeni kao oni u prirodnim prilikama. Isto tako dolazi do
zaključka da bakterije, koje je prigodice izolirala iz bolesnih briestova ne stoje ni
u kakovoj vezi sa tom bolešću. Kraj svega toga javlja se B r u s s o f f sa tvrdnjom
da mu je iz bolesnih briestova uspjelo uzgojiti u čistoj kulturi bakteriju,
koju je nazvao Micrococus ulmi, te da je s njom uspio umjetnom zarazom izazvati
spominjanu bolest briestova. Brussoff nije ostao osamljen sa tom svojom
tvrdnjom, jer su ga u tom sliedili i neki drugi doduše malobrojni pisci. Nakon
što su 1927. von Linden i Zenneck također stalno iz bolesnih briestova izolirale
Graphium ulmi, te dokazale da nastupa venuće briestova i u filtratu tekućine
u kojoj je kultiviran Graphium, razplamsala se opet polemika između dvaju
protivnih tabora. Jedni su dokazivali da je uzrok bolesti Graphium ulmi, a drugi
da su uzročnici te bolesti bakterije. Da bi taj spor izveli na čistac poduzeli su ponovno
ta istraživanja mikolog Wollenweber i bakteriolog S t a p p. Pokusi
ovog posljednjeg, da sa bilo kojom bakterijom izoliranom iz bolesnih briestova,
pa i originalnim kulturama Brussoffa, izazove njihovo ugibanje doveli su do negativna
rezultata, te je dapače istom uspjelo dokazati, da su tako zvane čiste kulture
Brussoffa mješavina raznih organizama što najbolje svjedoči o nadasve
manjkavoj tehnici Brussoffa. Nasuprot tomu je Wollenweberu uspjelo u punoj
mjeri potvrditi prijašnja istraživanja onih, koji su navodili Graphium ulmi kao uzročnika
bolesti i to ne samo time što mu je svagda uspjevala čista kultura gljive
iz zaraženih briestova i nalaz micelija gljive u trahejama, već je još važnije, uspjelo
mu je umjetnom zarazom tom gljivom izazvati tipično oboljenje i ugibanje
briestovih stabalca. Istovremeno sa Stappom i Wollenweberom izvršila je takova
istraživanja i Ch. B u i s m a n, koja je također došla do istog rezultata, no pri tom
opsežnim infekcionim pokusima dokazala da je najpovoljnije doba za infekciju
65