Å UMARSKI LIST 7-8/1963

7-8
1963
'A

ŠUMARSKI
LIST
GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA NR HRVATSKE
Redakcijski odbor:
Dr Milan Androić, dr Roko B e n i ć. ing. Žarko Hajdin. dr Dušan K 1 e p a c,
ing. Josip P e t e r n e 1. dr Zvonko Potočić, ing. Josip S a f a r
Glavni i odgovorni urednik:
Ing. Vjekoslav Cvitovac
Tehnički urednik:
Ing. Đuro Knežević
7 — 8 SRPANJ — KOLOVOZ 1963.
Č L A N C I — A R T I C L E S — A U F S Ä T Z E
Prof. dr Dušan Klepac: Kretanje drvne mase i produkcije na pokusnim plohama u
gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac« — Movement of growing-stock and yield on the
experimental plots in the management unit »Josip Kozarac« — Le mouvement du volume
sur pied et de la production sur les places d'experience dans l'unite d'amenagement
»Josip Kozarac« — Die Bewegung der Holzmasse und der Produktion auf den Versuchsflächen
in der Wirtschaftseinheit »Josip Kozarac«.
Ing. Dimitrije Bura: Ekonomski značaj zaštite šuma od požara — Economic significance
of protection of forests against fire — Signification economique de la protection
des förets contre le feu — Die wirtschaftliche Bedeutung des Schutzes der Wälder
gegen Feuer.
Ing. H a 1 i d S a raj li ć: Stabilizacija terena primjenom konturnih rovova i gradona —
Terrain stabilization by application of contour trenches and »gradoni« — Fixation du
terrain par l'application des fosses et des »gradoni« le long de courbes de niveau —
Terrainstabilisierung durch Anwendung von Konturgraben und »Gradoni«.
Ing. I v a n O š t r i ć: Mogućnost rentabilnog uzgajanja topolovog celuloznog drva u namjenskim
picntažama — Possibility of remunerative growing of Poplars in plantations for
pulpwood — La possibility de cultiver d'une maniere remuneratrice les peupliers pour
le bois ä päte dans les plantations — Die Möglichkeit rentabler Anzucht der Pappel in
Anpflanzungen für Zelluloseholz.
Prof. dr Milan Anić: Utjecaj stajskog .gnoja na razvitak kultura hrasta lužnjaka —
Effect of stable manure on the development of Pedunculate Oak plantations — L'effet
du furnier sur le developpement des plantations de Chene pedoncule — Wirkung des
Stallmistes auf die Stieleichenkulturen.
Ing. Zvonimir T o m a c: Razmatranja o fitocenološkoj terminologiji — Considerations
on phytocoenological terminology — Considerations concernant la terminologie phytocenologique
— Betrachtungen über die phytozönologische Terminologie.
Razne teme i prikazi — Various Topics and Keports — Differentes questions et comptes rendus
— Verschiedene Themen und Berichte.
Društvene vijesti — Society News — Nouveautes sociales — Vereinsnachrichten.
Domaća struča literatura — Domestic Technical Literature — Litterature technique du pays
Einheimische Fachliteratur.
Strana stručna literatura — Foreign Technical Literature — Litterature technique etrangere —
Ausländische Fachliteratur.
Nekrolog — Obituary Note — Notice necrlogique — Nachruf.
Naslovna slika: Slavonska hrastova šuma — Foto: Prof. Ivo Horvat

SU MARSKI
GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE
LIST
GODIŠTE 87 SRPANJ — KOLOVOZ GODINA 196S.
KRETANJE DRVNE MASE I PRODUKCIJE NA POKUSNIM
PLOHAMA U GOSPODARSKOJ JEDINICI »JOSIP KOZARAC«
PROF. DR DUŠAN KLEPAC
U Šumarskom listu br. 8—9 od 1959. godine objavljeni su prvi rezultati obračuna
prirasta po kontrolnoj metodi u srednjedobnim mješovitim sastojinama
Posavskih hrastovih šuma za vremensko razdoblje od 1950—1955. godine.* Ti
su rezultati pokazali da je godišnji tečajni prirast u istraživanim pokusnim plohama
iznosio oko 10 m 3 /ha uzimajući u obzir samo stabla dominantne etaže.
Donja etaža stabala učestvovala je samo sa oko 10% u sveukupnoj produkciji.
U vremenskom intervalu od 1950—1955. nije bilo na tim pokusnim plohama
nikakve sječe tako da smo u prvoj (1950) i drugoj (1955) inventuri imali jednaki
broj stabala. U tom je slučaju produkcija bila jednaka prirastu.**
Kako istraživane pokusne plohe (prva u odjelu 157, šesta u odjelu 165, četvrta
i treća u odjelu 155) nismo prorjeđivali u toku prve kontrolne periode
{1950—1955. godine), odlučili smo prof, dr M. Plavšić i ja te plohe jako prori-
Tabela 1.
Pokusna ploha
Drvna masa
gornje etaže prije
prorede po hektaru
Drvna masa
posječenih stabala
iz gornje etaže
.po hektaru
Intenzitet
prorede
-•10O
M
M
m 3
E
•/•
Prva
(odjel 157)
Šesta
(odjel 165)
Četvrta
(odjel 155)
Treća
(odjel 155)
423.52
292.14
344.08
297.60
57.34
57.66
86.12
7.24
•
14
20
25
2
* M. Plavšić i D. Klepac: Utvrđivanje prirasta po kontrolnoj metodi na pokusnim
plohama gospodarske jedinice »Posavske šume« u šumariji Lipovljani, Šum. list
1959, str. 257—270.
** D. Klepac: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb 1963.
2,57

jediti i ispitati kako će jake prorede utjecati na prirast prorjeđenih sastojina.
Prorede smo izvršili poslije druge inventure, tj. u proljeće 1956. godine. Primijenili
smo visoke prorede jakog intenziteta vadeći stabla iz gornje etaže izuzevši
treću pokusnu plohu u odjelu 155, koju smo zadržali kao kontrolnu — neprorjeđenu
— plohu gdje smo koristili samo slučajne prihode. S obzirom na to, da
<
X
o
J
sä
i i
«6
*3
1-5 *
S3
PS5
Sa
* s
OD 3
a«
z%
>§
<
H
«
er
UJ
X
o
<
o
or
CL
3
Ol
X
o
CL
<
<
z
>
a.
a
x
o
z
o
0.
a
o
c
E
o
o
o
to
o
o
O
o
X
o
2
o
0.
UJ
UJ
U)
tn
u>
*"
_)
LU
"S
Q
O
«o
e
m
6
o
CO
V,
\ x /\
\/\
\/ \
\
V/0\
1
\7yX
1
o
o
t
;
258

donja etaža stabala učestvuje u produkciji samo sa oko 10% a ima uglavnom
biološko-zaštitnu funkciju, ograničili smo se samo na stabla gornje etaže, koju
smo ustvari prorijedili različitim intenzitetima kako je to navedeno u tabeli 1.
Ako uzmemo u obzir samo hrast lužnjak u gornjoj etaži, intenziteti prorjeđivanja
nešto su drugačiji. Donosimo ih u tabeli br. 2.
I
x
o
/
o
a
ct
>
Z
Z>
X-
o
a
C*> O T> tf>
e -
IO
E
o
o
o
IO
e
o
ej
o
OJ
o
258

Pokusna ploha
Drvna masa hrasta
lužnjaka u gornjoj
etaži prije prorede
po hektaru
M
Tabela 2.
Drvna masa po- Intenzitet
sječenih hrasto- prorede
vlh stabala iz gor- E
nje etaže po i = — • 100
hektaru M
E
ni'
•/•
Prva
(odjel 157)
271.00
36.90
14
Šesta
(odjel 165)
236.90
36.42
15
Četvrta
(odjel 155)
Treća
(odjel 155)
325.98
253.18
81.72
4.76
25
2
Iz tabele 1 i 2 se vidi, da smo sastojine na našim pokusnim plohama prorijedili
jakim intenzitetom od 10—25%. Treća je pokusna ploha ostala praktički
neprorjeđena.
Da bi ispitali kako utječu prorede na prirast odnosno na produkciju sastojina,
izvršili smo nakon šest godina treću inventuru drvne mase u navedenim
pokusnim plohama. Pritom smo upotrijebili istu metodu mjerenja kao i pri prve
dvije inventure. Ta je metoda opisana u knjizi Klepac: »Rast i prirast šumskih
vrsta drveća i sastojina«, 1963. na str. 199—212.
Obračun produkcije izveli smo za svaku pokusnu plohu posebno na dva načina,
prvo, za sastojinu kao cjelinu i drugo, po stepenima opsega i to onako kako
je to navedeno u spomenutoj knjizi na str. 208—210. Obračun produkcije na dva
načina pruža kontrolu rada i daje uvid u to kako je sastojina i kako su pojedina
stabla rasla u vremenskom intervalu od 1955—1961, tj. između druge i treće inventure.
Zbog jednostavnosti ispuštamo ovdje obračun produkcije te u tabeli 3
Tabela 3.
Pokusna ploha Intenzitet Prosječna godišnja produkcija u mVha
prorjeđivanja 1950^1955 g. 1955—1961 g. .
Prva
(odjel 157)
Šesta
(odjel 165)
Četvrta
(odjBi 155)
Treća
(odjel 155)
14
20
25
2
10.70
10.35
11.09
9.59
9.76
7.74
9.37
9.84
260

donosimo konačne rezultate. U toj tabeli naveli smo pored intenziteta prorjeđivanja
prosječnu godišnju produkciju po hektaru u prvoj (1950—1955) i drugoj
periodi (1955—1961).
Ovi se rezultati odnose na sva stabla u gornjoj etaži. Ako uzmemo u obzir
samo hrast lužnjak u gornjoj etaži, imamo nešto drugačije rezultate, koji se nalaze
u tabeli 4.
Tabela 4.
Pokusna ploha
Intenzitet
iprorjiedivanja
'»/o
Prosječna produkcija u m a /ha
1950—1955: g. 1955—1961 g.
Prva
(odjel 157)
14
8.40
6.33 ,
Šesta
(odjel 165)
15
9.27
6.77
Četvrta
(odjel 155)
25
10.87
8.85
Treća
(odjel 155)
2
8.58
8.51
Navedeni rezultati su grafički prikazani na si. 1. S lijeve strane te slike prikazano
je kretanje drvne mase na panju na pokusnim plohama za vrijeme od
1950—1961. godine; prva inventura izvršena je 1950, druga 1955. i treća 1961.
Poslije druge inventure izvršena je proreda. Na desnoj strani slike prikazano
je kako se kretala produkcija u tom vremenu.
Uspoređujući produkciju na našim pokusnim plohama u prvoj periodi
(1950'—1955) prema produkciji u drugoj periodi (1955—1961) vidimo ovo:
— u drugoj periodi produkcija je ostala na gotovo istom nivou samo na trećoj
pokusnoj plohi (u odjelu 155), koju nismo prorjedivali.
— na svim ostalim pokusnim plohama, koje smo prorjedivali, produkcija je smanjena.
Pad produkcije u usporedbi na prvu periodu iznosi:
za sve vrste drveća
u gornjoj etaži
za hrast u gornjoj
etaži
na prvoj plohi
(odjel 157) 0.94 mVha ili 9 i; Vo 2.07 rrrVha ili 23 a! o
na šestoj plohi
(odjel 165) 2.61 mVha ili 25 a /o 2.50 m 3 ha ili27'°/o
na četvrtoj plohi
(odjel 155) 1.72 mVha ili 16'Vn 2.02 m 3 ,ha ilil^/o
— najveće smanjenje produkcije zabilježeno je na šestoj pokusnoj plohi (odjel
165), jer je drvna masa poslije prorede pala ispod »kritične granice«.
261

LA FLUCTUATION DU VOLUME SUR PIED ET DE LA PRODUCTION SUR LES
PLACES D'EXPERIENCE DE L'UNITE DAMfiNAGEMENT »JOSIP KOZARAC«
par le Prof, dr Dušan Klepac
Dans le »Šumarski list«, No 8/9, 1959, ont ete publies les premiers resultats du
calcul de l'accroissement d'apres la methode du contröle dans les peuplemants melanges
d'äge moyen es forets de chene de la Posavine dans la periode de 1950 ä 1955*.
Ces resultats ont demontre que l'accroissement courant annuel dans les places
d'experience examinees etait d'environ 10 m :i /ha ne prenant en consideration que
les tiges d'etage dominant. Dans la production totale l'etage inferieur des arbres ne
participait qu'avec le pourcentage d'environ de 10%. Dans la periode de 1950 ä 1955
aucune coupe n'a ete faite dans le places d'experience de sorte que dans le premier
inventaire (1950) ainsi que dans le second on a constate le meme nombre de tiges. Dans
ce cas la production etait egale ä 1'acroissement.**
Etant donne qu'au cours de la premiere periode (de 1950 ä 1955) nous n'avons
pas applique d'eclaircies aux places d'experience (dont la premiere se trouvait dans
la parcelle No 157, la sixieme dans la parcelle No 165, la quatrieme et la troisieme
dans la parcelle No 155), M. Prof. Plavsic et moi, nous avons decide d'y effectuer
des eclaircies fortes et d'examiner comment ces fortes eclaircies influemceraient sur
l'accroissement đes peuplements eclaircis. Les eclaircies ont ete executeeä ä la suite
du second inventaire, c'est-ä-dire au printemps de 1956. Nous avons applique Ies
eclaircies par le haut đ'une forte intensite, enlevant des tiges de l'etage superieur,
ä l'exeption de la troisieme place d'experience se trouvant dans la parcelle No 155
retenue comme place temoin — non eclaircie — oü Ton n'a utilise que les pnoduits
accidentels. Etant donne que l'etage inferieur ne participe ä la production qu'avec
le pourcentage d' environ de ltfVo et qu'il a principalement une function biologique
et protecrice, nous nous sonimes bornes seulement ä des tiges de l'etage superieur
oü nous avons execute des eclaircies de differentes intensites comme indique dans
le tableau No 1. Si nous ne prenons en consideration que le chene pedoncule dans
l'etage superieur, alors les intensites d'eclaircies sont un peu differentes. Nous les
donnons dans le tableau No 2.
Tableau No 1.
Place Volume de l'etage Volume de tiges Intensite de
d'experience superieur avant enlevees de l'eclaircie
1'eclaircie par ha l'etage superieur E
M par ha i = — ' 100
E
M
,'~~.
lere
(parcelle No
6eme
(parcelle No
4eme
(parcelle No
3eme
(parcelle No
157)
165)
155)
155)
423,52
292,14
344,08
297,60
57,34 14
57,66 20
86.12 25
7,24 2
•M. Plavsic et D. Klepac: Determination de l'accroissement d'apres la
methode du contröle sur les places d'experience dans l'unite d'amenagement de »Posavske
šume« (Forets de la Posavine) faisant parte de inspection de Lipovljani,
Šum. list, 1959, pp. 257—270.
** D. Klepac: La croissance et l'accroissement des arbres forestiers et des
peuplements, Zagreb 1963.
262

Tableau No 2.
Place
d'experience
Volume de chene
pedoncule dans
Petage superieur
avant l'eclaircie
par ha
M
Volume de tiges
de chene enlevees
de Ptage superieurpar
ha
E
m 3
Intensite de
l'eclaircie
E
i = • 100
M
*/i
lere
(parcelle No
ßerne
(parcelle No
4eme
(parcelle No
3eme
(parcelle No
157)
165)
155)
155)
271,00
236,90
325.98
253,18
36,90
36,42
81,72
4,76
14
15
25
2
Sur les tableaux No 1 et No 2 on voit que nous avons pratique dans no;S places
d'experience les eclaircies d'une intensite de 10 ä 25°/o. La troisieme place d'experience
est restee pratiquement non-eclaircie.
Pour voir comment les eclaircies influenceraient sur l'accroissement ou sur la
production des peuplements, nous avons effectue apres Pintervalle de six ans le troisieme
inventaire du volume sur pied dans les places d'experience mentionnees. Nous
y avons applique la meme methode comme dans les deux inventaires precedents.
Cette methode a ete decrite dans le livre de Klepac: »iLa croissänce et l'accroissement
des arbres forestiers et des peuplements«, 1963, pp. 199—212.
Le calcul de la production a ete fait pour chaque place d'experience separement au
moyen de deux methodes, premierement pour le peuplement en tant qu'ensemble
et deuxiemement selon les categories de circonference de fagon comme indique dans
le livre mentionne pp. 208—210'. Le calcul de la production effectue de deux manieres
rend possible le eontröle du travail et donne une idee de la vitesse de croissance du
peuplement et des tiges individuelles dans Pintervalle de 1955 ä 1961 c'est-ä-dire
entre le deuxieme et le troisieme inventaire. Pour des raisons de si:mplification nous
supprimons ici le calcul de la production et nous donnons dans le tableau No 3
les resultats finaux. A cöte de 1'intensite d' eclaircie nous indiquons dans ce tableau
aussi la production annuelle moyenne par ha dans la premiere periode (de 1950 ä
1955) et dans la deuxieme periode (de 1955 ä 1961).
Tableau No 3.
Place
d'experience
Intensite Production annuelle moyenne en m 3 /ha
d'eclaircie °/o de 1950 ä 1955 de 1955 ä 1961
lere
(parcelle No 157)
gerne
(parcelle No 165)
4eme
(parcelle No 155)
3eme
(parcelle No 155)
14
20
25
2
10.70
10,35
11,09
9,59
9,76
7,74
9,37
9.84
• Ces resultats se rapportent ä toutes les tiges dans Petage superieur. Si dans
l'etage superieur nous ne prenons en consideration que les tiges du chene pedoncule,
alors nous obtenons les resultats un peu differents presentes dans le tableau No 4.
263

Tableau No 4-
Place Intensite Production moyenne en m 3 /ha
d'experience d'eclaircie '°/o de 1950 ä 1955 de 1955 ä 1961
lere
(parcelle No 157) 14 8,40 6,33
ßeme
(parcelle No 165) 15 9,27 6,77
4eme
(parcelle No 155) 25 10,87 8,85
3eme
(parcelle No 155) 2 8,58 8,51
Les resultats indiques sont presentes grafiquement sur la figure No 1. Du
cote gauche de cette figure est presente la fluctuation du volume sur pied dans les
places d'experience pendant la periode de 1950 ä 1961; le premier inventaire a ete
execute en 1950, le deuxieme en 1955 et le trojsieme en 1961. L'eclaircie a ete effectuee
ä la suite du deuxieme inventaire. Au cote gauche de la figure No 1 est presente
la fluctuation de la production dans cet Intervalle.
Si Ton compare la production sur nos places d'experience accomplie dans la
premiere periode (de 1950 ä 1955) avec la production de la deuxieme periode (de 1955
ä 1961) il en resulte que:
— dans la deuxieme periode la production est restee presqu'au meme niveau maist
seulement ä la troisieme place d'experience (dans la parcelle No 155) oü I'eclairicie
n'a pas ete appliquee.
— sur toutes Ies autres places d'experience oü les eclaircies ont ete ' appliquees la
production a diminue. La diminution de la production en comparaison avec la
premiere periode est:
Pour toutes les especes
d'arbre ä l'etage superieur
Pour le chene seul
ä 1'etage superieur
Dais la premiere
place d'experience
(parcelle No 157)
0,94 m 3 /ha ou 9% 2,07 m 3 /ha ou 25 p /o
Dans la sixieme
place d'experience
(parcelle No 165)
2,61 m 3 /ha ou 25°/o 2,50 m 3 /ha ou 27°/o
Dans la quatrieme
place d'experience
(parcelle No 155)
1,72 mVha ou lGVo 2,02 m 3 /ha ou 19 8 /»
la diminution maximale de la production a ete enregistree dans la sixieme place
d'experience (parcelle No 165), parce que le volume sur pied ä la suite d'eclaircie
est tombe au-dessous de la »limite critique«.
264

EKONOMSKI ZNAČAJ ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA*
1. Šumski fond Jugoslavije
ING. DTMITRIJE BURA
Značaj šuma u privredi i životu zajednice treba posmatrati i ceniti sa dva
aspekta:
— proizvodnog, tj. po ulozi u proizvodnji drveta kao sirovine za industrijsko
i drugo korišćenje, i
— zaštitnog, tj. po njenom pozitivnom utjecaju na biološki život ljudi i
ostalih organizama na zemlji.
Od ukupne površine Jugoslavije (25.574 hilj. ha) na šume otpada 8.830 hilj.
ha ili 35%.
Od ove površine 70% su društvene šume, a 30% privatne. Po vrsti drveća
otpada 71% na lišćare a 29% na četinare. Ukupna drvna masa svih šuma ceni
se na cea 1 milijardu m 3 drveta.
Prema ocenama i izvršenim merenjima smatra se da bi ukupni prosečni
godišnji prirast svih šuma mogao da se kreće oko 20 mil. m' 3 bruto mase, što
iznosi nešto ispod 3 m 3 po 1 ha godišnje. Isto tako se ceni da se godišnje sečie
u šumama svih kategorija vlasništva kreću, već duži niz godina, u granicama
prirasta, što znači da je u cilju obezbeđenja potrajnosti gospodarenja sa šumama,
primenjen princip pravilnog gospodarenja tj. »da se koristi, odnosno
seče. onoliko koliko drveta u šumi priraste«.
Perspektivne mogućnosti i proizvodni potencijal šuma •— (šumske privrede)
i industrije za preradu drveta su neosporno veliki. Na nekoliko savetovanja ovo
pitanje je posebno razmatrano i došlo se do konstatacije da se sa određenim
šumskim uzgojnim zahvatima u prirodnim šumama i podizanjem plantaža brzorastućih
vrsta šumskog drveća može povećati proizvodnja (prirast) i obim seča
od sadašnjih 20 miliona m :i na 22,5 miliona m 3 godišnje do kraja 1965. a sprovođenjem
daljih mera na intenziviranju šumske proizvodnje, moguće je u narednom
periodu, za narednih 15—20 godina, povećati šumsku proizvodnju na
45—50 miliona m 3 bruto mase godišnje (zavisno od visine ulaganja).
Po površini se šuma i po zalihama drveta u šumskom fondu Jugoslavija
nalazi među nekoliko evropskih zemalja, najbogatijih šumama. Međutim, po
tehničkim uslovima proizvodnje i korišćenja drveta, naša zemlja je još znatno
ispod prošeka evropskih zemalja. No već izvršena i tekuća investicijska ulaganja
u šumarstvu i industriji za preradu drveta obezbeđuju brz razvoj ovog
* Dana 27. i 28. VI 1963. održano je u Beogradu Prvo jugoslavensko savetovanje
o zaštiti šuma od požara, na kome je iznet ovaj uvodni referat, i donosi Sie u nešto
skraćenom ob'mu.
265

lanca privrede, tako da se može očekivati da će Jugoslavija za relativno kratko
vreme dostići nivo najnaprednijih zemalja u industrijskoj preradi drvne sirovine.
2. Značaj šuma za razvoj privrednih grana koje koriste drvo
Uz rudna bogatstva (obojeni metali i dr.), energetske izvore i poljoprivredni
potencijal, šumski fond čini jednu od ključnih, perspektivnih privrednih osnova
naše zemlje; ovo zbog toga, što drvo — i pored njegove široke zamene — zbog
stalnog porasta stanovništva u svetu i proširivanja njegove upotrebe (u prirodnom
ili prerađenom obliku) na nova područja potrošnje ostaje trajno industrijska
sirovina.
Drvo je sirovina za čitav niz privrednih grana i delätnosti. Ona ima veoma
široku primenu, počevši od drveta za ogrev i građevinski materijal do celuloze,
papira i veštačkog vlakna, i mnogih drugih proizvoda mehaničke i hemijske
transformacije drvne materije.
Naročito je značajna široka rastuća upotreba u hemijskoj preradi, pre svega
u industriji papira, lepenke, celuloznih tkanina (veštačke svile), a u novije
vreme i u proizvodnji krme za stoku, šećera, alkohola, kvasca, proteina. Pored
toga iz drveta se dobija (ekstrahuje ili destiluje) smola, eterično ulje, masti,
boje, tanin i znatan broj drugih proizvoda.
Od 39 naših privrednih grana, drvo i proizvode od drveta koristi 29 grana.
Bruto proizvod (ukupni prihod) je jedan od objektivnih pokazatelja ekonomskog
značaja određene privredne oblasti ili grane. Prema podacima koje
vodi statistika (i koja ne obuhvata šumarstvo u celini) bruto proizvod šumarstva,
drvarske industrije i industrije celuloze i papira iznosio je 1960. god.
ukupno 292.099 milijardi dinara, od toga: u šumarstvu 56.747; u drv. industriji
183.187; i u industriji celuloze i papira 52.165 milijardi dinara.
Smatra se, da bi se bruto proizvod šumarstva i industrije za preradu drveta
mogao — uz savremeno industrijsko korišćenje šumske sirovinske baze samo
u prirodnim šumama povećati za 2 do 3 puta. Prirodni i društveni uslovi omogućavaju
da se drvna sirovinska baza, plantažnom i drugom sa vremenom proizvodnjom
drveta, još znatno proširi, a time i dalje povećava ukupni prihod
privrednog lanca šurnarstva — industrije drveta.
Poseban ekonomski značaj šuma i drveta leži u izvozu industrijskih proizvoda
na bazi drveta. Izvoz: proizvoda šumarstva, drv. industrije i industrije
celuloze i papira dostigao je u 1959. godini preko 22 milijarde, a u 1961. godini
preko 24 milijarde deviznih dinara. Prema tome, privreda na bazi drveta učestvovala
je u ukupnom izvozu zemlje u ovom periodu sa okruglo 25° o. Poznato
je. međutim, da je ovaj izvoz u prvim posleratnim godinama dostizao i preko
30 fl i), od našeg ukupnog izvoza. Značajno je pri tom istaći, da se radi o izvozu
proizvoda koji angažuju najmanje uvoznih sirovina i reprodukcijskog materijala.
S obzirom da naša zemlja ima veoma povoljan geografski položaj prema
zemljama deficitarnim drvetom, postoje uslovi za stalno povećanje ovog izvoza;
u tome se ogleda značaj našeg šumarstva i šuma u sklopu celokupne nacionalne
privrede.
3. Značaj šuma za razvoj titrističke i lovne privrede
Domaći i strani turizam i lov kao organizovane privredne delatnosti dobijaju
i kod nas iz godine u godinu sve veći značaj. Za ocenu razvijenosti naše
266

turističke privrede, koja danas oštro protivureei njenim stvarnim mogućnostima,
mogu da posluže nekoliko interesantnih pokazatelja nekih evropskih
zemalja. Tako, bruto devizni promet od turizma (bez turističkog saobraćaja)
iznosio je u 1961. godini:
Austrija
Svajcarska
Francuska
Italija
Grčka
Jugoslavija
278 mil. dolara
342 mil. dolara
565 mil. dolara
755 mil. dolara
60 mil. dolara
20 mil. dolara
(u 1962. 30,8 mil. dolara)
Ako se uporede naši uslovi — šumovitost, jezera, reke, razuđenost morske
obale, klimatske pogodnosti, obilnost i raznovrsnosti ishrane i dr. — sa uslovima
u navedenim zemljama, vidi se da u ovom pogledu postoje kod nas izvanredne
mogućnosti povećanja društvenog prihoda, naravno, pod uslovom da
se u ovu privrednu granu ulože određene investicije. Izgradnjom automobilskih
putova i potrebnih turističkih i ugostiteljskih kapaciteta i pošumljavanjem turističkih
objekata i njihove okoline, naše mogućnosti se u ovom pravcu brzo proširuju
i poboljšavaju. To se zapaža iz sledećih podataka:
Dinamiku razvoja našeg turizma najbolje ilustruju nekoliko pokazatelja,
gde se vidi da se broj turista 1938. g. kada je iznosio 1,007.001 povećao u 1962.
na 5,245.052.
Devizni priliv iz turizma bio je, prema evidenciji Narodne banke:
Bez saobraćajnih
Sa saobraćajnim
usluga
uslugama
1961. godine 20,143.300 dolara 26,186.300 dolara
1962. godine 30,888.700 dolara 40,155.400 dolara
ili indeks 153.
U odnosu na ukupni devizni trgovinski saldo, to iznosi u 1961. god. 10,3%
a u 1962. god. 40,1%.
Koliki je značaj šuma u odnosu na ukupni turistički prorriet najbolje se
vidi iz broja noćenja u odnosu na turističke objekte vezane za šumovitost, zelenilo
i prirodu u 1961. i 1962. godini:
Broj noćenja turista
a) u objektima vezanim za šumu 39,488.977 83%
b) nezavisno od šume 7,703.886 17%
Ukupno: 47,192.883 100%
Ovaj pokazatelj od 83 n 'o noćenja koja su u ukupnom turističkom prometu
bila u većoj ili manjoj meri vezana za objekte u šumi ili njihovoj neposrednoj
blizini, najobjektivnije svedoči da je turizam, tesno povezan sa šumom. O ovoj
činjenici treba posebno voditi računa kad je reč o zaštiti šuma od požara uopšte,
a posebno onih u blizini turističkih objekata.
Ako se analiziraju naši razvijeni turistički objekti i mesta, kako u planinama
tako i na moru i jezerima, kao što su: Bled, Slovenački Alpi, Plitvice, Opa-
267

tija, Rab, Zadar, Makarska, Dubrovnik (Lapad, Lokrum), Durmitor, Jahorina,
Vrnjačka Banja, Fruška Gora, Ohrid i dr. —• može se konstatovati da se turizam
razvio baš u krilu šuma, za razliku od susednih mesta gde je on u zastoju dobrim
delom upravo radi pomanjkanja šume.
Neke momente vezane za razvoj novih oblika turizma, tj. turizma vezanog
za automobilizam i kampove u šumi, treba posebno istaći. Izgradnjom autoputa
i šumskih putova i brzim razvojem automobilizma stvaraju se sve veće mogućnosti
razvoja ovih oblika turizma. Međutim, sa ovim turizmom šumama prete uvećane
opasnosti od požara, pa se odbrana šuma mora učiniti što efikasnijom i
usklađivati sa novijim kretanjima u turizmu. Prirodne lepote naših šumovitih
predela postaju svakim danom sve pristupačnije i pobuđuju sve veći interes
domaćih i stranih turista. Po raznolikosti flore i faune Jugoslavija je najbogatija
zemlja u Evropi. Od mediteranske do alpske flore, od tople morske obale do alpskih
glečera može se stići u jednom danu, a to sve čini veliku prednost u
turističkom pogledu.
Lovni turizam i ribolov pobuđuje sve više interesa kod velikog broja lovaca
i ribolovaca.. Broj lovaca i ribolovaca kod nas, a još više u susednim zemljama,
naglo raste. Naši pitoreskni predeli i vodotoci u njima, bogati raznovrsnom divljači
i ribom, dobijaju sve veći značaj i za ovaj vid turizma i stiču sve povoljniji
glas u Evropi.
4. Zaštitna funkcija šume
Šume imaju, pre svega, neposredni i veliki uticaj na vodni režim kraja i
zaštitu zemljišta od erozije. Šumska vegetacija veoma povoljno utiče na zadržavanje
površinskih tokova vode od kiše, snega i reguliše režim postepenog
oticanja i isparavanja atmosferskih voda. Poznata je činjenica da šume mogu da
prime i zadrže daleko veće količine oborina, a da ne nastanu ni poplave ni delovanje
erozije, što se kod nas najbolje može zapaziti na mnogim primerima.
Poljozaštitni šumski pojasevi i šume stvaraju povoljan mikroklimat i štiti
useve i voćke od vetra i osiguravaju stabilnost i sigurnost proizvodnje.
Od ne manjeg značenja je i blagotvorni uticaj šume na klimatske prilika
jednog područja, naročito u pogledu ublaživanja temperaturnih ekstremnosti
i regulisanja režima apsolutne vlažnosti, što se sve vidno odražava na prinosima
u poljoprivredi, pogotovu u voćarstvu.
Šuma u neposrednoj blizini industrijskih naselja i gradova ima još i poseban
rekreativni značaj. Potreba ljudi, koji stalno rade u zatvorenim prostorijama,
slabo provetrenim ili čak u zagušljivim prostorijama, da izađu na kraći izlet
ili u šetnju u prirodu, dakle u šumu, postaju sve neophodnija i o njoj se u savremenom
urbanizmu i organizaciji naselja vodi računa isto tako kao i o potrebi
za vodom i izvorima životnih namirnica.
Suma po svojoj ulozi u odbrambenoj sposobnosti zemlje ima poseban značaj.
Kroz ćelu našu stariju i noviju istoriju šume su bile glavna i najsigurnija
uporišta za pružanje otpora stranim zavojevačima.
Napred su više ili manje dotaknute samo neke glavnije funkcije šuma, odnosno
njihov značaj u privredi i životu zemlje. Jasno je da se ćeli niz zaštitnih i
indirektno korisnih funkcija i doprinosa šume, (na primer u klimatskom i vodnom
režimu, turizmu, zaštiti od erozije i si.) praktično ne može novčano iskazati,
268

ali se zato one sa objektivnošću moraju ceniti i uzeti u obzir kad se želi sagledati
celokupni društveni značaj šuma.
5. Stete od šumskih požara
U našim klimatskim uslovima, u određena godišnja doba (periodi suše),
u šumama je veoma lako izazvati požar. Zato je i u našoj prošlosti vatra odigrala
značajnu ulogu u razvoju i širenju poljoprivrede. Pa i do naših dana, požarima
i krčenjem dobijao se znatan deo poljoprivrednih obradivih površina.
Veliki broj uzurpacija zemljišta u državnim šumama nastajao je paljenjem
najboljih šuma, jer tamo gde je dobra šuma, duboko je i plodno zemljište.
Naši narodi, od svog dolaska na Balkan, bili su stalno i u neprekidnoj borbi
sa raznim zavojevačima. Geografski položaj naše zemlje, koja se nalazi na glavnom
putu između istoka i zapada, vodio je sve zavojevače preko njene teritorije.
To je prisiljavalo našeg čoveka da zalazi dublje u šumu, da bude što više
nomad-stočar i ratnik nego mirni zemljoradnik. Samim tim on je morao često
menjati prebivališta, koja je prilagođavao svojim potrebama uglavnom paljenjem
i krčenjem šume. Osvajači su često palili naselja i kolibe po šumama, a to
je uzrokovalo i šumske požare. U borbama često su šume paljene da bi se u
njima uništili ratnici. Prilikom opsade gradova i vojnih položaja i radi bezbednosti
duž putova, paljen je i sečen pojas šume da se vojska može sigurnije
kretati. Vatra je upotrebljavana da se uništi otpor naših naroda i tako su između
ostalog i sa šumskim požarima nastale velike goleti na primorskom delu Krša,
u Srbiji i Makedoniji. Na požare nadovezale su se i druge nedaće često potpomognute
nepovoljnom klimom i konfiguracijom terena; erozija, poplava i slično
i štete su postale još veće.
Broj šumskih požara
Naša zvanična statistika registruje šumske požare tek od 1955. godine. Stoga
se sigurniji podaci za ćelu zemlju mogu dati samo za period od osam godina.
Svakako da nedostatak podataka o požarima čini minus za objektivnu ocjenu
ukupnog gubitka koji je pretrpelo šumarstvo i nacionalna privreda u posleratnom
periodu. Međutim, za oćenu sadašnjeg stanja, ugroženosti pojava požara
iz godine u godinu, a u vezi sa tim i ekonomskog značenja šteta od požara, daje
sigurnu podlogu i ovaj poslednji period od osam godina.
Uspoređujući broj požara po godinama vidi se da on iz godine u godinu
znatno varira. To je u prvom redu zavisilo od vremenskih prilika (kiše i sušne
godine). Međutim, ukupne požarne površine i visine šteta pokazuju tendenciju
stalnog porasta. To je zabrinjavajuća činjenica prema kojoj nesmemo ostati indiferentni.
Karakteristični su naročito sledeći pokazatelji:
—' od ukupne površine šuma u posmatranom periodu 50% otpada na SR
Hrvatsku, 17% na SR Bosnu i Hercegovinu, 11% na Sloveniju, 10% na Srbiju
i po 6% na Makedoniju i Crnu Goru;
—• na 10.000 ha šume u istom periodu bilo je u SR Hrvatskoj i Sloveniji 14
požara, a u drugim republikama 5—6 požara.
Veća otvorenost šuma tj. veći broj i dužina javnih šumskih puteva kroz
šume Slovenije i Hrvatske, i jače razvijeni turizam u ove dve republike, ukazuje
269

— naročito detaljnijim analizama (po srezovima) — da između komunikativnosti
šuma i njihove turističke frekvencije i pojave požara postoji nesumnjiva uzročna
povezanost.
Tabela 1.
ŠUMSKI POŽARI PO BROJU, OPOŽARBNOJ POVRŠINI, VISINI
I UZROCIMA ZA ĆELU JUGOSLAVIJU OD 1955—1962.
ŠTETE
as
a
•3
5
Ü
1955.
1956.
1957.
1958.
1959.
1960.
1961.
1962.
Ukup.:
K
U
0 >N
i °
377
768
1.295
780
1.154
461
1.650
1.128
7.613
Površina
šuma zahvaćena
požarom
ha
1.741
3.140
4.691
2.813
2.841
4.870
14.146
8.367
42.609
a --
c > 2
8.816
17.962
39.962
23.243
7.756
16 036
38.573
61.641
213.989
as
OJ cfl "C
•« DJ O
n •*-> ©
36.976
77.445
198.598
150.430
45.880
129.259
310.824
336.974
1,286.386
Troškovi
suzbijanja
požara u
000 din.
Covek
4.098
24.678
29 809 651
19.214 290
42.878 737
43.264 152
nema podataka
nema podataka
163.941 1.830
l0 /o 49,6
U z r o c i p o ž a r a
1 |o

Veličinu šteta od požara
Prema podacima koje daje statistika veličina neposredne štete od registrovanih
požara u periodu od 1955. do 1962. iznosila je (bez troškova gašenja požara)
:
U Jugoslaviji
Din. 1,286.386.000 100
Od toga:
SR Srbija
SR Hrvatska
SR Slovenija
SR B i H
SR Makedonija
SR Crna Gora
149,644.000
471,792.000
160,570.000
271,955.000
95,111.000
137,321.000
12
37
12
21
7
11
Treba napomenuti da procena štete koju registruje zvanična statistika, usled
načina na koji se ona obračunava, ne obuhvata sve stvarne gubitke nanete
šumama, odnosno nacionalnoj privredi. Tome je uzrok pored ostalog, i neujednačeni
kriterij obračunavanja ponovnog pošumljavanja opožarene površine i troškovi
gašenja požara su stvarna direktna šteta od požara, ali to nije sve. Ponovno
dovođenje šume u stanje pre požara, smanjena plodnost zemljišta za određeni
period, ili njeno totalno uništenje od erozije posle požara, gubitak industrije
koja je drvo kao sirovinu trebalo da preradi i slično, predstavlja nesumnjivi
ekonomski gubitak zajednice koji u navedenim, evidentiranim štetama
nije obuhvaćen.
Ako bi se želelo bar približno proceniti stvarnu štetu i gubitke nacionalne
privrede na bazi ne samo izgorelog drveta već i izgubljenog prirasta i troškova
za dovođenje šuma i šumskog zemljišta u prvobitno stanje, onda bi štete od požara
predstavljale nacionalni gubitak od izgorelih ili požarom oštećenih šuma
na površini od:
Registrovano 1955—1962
42.609 ha
Ocena 1945—1954 cea
108.000 ha*
Ukupno cea
150.000 ha
Obračunato po jednoj približno srednjoj oceni na bazi ukupno pričinjene
štete po 1 ha od Din. 500.000 iznosila bi ukupna šteta u posleratnom periodu
(1945—1962) od cea 75.000 miliona dinara.
Ovo je svakako jedna sasvim aproksimativna ocena ukupne štete, ali ona
sigurno odgovara više stvarnosti nego veoma nisko iskazane direktne štete, kako
ih registruje statistika ili DOZ. (Kao baza za ovu ocenu uzet je 1 ha uspelog
pošumljavanja koji iznosi 250.000 din. i 250i.0O0 din. šteta na drvetu, troškovi
gašenja i ostale štete).
* Na Savetovanju je konstatovano da je u periodu 1945 48 samo u NR B i H
izgorjelo oko 50.000 ha a u NR Crnoj Gori oko 20.000 ha.
271

Uzorci šumskih
požara
Prema podacima statistike za period od 1957—1961. godine, šumski požari
prema uzročnicima razvrstani su na sledeći način:
Covek
Željeznica
Grom
Nepoznato
49,6%
15,7%
0,8%
33,9%
Iz ovih podataka jasno se vidi da je čovjek — hotimično ili slučajno, glavni
uznočnik nastajanja šumskih požara. U stvari i za onih 33,9% ^nepoznatih
uzroka« sa sigurnošću se može tvrditi da su, uz sasvim neznatne izuzetke, uzrokovani
od čovjeka (samo istražni postupci nisu mogli identifikovati fizička
lica-počinitelj a).
Po broju uzročnika na drugo mesto, dolaze željeznice sa lokomotivama na
parni pogon, pa i tu je čovek glavni uzročnik, jer nisu poduzete potrebne mere
opreznosti.
Nažalost statistička evidencija nije detaljnije registrovala uzročnike s obzirom
na pobude (namere ili nenamere), preduzete mere preventive, slabu odbranbenu
opremljenost, novije pojava požara u vezi sa razvojem turizma i slično.
Iz postojećih statističkih i drugih podataka, uzročnici požara mogu se svrstati
u sledeće glavne grupe (zavisno od udela u uzrokovanju):
— poljoprivrednici i stočari (čobani) — namernim ili slučajnim uništavanjem
šume požarom radi proširenja površine za obradu i ispašu, odnosno čobani,
još i loženjem vatre prilikom čuvanja stoke u šumi ili njenoj neposrednoj
blizini;
—. šumski radnici — nepažljivim manipulisanjem —• loženjem vatre na
radilištima;
— deca —• nepažljivim igranjem i loženjem vatre u šumi;
—• željeznice — neprimenjivanjem preventivnih mera (zaštitnici na lokomotivama
koje se lože ugljem i drvetom);
— turisti, izletnici i automobilisti — prilikom boravka ili prolaza kroz
šume, nepažnjom pri loženju vatre ili bacanjem cigareta i šibica;
—. armija —• pri izvođenju vojnih vežbi;
—• grom i druge elementarne nepogode koje su van kontrole čoveka, i
— neprijateljski elementi (naročito u posleratnom periodu)
6. Mogućnost sprečavanja i ograničavanja šumskih požara
Pitanje sprečavanja i ograničavanja požara često se postavlja; ono se postavlja
kao glavno i na ovom savetovanju. Sa ovim problemom bave se sve
šumarske i vatrogasne službe u svetu. I kod nas su u tom pravcu uloženi znatni
napori i sredstva i doneti određeni zakonski propisi. Mora se, međutim, konstatovati
da su poduzete mere još uvek nedovoljne, da nisu efikasno brze niti
organizacijski čvrsto i sihronizovano preduzimane. Isto tako finansiranje službe
zaštite šuma od požara nije uvek u potpunosti obezbeđeno. Požar je stihija koja
272

se u šumi brzo razvija, jer je drvo lako zapaljiv materijal pa su brzina i efikasnost
sprečavanja veoma važne ako se žele sprečiti katastrofe, odnosno štete
svesti na minimum.
Naša stečena iskustva u pojedinim šumskim rejonima, odnosno gazdinstvima
(Kopar, Deliblatski pesak, Dubrovnik, Podgrab i si.) i saradnja šumarske
sa javnim vatrogasnim službama, Armijom, Vazduhoplovnim savezom i Narodnom
tehnikom, nisu mala i treba ih svakako istaći. U borbi protiv šumskih
požara, naročito onih velikih, odsudnu ulogu igrala je Armija, svojom efikasnom
organizacijom i disciplinom, te joj i ovom prilikom treba odati dužno
priznanje. Znatnu pomoć i ne malu ulogu u sličnim slučajevima imale su i
vatrogasne i druge navedene organizacije.
Kad se značaj šuma sagledava samo iz tri aspekta: u proizvodnji drveta,
privrednom turizmu i opštoj zaštitnoj ulozi, problemu njihove efikasnije zaštite
od najjače stihije, tj. šumskih požara, mora biti posvećena najveća pažnja. Pri
tom, obezbeđenje financijskih sredstava i postavljanje adekvatne organizacije
moraju da stoje u prvom planu svih napora struke, društveno-političkih faktora
i organizacija.
Naša dosadašnja iskustva i iskustva razvijenih zemalja opominju da je
krajnje vreme da i mi službu zaštite šuma od požara organizujemo efikasnije,
odnosno da je organizacijski, po opremi i finansijski postavimo u sklopu opšte
službe zaštite šuma u šumskim gazdinstvima i čvrsto, operativno povežemo sa
opštom protivpožarnom službom u komuni ili širem teritorijalnom području.
To je jedini put da šumske požare predupredimo i da ih svedemo na najmanju
meru, a ako se pojave da ih efikasno i blagovremeno otkrijemo i ograničimo.
7. Osiguranje šuma od požara
Osiguranje šume društvenog sektora od požara nije obavezno. Često je
i odnos šumskih gazdinstva kao i vlasnika šuma prema Zavodu za osiguranje
nepoverljiv. Gazdinstva izbegavaju da osiguraju sve svoje šume radi velike
stope osiguranja koje ne mogu plaćati. Posledica toga je velik rizik DOZ-a da
osigura samo one šume i delove šuma koje obično šumska gazdinstva žele da
osiguraju, jer su to uglavnom samo one šume koje su izložene velikoj opasnosti
od požara,
Vei-ujemo da su sazreli uslovi da se raspravi o opštem osiguranju svih šuma
od požara i da bi bilo moguće naći prihvatljive i objektivne uslove i kompromisne
stope osiguranja, uključiti takođe i zavođenje obaveznih mera požarnozaštitnog
minimuma: u gazdovanju, preventivi, organiziciji službe zaštite, neophodnoj
opremi, koja bi se mogla finansirati kroz osiguranje i t. si.
8. Predloži
U cilju sačuvanja šuma, od požara, radi značaja koji one imaju za šumsku
privredu, industriju za preradu drveta, privredni turizam i lovstvo, kao i zbog
velikog značaja opšte zaštitne uloge šuma za život zajednice, potrebno bi bilo:
1. Zakonskim propisima još preciznije odrediti (privredno-tehničkim normativima)
obaveznost u prvom redu izrade plana zaštite šuma od požara, za
svako privredno područje u cilju efikasnog delovanja protivpožarne odbrane
šuma, u okvirima javne protivpožarne službe i kompleksne zaštite šuma.
273

2. Iz amortizacije za regeneraciju šuma obavezno odvojiti određena sredstva
(za protivpožarni minimum) za izvršenje potrebnih preventivnih mera r
funkcionisanja protivpožarne zaštite i nabavku opreme. Paralelno sa ovim potrebno
je organizovati i stručno obrazovanje kadrova za zaštitu šuma od požara
i obezbediti za sve poslove potrebna redovna sredstva.
3. Turističke organizacije i turistički objekti bez obzira kome su dati na:
korišćenje obavezno bi morali imati plan zaštite objekata od požara (kampova,,
izletišta i si.), sa potrebnom opremom. Za postojeće turističke objekte trebalo»
bi zatražiti reviziju i obezbeđenja u ovom pravcu. Iz turističkih taksa bilo bi
potrebno da se obavezno odvoji i određeni postotak u fond za zaštitu objekata
i šuma u neposrednoj blizini turističkih objekata od požara. Ovo isto važi i za
lovačke i ribolovačke organizacije i objekte u šumi.
4. Vlasnici automobila i drugih motornih vozila trebalo bi da, u cilju osiguranja
rada protivpožarne službe uz puteve i parking prostore, uplaćuju određeni
doprinos kroz kupovinu benzina.
5. Organizacija zaštite šuma od požara u šumsko privrednim organizacijama,
kao deo opšte službe zaštite šuma, trebalo bi da bude operativni i sastavni
deo jedinstvene protivpožarne službe određenog šumsko privrednog, odnosnopolitičko
teritorijalnog područja (komune) u kojoj u slučaju šumskog požara
i požara uopšte jedinstveno i sinhronizovano deluju:
— vatrogasna služba kao nosilac opšte protivpožarne službe komune (reona)*;
— služba zaštite šuma od požara u šum. privrednoj organizaciji;
— organi vlasti u komuni;
— društvene organizacije i
— armija,
podrazumijevajući u svakom slučaju integracijsko i jedinstveno delovanje ljudstva
i opreme.
6. Saradnja sa Armijom treba i dalje da bude veoma tesna i sinhroniziranai
ne samo u slučaju potrebe gašenja požara, već i prilikom preventivne obukeljudstva.
7. Osiguranje šuma od požara, kao opšta i obavezna za svakog ko gazduje*
ili se koristi saunama bila bi veoma korisna i unela bi više stabilnosti i sigurnosti
u organizovanju službe i njenom finansiranju uopšte, a kroz stope osiguranja
u mnogome bi se regulisalo plaćanje anuiteta za nabavku potrebne*
opreme i sprovođenje najvažnijih preventivnih mera.
8. Pošto je uzročnik požara u najvećem broju slučajeva čovek, to meramar
vaspitanja, propagande i stalnim skretanjem pažnje na ovu opasnost treba:
ovom problemu posvetiti posebnu i permanentnu pažnju kroz:
— škole, predavanja, film, radio, televizija, prigodne i funkcionalno pogođene
table i upozorenja uz puteve, kampove i druga boravišta u blizini šume,,
u samoj šumi, zatim etikete na šibicama i cigaretama, prigodne poštanske marke*
i sva druga sredstva savremene propagande. Sve ovo treba staviti u službu
stalnog i upornog upozoravanja javnosti od opasnosti pojave šumskih požara
i obaveštavanja o najnužnijim merama preventivne represivne zaštite od vatrene
stihije.
274

Na osnovu podnetih referata, koreferata, diskusije i predloga na Savetovanju
su doneti sledeći:
ZAKLJUČCI
I
Savetovanje ističe da zaštita šuma od požara predstavlja krupan društveni
problem od čijeg pravilnog i blagovremenog rešavanja zavisi očuvanje šuma.
Savetovanje ističe da su sve češće pojave požara u šumama i štete koje
požari nanose posledica razvitka dodira čoveka sa šumom, kako zbog snažnijeg
razvitka šumske privrede i saobraćaja, tako i zbog šireg korišćenja šuma za
rekreaciju i druge potrebe.
U vezi s tim Savetovanje konstatuje da je neophodno preduzeti hitne mere
za usklađivanje materijalne, pravne, organizacione i kadrovske osnove zaštite
šuma od požara sa društveno-ekonomskim razvojem naše zajednice.
II
Savetovanje ukazuje na potrebu da se pravni i tehnički propisi, koji regulišu
materiju protivpožarne zaštite u šumama, usklade sa savremenim zahtevima
zaštite šuma od požara. S tim u vezi preporučuje:
—• da se u smislu člana 35. Osnovnog zakona o šumama donesu republički
propisi koji će šire i preciznije regulisati režim preventivnih i represivnih mera
protiv požara u šumama;
— da opštinske skupštine, u smislu člana 36. Osnovnog zakona o šumama,
donesu za svoja područja propise o posebnim merama za sprečavanje požara
u šumama, a naročito park-šumama, nacionalnim parkovima, šumskim rezervatima,
turističkim mestima, banjskim i klimatskim lečilištima, izletištima, mestima
za kampovanje i dr. Zatim, da regulišu pitanje loženja vatre u šumama
i da sprovode druge mere zaštite šuma od požara;
— da privredne organizacije i ustanove koje upravljaju šumama izrade
posebne pravilnike kojima će se detaljno regulisati mere zaštite od požara;
— da se na osnovu pravnih propisa donesu odgovarajući tehnički i drugi
propisi koji će obezbediti obavezan minimum sigurnosnih mera i sredstava
zaštite;
—' da se putem zakonskih i drugih propisa pooštre kaznene sankcije prema
prekršiocima preventivnih mera protiv požara u šumama i da se pooštri lična
i kolektivna odgovornost lica i organa kojima je poveren zadatak zaštite šumia
od požara;
— da nadležni organi preduzmu mere daljem jačanju inspekcijske službe
i da ovoj službi daju potrebna ovlašćenja;
— da se u smislu odredbe člana 37. Osnovnog zakona o šumama donesu
savezni propisi o obaveznoj upotrebi zaštitnih naprava i uređaja na parnim '
lokomotivama i drugim vozilima kada prolaze kroz šumska područja i da se
još u većoj men regulišu obaveze železnica prema režimu preventivnih mera
protiv požara u šumama;
— da se na osnovu propisa iz člana 11. Osnovnog zakona o zaštitu od požara,
na podnučjima degradiranog krša donesu propisi o zabrani loženja vatre
na otvorenom prostoru a naročito za vreme sušnog perioda;
275

—' da se donesu odgovarajući propisi kojima će biti regulisan način procene
šteta koje prouzrokuju šumski požari.
III
Savetovanje preporučuje da šumske privredne organizacije i drugi organi
koji upravljaju šumama izrade plan protivpožarne zaštite, kao sastavni deo
privrednih osnova šuma, a koji treba da obuhvati sledeće:
— određivanje veličine opasnosti od požara datog područja;
— označavanje i redukciju gorivog materijala;
— izradu operativnih planova za borbu protiv požara;
— izgradnju protivpožarnih prepreka;
—. nabavku i raspored opreme;
— izbor i osposobljavanje radne snage za sprovođenje preventivnih i represivnih
mera:
— organizaciju osma tračke službe;
—• organizaciju veze za dojavu požara;
—• organizaciju transporta ljudstva, opreme i hrane;
—• organizaciju sanitetske službe.
IV
U okviru preventivnih mera protiv požara, Savetovanje preporučuje obavezno
i stalno upozoravanje zaposlenog osoblja i drugih posetilaca šuma na
opasnost izbijanja šumskih požara, i postavljanje stalnih i povremenih znakova,
kao što su table i druge sredstva i to na radilištima, putevima kroz šumu, mestima
koja su određena za kampove i parkiranje vozila, kao i na ostalim mestima
gde> postoji opasnost od izbijanja požara.
V
S obzirom na značaj koji ima savremena propaganda, Savetovanje ukazuje
na potrebu da se u znatno većoj meri nego do sada koriste sredstva masovne
propagande, kao što su: štampa, radio, televizija, film i drugi oblici propagande
u cilju razvijanja većeg razumevanja naših građana za zaštitu šuma od
požara, a posebno kod školske dece i omladine.
VI
Savetovanje podvlači izuzetnu važnost vaspitne i propagandne uloge
društvenih i prosvetnih organizacija i ustanova u zaštiti šuma od požara.
U vezi s tim Savetovanje preporučuje svim društvenim organizacijama
čija je delatnost vezana za šumu, da putem svoje redovne aktivnosti kao
i putem statutarnih odredaba usmere rad svoga članstva i na zaštiti šuma od
požara.
VII
Savetovanje ukazuje na potrebu da sva lica zaposlena u šumarstvu i u
turističkim i drugim objektima koji su vezani za šumu, treba da raspolažu
potrebnim znanjima iz oblasti zaštite šuma od požara.
Savetovanje takođe ukazuje na potrebu da se u svim stručnim šumarskim
školama i fakultetima, kao i u vatrogasnim školama i na kursevima, upotpuni
gradivo iz oblasti zaštite šuma od požara i da se putem redovnih seminara
upotpunjava znanje iz ove oblasti.
276

VIII
Savetovanje konstatuje da uspešno sprovodenje požarnopreventivnih mera
i gašenje požara u šumama u mnogome zavisi od čvrste saradnje svih faktora
koji rade u oblasti protivpožarne zaštite, kao i od stalne saradnje susednih
šumsko-privrednih organizacija, opština, srezova i republika.
IX
Savetovanje preporučuje privrednim organizacijama u šumarstvu da prilikom
požara u većoj mjeri koriste mehanizaciju koja se nalazi u redovnoj
proizvodnji. Savetovanje takođe preporučuje društvenim i drugim organizacijama
koje raspolažu sredstvima veze i drugim odgovarajućim tehničkim sredstvima
da ih koriste u zaštiti šuma od požara.
X
Imajući u vidu da materijalna osnova predstavlja neophodan uslov za
jačanje efikasnosti službe od požara, Savetovanje preporučuje radničkim savetima,
opštinskim skupštinama i drugim zainteresiranim organizacijama i organima
da razmotre pitanje obezbeđenja redovnih namenskih sredstava za
finansiranje zaštite šuma od požara u oblasti preventive i represive.
XI
Savetovanje ukazuje na potrebu čvršće saradnje domaće industrije sa organizacijama
i organima koji upravljaju šumama u cilju poboljšanja asortimana
i kvaliteta proizvodnje sredstava, sprava i opreme za zaštitu šuma od
požara, a naročito uređaja koji služe za otkrivanje i dojavu požara.
XII
Jedan od bitnih uslova za unapređenje zaštite šuma od požara jeste i razvijanje
naučnoistraždvačkog rada u oblasti požarne preventive i represive, kao
i na području proizvodnje pojedinih sredstava, sprava i oprema za zaštitu
šuma od požara, a takođe i u pogledu upotrebe ovih sredstava. U vezi s tim
Savetovanje ukazuje na potrebu da se odgovarajuće naučnoistraživačke ustanove
orijentišu i na ove probleme.
XIII
Ocenjujući kao veoma korisnu inicijativu širokog broja organizacija, organa
i ustanova na organizovanju Prvog jugoslavenskog savetovanja o zaštiti šuma
od požara, i imajući u vidu potrebu stalne aktivnosti na ovom polju, kao
i potrebu doslednog sprovođenja zaključaka ovog Savetovanja, Savetovanje
preporučuje da se od zainteresiranih organizacija, ustanova i organa formiraju
u okviru opština, srezova, republika i federacija, koordinaciona tela koja bi
radila na sprovođenju ovih zaključaka i drugih zadataka iz oblasti zaštite
šuma od požara.
277

STABILIZACIJA TERENA PRIMJENOM KONTURNIH ROVOVA
I GRADONA
ING. HALID JSARAJLIC
UVOD
Između željezničkih stanica Malovana i Zrmanje (pruga Gračac—Knin),
dolazilo je zadnjih godina do Vrlo jake erozije šumskog zemljišta sa pribrežnih
padina. Ova erozija je svojim nanosima na prugu direktno ugrožavala sigurnost
željezničkog saobraćaja i stvarala velike troškove željezničkoj upravi. Prema
položajnom nacrtu u slici broj 1 od ovih nanosa su se ispod željezničke pruge,
u dolini Brezove formirali u vrtačama veliki taloži, koji su svojom crveno -
smeđom bojom godinama svraćali pažnju i domaćeg i putujućeg svijeta.
Ovo područje koje je šumsko-krškog karaktera, a leži nedaleko granice Like
i Dalmacije ima svoje posebne kako klimatske, tako i ostale prilike. Ovdje
vladaju vrlo jake bure, a veliki sniježni nanosi svake godine prekidaju saobraćaj.
Temperature u zimskim danima spadaju među najniže u zemlji, a sušni
periodi često traju 2>—3 mjeseca, kao i u drugim krškim krajevima. Proces
degradacije tla i povlačenje vegetacije sa starog datuma, a ubrzano ogolijevanje
je pomognuto gradnjom željezničke pruge iz godine 1924. i 1925., zatim ratnim
prilikama, kao i općom nestašicom ogrevnog i građevnog drva. I na ovakvom
terenu, koji je intenzivno počeo ogolijevati, ne samo da su vršene daljnje sječe
nego su vađeni i panjevi, radi čega je dolazilo do otvorenih rana i još jačih
erozijskih procesa.
Za vrijeme jakih bura i snjegova ova pruga je izložena izvjesnim smetnjama
i prekidima, ali ne toliko i direktnoj opasnosti po saobraćaj. Ova opasnost
dolazi više od bujica i erozije naročito u ljetnim i jesenskim mjesecima,
kad kratkotrajni pljuskovi znaju nanijeti velike količine zemlje i kamena na
prugu. Ove pojave su u to vrijeme tim štetnije što se zbivaju u turističkoj
sezoni kad željeznički saobraćaj ima međunarodni karakter.
I u drugim godišnjim dobima dolazi do nanosa i zamuljivanja pruge, pa
je potrebno vršiti obimne i skupe radove za njihovo otklanjanje. Pruga naime
za vrijeme mrazova ne smije biti zamuljena, jer inače nanos u pruzi bubri
i diže nejednoliko kolosijek, što može dovesti do iskliznuća ili izvrtanja vlakova.
Iz gore nabrojenih razloga bilo je nužno pristupiti saniranju ovog terena,
te smo se odlučili na primjenu konturnih rovova i gradona, što je dalo već
prve godine vrlo povoljne rezultate.
Ovo područje proglašeno je erozdjskim početkom 1961. godine, a radovi
su počeli godinu i po ranije, radi nužne zaštite saobraćaja. Slivna njegova površina
iznosi oko 90 hektara, a obrađivana je samo donja polovina.
278

Žarište bujićnih tokova i nanosa nalazilo se oko km 1800 (vidi sliku),
pa su ondje izvedeni i prvi radovi. Kako je teren na ovom mjestu bio duboko
izjaružan upotrebljen je sistem konturnih rovova standardnog i superstandardnog
stepena. Budući da se nije radilo od tjemena padine, odnosno vododjelnice,
nego negdje ispod njene sredine, izvedena su na vrhu ovog sistema dva superstandardna
rova sa jednim odvodnim kanalom. Ovaj je rad dao povoljne rezultate
odmah, odnosno prije zatravljivanja i pošumljavanja, tako da na tom
mjestu poslije izrade rovova nije bilo nanosa.
Na ostalim dijelovima ove padine, koja je bila manje erozijom nagrizena,
primijenjen je sistem gradona, koji je mnogo ekonomičniji a daje također dobre
rezultate.
Dosad je ovim radovima obuhvaćeno nešto manje od trećine ovog područja
1 prema iskustvu od zadnje tri godine ima uslova da će sanacija potpuno uspjeti.
Hy1iVt.0»*
i
fttn
rm a_ n/a.
' t— ze 'J-pruqa.
' ceito-
E22j j" A «Ioni
^vOpq
&
l

Radi toga smatramo da je za stabilizaciju naših degradiranih šumsko-krških
terena navedem sistem vrlo prikladan i za preporuku, ukoliko se radi o terenu
koji treba da služi izvjesnoj zaštiti, jer je inače preskup.
Slika 2 — Jaruge i izvori nanosa u km 180,0 — 180,3 na pruzi Malovan — Zrmanja
STANIŠTE
I KLIMA
Od željezničke stanice Malovan prema Zrmanji na udaljenosti od 2,5 km
počinje spomenuto erozijsko područje. Od važnijih reljefnih i klimatskih faktora
navest ćemo slijedeće: Nadmorska visina terena iznosi oko 750 m, ekspozicija
je istočna i južna, nagib padine na mjestu konturnih rovova iznosi 45%,
a na mjestu gradona je nešto manji, pad na pruzi od Malovana prema Zrmanji
iznosi 18%, srednja temperatura ljeti iznosi 26°C, a zimi —17°C, srednja količina
godišnjih oborina iznosi 1600 mm.
Pored svega na ovom terenu ima i takvih kolebanja, da u kasnu jesen pa
i zimi zna biti dosta toplih i kišnih dana. Inače je karakteristika ovog područja
da gotovo kroz cijelu godinu ima vjetrova, od kojih je od značaja samo bura.
Ova bura se ovdje dijeli na ličku ili velebitsku i bosansku ili dinarsku. Ova
posljednja dostiže do 130 km/h i vrlo je česta.
Tla su srednje duboka, vapnenasta i jako skeletna. Prema kemijskoj analizi
u ovim tlima ima dovoljno fiziološki aktivnog kalcija, zatim dosta dušika
i humusa, a jako malo ili nikako kalija i fosfora. Humus ima slabo kiseo do
kiseo karakter.
280

Prema mehaničkoj analizi ispitivanih uzoraka imamo uvid u fizičke osobine
tla. Ove osobine ovise o krupnoći zrna njegovih sastojaka i njihovog odnosa po
količinama:
I uzorak —< laka glina crveno smeđe boje
a) 2 mm — 0,2 mm 21,83%
b) 0,2 mm — 0,02 mm 29,57%
c) 0,02 mm — 0.002 mm 14,60%
d) < 0,002 mm 34,00 !|
100.00%
II uzorak —• pjeskovito glinovita ilovača tamno ci'vene boje
a) 2 mm — 0,2 mm 1,32%
b) 0.2 mm — 0,02 mm 9.24%
c) 0,02 mm — 0,002 mm 67,68%
d) < 0,002 mm 21,76%
>
5
N
100
GLINA
J- - -
i : i .
k
10% ,«... t -
fini
i 5
.....
-1- 4-
:
PSA«
sr ednjr
i >
-—t-^"i
\
1
-U
\/
1 VA
/
\V"
l
\
grubi
r
r/
k
V
3 5

šinastih frakcija, a oko 20% u ostalim frakcijama. Upoređujući mehaničku
analizu našeg II uzorka tla sa granulometrijskim dijagramima u slici broj 3
naći ćemo da su pokretljivi i nestabilni materijali u oba slučaja isti. Prema
ovome na osnovu mehaničkih analiza može se ocijeniti što se može očekivati
od nekog tla ako dođe u prilike erozije i slično.
Šuma je na ovom području u degradaciji, a travni elementi nisu toliko
dinamični da sami zaštite tlo od erozije. Od prizemnog karakterističnog rašća
dolazi Satureia subspicata, Carex humilis, Calluna vulgaris, Fumana procumbens,
Globularia bellidifolia, kao i neke vrste iz rodova Edraeanthus, Centaurea
i Helianthemum. Od grmlja i drveća dolazi kitnjak, cer, crni jasen, crni grab,
mukinja, lijeska, glog, divlja ruža, rašeljka, crni trn i drijen. S obzirom na
geografski položaj i ekspoziciju na ovom se terenu mogu vidjeti i neki termofilni
elementi kao Acer monspessulanum, Inula Candida, gdjegdje Salvia, pa
i medunac.
TEHNIKA IZRADE KONTURNIH ROVOVA I GRADONA
Kako smo već naveli za rješenje našeg slučaja odlučili smo se za konturne
rovove i gradone. Konturne rovove smo izrađivali po sistemu Rejonske sekcije
za zaštitu zemljišta i uređenje bujica u Vladičinom Hanu. Primjenu ovih rok
5730 3
Slika 4 — Standardni konturni rov
nag
•/•
ib širina rova horizontalno
u metrima
odstojanje u m
standardni konturni rov
vertikalno
odstojanje u m
20
30
40
45
2,660 7,629
3,360 7,620
4,641 7,620
5,730 9,144
1,524
2,286
3,048
4,115
282

vova opisao je inženjer L u j i ć u članku »Konturni rovova i njihova primjena
u Grdeličkoj klisuri« Šumarstvo broj 7—8 od 1955. godine.
Ova sekcija se služila koncepcijom konturnih rovova koja je bila osnova
radovima u SAD i Kreti. Radovi koji su ovim sistemom izvedeni u SAD od
godine 1933. do 1937. su pokazali dobre rezultate, pa su bili povod da se ovaj
sistem počeo primjenjivati i na drugim mjestima u svijetu.
Princip je da se konturni rovovi kapaju od vododjelnice pa na niže i da
u određenom odstojanju pokriju sve gole površine između šuma, stijena i vododerina.
Na slici broj 4 prikazan je tip standardnog rova sa odgovarajućom tabelom,
koji je rađen na bazi intenziteta od 50 mm na sat. Ovi radovi prema
svojoj konstrukciji treba da prime oko 75% vode od maksimalnog pljuska, a
ostatak se podužno odlijeva u stranu i ne smije da se prelijeva preko nasipa.
U tu svrhu se ovi radovi rade u horizontali sa pregradama čija kruna iznosi
21 cm, a za 9 cm su niži od nasipa rova. Ove pregrade koje se u praksi zovu
ekvilizeri su u stvari mali poprečni nasipi u rovu, a rade se na odstojanju 6—12
m i tako rovove dijele na odjeljke. Svaki rov mora sa obe svoje strane biti
oslonjen na recipijente za vodu, a to su obično vododerine, uvale, čvrst kameni
teren ili šuma.
Podjela rovova na odjeljke ima svoje prednosti ne samo što se bolje raspoređuje
i zadržava vlaga u rovovima, nego što je čitav sistem u ovom slučaju
mnogo lakše i jednostavnije održavati. Naime kod provale nasipa rovova
(što se češće događa dok se ne stekne iskustvo u njihovoj izradi) sistem je uz
malu opravku očuvan, što inače nebi bio da rov nije podijeljen na odjeljke.
Slika 5 — Izrada konturnih rovova
283

Prema ovome kod ovih rovova je osnovno da se prepunjena voda ne izlijeva
preko nasipa na niže, što bi dovelo do erodiranja nasipa, već da postrano struji
iz odjeljka u odjeljak preko ekvilizera dok se konačno ne izlije u recipijent.
osnoua
JL.
presjekM\
D + 5h
presjek BB
Slika 6 — Projekcija jednog odjeljka standardnog kontumog rova
Prema našem iskustvu do provaljivanja nasipnog dijela rova dolazi najčešće
onda kad je nasip građen miješano od kamena i zemlje. Radi lakšeg
navlažavanja dolazi u tom slučaju do smanjenja unutarnjeg trenja između
kamena i zemlje, što dovodi do klizanja i provale nasipa. Radi ovog preporučujemo
da se nasip gradi samo od zemlje.
Konturnih rovova ima više tipova. Standardni tip je često orijentacija za
dimenzioniranje ovih rovova prema potrebama i terenskim prilikama, pa je
to i kod nas bio slučaj. U tu svrhu poslužili smo se gotovim obrascima spomenute
Rajonske sekcije iz Vladičina Hana.
Za maksimalnu količinu vode od pljuskova na našem terenu uzeli smo
inntenzitet od 80 mm na sat, što smatramo da će biti dovoljna garancija, da
do pljuskova jačeg intenziteta neće doći, dok se ovaj teren ne konsolidira.
284

Formula kojom se po ovom sistemu dolazi do količine vode koje jedan
odjeljak konturnog rova može da sadrži bez odlijevanja glasi:
V = h [D (s + l,5h) + l,5h (s + 2h)]
gdje je: h —• visina ekvilizera; D — odstojanje između ekvilizera u dnu rova
is — širina rova u dnu (vidi sliku 6).
Slivna površina iznad jednog odjeljka jednaka je produktu iz njegove
gornje dužine i odstojanja između rovova:
P = (D + 3h) L
gdje je: P — slivna površina, a L — odstojanje između 2 rova.
Standardni rov, kako smo naprijed naveli rađen je na bazi intenziteta
oborina od 50 mm/h, a kako smo mi uzeli 60 mm/h to treba ili skraćivati
odstojanje između rovova ili povećavati njegove dimenzije. Odlučili smo se na
povećanje potrebne dubine rova, a odstojanje da ostane onako kako je u tabeli.
4700 800 9Q0 2.đS0 1Ö0 20Ö loo koo SđO V
Slika 7 — Grafikon kapaciteta jednog odjeljka od 6 metara konturnog rova
u zavisnosti od visine ekvilizera (visina ekvilizera u metrima, zapremina odjeljka
u litrima)
285

Na osnovu prednje jednadžbe o količini vode u jednom odjeljku rova od
6 metara, izradila je spomenuta sekcija grafikon (vidi sliku 7), iz koje se odmah
vide kapaciteti odjeljaka u zavisnosti od visine ekvilizera, odnosno dubine rova.
Za naš slučaj našli smo da nam visina ekvilizera od 0,41 m daje najbolje
rezultate. U ovom slučaju slivna površina iznosi:
P = (D + 3h) • L = (6 + 3 • 0,41) • 9,144 = 66 m 2
a količina vode koja na tu površinu padne u toku jednog sata iznosi:
Q = 66 m 2
• 60 = 3960 litara.
Iz grafikona se vidi da visini ekvilizera od 0,41 m odgovara kapacitet od
2540 litara. Ako uzmemo da je dozvoljeno da otekne 25 !t) (> od cjelokupne vode
koja je pala na sliv jednog odjeljka, onda će oteći 990 litara. Ostatak od 430
litara tj. nešto malo preko 10 ! % treba da se upije u zemlju, što je realno s
obzirom i na dugo zadržavanje vode u rovu i na skeletnu strukturu tla.
Kako ekvilizer treba da bude od krune nasipa niži za 9 cm, dubina rova
u našem slučaju iznosit će 50 cm, odnosno od tačke 0 (slika broj 4), iznosit će
25 cm.
Slika 8 — Tip građana sa kamenom potporom
Spomenuli smo da smo našu padinu počeli osiguravati od njene polovine,
a ne od vododjelnice. Da bi se suzbila voda sa gornjeg njenog dijela izradili
smo na slobodnoj ocjeni dva spojena superstandardna rova sa odvodnim kanalom.
Ovaj odvodni kanal izrađen je u prilično kamenitom tlu i vrši vrlo
dobru odvodnju.
Slobodu za ovakav rad našli smo u razlogu što je na'ša erozija počela sa
prosjekom kod gradnje pruge i odonda napreduje prema vrhu padine negdje
jače negdje slabije. Uslijed ovog postoje i prirodne prepreke, koje idu u prilog
ovom načinu obrade. Napominjemo da se do danas ovo nije pokazalo pogrešnim.
Sa gradonima je postupak jednostavniji i brži. Ovaj tip radova je u našim
krajevima dosta u primjeni, u koliko se ne radi o običnom terasiranju. Prema
286

literaturi i materijalima koje smo dobili od Rajonske sekcije za zaštitu zemljišta
od erozije i bujica iz Niša, gradoni imaju specijalnu obradu tla sa njegovim
premještanjem. Mi ovaj način nismo primijenili ne samo što je malo kompliciran,
nego što se ovdje radi o krševitom terenu u kojem se zemlja do konačne
obrade gradona sasvim izmiješa.
Važno je da se gradom rade po izohipsama, da se vežu na krajevima za
prikladne recipijente i da se zemlja u njima prorahli do dubine 40—50 cm.
Podupiranje se gradona na strmim i krševitim terenima vrši kamenom (vidi
sliku broj 8).
I gradoni se po pravilu počinju raditi od vododjelnice pa na niže. Razmak
između osovina susjednih gradona uzima se prema literaturi 3—5 m, a koliko
smo primijetili u praksi 5—8 m. Njihova širina iznosi 0,7—1,0 m sa padom
30% od vanjske ivice prema unutra. Prema našem iskustvu širina gradona
koji se podupire kamenim suhozidom treba da iznosi 1 m, a rastojanje ne treba
da bude manje od 5 m. Kod ovog načina nakon obilježavanja prvo treba izraditi
kamenu potporu u koliko ima dovoljno kamena na licu mjesta. Ako kamena
nema dovoljno, može se suhozid izraditi na kraju sa dopunom kamena od kopanja
tla u gradonu.
Naši prvi gradom rađeni su u jesen 1960. godine na rastojanju od 8 m i do
danas s njima nije bilo loših iskustava.
Troškovi izrade kontumih rovova i gradona su u svakom slučaju veći nego
što su troškovi zemljanih radova za bilo koji način pošumljavanja. Prema našim
mjerenjima jedan radnik može dnevno izraditi 2 do 2,5 m konturnog rova
našeg tipa ili 5 m gradona u polukrševitom terenu. Ako uzmemo da je prak-
Slika 9 — Izgled uređenog dijela padine — 1. pruga, 2. konturni rovovi, 3. gradom
287

ticnq odstojanje među konturnim rovovima 10 m (u tabelama je 9,144), a
između gradona 8 m, onda na 1 ha imamo 1000 m rova ili 1250 m gradona.
Ako grubo uzmemo da je cijena koštanja jednog norma sata nekvalificiranog
radnika u poljoprivredi ili šumarstvu oko 150 dinara, onda će cijena za jedan
kompletno urađeni hektar konturnih rovova iznositi oko 550.000 dinara, a
gradona oko 300.000 dinara. Ova cijena je radi toga što su ovi radovi izvođeni
u krševitom i polukrševitom terenu. Međutim izrada konturnih rovova
u Grdeličkoj klisuri u zemljanom terenu prije 1955. godine bez mehanizacije,
prema spomenutom članku inženjera L u j i ć a iznosila je 401.000 dinara po
hektaru, što je svakako malo čudno. U literaturi za američke prilike se spominje
da izrada ovih rovova po jednom hektaru iznosi oko 100 dolara.
TEHNIKA I REZULTATI ZATRAVLJIVANJA I POSUMLJAVANJA
Na ovom terenu priprema tla treba da bude završena u ranu jesen, a
sjetvu i sadnju treba obaviti u proljeće. Ovo je bolje ne samo radi golomrazice
nego je i prijem bilja sigurniji u ranije obrađenom i odležanom zemljištu.
Sjetva trava je donekle poseban problem. Naime na nekim terenim i u
nekim prilikama bi trebalo sijati takve trave koje bi bile pošteđene od paše.
Međutim u trgovini dolazi sjeme krmnih i parkovnih vrsta, pa se one ih teško
primaju ih se odmah u početku uništavaju pašom. Mi smo u ovom slučaju
od kupljenog materijala upotrijebili sjeme esparzete ili grahorke (Onobrychis
viciaefolia) i talijanskog ljulja (Lolium multiflorum), a od sabranog trinu ili
pljevu od kosidbe trava na domaćim livadama i otpadni materijal kod vijanja
žita.
Esparzeta je višegodišnja lepirnjača koja je za saniranje erodiranih,
suhih i krških terena jako prikladna. Ima vretenast srčani korijen koji duboko
i snažno prodire u zemlju i mnogo postranog sitnog korijenja. Dubina prodiranja
korijena u prvoj godini kod nas je iznosila oko 30 cm, a u drugoj godini
45—50 cm. Ima osobinu da polegne u krugu po tlu. a u drugoj godini se
počinje sama zasijavati. Dok se dublje ne zakorijeni trpi od mraza, a za pašu
je jako privlačna. Na našem terenu je od sjetve niklo 80%, a preživilo 50%
zasijanog materijala. Za krmnu sjetvu preporučuje se uzimati 80 kg sjemena
po ha, dok za naše prilike treba dva puta, a neki uzimaju i tri puta više.
Talijanski ljulj je vrsta koja se redovno miješa sa djetelinama,
ima jak i bujan busen, voli vapnena tla i u tim uslovima bi trebao da se i na
našem terenu pokaže prikladnim i otpornim. Rezultati su s obzirom na prijem
i s njim polovični kao i s esparzetom, pa se mora sijati dvostruka količina nego
u krmnoj proizvodnji, tj. oko 100 kg sjemena po hektaru.
Sjeme sa područnih livada je miješano s ostalim sjemenom radi veće
međusobne veze,' što je prilično i uspjelo.
Prva sadnja biljaka izvršena je kad i prva sjetva trava u proljeće 1960.
godine. Sađeni su mješovito crni bor i crni jasen. Crni bor je brzo počeo
napredovati i ako je do jeseni 1962. godine preživilo samo 50% posađenih
sadnica. Te jeseni imao je vrlo zdrav izgled i prosječnu visinu od 35—40 cm.
Godina 1962. bila je jedna od najnepovoljnijih za rast i život šumskih sadnica,
a ipak je na ovom borovom materijalu prirast iznosio oko 10 om. Crni jasen
se primio i preživio 100% ali još uvijek ne kreće kako se očekivalo i ne
288

pokazuje živosti. Mjeren kad i borove sadnice imao je prosječno 30 cm visine,
a prirast mu je iznosio oko 6 cm. Još ćemo napomenuti da je istovremeno
izvršena sadnja crnim borom u klasične jamice-između gradona. U proljeće
1962. godine bilo je zdravo oko 60% ovog materijala, a u jesen iste godine
poslije one suše nije ostalo više od 15% sadnica.
Mjesto gdje treba sadnice saditi na konturnim rovovima još nije jedinstveno
određeno, pa se o tome još uvijek vode rasprave. Mi smo ove sadnice
postavili prema vlastitoj ocjeni, kako je prikazano na slici 10. Kod gradona je
ovo pitanje riješeno tako, da vanjski red sadnica treba da je od ivice gradona
odmaknut oko 30 cm prema unutra. Redovi su obično na rastojanju oko 20 cm,
a sadnice se najčešće sade na razmaku oko 30 cm. Sadnice drugog reda sade
se u međurazmacima sadnica prvog reda.
Ovu vrstu radova treba obavezno rješavati projektom ili bar investicionim
programom u koji treba unositi i održavanje ovih radova u toku 2—3 godine.
Slika 10 — Sadnja i sjetva na konturnim rovovima i gradonima
289

ZAKLJUČAK
U SR Srbiji mnogo se radi na problematici zaštite zemljišta od erozije,
jer su ove pojave kod njih vrlo izrazite i jake. Nešto manje ovih pojava ima u
SR Makedoniji, a nešto ih ima i u Bosni. Pretpostavljalo se da u našoj republici
ovih problema nema ili ih ima vrlo malo, radi čega je i naš republički
Zakon o zaštiti zemljišta od erozije i bujica izašao osam godina kasnije nego
u navedenim republikama. Istina je da kod nas nema erozija u onom smislu
kao u istočnim krajevima zemlje, što se pripisuje čvršćoj strukturi podloga,
naročito vapnenih. Međutim činjenica je da su naši ogromni prostori ogoljeli
upravo radi erozije i ako su većinom na vapnenim podlogama. Ako se ova>
pitanje prepusti i dalje stihiji, ovih golih prostora će biti sve više. Trebalo bf
težiti tome, da se granica između totalno ogoljelog terena koji se širi i onog:
u kojem još ima zemlje zaustavi i da započne borba za njeno pomicanje premanatrag.
Ovaj način borbe protiv erozije na krškim terenima je vrlo skup ali i
siguran, kako se pokazalo i u našem slučaju. Zato ovaj sistem treba primjenjivati
tamo gdje je potrebna sigurna ali i nužna zaštita, kako zemljišta tako
i objekata.
Izvan krških terena se ovaj sistem može preporučiti za redovno pošumljavanje
kao sigurniji, a da opet bude u ekonomskim granicama.
Na pitanja kad treba primjenjivati konturne rovove, a kad gradone može
se reći da rovove treba graditi na jako erodiranim i strmim, a gradone na blažim
i manje erodiranim padinama. Ukoliko su padine blaže i slabije isprane,,
gradoni se mogu raditi i na većim odstojanjima, a potpore mogu biti od busena
i pletera, a nekad samo oivičeni i popločani priručnim kamenom.
Biljni materijal se na konturnim rovovima osjeća nešto bolje nego onaj
na gradonima, ali u svemu neke veće razlike između funkcije jednog i drugog;
tipa ovih radova dosad nismo opazili.
LITERATURA:
Afanasijev D.: Ekspresne šume — Sarajevo 1952.
Andrejević M.: Dali su gradoni novina za našu zemlju — Šumarstvo 1959.
Gavrilović S.: Nova otkrića u oblasti borbe s erozijom — Šumarstvo 1960.
Godek I.: Erozija tla — Šumarska enciklopedija Zagreb.
Jevtić Lj.: Određivanje maksimalnih voda na osnovu računske kiše i intenziteta;:
oticanja — Šumarstvo 1962.
Jovković R.: Vegetativno vezivanje kosina na putevima i prugama — Naše građevinarstvo
1954.
Lujić R.: Konturni rovovi i njihova primjena u Grdeličkoj klisuri — Šumarstvo 1955-
Mar.'nković D., Miličević S.: Gradoni — Šumarstvo 1958.
Sarajlić H.: Prilog pošumljavanju kontinentalnih krških terena izloženih uticaju
ekstremne bure — Šumarski list 1961.
Sarajlić H.: Saniranje blatnih sastava i zastornih uvađa u trupu željezničkih pruga-
— Zagreb 1962,
Vlaisavljević Lj.: Priručnik za zaštitu željezničkih pruga od erozije i bujica (rukop.'s)
— Beograd 1962.
290

MOGUĆNOST RENTABILNOG UZGAJANJA TOPOLOVOG
CELULOZNOG DRVA U NAMJENSKIM PLANTAŽAMA
Ing. IVAN OŠTRIĆ
i
Mogućnost rentabilnog plantažnog uzgajanja topolovog drva tanjih dimenzija
često izaziva sporna stanovišta u zainteresiranim stručnim krugovima.
Ocjene i kalkulacije obično se znatno razlikuju uslijed različitih, ponajčešće
subjektivnih gledišta. Jedni u kalkulacijama računaju previsoke troškove osnivanja
kultura, odnosno plantaža topola, dok drugi precjenjuju prirast. Ostavljajući
po strani ova dva naj varijabilni ja faktora, pokušat ćemo u daljnjem
tekstu ukazati na ekonomske okvire u kojima bi se i celulozno drvo topola ili
vrbe moglo rentabilno uzgajati.
Ekonomičnost uzgajanja topola i drugih vrsta drveća za celulozno drvo
ovisi od slijedećih elemenata:
1. Nabava zemljišta,
2. Priprema i obrada zemljišta,
3. Nabava sadnog materijala,
4. Sadnja i njega u prvim godinama,
5. Izdaci za sječu, makljanje i transport,
6. Upravni i ostali troškovi.
Osnivanje topolika i uzgajanje topola za celulozno drvo u praksi se sprovodi
u veoma različitih uslovima. Uslijed njihove raznolikosti dolazi do većih
i manjih ulaganja novčanih sredstava po jedinici površine. U nekim slučajevima
zemljište je besplatno, a u nekima ga treba platiti. U drugom opet slučaju,
izdaci za pripremu i obradu zemljišta mogu biti osjetljivo visoki (u slučaju
obraslog grmlja i panjeva), dok su negdje vrlo niski (u slučaju livadskog
ili oraničnog zemljišta). U svakom slučaju su za nas najinteresantniji troškovi
navedeni od 1—4, koji se ulažu danas, a efikasnost njihovog ulaganja doći će
od izražaja tek za nekoliko godina.
Upravo radi njihove raznolikosti i različite potrebe novčanih sredstava za
osnivanje topolika, kao i radi pojednostavljenja našeg prikaza, mi ćemo sve
iznose sumirati i iskazati u ukupnom iznosu svedenom na jedinicu površine
zemljišta, a potom sumu razdijeliti na broj posađenih sadnica. Sadnice ili buduća
stabla dat će zapravo konačni proizvod radi kojeg obavljamo ulaganja.
Prema tome, ispravno je kad velimo, da nam upravo ova stabla trebaju refundirati
troškove ulaganja i to u obliku količine i vrijednosti drvne mase,
uvećane za primjerni kamatnjak i eventualnu dobit.
Uobičajeni kamatnjak za ovakove svrhe uzima se 3%. Sa ovim kamatnjakom
prolongirati ćemo sadanju troškovnu vrijednost primjernog stabla kroz
nekoliko godina u kojima bi ono moglo dospjeti za sječu i korišćenje. U slu-
291

čaju kvalitetnijeg zemljišta i racionalnije agrotehnike postići će se i bolji prirast
za isti vremenski period kao i obratno.
U našem primjeru uzet je broj sadnica na 1 ha 1100 kom., što odgovara
razmaku sadnje 3X3 m.
Elementi ekonomičnosti navedeni pod red. brojem 5 i 6 mogu se također
radi pojednostavljenja svesti u ukupnom iznosu na gotov proizvod, t. j. na
1 prm celuloznog drva. Uzimajući u obzir prosječne cijene radova za primjernu
lokaciju, ovi troškovi bi za 1 prm celuloznog drva u brutto iznosu mogli
iznositi: '
a) Sječa i izrada . . . . . . . . /. . . . 500
b) Makljanje i guljenje u prosjeku 600
c) Transport od šume do željezničke stanice , 1.500
d) Ostalo (utovar, uprava i si.) • . 400
Ukupno dinara 3.000
Današnja nabavna cijena za topolovo celulozno drvo fco vagon iznosi
Din 5.500—6.000 po 1 prm.
To znači, da bi cijena za 1 prm celuloznog drva u stojećem stablu za primjernu
lokaciju mogla iznositi:
5.750—3.000 = 2.750 dinara.
Pretpostavi li se, da bi se sječa stabala —• bilo radi prorede, bilo radi čiste
sječe —• trebala obavljati u vrijeme kada tek 10 posječenih stabala daje drvnu
masu 1 prostornog metra celuloznog drva, onda bi njihova prolongirana troškovna
i granična vrijednost u ovom slučaju iznosila također 2.750 dinara, ili
za 1 stablo 275 dinara.
U našem primjeru ova troškovna vrijednost bila bi granična, jer stoji na
granici rentabiliteta. Za različite visine početnih troškova ulaganja, sa njihovim
3%-tnim ukamaćivanjem kroz 6—20 godina, granične vrijednosti stabla
iz primjerne lokacije štampane su u priležećoj tabeli krupnim brojkama.
Dimenzije prosječnog stabla bile bi: prsni promjer 16 cm, visina 11 m =
= 0,11 m 3 cei. drva sa korom, što bi odgovaralo 0,1 prm bez kore. Iz dosadanjih
zapažanja je poznato, da se taj prirast može očekivati i na slabijim tlima,
ako ne za 6, a ona za 8 godina sigurno.
Pregled ukamaćivanja troškova (vrijednosti za 1 sadnicu u vremenu od 6—20 godina
Ukupni
Prolongirana trošk. vrijednost sadnice sa 3 l0 /o ukamaćivanja
početni Početna nakon godine
troškovi troškovna 6 7 8 10 12 14 16' 18 20
ulaganja vrijednost Faktor
na 1 ha. 1 sadnice 1,1941 1.2299 1,2668 1,3439 1.4258 1,5126 1,6017 1,7040 1,8061
100.000
125.000
150.000
175.000
200.000
225.000
250.000
275.000
300.000
91
118
137
159
182
204
227
250
273
108
141
164
190
218
244
270
300
326
111
145
168
196
224
251
278
308
336
115
150
173
202
230
258
287
316
346
• 122
159
184
214
245
274
305
336
368
130
168
195
227
260
290
324
357
390
138
178
207
240
276
308
344
378
414
146
189
219
254
292
326
364
400
437
155
200
233
270
310
347
386
425
465
164
210
247
286
328
368
410
450
492
292

Ako smo na primjer u našem slučaju investirali po 1 ha ukupno 150.000
dinara početnih troškova, a uz pretpostavku da će prosjek posječenih stabala
tek u osmoj godini postići navedene dimenzije i dati 1 prm cei. drva. onda bi
troškovna vrijednost jednog takovog stabla iznosila 173 dinara ili za 10 njih
1.730 dinara. Budući da se drvna masa ovih 10 stabala u konkretnoj lokaciji
može unovčiti sa 2.750 dinara, znači, da bi dobit na stablima, odnosno na 1 prm
cei. drva iznosila 2.750 — 1.730 = 1.020 dinara.
Iz ove tabele se razabire i to, da u slučaju slabijeg prirasta, t. j. na slabijim
tlima treba biti na oprezu u pogledu visine ulaganja, jer sa visinom ulaganja
proporcionalno raste i ukamaćivanje uloženih sredstava, odnosno troškovna
vrijednost stabala. Isto tako se razabire, da se rentira svako povećanje
troškova ulaganja, koji bi imali za. posljedicu poboljšanje kvaliteta zemljišta, a
s tim u vezi povećanje prirasta drvne mase. U svakom slučaju pri uzgajanju
topola potrebno je strogo voditi računa o odnosu između uloženih sredstava
i koristi, t. j. da prirast drvne mase raste brže od kamatnjaka. U protivnom se
vrlo brzo ulazi u gubitak, ukoliko korisna drvna masa ne prirašćuje brže od
ukamaćivanja početne troškovne vrijednosti i naknadnih troškova. Eventualno
visoka početna ulaganja za osposobljenje i pripremu zemljišta, a u interesu
rentabilnog uzgajanja, morala bi se amortizirati kroz dulji period od
jedne ophodnje.
Samo usputno se skreće pažnja, da u slučaju sadnje s većim razmacima
(6 X 6 ih 270 stabala po ha) i istog početnog ulaganja (150.000 dinara) prolongirana
troškovna vrijednost takovog stabla iznosi za:
6 godina
7 „
8 „
10 „
Din 664.—
„ 685.—
„ 705.—
„ 74S.—
U slučaju većeg početnog ulaganja ovi iznosi su još i veći.
Ove brojke ukazuju, da u slučaju sječe iz bilo kojih razloga takova stabla
rijetko kada mogu pokriti svojom drvnom masom u kvaliteti cei. drva otpadajuće
troškove sadnje uz današnje cijene ovog sortimenta. Što će se cei. drvo
uzgojeno u tako rijetkim nasadima ipak prodavati po nižoj cijeni od stvarnih
troškova njegove proizvodnje, to će se ova razlika pokriti iz drugih vrednijih
i krupnijih sortimenata, kojima se dakle i iz financijskih razloga mora
davati prednost pri uzgajanju. Odatle i proizlazi stalna težnja uzgajača za povećanjem
cijena manje vrijednim sortimentima, pa i cei. drvu. Kako je poznato
u posljednjih 10'—15 godina, osjetljivije su se povećale cijene za prostorno
drvo, napose za celulozno, nego li za ostalu tehničku oblovinu. Ukoliko se sa
daljnjim povećanjem cijena ne bi uspijevalo, moglo bi se jednog dana dogoditi
isto, što se već danas događa sa ogrijevnim drvom slabije kvalitete. Uzgajači
ga uopće ne izrađuju i ne dopremaju na tržište, već ga ostavljaju u sječini,
jer im prodajna cijena ne pokriva troškove proizvodnje.
Budući da se uzgajači pozivaju na princip privrednog računa, i jer na taj
način uzgojeno cei. drvo stoji ispod granice rentabiliteta, može se jednoga dana
postaviti i zahtjev, da im potrošači u cijelosti podmire troškove proizvodnje
ovoga sortimenta. ukoliko žele da se iznosi na tržište.
293

Istina, postoji mogućnost, da na taj način uzgajanim stablima snizi troškovna
vrijednost međurednim uzgajanjem poljoprivrednih kultura. Ovo samo
u slučaju, ako zemljište nije podvodno, poplavno ili već iscrpljeno.
Korištenjem zemljišta odvojenog za maksimalnu proizvodnju drvne mase,
lakše se shvaća težnja uzgajača da uzgajanje poljoprivrednih proizvoda bude
što rentabilnije — ostvarena dobit se dijeli i koristi odmah — a rentabilnost
drvnih proizvoda, koja će se očitovati tek u budućnosti — kako ispadne.
U konkretnom primjeru iskazana dobit po 1 prm celuloznog drva ukazuje
na mogućnost pokrića i većih troškova ulaganja, kao i ostalih naknadnih troškova
u slučaju nerealnih ili optimističkih pretpostavki. Poduzimanjem mjera
racionalizacije od osnivanja topolika pa sve do dovoza celuloznog drva na
»sjekirostroj« radi usitnjavanja, postoji još niz mogućnosti za sniženje troškova
ovoj sirovim. Evo ih samo nekoliko:
1. Osnivanje topolika reznicama umjesto sadnicama, gdje god to terenske
prilike dozvoljavaju — razumije se u poorano i priređeno zemljište.
Ovakovim načinom sadnje se mogu osjetljivo sniziti početni troškovi, koji
su od naročitog značenja u slučaju većeg broja sadnica po hektaru. Nije na
odmet niti postizavanje jednogodišnjeg prirasta, koji se inače gubi sa presađivanjem,
kako u rasadniku tako i nä terenu. Dovoljan broj izbojaka omogućuje
jeftiniji način selekcioniranja budućih kvalitetnih stabala od selekcioniranja
presađivanjem u rasadnicima.
2. Isporukom celuloznog drva u duljim komadima od 1 m, postoji mogućnost
za sniženje troškova izrade, pretovara i drugih manipulacija od šume
do tvornice.
3. Odstranjivanjem kore i lika u vrijeme kolanja sokova u drvu. moguće
je sniziti troškove makljanja.
4. Direktan transport drva kamionima iz obližnjeg područja u tvornicu,
umjesto najprije na željezničku stanicu i potom opet u tvornicu, ne samo da
bi se snizilo troškove transporta, već bi ovakova mjera imala za posljedicu još
nekoliko koristi, kao na primjer:
a) ravnomjernija doprema drva na skladište, čime bi se izbjeglo plaćanje
željezničke vozarine za nagomilane vagone,
b) smanjenje troškova uskladištenja,
c) potreba manjih obrtnih sredstava za prelazne zalihe,
d) stabilizacija određenog broja radne snage na skladištu drva.
5. Iz topolika na domaku tvornice postoji mogućnost isporuke celulozong
drva poželjne vlažnosti (20—30%) u kojem slučaju se povisuje postotak iskorišcenja
u odnosu na presuho drvo (ispod 20%) ili što je još nepovoljnije, oblice
i cjepanice nejednolične vlage, koje prispijevaju sa raznih strana.
6. Uzgajanjem topola za proizvodnju celuloznog drva u gušćem sklopu i
u deblovini, umjesto u krošnjama rijetko sađenih stabala, povećava se njegov
kvalitet. Prema postojećim dokumentacijama, ovakovo drvo iz deblovine ne
samo da ima veći postotak iskorišćenja preradbom u celulozna vlakna, već
su ova vlakna u prosjeku dulja od vlakanaca iz drva za celulozu dobivenog iz
grana.
294

Osim navedenog — tvornicama celuloze i papira više odgovara drvo uskih
godova, dakle i sporijeg rasta od drveta širokih godova, tj. isforsiranog i veli-
Tcog prirasta. Ovo posljednje je uporabi vi je za sve druge drvo-prerađivačke
industrije, nego li za industriju celuloze i papira. Ovoj industriji je potrebnija
težina od volumena drvne mase. To znači, da pri uzgajanju sirovine za ovu
industriju treba više koristiti faktor vrijeme, koji je u konkretnom t slučaju
besplatan, od skupocjenih faktora rada i novčanih sredstava.
Sto znači makar i djelomično sniženje nabavne cijene sirovine, koja u
strukturi troškova proizvodnje celuloznog vlakna učestvuje sa 69% i potom
opet u strukturi proizvodnje papira sa 40%, nije teško izračunati novčani efekat.
Neki troškovi proizvodnje papira povećavati će se po svoj prilici iz godine
u godinu. Ovom povećanju doprinijeti će djelomično i naša želja za povećanjem
ličnih dohodaka. U borbi za tržište, bilo domaće ili strano, veću konkurenciju
će moći izdržati i veće dohotke će moći postizavati onaj kolektiv, koji
će biti u mogućnosti da pored drugih prednosti prerađuju jeftiniju i kvalitetniju
sirovinu.
Rentabilno uzgajanje celuloznog drva u namjenskim plantažama i intenzivnim
kulturama omogućeno je dakle već u prvoj ophodnji. Rentabilnost bi
se još više povećala u drugoj ophodnji sječom na panj ili kotličanjem, kada bi
u cijelosti otpali troškovi sadnje i sadnica. Radi toga je poželjno ispitivanje,
koje se vrsti topola dobro pomlađuju na taj način. U tom bi slučaju došlo do
punog izražaja svojstvo »mladenačkog prirasta* drveća, kao i koristi od već
razvijenog žiljnog sistema.
Uzgajanjem celuloznog drva u namjenskim topolicima — barem za vrijeme
dok traje vakuum na istom — omogućio bi se ovoj industriji brži i nesmetan
razvoj. Ujedno bi mogla dobiti kritičnu sirovinu uz povoljne uslove.
LITERATURA:
Dr Volkmann: Über die Rentabilität von Pappelfaserholz aus Erstdurchfostungen
(Die Holzzurcht, H.112 — 1961.
Ing S. Jovanović: Perspektivni plan proizvodnje celuloznog drveta.
Ing D. Bura: Plantaže topola sa poljoprivrednim kulturama.
Ing I. Oštrić: Namjenske plantaže za industriju papira (referat).
POSSIBILITY OF REMUNERATIVE GROWING OF POPLAR PULPWOOD
IN PLANTATIONS
Summary-
There exists the possibility to grow Poplars for pulpwood in a profitable manner.
Here one should take into account that the initial and additional investments increased
by the corresponding rate of interest and divided toy the number of planted,
rooted cuttings per one hectare should not exceed the value at which one can .realize
the wood volume of such a tree. The limiting values are presented in tabular form.
The growing of Poplars for pulpwood in th'nly stooiked plantings cannot be remunerative
in today's conditions of supply under which the pulp and paper industry
can acquire it.
The essence in the reduction of the costs in this branch of forest industry should
be concentrated in the first line on the reduction of production and supply costs of
raw material.
The author recommends several measures of ratioinalization and points to the
advantages of pulpwood obtained from the whole tree of small dimensions of even
slower growth rate than the pulpwood obtained from the upper part of trees of
larger dimensions.
295

UTJECAJ STAJSKOG GNOJA NA RAZVITAK KULTURA HRASTA
LUŽNJAKA
Prof. dr M. ANIC
U Šumi Dubrava-Mokrice, koja se nalazi 20 km istočno od Zagreba, koristila
je Poljoprivredna zadruga Poljoprivredno-šumarskog fakulteta za prošlog
rata jedan dio odjela 1. za uzgoj svinja. Za tu svrhu bila je iskrčena površina
šume od 1 ha. Ondje su bili podignuti svinja, u kojima je u proljeću i ljetu
1943., u svemu oko 6 mjeseci, uzgajano oko 60 rasplodnih svinja. Uz svinjce
bila su oveća, ali ograđena ispustišta, gdje su se svinje zadržavale veći dio dana.
Iskrčena šuma pripadala je cenozi Querceto roboris-Carpinetum betuli, tipu
erythronietosum. Sastojina je bila 35 godina stara, a bila je gospodarena kao
panjača visoke ophodnje. Vitalitet običnog graba u toj sastojim bio je vrlo jak.
Šuma se nalazi na ogranku Medvednice, koji se preko Popovca, Šijavrha,
Cerja i Prozorja spušta prema Dugom Selu. To je diluvijalni brežuljak. Teren
je uglavnom ravan. Krčevina se nalazila na visini od 148 m. Srednja godišnja
temperatura kreće se oko 10°C, i to u zimskim mjesecima (XII, I, II) oko 1°, proljetnim
oko 11°, ljetnim oko 20° i jesenskim oko 11° C. Oborine iznose oko
900 mm, od čega otpada na zimu 17, proljeće 25, ljeto 28 i jesen. 30%. Raspoređaj
oborina uglavnom je povoljan. Pretežu mjeseci s humidnim karakterom
klime. Teren je izložen jakim mrazovima, što znatno oteščava uzgoj
mlađih hrastovih sastojina. Tlo je izraziti pseudoglej sa dosta plitkim
nepropusnim slojem. Za jesenskih, zimskih i proljetnih mjeseci gornja se voda
nalazi u površinskim slojevima. Ona vrši velik utjecaj i na tlo i na šumsku
vegetaciju. Zimi je ona visoka, a ljeti se tlo do dubine od nekoliko metara
isuši i stvrdne, a na neobraslim mjestima ispuca. Tlo je inače nepovoljnih fizikalnih
i kemijskih svojstava.
Svinjci su poslije rata uklonjeni, a krčevina uključena u redovno pošumljivanje.
Gnoj koji je bio sakupljen na gomile iskorišćen je za poljoprivredne
svrhe. Dosta gnoja razbacanog oko svinjaca i na ispustištima ostalo je na krčevini.
Čitav teren bio je obrastao grmljem (lijeska, svib, trušljika, crni trn,
glog, kupina) i korovom (milava, kopriva eupatorija erigeron, stenaktis, dešampsija,
šaševi, sitovi, bujad). Ostali dio krčevine obrastao je u međuvremenu
također grmljem i korovom.
•
Lužnjakove
kulture
Pošumljivanjem je započeto u proljeću 1954. g. S jednog dijela krčevine
uklonjeno je grmlje i krupniji korov a teren izrigolan do dubine od 60 cm. Na
njem su posađene jednogodišnje lužnjakove biljke, koje su potjecale od pomlatka
u istoj šumi.
29«

Nastavljeno je pošumljivanjem u proljeću 1955 g. kad je isto tako uklonjeno
grmlje i jači korov na susjednoj površini i teren izrigolan također do
dubine 60 cm. Teren je pošumljen jednogodišnjim lužnjakovim biljkama isto
tako iz prirodnog pomlatka.
U proljeću 1956. g. učinjeno je to isto i na mjestu gdje su bili svinjci
s ispustištima. Teren je izrigolan do dubine od 60. cm i na njem posađen žir
lužnjaka, sakupljen u jeseni 1955. u istoj šumi.
U toku narednih godina primijećeno je da biljke na plohama iz 1954. i
1955. g. normalno rastu, ali da biljke na plohi iz 1956. izvanredno brzo prirašćuju,
te da su doskora prerasle biljke ostalih ploha. To nam je dalo povoda da
smo posebno promatrali razvoj biljaka na bivšoj krčevini, te da smo u tu
svrhu izlučili po jednu kvadratičnu pokusnu plohu veličine 300 m 2 . Plohe su
obilježene ugaonim kolčićima i opkopane jarčićima. Na njima su izvršene izmjere
visina stabalaca koncem 1960. i koncem 1962. god.
297

298

Na plohi 1 bile su biljke koncem 1960. g. stare 8 g. tj. one su posađene kao
jednogodišnje i odonda rasle na plohi 7 god. U kupno ih je bilo na pokusnoj
plohi 485 (što bd značilo 16.167 po ha). Srednja njihova visina iznosila je
c/srn'euc-'M eucnuncus»MOJA STADALACA «once»*9So.eaa.
* erar. /
Ptohf f
p/ono 2
63,21 ± 17,27 cm. Koncem 1962. biljke su bile stare 10 g. Na pokusnoj plohi
bilo ih je 457 (sto bi značilo 15.233 po ha). Srednja njihova visina iznosila je
114,37 ± 43.24 cm.
cm
OĐftOS BK03A STABALACA (%)
I VISINE (cm) KONCEM I960 GOD
6rafi2
p/oha 1
Ploho 2
Ploha 3
V
tat) %

D/STftlBUCIJA r/>£KV£HOJ£ BROJA STABALACA KOnCCM 1962 60B
Graf 3
20
r«
«
P/ofla i
- P/o/>0 2
y*
1 *
• >'\ \
.' '' \
i :
i i
r
j

•
ODNOS BXOJA STAßALACA (%) J WS/H£ (cm) KO/VCCM 1962 GOD.
Graf 4
*f
P/0/70 -f
Ploho 2
P/o/K>S
Ć- ,
i
_^ — —*"*
.--*"""
—- — "
— — " --""
'
„„ "^
^ — •*''
_ _-*"
/
/
/
/
/
• / 1 ;
rf
s
s r /
/
y /
_s'
_ ^**
-
•C~'
SO 90
öroj stoöo/accr
sadržaj biljci pristupačnog fosfora i kalija. Rezultati tih ispitivanja sadržani
su u tabeli 3. Analize su izvršene koncem 1962. godine.
Posebnu pažnju zaslužuju pH-vrijednosti. Analiza je pokazala da je tlo na
svim plohama kiselo. Međutim, kiselost je znatno smanjena na plohi gnojenoj
svinjskim gnojem. Na negnojenim plohama u površinskom horizontu pH u vodi
iznosi 5,3 do 5,5, dok na gnojenoj plohi iznosi 6,8, što se približava neutralnoj
reakciji. Na negnojenim plohama pH u n-KCI kreće se od 4,1 do 4,2, dok na
gnojenoj plohi iznosi 5,7.
Sadržaj humusa u svim je plohama vrlo nizak, te ne pokazuje između
gnojene i negnojenih ploha nikakve veće razlike. I u pogledu postotka dušika
u tlu nisu se pokazale veće razlike između gnojene i negnojenih ploha.
301

Posebnu pažnju zaslužuju sadržaj biljci pristupačnog fosfora i kalija u tlu.
Ti su elementi određeni po AL-metodi.
Negnojene plohe ekstremno su siromašne fosforom, dok je gnojena ploha
u površinskom horizontu umjereno opskrbljena tim hranjivom. Povećanjem
fiziološki aktivnog fosfora na gnojenoj plohi u usporedbi sa stanjem u negnojenim
plohama iznosi čak i desetorostruko više.
Prema sadržaju kalija negnojene plohe pripadale bi u slabo opskrbljena
tla tim elementom. Gnojena ploha pripada, međutim, u umjereno opskrbljena
tla, a povećanje kalija na toj je plohi — grubo uzeto — dvostruko do trostruko
veće nego na negnojenim plohama.
P/o/>a
i
Horizont
cm
O-30
3/ -so
6/ -60
uH 2 0
S 30
5 60
5 55
Ptf
u n-KCl
4 20
4 20
4 00
Humus
u %
O 2/62
00632
ooose
ti
U %
0 /055
0 0533
0 03/S
To6. 3
H z 0 >
mg na mg na
4Mg Ha iOOgt/a
•/9
23
•f 6
6 2
5 5
5 5
2
O -30
3/ -60
6/ -60
5 50
5 40
5 45
4/0
4/0
3 90
0 3346
0

negnojenim plohama. To također odgovara poznatoj činjenici da se kalij relativno
dugo zadržava u gornjim slojevima.
Prirast je prvih godina bio na gnojenoj plohi intenzivniji, jer je sadržaj
hranjiva, napose fosfora i kalija, bio onda još veći. Došlo je brzo na toj plohi
uslijed naglog prirašćivanja do sklopa, a poslije toga slijedio je pojačam prirast
podstrekivan međusobnim natjecanjem biljaka. Dolazi u obzir još i pojačano
pognojavanje tla lišćem. Biljke su brzo izrasle iz pojasa opasnih mrazova,
kao i izmakle oštećivanju od divljači (srne). Na negnojenim plohama biljke su
ostale i dalje nesklopljene, granate, slaba terminalnog prirasta. Stabalca su
ostala i dalje izvrgnuta opasnostima od kasnih mrazova, kao 'i štetama od divljači.
Sve je to dovelo do ogromnih razlika u prirastu na pognojenoj plohi u
odnosu prema negnojenim plohama.
Promjena pH-vrijednosti imala je utjecaj i na pristupačnost fosfora, kao
i na mikrobiološku aktivnost u horizontima gdje prevladava korijenje. Povećani
organski dio nastao rastvorbom listinca na pognojenoj plohi omogućio je
bolje uslove za rad mikroorganizmima, a to je imalo povoljan utjecaj i na poboljšanje
fizikalnih svojstava tla. Površinski slojevi pognojene plohe bili su
mnogo prozračniji, rahliji i sipki ji. Uslovi za širenje korijenja u njima bili su
mnogo povoljniji nego u negnojenim plohama.
Korijenje je u svim plohama pretežnim dijelom sadržano u rigolanom
sloju, tj. do dubine od 60 cm. U tom sloju ono će se u znatnom opsegu i dalje
zadržavati, jer ispod toga slijedi nepropusni zaglejeni sloj, u koji korijenje
teško prodire i gdje je učešće hranjiva maleno.
ZAKLJUČCI
U šumi Dubrava-Mokrice, nedaleko od Zagreba, u tipu Querceto roboris-
Carpinetum betuli erythronielosum pognojena je 1943. g. manja krčevina svinjskim
gnojem. Tlo je pseudoglej, s vrlo nepovoljnim osobinama. Teren je izvrgnut
mrazovima. Poslije rata krčevina je pošumljena biljkama i žirom lužnjaka.
Razvoj biljaka motri se na tri pokusne plohe, od kojih su dvije negnojene
a jedna pognojena.
Na pognojenoj plohi prirast je biljaka mnogo veći nego na nepognojenim
plohama. Prema stanju koncem 1960. lužnjakove 5-godišnje biljke na pognojenoj
su plohi bile prosječno 2,5 puta više od nepognojenih 8-godišnjih i 3,5
puta više od nepognojenih 7-godišnjih biljaka. Prema stanju koncem 1962. g.
7-godišnje biljke na pognojenoj plohi bile su prosječno 2,7 puta više od nepognojenih
10-godišnjih i 3,6 puta više od nepognojenih 9-godišnjih biljaka (Tab.
1 i 2; Graf. 1 do 4).
Analiza biljnih hranjiva (Tab. 3) pokazala je da su u sloju korijenja, tj.
do dubine od 60 cm, nalazi povećana količina fosfora i kalija. Tim se elementima
može pripisati povoljan utjecaj na intenzivni prirast lužnjakovih biljaka.
Povećan prirast omogućila je i promjena pH-vrijednosti, koja je znatno pomaknuta
u smjeru prema neutralnom stanju. Sadržaj dušika nije pokazao veću
razliku na pognojenoj plohi prema nepognojenim plohama, što znači da je
bio ispran. U profilu pognojene plohe popravljena su i fizikalna i kemijska i
biološka svojstva tla.
Gnojenjem je izazvano naglije prirašćavanje biljaka u prvim godinama
njihova života. Time je omogućen i raniji nastup njihova sklopa, naglije guše-
303

nje korova, a osim toga izazvan je i povoljan utjecaj lužnjakova lišća na tlo.
Mlada sastojina naglo je zašla u svoj brzi razvojni elan, koji joj je pomogao
da su stabalca brzo izrasla iz pojasa opasnih mrazova i izbjegla štetama od divljači
(srne). Na pognojenoj plohi bili su uslovi rastenja daleko bolji nego na
nepognojenim plohama, gdje su stabalca zaostala u korovu i gdje će još dugo
trebati do nastupa njihova sklopa, a osim toga ona su izvrgnuta štetama od
mrazova, kao i oštećivanjima od divljači.
Pokus nas upućuje na veliku prednost gnojenja šumskih kultura na pseudoglejnom
tlu. Napose je ono od koristi ako je teren izložen mrazovima.
THE RESPONSE OF ENGLISH OAK (QUERCUS ROBUR L.) TO STABLE
MANURE IN PSEUDOGLEY SOIL
Summary
A smaller area in the forest Dubrava—Mokrice, near Zagreb, type Querceto
roboris-Carpinetum betuli erythronietosum, was manured with stable manure in
1943. The soil is pseudogley, with very unfavorable properties. The terrain is exposed
to frost. After the war the area was afforestated with plants and acorns of English
oak (Quercus robur). The growth was investigated on 3 experimental plots, two of
wich are unmanured, and one manured.
On the manured plot the growth of the plants is much faster than on the unmanured
ones. According to the measurements in 1960. the 5-years ©Id plants on
the manured plot increased in growth on an average 2,5 times more than the unmanured
8-ryears old plants and 3,5 times more than the 7-years old unimanured
plants. According to the situation at the end of 1962. the 7-years old plants on the
manured plod increased in growth 2,7 times more than the unmanured 10-years
old plants and 3,6 times more than the unmanured 9-years old plants (Tab 1 and
2, Graph. 1—4).
The soil analysis of available plant nutrients (Tab. 3) showed that in the layer
of roots, i. g. to the depth to 60 cm, the phosphorus and .potassium contents are
considerably increased. These elements are probably for the most part responsible
for the intensive increase of English oak plants. The increased growth was possible
also owing to the change of pH-value, 'which was considerably shifted to the neutral
side. The nitrogen content was nearly the same on the manured and unmanured
plots, what means that it was leached out. In the profile of manured plots the
physical, chemical and biological properties were ameliorated.
The increase of plant growth beacause of manuring was bigger in the earlier
years of their life. According to this a faster formation of canopy, as well as a quicker
weed choke was possible. Owing to this a favourable influence of English oak litter
on soil was performed. Therefore the young stand has quickly developed and growed
out of the belt of frost danger and escased of the game damages (does). On the
manured plots the growth conditions were far better in comparision to the unmanured
plots, were the stands remained in weed and where is still necessary a long
time for canopy formation. The unmanured cultures are exposed to frost, as well
as to game damages.
The experiment shows a great advantage of forest culture manuring on the
pseudogley soils. The fertilization is especially usefull when the terrain is exposed
to frost.
Tab. 1 and 2: The measurements of the average stem height and of the stem
number on the plots 1,2 and 3 at the end of 1960. and 1962. — Tab. 3: T{he results
of the soil analysis at the end 1962. — Graph. 1 and 3: The frequence distribution of
the stem number at the end of 1960. and 1962. — Graph. 2 and 4: The relation of
the stem number (*/») and stem height (cm) at the end of 1960. and 1962. — Plots
1 and 2 are not manured; plot 3 is manured.
304

RAZMATRANJA O FITOCENGLOŠKOJ
ING. ZVONIMIR TOMAC
Uvod
TERMINOLOGIJI
Fitocenologija je mlađa nauka, koja se tek poslije rata počela kod nas
snažnije razvijati i iz akademskih okvira prelaziti u praksu. Prema tome normalno
je da ni terminologija iz područja šumarstva nema tradiciju i da nije
pročišćena. Kako su nju dali botaničari, koji biološku stvarnost obrađuju više
ili manje teoretski, to nisu ni mogli uočiti nedostatke te terminologije u času
kad će se ona početi primjenjivati u široj stručnoj praksi.
Svi nazivi su manje ili više stvar slobodnog izbora (I. Horvat, Nauka o
biljnim zajednicama str. 374 »U imenovanju nema posebnih pravila, već se
postupa po prilikama i nahođenju.. .«) ili pak konvencije, te se ovaj napis daje
u želji da se, ako je moguće zavede neki stalni i praksi odgovarajući red. Cijeli
napis je zapravo gledanje s praktičnog aspekta, te ga tako i treba shvatiti.
Sigurno je da su se zajednice mogle nazvati brojevima, imenima ljudi ili ma
kakvom šifrom, a da bi svaka za se u biti imala sasvim iste karakteristike kao
i. sada. No kad su zajednice imenovane prema imenima svojih individualnih
članova, vjerojatno zato. da bi iz samoga imena izbijala njena karakteristika,
onda smo slobodni predložiti da bi ta karakteristična imena bila takva da u
njima bude najmanje bezsistema, da ih praksa najlakše prihvati, odnosno da
budu i za praksu dovoljno karakteristična.
Stanje
Konkretno, glavni nosioci karakteristika biljnih zajednica (Materijal uzet
iz: Šumske zajednice Jugoslavije, I. Horvat, Zgb 1950 i Nauka o biljnim zajednicama,
I. Horvat, Zgb. 1949.) imadu nastavak, završetak na . .-etum {Seslerietum,
Fagetum, Blechnetum i td.), a sami su odabrani između članova pojedine
zajednice, koji se čine za tu zajednicu dovoljno karakteristični (Sesleria autumnalis,
Fagus silvatica, Blechnum spicant i td.). Kako se vjerojatno brzo uočilo
da osim po glavnom nosiocu često treba još detaljnije i određenjie označiti pojedinu
zajenicu, to je osnovnom nosiocu s završetkom . . .-etum predložen još
jedan ili više »tumača« s završetkom . . .-eto (Ostrieto, Aremonieto, Abieto i
td.), ili doložena tipska karakteristika po geografskom rasprostranjenju (dalmaticae,
croaticum, i td.) odnosno po imenu druge dolazeće vrste s nastavkom . . .
-etosum za subasocijacije (abietetosum, quercetosum, ericetosum i td.) i . . -osum
za faciese (alliosum i td.). Osim navedenih oznaka još se često stavljaju uz glavno
ime biljne vrste asocijacije, subasocijacije ili facijesa i imena dotične biljke
u nominativu ili genitivu za detaljniju oznaku (autumnalis, carpinifoliae, roboris
i td.).
Cesto se svi ovi epiteti redaju potrebnim kombinacijama.
305

Problem
Uočljivo je već iz samih gore navedenih naziva da, na primjer, glavni nosilac
zajednice je u:
Seslerietum, Blechnetum, trava, paprat
Fagetum, Pinetum drvo (stablašica)
Nadalje predložen tumač je u:
Ostrieto, Abieto
drvo (stablašica)
Aremonieto
mala ružičnjaća
I ostali tumači se ne redaju po jedinstvenom planu. Položaj geografski, tipski
je obično na kraju, a koji put i nije (Fagetum croaticum abietetosum).
Po gornjem sudeći nije bio isti kriterij kod oblikovanja naziva, iako se u
svim navedenim slučajevima radi o nazivima za šumske biljne zajednice.
Takovo stanje otežava orijentaciju, a praktički gledano principijelni je nedostatak
terminologije.
Diskusija
Čini se, da se s obzirom na navedeno nameće potreba izvjesne sistematike u
stvaranju fitocenološke terminologije. Ukoliko bi to bilo moguće, smatra se, da
bi trebalo u samom imenu naglasiti, a da botanički kriterij ne bude okrnjen ni
povređen:
1. gospodarski značaj zajednice
2. redoslijed karakteristika po značajnosti
3. jedinstvenost i jednoobraznost sistema formiranja naziva.
Prema prvome, dobro bi bilo, kad bi samo ime biljne zajednice određeno
karakteriziralo u poljoprivrednom, odnosno šumarskom smislu tu zajednicu.
Konkretno, to znači, da sve biljne zajednice, koje dolaze na šumskim tlima i
označavaju šumsku zajednicu (sastojinu), trebaju i kao nosioca karakteristike
sa završetkom na . .-etum imati kao botaničku vrstu stablašicu odnosno šumsko
gospodarsku vrstu. To bi imala biti osnovna karakteristika za šumske zajednice,
a ujedno i razlika od poljoprivrednih (na primjer za pašnjake) gdje će trava
ili slično biti nosilac asocijacije. Razumije se da će biti i nepročišćenih tipova
naročito na nešumskim tlima no u ovo u načelnom razmatranju ne treba ulaziti.
S obzirom na izneseno u šumskim zajednicama postojale bi: Abietum, Fagetum,
Alnetum i td. a ne bi postojale: Blechnetum, Genistetum i td. Između
pak stablašica koje čine neku zajednicu trebala bi biti nosilac ona vrsta koja
ima u konkretnom slučaju najveće gospodarsko značenje za konkretno stanište
u zatečenom stanju. Prema tome šuma medunca i c. graba je u osnovi Quercetum
(a ne Ostrietum) kao i šuma lužnjaka a c. grab ju definira i determinira
(kao genista zajednicu lužnjaka). Ako je navedeno Ostrieto Quercetum. onda
iz tumača (ostieto) se zna o kojem hrastu se radi. Ukoliko se pak neka konkretna
zajednica označi kao Ostrietum tada bi to bila zajednica crnoga graba
kao glavne gospodarske vrste, te ukoliko u smjesi imade i medunca onda bi to
mogla biti samo subasocijativna smjesa, gdje je hrast bez naročitog gospodarskog
značenja.
Prigovor ovakvom tretmanu može biti u tome što se gospodarska vrijednost
i učešće pojedine vrste u smjesi vremenom mijenja, pa bi se i nazivi za
jednu istu stojbinu mijenjali. No to nije prevelik nedostatak, jer kako se progresnim
ili regresnim razvojem mijenja zajednica tako se moraju i dosadašnji
306

nazivi modificirati a često i sasvim izmijeniti. (Kažemo zajednica ova se razvija
u smjeru one). Varijante će vjerojatno biti, iz ovog razloga, vjerojatno samo u
subasocijacijama (da li ćemo neku šumu determinirati kao sastojinu crnog graba
s meduncem ili medunca s crnim grabom).
Potrebni tumači nosiocu karakteristika zajednice u pravilu najprije se pre:
dlažu, a zatim po potrebi i dolažu i to najprije botanički, a potom geografski.
Zbog boljeg razumijevanja ideje daje se nekoliko komparativnih primjera:
Sadašnji nazivi:
Predlažu se:
1. Ostrieto Seslerietum autumnalis = Seslerieto Ostrietum ili Seslerieto (autumnalis)
Ostrietum Subasocijacije bi
bile: S.O. quercetosum sesilifloare i td.
2. Querceto Ostrietum carpinifolie a) Querceto Ostrietum, ako je doista sastojina
c. graba s nešto medunca
b) Ostrieto Quercetum ili analogno kao pod
I., ako je u stvari sastojina medunca
Predložena terminologija bi ovo dosadašnje
ako-ako pod a) i b) raščistila.
3. Querceto Genistetum elatae = Gen šteto Quercetum ili analogno kao
pod 1.
4. Fageto Blechnetum = Blechno Fagetuin
5. Fagetum croaticum abietetosum = Fagetum afoietetosum croaticae ili abieteto
Fagetum croaticae
6. Abieto Blechnetum = Blechno Abietum
7. Abieto Picetum calamagrostidis = calamagrosteto Abietum picetosum (ovaj
naziv u posljednje vrijeme upotrebljava
i I. Hiorvat)
Iz predloženih naziva bi se moglo očito zaključiti:
za 1. primjer (seslerieto Ostrietum)
a) po tome što je naglasak (sa završetkom na . .-etum) na stablašici da se
radi o šumskoj zajednici, a ne eventualno o pašnjaku (Seslerietum) s
nešto stabala
b) da je za tu zajednicu značajna trava seslerija (gospodarska važnost, problem
pomlađivanja i td.) koja će indicirati sve moguće progresivne i regresivne
sukcesije u smjeru ka ili protivnom od klimaksa
s
c) po subasocijaciji na primjer S. O. quercetosum sesiliflorae da se radi o
ekološkim faktorima koji dozvoljavaju i razvoj ovoga hrasta, ali samo
(barem za trenutačno stanje) kao subasocijativne, a ne kao glavne vrste.
U protivnom odnosno kod jačeg razvoja ovoga hrasta bi i zajednica prešla
u Quercetum
za 4. primjer (Blechno
Fagetum)
a) da se radi o bukovoj šumi, a ne eventualno o pašnjaku s bukvama (koji
bi trebalo nazvati fageto blechnetum — a takvih površina, pošnjaka imamo
stvarno na pr. u gospodarskoj jedinici Skrad)
b) da tu zajednicu karakterizira Blechnum spicant sa svim značajkama indikatora
specifičnosti ekoloških osobina
30?

za 7. primjer (calamagrosteto Abietum picetosum)
a) da se radi o šumi sa primješanom smrekom (subasocijacija)
b) da tu zajednicu i njezino stanje te eventualnu razvojnu sukcesiju, ekološke
značajke karakterizira i indicira Calamagrostis
i td.
Naglasak na nosiocu zajednice bi se mogao označiti i velikim slovom Quercetum,
Fagetum i td. a ostali tumači pisali bi se s malim slovom.
Formiranje imena imalo bi svoju pravilnu sukcesiju. Najprije se odredi temeljni
nosilac karakteristike (za šume stablašica, a za poljoprivredne površine
trava ili si.). Potom se vrši dalje tumačenje i obilježavanje temeljnog nosioca i
to najprije pomoću ostalih elemenata iz dotične zajednice, zatim geografski tip
i na kraju signatura autora. Subasocijativne značajke se dodaju odmah iza glavnog
nosioca zajednice.
Jedan primjer:
1. faza: Quercetum znači:
2. faza: ostrieto Quercetum znači:
3. faza: ostrieto Quercetum znači:
quercetosuim sesiliflorae
4. faza: ostrieto Quercetum
quercetosuin sesiliflorae
croatice (ili croaticum) znači:
5. faza: ostrieto Quercetum
quercetosum sesiliflorae
croaticae (NN)
znači:
šuma hrasta
šuma hrasta medunca i crnog graba
kao 2 u suibasocijativnoj formi s kitn
jakom
kao 3. rasprostranjena u Hrvatskoj ili
tip hrvatski
kao 4. determinirana po NN
Prednosti ovakvog sistema su slijedeće:
a) što će npr. šumari, koji uglavnom operiraju sa stablašicama imati zajednice
po stablašicama imenovane, a agronomi po travama;
b) završetci kako su sistematizirani tako se i primjenjuju
— e t u m označuje glavnu vrstu nosioca biljne zajednice
— eto tumači kao atribut i pobliže karakterizira nosioca biljne zajednice
i staništa
— etosura označuje subasocijaciju
— o s u s označuje facijes
— c a e tumač je tipa zajednice obzirom na geografsko rasprostranjen je
(ime biljke) se dodaje po potrebi ukoliko sami tumači nisu još dovoljno
precizni i jednoznačni (na pr. seslerieto (autumnalis) Fagetum). Međutim
ovaj dodatak je bolje izbjegavati, te tražiti tumač među članovima
^ zajednice koji je određeniji.
Stalne završetke na -um u svim dosadašnjim oznakama (-etum, -etosum,
-osum, -cum) moglo bi se izbjeći, jer dovode do zabune, kod onih koji s tim
materijalom manje barataju te im finese u određivanju korijena riječi nisu
uočljive. Zbog toga je i predloženo da facies dobije nastavak - o s u s, a tip
-cae (kao dalmaticae).
c) terminologija kad bi već ušla u praksu, a lakše bi ulazila, imala bi za
gospodare praktičare blisko značenje, a što je pretpostavlja se teoretski
bez naročitog značenja i s naučnog aspekta svejedno.
d) za učenje bi bila razumljivija
308
e) sistematizacija zajednica bi bila očitija i praksi prirodnija.
Naravno sve izneseno je samo prijedlog za diskusiju.

(jimne teme i pcikasi
PRIMJENA RADIOAKTIVNOG ZRAČENJA,
KOD OPLEMENJIVANJA ŠUMSKOG DRVEĆA
Uvod
Nuklearna energija sve brže zauzima mjesto glavnog energetskog izvora,
koji će zamijeniti ugalj i naftu, te kao nenadoknadivo sredstvo za omogućavanje
napretka nauke, a time i cjelokupnog privrednog razvitka čovječanstva.
Kao i u ostalim granama privrede i u šumarstvu je omogućena primjena nuklearne
energije na širokoj osnovi. U cilju ostvarenja imperativa šumarskih nauka
— povećanja proizvodnje drvne tvari, primjena radioaktivnih izotopa, kao
obilježivaća ili kao izvora zračenja, već je dosad dala vidne rezultate, rješavajući
probleme ishrane i fiziologije šumskog drveća, pedologije, zaštite bilja,
djelovanja raznih fungicida, insekticida i herbicida, stimuliranja rasta biljaka
i oplemenjivanja šumskog drveća.
I naša šumoprivreda mora krenuti novim putovima da bismo dostigli najrazvijenije
zemlje Evrope u proizvodnji i potrošnji drvne mase. Prema podacima,
koje je na Savetovanju o primeni radioaktivnih izotopa u industriji, medicini
i poljoprivredi, održanom 1960. godine u Beogradu, iznio ing. Bura,
sadašnja naša proizvodnja i obim sječa, kreću se oko 20 miliona m 3 godišnje,
ih oko 3 m 3 /ha. Potrošnja celuloze po stanovniku godišnje kod nas iznosi 8 kg.
Srednjeevropski prosjek je 36 kg, a kod nordijskih zemalja čak 90 kg. Da bi
se ostvario napredak u idućih 15—20 godina, šumarstvo kod nas treba povećati
proizvodnju drvne mase na 45—50 miliona m s godišnje, odnosno 6—10
nxVha.
Osnovni pojmovi o radioaktivnim izotopima i njihovoj primjeni
Počeci saznanja o strukturi atoma i energiji, koju sadrži atomska jezgra,
datiraju iz konca 19. i početka 20. stoljeća. Godine 1896, H. Becquerel otkriva
zračenje ruda uranova smolinca, a supruzi Pierre i Marie Curie detaljno
proučavaju tu pojavu. M. Curie daje toj pojavi ime »radioaktivnost«. Od tog
vremena slijedi čitava plejada naučnih radova, koji su ulazili u tajne atomske
jezgre, objašnjavajući njenu strukturu, a time i energiju, koju sadrži.
Izotopi su pripadnici istog elementa, a međusobno se razlikuju po atomskim
težinama. Sposobnost pojedinih izotopa, da se raspadanjem pretvaraju u druge
izotope, nazivamo radioaktivnošću. Tom prilikom ti izotopi emitiraju alfa, beta,
gama ili X zrake. Takve izotope zovemo radioaktivnim izotopima. Za razliku
od radioaktivnih izotopa, postoje izotopi koji nemaju svojstvo radioaktivnosti.
To su stabilni izotopi. Jedan kemijski element može imati svoj stabilni i svoj
radioaktivni izotop. Važno je uočiti, da se radioaktivni i stabilni izotopi istog
elementa u kemijskom pogledu međusobno ne razlikuju. Tako će se npr. radioaktivni
C 14 : ponašati u kemijskom smislu isto kao i stabilni izotop C' 2 . koji
nije radioaktivan. To je razumljivo, kad se zna, da kemijske osobine nekog
elementa određuje broj protona (redni broj nekog elementa u periodičnom sistemu
elemenata), a i C 14 i C' 2 imaju isti broj protona. Razlikuju se samo po
atomskim težinama, jer C u ima dva neutrona više od C'-\
309

Do 1934. godine bili su poznati samo prirodni radioaktivni elementi, a te
je godine otkrivena umjetna radioaktivnost. Bombardiranjem aluminija sa alfa
česticama polonija, dobiven je radioaktivni izotop fosfora P )0 . Danas postoji već
•ko 900 umjetnih radioaktivnih izotopa i njihova je proizvodnji poprimila industrijski
karakter, a proizvode se u atomskim reaktorima i akceleratorima,
najčešće ciklotronima.
Zračenje traje dok se prvobitno prisutna količina atoma nekog radioaktivnog
izotopa ne raspadne. Pri određivanju njegove aktivnosti važno je znati
vrijeme poluraspada, tj. vrijeme potrebno da se raspadne polovina prvobitno
prisutnih radioaktivnih atoma, odnosno da se jačina njegovog zračenja smanji
na polovinu od prvobitne vrijednosti. Vrijeme poluraspada je karakteristično
za svaki radioaktivni izotop. Interval u kojem se vremena poluraspada kreću,
iznosi od IO- 7 sekundi do IO 10 godina.
Jedinica za mjerenje aktivnosti radioaktivne tvari je jedan KIRI, a obilježava
se sa C. To je ona količina radioaktivnog izotopa, kod koje se u sekundi
raspadne 3,7 X IO 10 atoma. Tako npr. 1 gram radijuma ima 3,7 X IO 10 raspada
u sekundi, te stoga ima aktivnost od 1 C.
Za određivanje doze X ih gama zračenja, jedinica se izražava RENTGE-
NIMA, a to je ona količina X ili gama zračenja, koja u 0,001293 grama zraka
stvori ionske parove sa električnošću od 1 elektrostatske jedinice (1 ESJ).
Umjesto rentgena, za označavanje doze, za zračenje mekog tkiva, često se
koristi jedinica REP. To je fizički ekvivalent rentgena (roentgen equivalent
physical), odnosno količina korpuskulamog zračenja, koje predaje jednom gramu
vode ih mekog tkiva energije, koju bi predao 1 rentgen.
U nauci i tehnici radioaktivni izotopi se koriste kao obilježivači i kao zatvoreni
izvori zračenja.
Metoda obilježavanja omogućuje praćenje nekog kemijskog elementa u
organizmu. U ispitivanje se uzme određena količina nekog elementa, u obliku
radioaktivnog izotopa ili smjesa stabilne i radioaktivne forme. Budući da se
u kemijskom pogledu radioaktivni izotop ne razlikuje od svoje stabilne forme,
on će se uključiti u sve biokemijske reakcije organizma i ne će poremetiti njegove
normalnne fiziološke procese. Razumljivo je, da je tu od velike važnosti
izbor radioizotopa i njegovo pravilno doziranje. Kako je sada element obilježen
sa radioaktivnim izotopom, koji ima svojstvo zračenja, može se otkriti
detektorima zračenja i na taj način pratiti njegov put kroz organizam.
Drugi načini korištenja je upotreba radioaktivnog izotopa kao izvora zračenja.
Primijenjen kod oplemenjivanja šumskog drveća, iskorišćuje se kao
faktor koji djeluje stimulativno na rast i utječe na nasljedne osnove (gene)
stvarajući nasljedne promjene tj. mutacije.
Promatrajući probleme šumarstva sa svih strana i rješavajući ih novim
metodama rada, dolazi se do novih saznanja i stavljanje novih, još većih, zahtjeva
pred šumarstvo. Stoga se i radioaktivno zračenje koristi kod oplemenjivanja
šumskog drveća, da bi se njegovom primjenom pokušalo odgovoriti
na te zahtjeve i da bi na taj način genetika u šumarstvu dala svoj doprinos
sve većim potrebama za drvnom masom.
Oblici korištenja radioakvinog zračenja kod oplemenjivanja šumskog drveća
Oplemenjivanje šumskog drveća je primijenjena genetika, kojoj je zadatak
da proizvede nove tipove, bolje od postojećih i da na principima genetike po-
310

oljša kvalitet i poveća prirast šumskog drveća (14.). To je relativno mlada
nauka, čije se metode rada baziraju na iskustvima, koja su dobivena kod oplemenjivanja
poljoprivrednog bilja. Stoga, ako poznajemo značajnije zahvate na
oplemenjivanju poljoprivrednog bilja i znamo specifičnosti šumarstva, bit će
jasno značenje radioaktivnog zračenja kod oplemenjivanja šumskog drveća.
Radovi, koji bi koristili ovu metodu, imali bi za cilj dobivanje novih tipova
šumskog drveća s povećanim prirastom, otpornošću prema raznim bolestima,
povećanom klijavosti sjemena, stimuliranim rastom šumskih sadnica, bar u
početnoj fazi razvoja, dobivanje biljaka otpornih na sušu i mraz itd. Ispituje
se i mogućnost uoptrebe zračenja 'kao faktora, koji će omogućiti križanje udaljenih
vrsta, pa čak i rodova.
Promatrajući zračenje kao jednu novu metodu rada, možemo je tretirati
kao nadopunu klasičnih metoda oplemenjivanja i ne smijemo ih ni u kom
slučaju razdvajati. Naprotiv, klasične metode bi morale biti baza za uspješan
rad na primjeni nuklearne energije kod oplemenjivanja šumskog drveća. Prvi
korak kod toga trebala bi biti selekcija šumskog drveća, sa ciljem da se izluče
individuumi ,na kojima će se vršiti ispitivanja. Selekcija šumkog drveća vrši
se prema fenotipskim opažanjima i odabrana stabla se označuju kao plus stabla.
Nakon toga vrše se ispitivanja u cilju ustanovljivanja genotipa, odnosno nasljednih
svojstava tih stabala, da bi se moglo jasno odlučiti, koja su svojstva
odraz vanjskih faktora, a koja su nasljednog karaktera. Upoznavanje s karakteristikama
genotipa pojedinog individuma, omogućuje nam lakše promatranje
djelovanja zračenja na njegovo potomstvo i sigurnije ustanovljivanje promjena
izazvanih zračenjem. Razumljiva je neophodna dugotrajnost tih radova, jer se
ispitivanja vrše niz godina.
Različite vrste biljaka imaju različitu sposobnost reagiranja, a isto tako
se i svojstva mijenjau ovisno o vrsti, dozi zračenja, o tome da li je zračenje
u inntervalima ih cjelovito i konačno o načinu primjene, tj. prema tome. da li
se označuje sjeme, polen, ženski cvijet, plemka ili čitava biljka. Interesantno
je promotriti, koje su doze zračenja upotrebljavane prilikom zračenja pojedine
vrste. V i d a k o v ić je zračio sjeme nekih konifera s dozama, u rasponu od
82-—20000 r. Ustanovio je, da letalna doza za obični bor nastupa kod 14000, r,
a da se malim dozama povećava energija klijavosti sjemena smrče, crnog i običnog
bora (15.) Daljnjim istraživanjima je ustanovio izvjesnu sličnost u utjecaju
gama zračenja na klijavost sjemena i na visinski prirast biljaka starih 3 godine
(16).
M o d i c je zračio sjeme dozama do 22000 r i ustanovio da je moguće stimulativno
djelovati na klijavost sjemenki i dinamiku razvoja budućih biljaka.
Niske doze od 500—2000 r izazvale su stimulativno, a visoke doze toksično djelovanje
(9.).
Jovanović i Tucović (5.) zračili su sjeme Populus virginiana Foug.
sa dozama do 50000 r. Ni kod najviše doze nije se zapazilo osjetno smanjenje
klijavosti sjemena. Tek razvojem biljčica, primijetili su da povećanjem doze
zračenja iznad 5000 r dolazi do zaostajanja u prirastu biljaka. Sjeme nekih
euroameričkih topola (6.) nije pokazalo osjetno smanjuje klijavosti ni kod doze
od 120000 r. Kakav je to raspon doza, može se najbolje vidjeti, ako se zna
da je smrtna doza za čovjeka 600 r. (11.). Za djelovanje zračenja na stanice organizama,
općenito se može reći, da su složeniji i viši organizmi osjetljiviji na
311

zračenje od jednostavnih organizama. Čovjek i životinja su oko 1OO0 puta
osjetljiviji od gljiva i bakterija, a oko 200O puta od nekih virusa (7.). Nadalje,
kod svih živih bića, generativne stanice su osjetljivije na zračenje od
somatskih.
Hibridizacija (križanje) i heterozis (luksuriranje) kod kulturnog bilja, dali
su poljoprivredi rezultate od ogromne važnosti. I u šumarstvu postoje brojni
primjeri, koji upućuju na važnost hibridizacije i heterozisa. Tako npr. Thuja
plicata dobro raste u Danskoj, ali strada od gljivične bolesti Didymascella
thujina. dok je Thuja Standishii otporna na tu bolest. Danac Soegaard
je uspio da križanjem Th. plicata X Th. Standishii. dobije tip otporan prema
tom gljivičnom oboljenju, a koji u Danskoj raste isto tako dobro kao i Th.
plicata.
0 pojavi heterozisa kod šumskog drveća ima mnogo primjera kod topola.
Tako npr. euroamerički hibridi crnih topola, poznati kao kanadske topole, imaju
pojavu heterozisa. Naročito u šumarstvu, heterozis je od neobično velike važnosti,
jer vegetativno razmnožavanje Fi generacije sa pojavom heterozisa, omogućuje
stvaranje klona sa neograničenim brojem individuuma luksurirajućeg
rasta, pogotovo kod brzo rastućih vrsta, a koje se uz to i lako vegetativno razmnožavanju.
Najbolji primjer za to su topole i vrbe, jer su već dosada podignute
plantaže sastavljene od vegetativno razmnoženih biljaka sa pojavom
heterozisa.
Poznato je, da se luksuriranje javlja križanjem samooplodnjom dobivenih
potomaka dvaju individuuma. Osim toga, ponekad se križanjem blisko srodnih
ili udaljenih vrsta, javlja potomstvo, koje ima bujniji rast od roditelja. Iz
primjera križanja Th. plicita X Th. Standishii vidimo, da se izborom roditelja
sa pogodnim svojstvima, može dobiti hibrid, u kom su se ujedinile pozitivne
osobine roditelja. Međutim, koji puta se desi i to, da raspolažemo sa roditeljskim
parom, kod kojega bi bilo poželjno ujediniti dobra svojstva roditelja,
ah se zbog genotipskih razlika među njima, ne može izvršiti njihovo međusobno
križanje. U tom slučaju, zračenje ženskih cvjetova ili polena, moglo bi poslužiti
kao faktor za sprečavanje opiranja križanju.
Jasno je, da ovakovi radovi u šumarstvu iziskuju vrlo dugotrajan i mukotrpan
rad, pogotovu ako se ima u vidu vrijeme potrebno da pojedina vrsta
dostigne spolnu zrelost, odnosno pruži mogućnost za umjetno oprašivanje i
križanje u drugoj ili trećoj generaciji. Prema Panovu (10.), početak fiziološke
zrelosti za stabla smrče iz sklopa, nastupa u 35. godini. Jela počinje fruktificirati
u 40.. bijeli bor u 20., a crni bor u 25. godini.
1 pored velikog broja mogućnosti, hibridizacija i heterozis nisu svemoguće
sredstvo u genetici. Za dobivanje novih, željenih svojstava šumskog drveća,
veoma prikladan način je i umjetno stvaranje mutacija.
Mutacije su prirodne i inducirane spontane kvalitativne i kvantitativne
nasljedne promjene nekog svojstva organizma (13.). Broj prirodnih spontanih
mutacija, u odnosu na broj biljaka, iznosi: 1 : 10000 — 1 milion. Dugotrajan
i težak posao na selekciji, odnosno odabiranju prirodnih povoljnih mutacija,
među tako velikim brojem biljaka, ni u kom slučaju ne zadovoljava današnje
potrebe. Radioaktivno zračenje povećava mogućnost dobivanja većeg broja
mutacija, jer direktno djeluje na nasljedne osnove i omogućava povećanje nastajanja
novih mutanata u odnosu na biljke, ponekad čak i do 1% (12.).
312
\

Induciranjem mutacija sa radioaktivnim zračenjem, dobivamo brže i neposrednije
biljke s novim svojstvima, a koje bi mogle biti od interesa za oplemenjivala,
odnosno uzgajivača, ma da je otkrivanje induciranih mutacija, naročito
u šumarstvu, otežano činjenicom, da se mutageni efekt ispoljava često
tek u trećoj ili nekoj daljnjoj generaciji. Nažalost, za dobivanje nekog određenog
svojstva kod šumskog drveća, još nikakva zakonitost ne može pokazati
smjernice rada od šireg značaja, jer se. sva ispitivanja nalaze još uvijek u fazi
razvoja i jer se još ne može reći da li će neka određena doza dati pozitivno
svojstvo ili ne.
Za šumarstvo je interesantna mogućnost nastajanja poliploidije, odnosno
pojave, kada pojedini organizmi imaju u stanicama »n« puta povećan haploidni
broj kromosoma. Dokazano je, da biljke sa većim brojem kromosoma, nego
što je to normalno za pojedinu vrstu, imaju često i bujniji rast. Takav je slučaj
npr. kod triploidne trepetljike (Populus tremula f. gigas). Mutacije ove vrste
mogu se izazvati i radioaktivnim zračenjem. Budući da se radi o promjenama
u genetskom materijalu, veoma su važna citološka istraživanja zračenog materijala,
jer će se pomoću njih najbrže moći ustanoviti promjene, koje su značajne
kod rada na oplemenjivanju šumskog drveća. Citogenetska istraživanja
će omogućiti, da se razjasni unutar kojih doza zračenja se mogu očekivati
pozitivne promjene nasljednog karaktera, jer visoke doze stvaraju razne anomalije,
kao nepravilnosti u diobama stanica, fragmentiranje kromosoma, stvaranje
erozija itd, a niže doze, od kojih se mogu očekivati promjene pozitivnog
karaktera, izazivaju evidentne promjene u relativnim dužinama kromosoma
(1., 2.)
Na kraju, potrebno je postaviti pitanje: »Kako ustanoviti kod kojih doza
i kakove promjene će izazvati zračenje pojedinih vrsta šumskog drveća, te
kako dobiti pozitivan rezultat ovom metodom rada?« Odgovor na to može
pružiti jedino eksperimentiranje, a zatim, kada se ustanove promjene nastale
zračenjem jedne vrsti, potrebno je pristupiti citološkim istraživanjima, da bi
se vidjelo, kako se ta promjena odrazila na genetskom materijalu. Vjerojatno
će se zatim, analogijom za ostale vrste, a na temelju citoloških istraživanja,
moći reći kakve će promjene pojedina doza izazvati kod neke druge vrste, jer
će se te promjene očitovati na genetskom materijalu, bilo u vidu promjena na
relativnim dužinama kromosoma, bilo u pojavi fragmentacija i si. ili pak u
nekom drugom evidentnom obliku.
Zaključak
1. Radioaktivno zračenje kod oplemenjivanja šumskog drveća, može se
koristiti kao stimulator rasta, kao faktor koji će utjecati na nasljedne osnove,
te kao faktor za sprečavanje opiranja križanju.
2. Stvaranjem mutanata, radioaktivno zračenje omogućuje dobivanje novih
tipova šumskog drveća, a koji se ne bi mogli dobiti drugim metodama rada.
3. Zračenje djeluje različito na pojedine vrste, pa čak i na individuume
iste vrste.
4. Među relativno niskim dozama zračenja, potrebno je tražiti doze, koje
će djelovati kao stimulator rasta i stvarati mutacije, od kojih je selekcijom
potrebno izdvojiti one sa pozitivnim osobinama.
313

LITERATURA:
1. Bevilacqua, B.: Značenje citoloških istraživanja u sadašnjoj fazi razvoja šumaTske
genetike kod nas. Šumarski list broj 9—10-, Zagreb, 1961.
2. Bevilacqua, B. and Vidaković, M.: Effect otf Gamma Rays on the Chromosome»
of the Somatic Cells in Picea Abies Karst. Silvae Genetica, Band 12, Heft 3,
Frankfurt a. M., 1963.
3. Bura, D.: .Mogućnosti primjene nuklearne energije u izvršenju narednih zadataka
u šumarstvu (Diskusija). Savetovanje o primeni radioizotopa u poljoprivredi,
veterinarstvu i šumarstvu, Beograd, 1960.
4. Glasstone, S.: Atomska energija. Naučna knjiga, Beograd, 1960.
5. Jovanović, B. i Tucović, A.: Zapažanja o dejstvu jonizujućeg zračenja na seme
i prirast Populus virginiana Foug. — prethodno saopštenje — Šumarstvo broj
»—10., Beograd, 1959.
8. Jovanović, B. i Tucović, A.: Zapažanja o djestvu jonizujućeg zračenja na seme
nekih euroameričkih topola. Radovi na istraživanju topola, 1/60, Beograd, 1960.
7. Kljajić, R.: Današnje stanje korišćenja radioizotopa i jonizujućih zračenja u
zaštiti bilja. I Savetovanje o primeni nuklearne energije u biljnoj proizvodnji
FNRJ, Zagreb, 1959.
8. LQwenthal, G. i Hausen, J.: Atomi baza bolje budućnosti. Tehnička knjiga, Zagreb,
1959.
9i Modic, D.: Upliv gama-zraka radioaktivnog izvora C m na klijavost semenki
voćaka. Savetaovanje o primeni radioizotopa u poljoprivredi, veterinarstvu i šumarstvu,
Beograd, 1961.
10. Panov, A.: O fruktifikaciji naših četinara. Šumarski list broj 9—40., Zagreb, 1950.
11. Rađiohemijski praktikum. Naučna knjiga, Beograd, 1959.
12. Tavčar, A.: Primena nuklearne energije kod oplemenjivanja bilja. Savetovanje o
primeni radioizotopa u poljpprivredi, veterinarstvu i šumarstvu, Beograd, 1961.
13. Vidaković, M.: Šumarska genetika (Skripta). Zagreb, 1959.
14. Vidaković, M.: Genetika u šumarstvu. Šumarski .list broj 3—i., Zagreb, 1956.
15. Vidaković, M.: Utjecaj gama-zraka na klijavost sjemena nekih konifera. Šumarski
list broj 7—8., Zagreb, 1960.
16. Vidaković, M.: Utjecaj gama zračenja na rast biljaka nekih konifera. Šumarstvo
broj 7—8., Beograd, 1962.
Borzan Želimir

( 3)cu$t»ene &l£e&U
ZAKLJUČCI
IV Plenuma Izvršnog odbora Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne
industrije Jugoslavije.
Četvrti plenum Izvršnog odbora Saveea
ITSIDJ održan je 9., 10. i 11. juna 1963.
godine u Nikšiću. Plenumu su prisustvovali
pored članova Izvršnog odbora i
nadzornog odbora drugovi: Ing. Košta Tato
a k o v i ć, predsednik Saveta za šumarstvo,
drvnu industriju, celulozu i papir
Savezne privredne komore, Ing. Jefta J e-
remić, sekretar Saveta za šumarstvo,
drvnu industriju, celulozu i .papir Savezne
privredne komore, Aleksandar Orlandić,
predsednik Centralnog odbora SRI-
RJ, ing. Milorad Stanojević, sekretar
Izvršnog vijeća SR Crne Gore, za poljoprivredu
i šumarstvo, Vujadin V u j o v i ć,
predstavnik republičkog odbora sindikata
industrijskih radnika Crne Gore, dr Dragoljub
Mirković, prof. Simiarskog fakulteta
u Beogradu, ing. Dušan V u č k o-
vić, saradnik Istorijskog instituta Crne
Gore, ing. Gavrilo Petranović, predstavnik
Sekretarijata za industriju i saobraćaj
IV Crne Gore. Radu plenuma prisustvovao
je takođe predsednik opštinske
skupštine Nikšić, drug Blažo K a 1 u đ e r o-
rović, načelnim za privredu NO Nikšić
i Dušan Perunović, predsednik opštinskog
veća Nikšić i veći broj inženjera i
tehničara podružnice Nikšić, kao i Drvnog
kombinata »1. Maj« i Šumskog gazdinstva
Nikšić.
Od članova Izvršnog odbora nisu prisustvovali:
Dr. Dušan Oreščanin zbog
puta u inostranstvu i ing. Dime B e ć a r
zbog bolesti.
Plenum je radio po sledećem dnevnom
redu:
1. Izvještaj o radu Sekretarijata,
2. Informacija o pripremama za Savetovanje
o nauičnoistraživačkom radu i zauzimanje
stavova Izvršnog odbora o nekim
principijelnim pitanjima,
3. Izvještaj o I Saveznom smučarskom
takmičenju i formiranju odbora za II
Savezno smučarsko takmičenje, kao i
određivanje zadataka u vezi sa ovim,
4. Stanje i problemi šumske privrede i
drv. industrije Crne Gore,
5. Razno.
Za učesnike Plenuma organizovana je
stručna ekskurzija radi obilaska objekata
u oblasti podizanja i uzgajanja šuma, zaštite
zemljišta od erozije i uređenje bujica
na relaciji Nikšić — Titograd —Cetinje —
Budva — Virpazar kao i poseta Drvnom
kombinatu »1. Maj« u Nikšiću. Učesnici
plenuma takođe su posetili i Željezaru
»Boris Kidrič«, branu »Liverovići« kao i
više kulturnih i istorijskih spomenika Crne
Gore.
Posle iscrpne diskusije o svim tačkama
dnevnog reda IV Plenum doneo je sledeće:
ZAKLJUČKE
Ad. 1 — Plenum usvaja u celosti iz-'
veštaj o radu Sekretarijata.
— Usvaja se predlog Sekretarijata da
se drug ing. Miloje B i k i c k i, član Izvršnog
odbora, kooptira u Sekretarijat, pošto
se od početka ove godine stalno nalazi
u Beogradu.
— Odobrava se odluka Sekretarijata da
drug ing. Miloje Bi-kick i vrši dužnost
blagajnika za vreme odsustva blagajnika
Saveza Dr. Dušana Oreščanin a koji
je službeno otputovao u inostranstvo.
— Prihvata se stanje prihoda i rashoda
na dan 31. V 1963. godine prema pregledu
priloženom uz dnevni red.
— Prihvata se novi predlog budžeta
Saveza za 1963. god. s obzirom da Savezu
nije odobrena dotacija iz budžeta u traženom
iznosu, a prema predlogu priloženom
uz dnevni red.
— Prihvata se predlog Društva inženjera
i tehničara šumarstva i drvne industrije
Poljske da se organizuje razmena
dve grupe od po pet stručnjaka (jedna za
drv. ind. i jedna za šumarstvo). Ovu razmenu
izvršiti u toku septembra ove godine.
Republički savezi dostaviće u roku od
deset dana Sekretarijatu Saveza predloge
svojih delegata za ovu razmenu i to: Savezi
Srbije, Hrvatske, Slovenije i BiH po
dva predstavnika (jedan za šumarstvo i
jedan za drvarsku industriju), a Savezi
Makedonije i Crne Gore po jednog, s tim
da se .međusobno dogovore koji će savez
poslati predstavnika za šumarstvo a koji
za drvarsku industriju. Troškove će snositi
svaki delegat, odnosno njegova privredna
organizacija ili ustanova. Visina ovih troš-
315

kova, po oceni, Plenuma, iznosiće oko
80.000.— dinara. Ovu sumu treba uplatiti
Savezu najkasnije do 15. avgusta 1963. godine.
— Plenum takođe prihvata predlog
Društva inženjera i tehnčara šumarstva i
drvarske industrije Mađarske da se izvrši
razmena stručnjaka u toku ove godine i
to u grupi od 10 stručnjaka, a u trajanju
od 10—12 dana. Zadužuju se republički
savezi da u roku od 10 dana dostave Sekretarijatu
Saveza predloge svojih delegata
za ovu razmenu i to: Savezi Srbije, Hrvatske,
Slovenije i BiH po dva predstavnika,
a Savezi Makedonije i Crne Gore po
jedan. U okviru za razmenu dolaze prvenstveno
inženjeri i tehničari šumarstva. I
za ovu razmenu troškove će snositi svaki
delegat, odnosno njegova privredna organizacija
ili ustanova. Visina ovih troškova
iznosiće orijentaciono oko 80.000.— dinara,
a treba da se uplati Savezu najkasnije
do 15. avgusta 1963. godine. Razmena
se predviđa u toku septembra ove godine.
— Zadužuje se Sekretarijat da od Komisije
za međunarodne veze SITJ obezbedi
saglasnost o ovoj razmeni i izvrši sve
potrebne pripreme za njegovu realizaciju.
— Stavlja se u zadatak Sekretarijatu
da organizuje posete novim sekretarima
SIV-a za poljoprivredu i šumarstvo i industriju
kao i ranije planiranu posetu drugu
Milajku Todoroviću i drugu Jakovu
Blaževiću radi upoznavanja sa
radom Saveza na resavanju problema šumarstva
i prerade drveta.
— Plenum odobrava stav Sekretarijata
u vezi sa pitanjem da je mesto obrazovanja
stručnjaka za hemijsku preradu drveta na
Tehnološkom fakultetu, pod uslovom da
Tehnološki fakultet svojim nastavnim planom
i programom obezbedi potrebno znanje
iz oblasti hemijske prerade drveta za
ove stručnjake.
— Stavlja se u zadatak Komisiji Saveza
za kadrove i školstvo da prouči pitanje
fakultetske i srednjoškolsko nastave,
a u prvom redu sa gledišta broja i
profila fakulteta, i da ovo iznese pred prv;
naredni sastanak Izvršnog odbora, kako bi
se o ovom pitanju mogao da zauzme stav
sa kojim treba upoznati Sekretarijat SIV-a
za prosvetu i kulturu. Plenum smatra da
Savez ITŠIDJ ubuduće ne treba da čeka
da bude pozivan radi raspravljanja o pitanjima
obrazovanja stručnjaka za šumarstvo
i preradu drveta, već treba da a.ktivno
prati rad na resavanju ovih pitanja i iznosi
svoje stavove.
— Plenum stavlja u dužnost Sekretarijatu
da zahteva od komisije za izradu
sedmogodišnjeg plana šumarstva i drvarske
industrije da u određenim ključnim
fazama obrade materijala za sedmogodišnji
plan ove dve privredne oblasti dostavlja
materijal Saveznoj privrednoj komori,
Savezu ITŠIDJ i drugim radi upoznavanja
i eventualnog stavljanja prirnedaba
i predloga. U vezi sa ovim stavlja se
u zadatak Sekretarijatu Saveza da u drugoj
polovini ove godine organizuje save-,
tovanje o materijailima za sedmogodišnji
plan šumarstva i drv. industrije. Ukoliko
je moguće ovo savetovanje, održati u okviru
rada narednog plenuma Izvršnog odbora.
Sekretarijat će odrediti mesto održavanja
ovog Savetovanja.
— Plenum smatra da nije potrebno organizovati
savetovanje o proizvodnji i preradi
bukovine, kako je ranije zaključeno,
jer se ovo pitanje proučava u okviru rada
na izradi sedmogodišnjeg plana razvoja
šumarstva i drv. industrije.
— Plenum stavlja u zadatak Sekretarijatu
da, s obzirom na povećana sredstva
za rad komisija, nastoji da u narednom
periodu aktivira sve komisije na resavanju
najvažnijih pitanja koja spadaju u
dornen njihovog rada. U vezi sa ovim Sekretarijat
će sva ova pitanja koja treba
da rešavaju pojedine komisije preneti na
njih.
— Plenum oslobađa dužnosti predsednika
Komisije za produktivnost druga ing.
Bogomila Copa, a na njegov vlastiti zahtjev,
Za predsednika Komisije za produktivnost
određuje se drug Dr. Ljubomii
Petrović koji je do sada bio predsedn'k
Komisije za štampu, a za predsednika
Komisije za štampu određen je drug ing.
Ante Kadovčić.
— Zadužuje se Sekretarijat da u što
kraćem roku dostavi republičkim savezima
prepis izvještaja ing. A. Žumera o
njegovom učestvovanju na savetovanju o
korišćenju drveta malih dimenzija u industrijske
svrbe koje je održano 1962. godine
u Varšavi.
— Prihvata se sugestija ing. Bogomila
Č o p a da se u vezi sa izradom novog Statuta
SITJ izvrši razmena mišljenja među
republičkim savezima ITŠIDJ. Kako je
Savez Slovenije već razradio koncepcije
buduće organizacije inženjera i tehničara
i počeo da ih sprovodi u život, stavlja mu
se u zadatak da svim republičkim savezima
i Sekretarijatu Saveza dostavi svoje
koncepcije. Da bi predstavnici našega Sa-
316

veza u predsedništvu i Centralnom odboru
SITJ mogli da izrade svoj stav. za diskusiju
o nacrtu novog Statuta SITJ svi republički
savezi dostaviće Sekretarijatu Saveza
svoje predloge u vezi sa statutom
SITJ koje će učiniti preko svojih republičkih
saveza IT.
— Ađ. 2 — Plenum je detaljno prodiskutovao
stavove zauzete u referatu »Zadaci
i problemi naučno istraživačkog rada
u oblasti šumarstva i prerade drveta« i
složio se sa stavovima koje treba zauzeti
na savetovanju o naučnom radu.
— Obrađivači referata formulisaće na
osnovu diskusije i predloga konačne stavove
u delu referata »Zaključci i predlog«,
kao i stavove Izvršnog odbora. Konačno
formuiisani zaključci su sastavni deo zaključaka
IV Plenuma Izvršnog odbora.
Savetovanje o naučnoistraživačkom radu
održati u Beogradu u prvoj polovini
septembra ove godine. Referat da se dostavi
republičkim savezima i ostalim pozvanim
na savetovanje do 1. jula ove godine.
Broj učesnika na savetovannju treba
da se kreće oko 50, kako bi savetovanje
što više imalo radni karakter. U vezi sa
ovim zadužuje se Sekretarijat da izvrši
izbor saveznih ustanova i organizacija, naučnih
ustanova i ličnosti koje treba pozvati
na ovo savetovanje. Republički Savezi
odrediće svoga predstavnika i predložiće
privredne i naučne organizacije koje
će Savez ITŠIDJ pozvati na savetovanje.
Plenum je saslušao i odobrio usmeni izveštaj
predsednika i sekretara o njihovoj
poseti ppredsednika Saveznog saveta za
naučni rad, drugu I. M a r i n i ć u, a povodom
upoznavanja sa stavovima koje će
Savez zauzeti na savetovanju o naučnonm
radu.
— Zadužuje se Sekretarijat da organizuje
posetu drugu Avdi Humu, predsedniku
Saveta za koordinaciju naučnih
istraživanja, i upozna ga sa stavovima Izvršnog
odbora u vezi sa problemima naučnoistraživaćkog
rada u oblasti šumarstva i
prerade drveta.
Ađ. 3 — Plenum je odobrio izveštaj o
I smučarskom takmičenju trudbenika šumarstva
i drvarske industrije koje je održano
u Sloveniji koncem februara i početkom
marta ove godine i odobrio da se naredno
takmičenje održi u Bosni i Hercegovini.
Savez ITŠIDJ biće i ovog puta pokrovitelj
takmičenja.
— Plenum prihvata predlog Sekretarijata
da se formira odbor za ovo takmičenje
1 u koji ulaze, pored predstavnika Saveza,
i predstavnici Savezne privrednne
komore, Centralnog odbora sindikata i
smučarskog Saveza Jugoslavije. U širi odbor
pored ovih predstavnika, ulaze i po jedan
predstavnik svakog republičkog saveza.
Za sekretara ovog odbora određuje se
ing. Nenad P e t r o v i ć. Republički savezi
organizovaće na istom principu svoje
odbore.
— Savez ITŠIDJ dodeliće pomoć odboru
za skijaško takmičenje u iznosu do 50.000.-
dinara. Savez BiH postaraće se da za ovo
takmičenje obezbedi financijska sredstva,
kao i da se angažuju i druge organizacije
oko pripremanjna i izvođenja samog takmičenja.
Radi upoznavanja sa organizacijom,
iskustvom i pripremama takmičenja,
stavlja se u' zadatak drugovima ing. Nenadu
Petrov i ću i ing. Juriju Hočev
a r u da stupe u vezu sa Savezom BiH.
Plenum poziva sve republičke saveze da
pomognu ovo takmičenje i obezbede učešće
što većeg broja takmičara.
Ađ. 4 — Plenum je saslušao referate o
stanju i problemima šumarstva i industrije
za preradu drveta SR Crne Gore i na
osnovu diskusije, koja je vođena u vezi
sa ovirn referatima, konstatovano je da u
šumarskoj privredi i drvnoj industriji Crne
Gore postoji niz problema za čije je
rešenje, pored ostalog, potrebna i šira
stručna pomoć. U vezi sa ovim Plenum
odlučuje da Savez ITŠIDJ organizuje, u
granicama svojih mogućnosti, stručnu pomoć
u rešavanju ovih pitanja. U tu svrhu
republički savez ITŠIDJ Crne Gore dostaviće
potrebne materijale.
S obzirom na težinu problema ove dve
privredne oblasti u Crnoj Gori. Plenmu
stavlja u zadatak delegaciji, koja će posetiti
predsednika Izvršnog veća SR Crne
Gore da ga detaljnije upozna sa ovim
problemima, diskusijom i zapažanjima članova
Izvršnog odbora.
Ađ. 5 — Plenum je upoznat sa referatom
Saveza ITŠID BiH »Položaj i raspored
stručnjaka u našoj šumarskoj privredi«
pa je konstatovano da sličnih pojava,
kao što su iznete u ovom referatu ima i
u nekim drugim republikama.
— Plenum zadužuje ostale republičke
saveze da prikupe podatke o ovim pojavama
i dostave ih Sekretarijatu Saveza.
Sekretarijat Saveza obradiće ovo pitanje
i sa njim upoznati savezne nadležne organe.
Republički savezi takođe će upoznati
sa ovim pojavama republičke nadležne organe.
Sekretarijat Saveza o ovom pitanju
317

podneće izveštaj na narednom
Izvršnog odbora.
plenumu
— Plenum je razmotrio predlog Saveza
ITŠIDJ BiH u vezi sa pitanjem proglašenja
šumskog kompleksa »Perućica« za rezervat
od izuzetne naučne vrednosti. Plenum
konstatuje da je ovo veoma složeno
pitanje j da ne raspolaže svim potrebnim
elementima za zauzimanje stava. Stavlja
se u zadatak da pribavi iscrpnu dokumentaciju
o ovom pitanju, kaiko u pogledu
značaja objekta za privredu tako i za naučna
istraživanja. Tek na osnovu ovog materijala
Sekretarijat će priprem'ti predlog
za naredni plenum Izvršnog odbora.
— Stavlja se u zadatak Sekretarijatu
Saveza da insistira na donošenju pratećih
propisa uz Zakon o šumama.
— Kako se pokret Gorana počeo uveliko
da širi i u drugim republkama, Plenum
smatra da bi bilo korisno da Savez
ITŠIDJ bude inicijator osnivanja odbora
pokreta Gorana za Jugoslaviju.
— Plenum donosi odluku da se dnevnica
članov.'ma Izvršnog odbora poveća od
2.500.— na 3.000.— dinara.
— Stavlja se u zadatak Sekretarijatu
Saveza da odredi mesto održavanja narednog
plenuma.
Po odluci plenuma delegacija, koju su
sačinjavali drugovi: ing. Rajica Đ e k i ć,
ing. Jefta Jeremić, ing. Bogomil Čop,
ing, Mirko S u č e v i ć, posetila je predsednika
Izvršnog veća SR Crne Gore, druga
öoku P a j k o v ić a, i upoznala ga sa radom
plenuma, a posebno sa problemima
šumarstva i drv. industrije Crne Gore. U
dosta dugom razgovoru razmotrena su razna
pitanja šumarstva i drv. industrije
Crne Gore i drugu Pajikoviću učinjene
su određene sugestije za rešavanje o-
vih problema i saopštena mu je spremnost
Saveza da sa svoje strane pruži određenu
stručnu pomoć u resa van ju ovih pitanja.
Tom prilikom drugu Pajkoviću predate su
publikacije Saveza ITŠIDJ. Potrebno je
istaći da je drug Pajković u razgovoru sa
delegacijom Saveza pokazao veoma široko
razumevanje za probleme šumarstva i drv.
industrije i spremnost da se njihovom rešavanju
pr'đe što pre. Isto tako treba istaći
da se drug Pajković slaže sa svim stavovima
Saveza ITŠIDJ o problemima šumarstva
i drv. industrije.
Sekretar:
Dr Lj. Petpović
Predsednik:
Ing. Raijica Đekić
15. sjednica Upravnog odbora
Saveza šumarskih društava Hrvatske
održana je 27. 1 pnja 1963. godine uz slijedeći
Dnevni red:
1. IV plenum SŠDH-e izvještaji, organizacija
i program,
2. Razno
Ad 1.
Izvještaji o radu Saveza ŠDH-e. sastavljeni
od tajnika i blagajnika, dostavljeni
su svim članovima upravnog odbora
na vrijeme. Sa ovim izvještajima upravni
odbor se saglasio.
Pošto je predsjednik nadzornog odbora
pročitao izvještaj o pregledu blagajničkog
poslovanja za vrijeme oktobar—decembar
1962. g. i o završnom računu za 1962. g.,
upravni odbor stavio je primjedbu da-bi
na kraju izvještaja trebalo da nadzorni
odbor iznese plenumu svoje mišljenje i
prijedlog o usvajanju blagajničkog poslovanja
odnosno odobravanju završnog računa.
O pitanjima organizacije inženjera i
tehničara šumarstva i drv. industrije vođena
je vrlo detaljna diskusija, u kojoj su
učestvovali svi prisutni, pa je zaključeno
da se plenumu kao prijedlog upravnog odbora
iznesu slijedeća stanovišta:
1. U svakoj općini treba da postoji odnosno
da se osnuje DIT, ako za to postoje
uslovi, jer je općina u našem društvenom,
političkom i privrednom sistemu jedinica,
na čijem se području odvijaju i rješavaju
osnovna životna pitanja.
Ako na području jedne opć'ne živi i
radi najmanje 15 inženjera i tehničara šumarstva
i drv. industrije u cilju razvoja
i unapređenja struke treba da se osnuje
općinsko stručno društvo dak u protivnom
slučaju stručna sekcija općinskog DIT-a s
najmanjim brojem od 5 članova. M'nimalni
broj od 15 članova za općinsko stručno
društvo bazira se na saveznim propisima
o udruž vanju, koji određuju za upravni
odbor najmanje 8 članova. Dodavši tome
po 3 člana za nadzorni odbor i sud časti,
onda za osn'vanje udruženja minimalni
broj članstva mora biti bar 15. kako bi se
mogli formirati najnužniji organi jednog
udruženja.
2. Ako na području jedne općine ne postoji
ili nema uslova da se osnuje općinski
DIT, inženjeri i tehničari šumarstva i
drv. industrije sa područja te općine u-
članit će se u DIT odnosno u stručno
318

društvo susjedne općine s kojom su vezani
privredno i organizacijski.
3. Općinsko stručno društvo član je
DIT-a te općine.
4. Za područje kotara treba da postoji
Koordinacijski odbor DIT-a, kojeg sačinjavaju
delegati općinskih DIT-ova.
5. Najviši organ Koordinacijskog odbora
DIT-a bira pored najnužnijih funkcionera
i predsjednika komisija svih struka. Problem:
jedne struke rješavaju se putem
stručne komisije, čiji se sastav i broj određuje
prema značaju problematike, a opći
problemi u punom sastavu Koordinacijskog
odbora.
6. U republikama pored Saveza inženjera
i tehničara potrebni su i stručni savezi.
7. Članarina se plaća općinskom DIT-u
odnosno stručnim društvima, ako su osnovana.
Raspodjela članarine vrši se prema
broju članova, na stručne sekcije odnosno
društva.
Zaključeno je da o organizacijskim pitanjima
drug B. Mačešić iznese plenumu
prednja stanovišta upravnog odbora i da
obavijest: o predstojećem jesenskom, kongresu
ITJ na kome će se donijeti novi Statut
koji će obuhvatiti i organizacijska pitanja.
Definitivan program rada plenuma treba
donijeti na sutrašnjem plenumu prije
prelaza na dnevni red, kako bi Zavod za
četinjače u Jastrebarskom bio na vrijeme
obavješten kako o broju posjetioca tako i
vremenu dolaska a radi organizacije prijema
i same posjete.
Ađ 2.
Tajnik je zadužen da na sutrašnjem
plenumu iznese apel upravnog odbora, da
članovi plenuma pomognu akciju Saveza
ŠDH-e u vezi objavljenog natječaja u Šumarskom
listu za »pisanje članaka drugova
iz operative u cilju razmjene iskustava u
rješavanju konkretne problematike šumsko-privrednih
organizacija i da uznastoje
da šumsko-privredne organizacije koriste
Šumarski list za oglašavanje u cilju unapređenja
svojih poslovnih i drugih odnosa.
Ing. Rafael Mott
ZAPISNIK
sa sjednice TJO Saveza ŠDH održane dne
19. VII 1963. u 19 h u prostorijama Saveza.
Prisutni: Fašaić ing. Vid. Cvitovac ing.
Vjekoslav, Maćešić ing. Bozo, Gregić ing.
Marko, Lukšić Ilija i Zivković ing. Vilim.
Nakon kraćeg dogovora ustanovljen je
slijedeći dnevni red:
1. Razmatranje situacije u vezi iselenja
Elektrotehničkog fakulteta i useljavanja
novih korisnika prostorija
a) Stav Saveza o raspodjeli podrumskih
prostorija
b) Stav Saveza o izvršenoj primopredaji
prostorija u 1. i 2. katu
c) Stav Saveza o pismenoj predstavci
Instituta za drvo o privremenom
korištenju prostorij'a Saveza u prizemlju
nakon iselenja Poslovnog u-
druženja Šumsko privrednih organizacija
Hrvatske.
2. Zahtjev za isplatu autorskog honorara
u iznosu od 15.000.— đin.netto po autorskom
arku za knjigu Biološki i ekonomski
temelji uzgajanja šuma od Josipa
Šafara,
3. Razno
Predsjedavajući ing. Fašaić daje riječ
Zivkoviću koji ukratko iznosi situaciju u
pogledu iselenja i uselenja u prostorije
istočnog krila zgrade u kojoj je Savez
vlasnik. Izvještava se o izvršenoj primopredaji
prostorija I i II kata a koje su
predstavnici elektr. fakulteta predali predstavnicima
išumarskog fakulteta i to za
prostorije u I katu ing. Matija Gjaić a
za prostorije u II ikatu ing Vilim Zivković.
Prostorije su prilično oštećene ali je naglašeno
da ne postoji mogućnost da dosadašnji
korisnik te prostorije uredi jer nema
sredstava. Dalje se raspravlja e ustupanju
podrumskih prostorija sa pročelja
zgrade tj. sa strane Ulice 8. maja Institutu
za drvo koji ih želi adaptirati i preurediti
za radion'ce i laboratorije. Konačno je
predmet diskusije i pismena predstavka
Instituta za drvo koji traži privremeni
smještaj u prostorije Saveza u prizemlju
odmah nakon iseljenja Poslovnog udruženja
šums.ko privrednih organizacija
vatske.
Hr­
Zaključak UO-a Saveza o toe. 1 a)
Načelno Savez nije protivan ako se podrumske
prostorije mogu privesti korisnijoj
svrsi nego čemu one danas služe ali raspodjela
prostorija može usljediti dogovorno
sa svim interesentima koji sada ü'i u
buduće bilo č'jim rješenjem budu koristili
prostorije zgrade. Preporuča se sazivanje
svih interesenata na sastanak na kojem
b ; se pitanje raspravljalo uz prisustvo
predstavnika Saveza i ostalih zainteresira-
319

nih korisnika prostorija u zgradi. Stavlja
se u zadatak tajniku i blagajniku Saveza
organizacija toga sastanka u što je moguće
kraćem roku. Ako sastanak nije moguće
održati zbog odsustva (g. odmora) zainteresiranih
predstavnika — potrebno ga je
održati kada prilike i prisutnost korisnika
to omogući.
Zaključak UO-a Saveza o toč. 1 b)
Treba pismeno pozvati Šumarski fakultet
na sklapanje ugovora o korištenju prostorija
odnosno na sklapanje ugovora sa direktnim
korisnicima prostorija a to su Institut
za drvo i Institut za šumarska istraživanja
Šumarskog fakulteta za prostorije
u vlasništvu Saveza. Savez ne snosi nikakove
troškove u' vezi popravke oštećenih
prostorija koje je dosada koristio Elektrotehnički
fakultet. Stavlja se u zadatak tajniku
i blagajniku Saveza da ispitaju situaciju
u pogledu sklapanja ugovora obzirom
na zakupninu odnosno obavezu korisnika
na popravak zgrade (fasade, krovišta
i ostalo).
Zaključak UO-a Saveza o toč. 1 c) U
pogledu privremenog korištenja prostorija
Saveza po Institutu za drvo nakon iselenja
Poslovnog udruženja šumsko privrednih
organizacija Hrvatske donosi se jednoglasan
zaključak da se zahtjevu Instituta
ne može udovoljiti. Savez već 13 godina
čeka na te prostorije i on će ih odmah
koristiti i adaptirati za svoje potrebe.
Raspored prostorija za potrebe Saveza je
slijedeći:
1. Tajništvo Saveza u sadašnjoj kancelariji
Saveza,
2. Šumarsko društvo Zagreb u dosadašnjoj
sobi direktora Poslovnog u-
druženja,
3. Šumarski list u sobi gdje je radio
ing. Štetić,
4. Lugarsko društvo SRH u sobi prepisa
i ekonomata,
5. Za potrebe ekonomata sobica u kojoj
je sada smješten ing. Štetić.
Pod točkom 2. d. r. iznose se pitanja
štampanja i autorsokg honorara za knjigu
J. Safara: Biološki i ekonomski temelji za
uzgajanje šuma. Pretresa se pitanje isplate
netto autorskog honorara, prema zahtjevu
autora te se nakon opširne diskusije
donosi slijedeći
Zaključak UO-a Saveza o toč. 2. U
ime autorskog honorara za djelo »Biološki
i ekonomski temelji zä uzgajanje šuma«
J. Šafara, Savez određuje autorski honorar
u visini od 15.000 din. brutto po autorskom
arku a na predlog komisije za
štampu Saveza.
Pod točkom razno diskutira se o predlogu
blagajnika Zivkovića o prodaji 2 buradi
sadržine od po 220 1., a koji su Savezu
uslijed pomanjkanja prostora suvišni i nepotrebni.
Zaključak UO-a Saveza o toč. 3. Osniva
se komisija u sastavu Lukšić — Mott —
Manojlović radi procjene buradi i njihove
prodaje, nakon objave u štampi.
16. sjednica Upravnog odbora
Saveza šumarskih društava Hrvatske
održana je 19. srpnja 1963. g. uz slijedeći
Dnevni red:
1. Korišćenje prostorija u vlasništvu
Saveza,
2. Autorski honorar za knjigu Šafar
ing. Josipa »Biološki i ekonomski temelji
uzgajanja šuma«.
Ad 1.
Blagajnik izvještava, da je Elektrotehnički
fakultet iselio iz zgrade u kojoj je
naš Savez vlasnik, istočnog dijela zgrade,
da su predstavnici tog fakulteta predali
prostorije, koje su koristili do iseljenja,
Šumarskom fakultetu odnosno njegovim
predstavnicima. Matija ing. Đaić odnosno
Vilim ing. Zivković kao predstavnici Šumarskog
fakulteta preuzeli su prostorije
na I odnosno na II katu. Blagajnik nadalje
izvještava da su preuzete prostorije
prilično oštećene i da je dosadašnji korisnik
izjavio da zbog pomanjkanja sredstava
ne postoji mogućnost da se iste urede.
Prostorije na I katu koristit će Institut za
drvo, pa pošto su mu te prostorije nedovoljne
za normalan rad, zamolio je da mu
naš Savez ustupi podrumske prostorije sa
pročelja zgrade (ulica 8. maja) radi ađaptiranja
za potrebe radionica i laboratorija.
Osim toga, Institut za drvo zamolio je, da
mu naš Savez dozvoli privremeni .smještaj
u prizemne prostorije, koje još koristi Poslovno
udruženje šumsko-privrednih organizacija,
Zagreb, čim se to udruženje
iseli.
Nakon iscrpne diskusije donneseni su
slijedeći zaključci:
.£ i v ] 9-jinbati BŠ
— Savez treba da pismeno^pozoyp-Sur;
marski fakultet u Zagrebu na sklapanje,
ugovora o korišćenj^pEOstorjja^.šio, su u
vlasništvu-$aveza odnosno..neposredne -kp-r
320

isnike tih prostorija i to Institut za drvo
i Institut za šumarska istraživanja. Savez
nije ni obavezan niti će snositi troškove u
vezi popravka oštećenih prostorija, koje je
još od 1950. g, pa do skorašnjeg 'iseljenja
za svoje potrebe preuredio i koristio Tehnički
odnosno Elektrotehnički fakultet.
Stavlja se u zadatak tajniku i blagajniku
Saveza da obave sve pripremne radnje u
vezi sklapanja ugovora sa korisnicima prostorija,
što su u vlasništvu Saveza, i da pri
tome povedu posebnu brigu kako o zakupnini
tako i o obavezi korisnika prostorija
oko popravka zgrade (krov, fasada, oluci i
ostalo).
— O pitanju korišeenja podrumskih
prostorija što su u vlasništvu Saveza zauzeto
je načelno stanovište, po kojem
Savez -nije protivan, da se te prostorije
upotrijebe za korisnije svrhe nego je to
slučaj danas, ako se za te svrhe mogu
preurediti. Raspodjela podrumskih prostorija
može uslijediti dogovorno sa svim interesentima
koji sada koriste ili u buduće
a na osnovu nadležnog rješenja budu koristili
prostorije zgrade. Zbog toga je potreban
sastanak predstavnika svih korisnika
prostorija zgrade, na kojem bi se raspravljala
raspodjela podrumskih prostorija.
Stavlja se u zadatak tajniku i blagajniku
Saveza, da u što kraćem roku sazovu
navedeni sastanak odnosno da ga sazovu
čim to prilike dozvole obzirom da je sada
period u kojem se u najvećem obimu koristi
godišnji odmori.
— Jednoglasno je donesen zaključak,
da se ne može udovoljiti zahtjevu Instituta
za drvo za privremeni smještaj u
prizemne prostorije koji sada koristi Poslovno
udruženje šumsko-privrednih organizacija
u Zagrebu odnosno koje će to
udruženje napustiti prilikom preseljenja.
Ove su prostorije Savezu nužno potrebne
i predstavljaju minimum bez kojeg Savez
ne može obavljati ni svoje osnovne zadatke.
Po iseljenju navedenog udruženja Savez
će te prostorije odmah kor'stit'i uz e-
ventualnu adaptaciju za svoje potrebe.
Ad 2.
Pošto je razmatrano pitanje štampanja
knjige Josipa tag. Šafara »Biološki i ekonomski
temelji uzgajanja šuma« i zahtjeva
autora za autorski honorar na osnovu
prijedloga komisije za štampu donesen je
zaključak, da se visina honorara u bruto
iznosu određuje od 15.000.— dinara po autorskom
arku.
Inž. Rafael Mott
IV PLENUM ŠUMARSKIH DRUŠTAVA
HRVATSKE
održan je 28. lipnja 1963. godine u društvenoj
dvorani.
Kao članovi Plenuma Saveza ŠDH-e
bili su prisutni: članovi upravnog i nadzornog
odbora, predsjednici stalnih komisija
te predstavnici šumarskih društava:
Bjelovar, Daruvar, Gospić, Karlovac, Koprivnica,
Kutina, Nova Gradiška, Ogulin,
Osijek, Rijeka, Sisak, Slav. Brod, Slav.
Požega, Varaždin, Virovitica i Zagreb.
Od pozvanih organizacija Plenumu je
prisustvovao ing. Mladen Novakovi ć,
kao predstavnik Poslovnog udruženja šumsko-privrednih
organizacija u Zagrebu.
Ing. Bogomil Č o p, vršilac dužnosti predsjednika
otvorio je u zakazano vrijeme
zasjedanje IV Plenuma i pozdravio delegate
i učesnike.
Na prijedlog v. d. predsjednika učesnici
Plenuma na uobičajeni način odali su počast
članovima umrlim između III i ovog
plenuma i to: ing. Dragutinu B r n j a s,
ing. Borisu G e p e r b o r e j ski, ing. Dragi
Kajfež i, ing. Nikoli 'R as t i ć.
Iako je na III plenumu preporučeno, da
se uz slijedeći održi stručno savjetovanje,
v. d. predsjednika izlaže da se za ovaj
Plenum predviđeno savjetovanje o temi
»Njega prebornih šuma« nije moglo ostvariti,
pošto je oforađivač ove teme bio
preokupiran redovnim i nepredviđenim
vanrednim poslovima. Umjesto savjetovanja
organizirana je posjeta Zavodu za četinjače
u Jastrebarskom sa svrhom, da se
učesnici Plenuma detaljnije upoznaju s
dosadašnjim i budućim radovima te s problematikom
Zavoda uz razgledavanje nje-
.govih objekata i laboratorija.
V. d. predsjednika predložio je dnevni
red Plenuma, koji je predviđen i svim delegatima
dostavljen zajedno s izvještajima
i osnovnim podacima završnog računa za
1962. godinu. Uz manju izmjenu usvojen
je slijedeći
Dnevni red
1. Izvještaj o radu,
2. Izvještaj nadzornog odbora,
3. Završni račun za 1962. g., odobravanje,
4. Diskusija o izvještajima i završnom
računu,
5. Organizac'ona pitanja i saradnja,
6. Zaključci i smjernice za rad,
7. Biranje vršioca dužnosti predsjednika
i
8. Razno.
321

Prije prelaza na dnevni red izabrani su
za zapisničara Z. Pere, za ovjerovitelja
zapisnika B. Dereta i I. Lukšić te za članove
komisije za zaključke P. Dragišić,
B. Dereta i V. Fašaić.
Ađ 1, 2 i 3
Pošto su izvještaji o radu Saveza za
protekli period dostavljeni svim članovima
Plenuma, to su tajnik i blagajnik u sažetom
obimu podnijeli izvještaj o radu Saveza
s izvjesnim obrazloženjima.
U proteklom periodu održano je 6 sjednica
upravnog odbora, 2 sjednice nadzornog
odbora, 2 sastanka stalne komisije za
naučnoistraživački rad, 1 sastanak stalne
komisije za štampu, 3 sjednice redakcijskog
odbora Šumarskog lista, 1 sastanak privremene
komisije za organizacijska pitanja
i 1 sastanak posetone komisije za pitanja
položaja pomoćno-tehničkog osoblja
(lugara) kod šumskih gospodarstava kao
privrednih organizacija.
Rad u proteklom periodu odnosio se je
ma realiziranje zaključaka, preporuka i
smjernica, donesenih na III plenumu te
na redovan rad i poslovanje.
Značajna aktivnost odvijala se je:
— u obradi teza o financiranju naučnoistraživačke
službe za predstojeće savjetovanje
o toj službi, koje će organizirati
SITŠEDJ,
—' u zauzimanju stava povodom akcije za
osnivanje jugoslavenske zajednice naučnoistraživačkih
institucija,
— u ukazivanju na nužnost i hitnost, da
se donesu što prije propisi koje predviđa
Osnovni zakon o šumama kao i propisi
o stručnoj spremi i praksi osoba
koje mogu izrađivati investicijsku tehničku
dokumentaciju u oblasti šumarstva
i drvarske industrije,
— u ananimnoj anketi o pravilnom prihvatu
mladih stručnjaka,
—• u nastojanju da se putem natječaja dođe
do članaka iz prakse za Šumarski list
u cilju razmjene praktičnih iskustava
i boljih rješenja pojedinih problema,
— u donošenju odluke da se štampa djelo
ing. Josipa Š afar a: »Biološki i ekonomski
temelji uzgajanja šuma«,
— u redovnom štampanju »Šumarskog lista«.
Upravni odbor posebno se bavio i tražio
rješenja za saradnju Saveza sa šumarskim
društvima, koja bi pridonijela većoj
društvenoj aktivnosti. Isto tako poklonjena
je velika pažnja organizacijskom pitanju,
koje je dobilo poseban značaj u vezi osnivanja
novih društveno-političkh zajednica
i utvrđivanja šumsko-privrodnih područja.
Zbog posebnog značaja ova dva pitanja
stavljena su u dnevni red ovog Plenuma
kao posebna tačka.
Na svim sjednicama upravnog odbora
u proteklom periodu tražila su se rješenja
da se dobiju sve ili bar najnužniji dio
prostorija, što su u vlasništvu Saveza. Do
zasjedanja ovog Plenuma nije se uspjelo
riješiti ovo pitanje na najpovoljniji način,
ali ima izgleda da se dođe do rješenja
koje bi za dogledno vrijeme moglo biti
zadovoljavajuće za Savez.
Pošto se na dnevnom redu kao posebna
tačka nalazi završni račun za 1962. g.,
koji obuhvaća i financijsko poslovanje od
III plenuma do konca 1962. god., to je
blagajnik iznio osnovne podatke financijskog
poslovanja Saveza za vrijeme od 1.
I do 30. V 1963. god. sa stanjem n& dan
30. V 1963. god., kako sijedi:
1. Žiro račun kod banke — 100
2. Blagajna — 110
3. Kupci — 120
4. Ostala potraživanja (za separate) — 130
5. Dobavljači — 220
6. Ostale razne Obaveze — 27
7. Materijalni rashodi — 40
8. Usluge — 41
9. Troškov: reprezentacije — 420
10. Putni troškovi uprave — 430
11. Putni troškovi članova upravnog odbora
12. Autorski honorar Šumarskog lista — 435
13. Zaliha knjiga — 660
14. Zaliha tiskanica — 661
15. Fond osnovnih sredstava — 900/1
16. Fond obrtnih sredstava — 900/3
17. Fond za investicije — 900'4
431
9,846 473.- din.
9. 262.-
1,492 239.-
26. 910.-
368. 000.-
1.585. 280.-
132. 188.-
919. 628.-
90. 728.-
84. 087,-
24. 624.-
397. 944.-
871. 085.-
6,435. 227.-
39,865. ,9l!6.-
9,000 000.-
443. 870.-
322

18. realizacija:
Pretplata za Sum. list za 1963. g. —• 751/2
— Oglasi — 751/4
— Knjige — 76071
— Pretplata za Šum. list za ranije godine
— Tiskanice — 760/2
19. Ostali prihodi — 780
20. Izvanredni rashodi — 730
Financijsko stanje je poboljšano kako
u pogledu obaveze kupaca tako i obaveza
prema dobavljačima. Promet s tiskanicama
je normalan, a novčano nešto niži zbog slabije
ili nikakve prođe nekih vrsta tiskanica,
što nameće potrebu da se izvrši revizija
forme i sadržaja tiskanica. Za štampanje
djela ing. Josipa Š a f a r primljena
je dotacija od 1,500.000 din. od Sekretarijata
za šumarstvo SRH, a öd komisije za
unapređenje izdavačke djelatnosti Savjeta
za kulturu SRH izhođena je dotacija od
1,000.000 din.
U vezi završnog računa za 1962. godinu
blagajnik je saopćićo da se financijsko
i materijalno poslovanje počam od
1. I 1962. godine vrši prema kontnom planu
samostalnih ustanova i privrednih organizacija,
koji je prilagođen poslovnim
odnosima društvene organizacije kao što
je naš Savez i koji omogućava bolj; uvid
i analizu poslovanja.
U šumarskom listu, broj 5—6/1963. objelodanjena
je realizacija proračuna prihoda
i rashoda za 1962. godinu, prijedlog
raspodjele viška prihoda nad rashodima
i Iprijedlog bilance sa stanjem na dan
31. XII 1962. godine.
Na 12. sjednici Upravnog odbora SŠD
Hrvatske od 19. travnja 1963. godine prilikom
razmatranja prijedloga završnog računa
za 1962. godinu zaključeno je. da se
u prijedlogu raspodjele viška prihoda nad
rashodima izvrše izmjene u neraspoređenim
sredstvima i u fondu za nagrađivanje.
Primjenivši taj zaključak raspodjela viška
prihoda nad rashod'ma predložena je kako
slijedi:
1. Neraspoređena sredstva kao prihod
1963, godine 3,331.000 din
2. Fond obrtnih sredstava 738.827 „
3. Fond za nagrade 300.000 „
4. Fond za investicije 443.870 „
ukupno: 4,813.697 din
2,037.400.-
200.000.«
12,270.-
71.570.-
2,044.772.-
93.600.-
1.680.-
Prednja izmjena u prijedlogu raspodjele
viška prihoda nad rashodima nije
povlačila izmjenu bilance sa stanjem na
dan 31. XII 1962. godine. Ukupna vrijednost
aktive i pasive iznaša 56,135.062.-
din., a u pasivi je došlo do izmjene dviju
stavaka na taj način, što je jedna smanjena
a druga povećaćna za 600.000 dinara i
to:
— fond za nagrade smanjen je od 903.278
na 303.278 dinara,
— višak prihoda iz 1962. godine od 2,731.000
na 3,331.000 dinara,
Blagajnik je dao obrazloženja za veća
odstupanja u realizaciji planiranih prihoda
i rashoda i to:
— prihod od članarine i upisnine ostvaren
je manje za 125.694 din. jer Savez
nije 'inzistirao, da šumarska društva
uplaćuju Savezu dio tog prihoda, koji
je predviđen Odlukom o financiranju
organizacija IT,
— prihod od oglašavanja u Šumarskom listu
ostvaren je više za 740.000 dinara
jer su šumska gospodarstva u mnogo
većoj mjeri koristila naše glasilo za svoje
potrebe nego se je to predviđalo,
—• prihod od društvene dvorane ostvaren
je manje za 112.390 dinara, jer je predviđeno
kor šćenje dvorane od Exportdrva,
Zagreb, za njegovu izložbu u vrijeme
jesenskog velesajma nije realizirano,
— prihod od publikacija ostvaren je više
za 1,640.521. dinar, a odnosi se na publikaciju
Osnovnog i republičkog zakona
o šumama džepnog formata i na
tiskanice,
— predviđena dotacija od SITH u iznosu
od 1,000.000 dinara kao pomoć za
veću aktivnost društvenih stručnih organizacija
nje ostvarena, jer SITH nije
raspolagao sredstvima za ovu svrhu,
—• ukupni prihodi ostvareni su više za
2,100.680 din. ako se ne uzme u Obzir
neostvarena dotacija od 1,000.000 din.
i ovaj višak prihoda uglavnom se odnosi
na stavke oglašavanja i publikacija,
— uštede na rashodima za popravke od
410.935 dinara i za nabavu inventar."
od 767.850 dinara nastale su zbog toga.
što nije nabavljen inventar za prostorije,
što stu vlasništvo Saveza, a za koje
se je opravdano predviđalo da će biti
primljene u posjed.
323

— uštede na rashodima za autorske honorare
i štampanje Šumarskog lista od
659.925 din. nastale su, jer je Šumarski
list štampan samo u dvobrojima,
— troškovi poštarine za otpremu Šumarskog
lista i tiskanice veći su za 135.963
din, jer su tiskanice otpremljene u većoj,
količini nego le je bilo predviđeno,
— ušteda na publikacijama od 1,538.337
din. nastala je, što je za ovu djelatnost
planirano više nego se je moglo ostvariti.
Predsjednik nadzornog odbora ing. P.
Dragišić pročitao je izvještaj o pregledu
blagajničkog poslovanja za posljednja tri
mjeseca 1962. godine te o završnom računu
za 1962. godinu. Izvještaj nadzornog
odbora o blagajničkom poslovanju za prvih
9 mjeseci 1962. godine podnesen je i
usvojen od III plenuma SŠDH.
Izvještajem nadzornog odbora o blagajničkom
poslovanju za posljednja tri mjeseca
1962. godine konstantirano je slijedeće:
— svi primici i izdaci baziraju na likvidnim
dokumentima,
— manji propusti koji su se sastojali u
tome što uz neke putne račune nisu
priloženi izvještaji i specifikacija kilometraže
osobnog automobila, otklonjeni
su,
— u 1962. godini novčana su sredstva korišćena
namjenski,
— u realizaciji proračuna prihoda i rashoda
za 1962. godinu došlo je do stanovitih
neznatnih odstupanja, što je posljedica
planiranja.
izvještajem nadzornog odbora o završnom
računu za 1962. godinu kanstatirano
je slijedeće:
—• prihodi su ostvareni u iznosu od
15,903.680 odnosno više za 1,100.680 dinara.
Prihodi od članarine i upisnine jako su
podbacili i ostvareni su od predviđenih
150.000 dinara samo 24.306 dinara, što ukazuje
na slab rad kotarskih šumarskih društava
i na pomanjkanje društvene svijesti
njenih članova. Prihodi od društvene dvorane
podbacili su za 112.390 dinara. Prihodi
od oglašavanja u Šumarskom listu
ostvareni su više za 740.000 din., a od publikacija
za 1,640.521 din. U ukupnim prihodima
nalazi se i višak prihoda iz 1931.
godine, koji je planiran sa 3,745.954 a ostvaren
sa 3,750.026 dinara.
—i rashodi su osivarni sa 11,089.983 dinara
manje za 3,713.017 dinara. Kod osobnih
rashoda došlo je do neznatnog premašaja
od 23.277 dinara kao posljedica
nadošlih povećanja osobnih dohodaka. Znatna
ušteda izvršena je kod honorara, vanjskih
saradnika u iznosu od 98.461 dinara.
U operativnim rashodima postignuta je
znatna ušteda od 1,802.374 din, a najviše
na stavki za nabavu inventara od 762.850
dinara, za 'koju možda nije trebalo planirati
sredstva, kad inventar nije nabavljen.
Ostvareni putni troškovi uprave sa 460.561
dinara od planiranih 500.000 din. učestvuju
u ostvarenim operativnim rashodima sa
21 lil /o. Tom učešću i utrošku razlog su česta
i iznenadna pozivanja i putovanja članova
uprave.
— kod funkcionalnih rashoda došlo je
do znatno manje realizacije od plana na
stavkama: štampanje Šumarskog lista, autorski
honorari za Šum. list i publikacije.
Bilo bi poželjno da se ove stavke realiziraju
u cjelosti.
— raspodjela viška prihoda nad rashodima
u fond obrtnih sredstava, u fond za
nagrade i u fond za investicije izvršena
je realno. Neraspoređena sredstva od
3,311.000 dinara tretiraju se kao prihod
u 1963. godini. Ova sredstva ne bi trebalo
planirati kao prihod u 1963. godini i to zato,
da bi se dobila realna slika ostvarenja
prihoda planiranih za 1963. godinu.
—• u bilansi sa stanjem na dan 31. XII
1962. godine aktiva i pasiva iznašaju
56,135.062 dinara,
— stanje gotovine po blagajničkom
dnevniku na dan 31. XII 1962. godine iznosilo
je 3.774 dinara, a na žiro-računu kod
Narodne banke filijale 400-21 na dan 31.
XII 1962. godine 8,628.558 dinara.
—• financijsko poslovanje odvijalo se je
u okviru odobrenog proračuna prihoda i
rashoda za 1962. godinu. Nije bilo nikakovih
posebnih izdataka van odobrenog proračuna
niti odstupanja od predviđenih prihoda
i rashoda,
— za sve prihode i rashode postoje potrebni
dokumenti.
Na temelju izloženog nadzorni odbor
je predložio Plenumu, da odobri završni
račun za 1962. godinu kao i blagajničko
poslovanje za posljednja tri mjeseca 1962.
godine.
Ađ 4.
Pošto su podneseni svi izvještaji i osnovni
podaci završnog računa za 1962. godinu
sa obrazloženjima, v. d. predsjednika
otvara diskusiju s molbom, da ista bude
što konkretnija, da se bez ustručavanja
iznesu primjedbe na rad, jer će samo na
taj način biti pružena pomoć i direktiva za
budući rad Saveza.
324

U diskusiji u sažetom opsegu izneseno
je slijedeće:
Ing. B. Der et a: Postavlja pitanje, kada
će se održati jugoslavensko savjetovanje
o naučnoistraživačkoj službi, da li je Savez
svoje stavove odnosno stavove njegove komisije
za naučnoistražrvački! rad pravovremeno
poslao Savezu ITŠIDJ te šta je
Savez poduzeo u vezi problematike stručnog
školstva.
Ing. J. Lipovščak: Povodom predstavke
predstvnika šumarskih škola u Delnicarna,
Karlovcu i Splitu u kojoj je izložena
problematika i zabrinjavajuće stanje
tih škola, smatra da bi komisija Saveza za
kadrove i školstvo trebala da se još u toku
srpnja pozabavi ovim pitanjem. Ovo tim
više, što se o ovim pitanjima već raspravlja
u kotarevima i što nije vjerovatno da će
se fininciranje ovih škola moći rješiti samo
sredstvima komune,
Ing. I. M r z 1 j a k: Smatra da ne postoji
prezasićenost u stručnim kadrovima i
da se poteškoća nalazi u prihvaćanju mladih
stručnjaka kao i u tome, što nije uveden
pripravni staž. O pitanju financiranja
šumarskih škola stoji na stanovištu, da bi
to trebalo da snose privredne organizacije
šumarstva i drvne industrije. Na taj način
bi operativa mogla neposrednije pridonijeti
da nastavni plan odgovara 1 njenim
potrebama. U Karlovcu se pokušava
da komuna i kotarska privredna komora
zajedno rješe pitanje financiranja šumarske
škole u Karlovcu.
Ing. B. H rib 1 j an: Na kongresu Sindikata
radnika industrije drva i šumarstva
Jugoslavije konstatirano je da su primanja
stručnjaka ovih privrednih grana izjednačena
sa polukvalificiranim i kvalificiranim
radnicima, što izaziva razne negativne
pojave. Stoga je potrebno da se u
općem interesu reguliraju kaiko dužnosti i
prava stručnjaka prema zajeđn'ci tako i
obratno.
Ing. V. Spol jarić: Primjećuje, da
u izvještaju o radu Saveza nije dovoljno
iznijeto o radu šumarskih društava-. Na godišnjoj
skupštini Š. D. u Slav. Brodu raspravljano
je o nekim problemima kao o
integraciji drvne industrije, o novim metodama
plantažiranja, o društvenom radu
i si. Šumarsko je društvo aktivno, održava
redovite sastanke i predavanja, surađuje
sa DIT-om, ali nedovoljno sa Savezom
ŠDH. Šumarske se škole suviše zatvaraju
u komunalne okvire. Šumarska škola u
Karlovcu popunjava uglavnom kapacitet
polaznicima sa svog šireg područja, pa je
interes za tu školu na ostalim područjima
smanjen.
Ing. B. Čop: Na postavljena pitanja
diskutanata obavještava da se savezno savjetovanje
o naučno-istraživačkom radu iz
više razloga nije moglo do sada održati,
da je na sjednici I. O. Saveza ITŠIDJ održanoj
9. do 11. VI o. g. u Nikšiću zaključeno,
da se savjetovanje održi u toku rujna
ove godine, jer je srpanj i kolovoz
zbog godišnjih odmora nepodesan s tim da
se materijali za to savjetovanje dostave
svim republičkim savezima do 1. VII o. g.
Za ovo savjetovanje republički savezi odredit
će svog predstavnika i preložiti privredne
i naučne organizacije koje treba da
učestvuju u radu ovog savjetovanja O
pitanju stručnog školstva i kadrova naš
Savez će razmotriti prijedloge svoje komisije
i zauzeti svoje stavove, pa ih izložiti
organima nadležnim za rješavanje tog važnog
pitanja. Ovo pitanje ne odnosi se na
srednje stručne škole nego i na fakultete,
na kojima se uz postojeće otvaraju novi
odjeli bez prethodne solidne studije i argumentacije.
Dosadašnje stanje stručnog
školstva može u perspektivi dovesti do težih
uvjeta za zaposlenje mladih stručnjaka.
O položaju i rasporedu kadrova u privrednim
organizacijama šumarstva i drvne
industrije raspravljano je na navedenoj
sjednici u Nikšiću, a na osnovu referata
Saveza ITiŠID Bosne i Hercegovine. U o-
vom referatu na osnovu prikupljenih podataka
konstatovano je ,da nisu rijetki
slučajevi nepravilnog tretiranja i raspoređivanja,
zapostavljanja i neracionalnog korišćenja
stručnih kadrova. Zaključeno je u
Nikšiću da i ostali republički savezi prikupe
podatke o položaju i rasporedu stručnih
kadrova, kako bi se dokumentovano
moglo ukazati na negativne pojave i od
nadležnih faktora zatražiti da se takve pojave
onemoguće. U toku je akcija, da se
anonimnom anketom prikupe podaci o
prihvatu mladih stručnjaka, ali se dosad
nije naišlo na dovoljno razumijevanja za
ovo važno kadrovsko pitanje. Apelira na
sve prisutne, da što prije završe ovo anketiranje,
kako bi se podaci mogli srediti,
analiz'rati i ukazati na suštinu ovog problema.
Pošto je diskusija završena, v. d. predsjednika
stavio je na usvajanje i odobravanje
izvještaja o radu Saveza i završni
račun za 1962. godinu, pa je nakon glasanja
konstatovano da su izvještaji i završni
račun jednoglasno usvojeni i odobreni.
325

Atf 5.
V. d. predsjednika izvjestio je da je za
jesen predviđen kongres ITJ na kojem će
se donijeti novi Statut ITJ. Form'ranje
novih društveno-političkih zajednica - općine,
kotari - prenošenje težišta društvenog,
političkog i privrednog zbivanja na
općinu, uloga kotara kao koordinacionog
tijela, suviše složena dosadanja organizaciona
struktura organizacija TT, nametnula
se nužnost donošenja novog (Statuta
ITJ. S tim u vezi na ovom plenumu treba
proanalizirati i prodiskutirati kako će se
u današnjoj situaciji najbolje aktivirati
društveni rad i kako će se najtje^nje povezati
s privrednim zbivanjima.
Imajući u vidu da je dcforo rješeno organizaciono
pitanje jedan od važnih uvjeta
za aktivan rad naših društava, Savez je
osnovao posebnu komisiju, koja je prostudirala
to pitanje i predložila upravnom
odboru svoja mišljenja. Na osnovu prijedloga
te komisije upravni odbor je zauzeo
o tome stavove, koje će izložiti ing. B.
Mačešić.
Ing. B. Mačešić: Prije svega podsjeća
na dosadanju organizacionu strukturu
u horizontalnoj i vertikalnoj liniji organizacija
IT sa suviše mnogo posrednih
i neposrednih transmisija, što nije zadovoljavalo.
Vodeći računa da naš društveno-političfci
i privredni sistem postavlja da je općina
društveno politička zajednica, na čijem
se području rješavaju svi problemi,
to je Savez o organizacionom pitanju zauzeo
slijedeća stanovišta:
1. U svakoj opć'ni, ako za to postoje
uvjeti, potrebno je osnovati DIT, ukoliko
već nije osnovan. Osnivanje DIT-a proizlazi
iz potrebe, da na području općine
društvena organizacija sagledava i pomaže
ravnomjerni razvoj i unapređenje privrede.
2. Radi li na području jedne općine
najmanje 15 stručnjaka iste struke (šumarstvo
i drvna industrija tretira se kao
ista struka),tada treba radi razvoja i unapređenja
te struke omogućiti da se osnuje
i općinsko stručno društvo. Ako na području
jedne općine radi manje od 15, a
više od 5 stručnjaka iste struke, tada se
osniva stručna sekcija općinskog DIT-a.
Minimalni broj od 15 stručnjaka za osnivanje
općinskog stručnog društva proizlazi
iz saveznih propisa o Udruž ; vanju i
zborovima, po kojima upravni odbor jednog
društva mora imati najmanje 8 članova.
Pribroji li se tome 3 člana nadzornog
odbora i suda časti, to je za osnivanje
potreban navedeni minimalni broj članova.
Prema važećem Statutu SIT, za područja
općina nisu predviđena stručna
društva nego samo podružnice.
3. Ako na području jedne općine ne postoji
ili nema uvjeta da se osnuje općinski
DIT, stručnjaci šumarstva i drvne industrije
sa područja te općine učlani t će se
u DIT odnosno u stručno društvo susjedne
općine, s kojom su vezane privredno i organizaciono.
4. Stručno društvo općine član je opć
nskog DIT-a.
5. Namjesto DIT-a kotara postojao bi
koordinacioni odbor DIT-a, kojeg sačinjavaju
delegati općinskih DIT-ova. Taj odbor
ne bi imao karatker društva, pa se
zbog toga ne bi ni registrirao kao društvo.
Najviši organ tog odbora DIT-a birao bi
osim najnužnijih funkcionera i predsj'ednika
komisije za. svaku struku. Problemi
jedne struke rješavali bi se putem stručne
komisije, čiji

osnivanje općinskog saveza šumarskih
društava. Navodi da na području kotara
Bjelovar ima 11 općina, od kojih mogu 3
do 4 udružene sačnjavati općinski savez.
Nije za osn:vanje kotarskog koordinacionog
odbora.
I n g. B. Mačešić: U vezi prednjeg
mišljenja obrazlaže, da bi veza stručnih
društava općine bila neposredna .sa republičkim
stručnim savezom mimo koordinacionog
odbora, koji bi se po potrebi sastajao
možda 1—2 puta godišnje i to u
slučajevima, kada se bude radilo o problemima
većeg odnosno kotarskog područja.
I n g. M. Unukić: Navodi da je u
Slav. Požegi upravo reorganizirano bivše
kotarsko u šumarsko društvo općine te da
se slaže s prijedlogom Saveza o organizacionoj
strukturi. Smatra da je potrebno
kotarsko koordinaciono tijelo radi razmatranja
problema s aspekta kotara.
I n g. B. Jindra: Zastupa mišljenje
da je umjesto kotarskog društva bolje rješenje
koordinacioni odbor i to baš zbog
problema drvarske ndustrije.
Ing. J. Harapin: Dosadanja kotarska
šumarska društva okupljala su veći
broj stručnjaka i upravo zbog toga su mogla
o problem ma zauzimati jedinstvene
stavove za veća područja nego je općinsko.
Ta preimućstva ne bi imala općinska
šumarska društva. Zbog toga se zalaže da
na području kotara -Sisak djeluju i nadalje
dosadanja dva šumarska društva u Kutini
i Sisku, koja će programe svog rada izvršavati
uz znanje i saradnju DIT-a. Zt\
kotarski DÜT mišljenja je da nema neku
važnu funkciju.
Ing. I. Mr zil jak: Izvještava da je
prije kratkog vremena osnovano za kotar
Karlovac šumarsko društvo, u kojem je
učlanjeno 90 inženjera i 167 tehničara, od
čega 50"Vo iz drvne industrije. Smatra da
će ovo društvo povezano s kotarskom privrednom
komorom uživati veći autoritet i
da će njegovi stavovi biti uvažavani nego
je to bio slučaj sa sitnim društvima kao
što su Gospić i Ogulin. Često se dobri prijedlozi
sitnih društava nisu uvažavali niti
su tražena njihova mišljenja za krupna investiranja
kao na primjer za podizanje
tvornice celuloze u Plaskom. S ovim stavom
saglasan je i DIT.
Ing. B. Arbanas: Slaže se sa izlaganjem
ing. I. Mrzljaka o organizacionim
pitanjima. Kotarska šumarska društva o-
kupljajući veći broj stručnjaka iz više privrednih
organizacija bit će u situaciji da
uspješnije i jednostavnije pomažu u rješavanju
stručnih problema i pitanja plantažiranja.
Ing. B. H r i b 1 j a n>: Slaže se za aktiviranje
'društvenog rada u općinama.
Ing. B. Mačešić:. U vezi diskusije
ing. I. Mrzljaka smatra da je dobro postavljeno
i da je postojao stanoviti oprez
u pogledu navedenog investiranja.
U konkretnom slučaju nije pitanje struka
koja bi inače mogla spriječiti privredne
anomalije. Zbog toga se mimo struke kao
društvene snage ne smije prelaziti. U tu
svrhu potrebna je baš što čvršća društvena
organizacija. Mišljenja je da šumarsko
društvo kotara Karlovac treba da nesmetano
i aktivno radi. Ako budući statut
SITJ bude predviđao organizacione oblike,
koji će bolje odgovarati razvoju i napretku
općina, ne će predstavljati nikakav problem
da se u tom smislu izvrši eventualna
reorganizacija.
Ing. B. Cop: Na osnovu dosadanje
diskusije konstatovao je da postoje dva
mišljenja i to:
— osnivanje šumarskih društava u pravilu
u sjedištima općina, koja bi bila direktno
povezana sa stručnim republičkim
savezima, i
— osnivanje kotarskih šumarskih društava
sa podružnicama u općinama.
Osvrnuo se je na prijedlog ing. I. Mrzljaka
i obrazlož'o da aktivnost društva
treba da dođe do punog izražaja prvenstveno
u općini, gdje se odvijaju privredna
zbivanja i gdje društvo može u kratkom
roku organizirati pretresanje hitnih problema.
Probleme zajedničke za veća i velika
područja treba rješavaiti na nivou
kotara, republika i šta više na nivou federacije.
Savez je koordinaciono tijelo, čija
je aktivnost to veća, što je jača aktivnost
na terenu. Smatra da šumarska društva
neovisno od eventualnih organizacionih
promjera treba da produže i pojačaju aktivnost.
Pošto je završena diskusija o pitanjima
organizacije i saradnje, v. d. predsjednika
predložio je, da se o raspravi upozna teren,
gdje se treba zalagati za onaj organizacioni
oblik, koji garantira najveću aktivnost
društvenih organizacije te je konstatovao
da je taj prijedlog usvojen.
Ari 6.
V. d. predsjednika predložio je da na
osnovu izvještaja i diskusije izabrana komisija
formulira zaključke i smjernice, koja
će biti dostavljena na teren 1 objavljeni
u Šumarskom listu. Ovaj prijedlog je usvojen.
327

Ađ 7.
Podpredsjednik ing. V. Fašaić izvijestio
je, da je n,a posljednjoj skupštini
izabrani predsjednik SŠD prof, dr Milan
Androić pismeno zamolio, da ga se
razrješi dužnosti predsjednika zbog prezauzetosti
kako na redovnoj tako i na ostalim
dužnostima, pa je predložio da ovaj
Plenum na osnovu öl. 34 Statuta izabere
vršioca dužnosti predsjednika za razdoblje
do slijedeće redovne godišnje skupštine.
Ujedno je predložio za vršioca dužnosti
predsjednika ing. B. Čopa, koji već par
mjeseci tu dužnost uspješno obavlja, što
Plenum aklamacijom usvaja.
Ing. B. Čop zahvalio se je na izboru
s tim da će se zalagati za što uspješniji
rad Saveza, što je moguće postići zalaganjem
sveg članstva, a napose članstva i
organizacija na terenu.
Ad 8.
Tajnik je apelirao na sve prisutne
da se u svojoj društvenoj i privrednoj organizaciji
založe, kako bi natječaj objavljen
u Šumarskom listu za članke iz prakse
uspjeo, da privredne organizacije šumarstva
i drvne industrije što više koriste
Šumarski list za oglašavanje i da porade
da anonimna anketa o prihvatu mladih
stručnjaka bude u najkraćem roku završena.
Pošto je dnevni red plenuma iscrpljen,
v. d. predsjednika zahvalio se je učesnicima
na odazivu i učešću u radu i zaključio
zasjedanje.
Predviđena posjeta Zavodu za četinjače
u Jastrebarskom obavljena je u toku
pcpodneva. Zavod je posjetilo 20 učesnika
Plenuma. Direktor zavoda i njegovi saradniei
pružili su posjetiocima detaljan uvid
u dosadašnji uspješan rad, upoznali ih sa
problematikom i perspektivnim razvojem
i pokazali im kako radove u velikom proizvodnom
rasadniku četinjača te radove
na istraživačkom objektu tako laboratorije
sa savremenom opremom i mehanizaciju.
Prema izraženim mišljenjima može se utvrditi
da je ova posjeta bila od velike obostrane
koristi.
Na osnovu podnesenih izvještaja i diskusije
komisija izabrana na ovom Plenumu
donijela je slijedeće
ZAKLJUČKE
1. Organizacija i društveni
rad
Do donošenja novog Statuta Saveza
ITJ-e, kojim će biti određena nova organizaciona
struktura, naše stručne društvene
organ zacije, bilo kotarske ili općinske,
treba da:
— nastave sa pojačanim društvenim radom.
Pošto se društveni rad treba da
odvija u komuni kao osnovnoj organizaciji
za sve vidove djelatnosti, to i težište
društvenog rada za sve društvene
organizacije kod rješavanja problema
koji su bitni za razvoj komune, treba
da bude usredotočeno u komuni;
— organizaciono otouhavte t. j. učlane sve
one šumarske inženjere i tehničare u
šumarstvu i drvnoj industriji koji su
dosad iz bilo kojih razloga, ostali neučlanjeni,
kao i one šumarske inženjere
i tehničare koji su zaposleni van šumarstva
i drvne industrije;
— svestrano proanaliziraju i utvrde uzroke
koji su doveli i do podbačaja i
zastoja u društvenom radu i da na temelju
toga sastave program rada i da ga
dosljedno provode u djelo;
— svuda tamo, gdje postoje ušlo vi da se
osnuju općinska šumarska društva i da
kao takva učestvuju pri rješavanju, ne
samo stručnih šumarskih problema u
komuni, nego i svih problema koji su
važni za razvoj 'komuna.
2. Veza sa Republičkim Savezom
i ostalim organizacijama
Radi jače i bolje povezanosti sa Republičkim
Savezom naše kotarske ili općinske
organizacije, treba da:
— na osnovu donesenog programa rada
zatraže od Saveza svaku stručnu pomoć,
koja im bude potrebna bilo za
vršenje programskih radova, bilo za jaču
aktivizaciju društvenog rada. U tu
svrhu — da se pojača veza između
Saveza šumarskih društava Hrvatske
koja dosad nije bila dovoljno efikasna
— potrebno je, da naše područne organizacije
pravovremeno zatraže od Saveza
svaku stručnu pomoć i materijal
bilo da se radi: o stručnim predavanjima,
savjetovanjima, ekspertizama, seminar'ma,
stručnim ekskurzija.ma, filmskim
projekcijama i td.
— podržavaju što tješnju vezu sa područnim
stručnim ustanovama i ogranizacijama
(komorom, poslovnim udruženjem),
organima narodne vlasti, političkim
organizacijama, prosvjetnim ustanovama
— školama radi popularizacije
struke i propagande u omladinskim
redovima;
— pruže svaku pomoć društvu lugara
SRH-e pri rješavanju njihovih društve-
328

f nih i stručnih problema a naročito
njihovom stručnom uzdizanju.
3. Naučno istraživački rad
Do savjetovanja o organizaciji i načinu
finansiranla naučno istraživačke službe,
koje će se održati u mjesecu septembru
o. g., a u kojem će biti zastupan i naš Savez,
naše područne društvene organizacije
treba da:
— kao društvo i putem članova, pojedinačno
nastoje, da se sve naše šumarske
i drvno-inđustrijske privredne organizacije,
što jače povezu sa našim naučnim
organ ; zacijama, Institutima, pri
rješavanju brojnih i složenih problema
u proizvodnji, kloneći se zastarjelih i
empirijskih načina rada. Pri tome treba
imati na umu, da tamo, gdje naučnoistraživačka
djelatnost nije sastavni dio
proizvodnje i gdje se ne primjenjuju
savremena naučna dostignuća, nema ni
uspjeha u proizvodnji,
— primjenu naučnih dostignuća u praksi
— proizvodnji vrše priznati stručnjaci
— specijalisti. Njihov zadatak je, ne samo
u rukovodstvenoj primjeni naučnih
dostignuća u praksi, nego i na prenašanju
tih dostignuća na stručno terensko
osoblje koje je odgovorno za proizvodnju
(uzdizanje stručnih kadrova).
4. Stručno školstvo i kadrovi
S obzirom na današnje stanje i dosad
neriješene probleme stručnog školstva, postojeća
komisija za stručno školstvo i kadrove
pri našem Savezu, predložila je, da
se formira proširena komisija za rješavanja
predmetnog pitanja —• problema sa
predstavnicima: Sekretarijata za šumarstvo,
Privredne komore, Poslovnog udruženja
šumsko priv. organizacija, Saveza
ŠDH-e i Društva lugara SRH-a, Instituta
za šumarstvo i Instituta za drvo, sa zadatkom:
— utvrditi sadanje stanje obrazovanja kadrova
prema radnim mjestima, nivo i
način obrazovanja,
— utvrditi stanje kadrova na radnim mjestima
i perspektivnu potrebu podmirivanja
kadrova za proizvodna radna
mjesta,
— : predložiti sistem obrazovanja i financiranja,
a u vezi toga vrst i potrebu
stručnih škola na republičkom nivou,
ovo povezati sa republičkim Centrom
za školovanje,
—-, predložiti, da se financiranje stručnog
,j< školstva vrši liz sredstava dobivenih
- uplatom određenog procenta bruto proj.-.du'kta
šumsko privrednih organizacija.
U koliko se ne bi formirala proširena
komisija za rješavanje predmetnog problema,
to bi ostao i dalje Savez ŠDH-e,
komisija za školstvo i kadrove, zadužen sa
obradom predmetnog problema.
5. Pripravnički staž
Mladi šumarski i drvno industrijski inženjeri
i tehničari treba da polože stručni
ispit nakon izvršenog pripravničkog staža,
bez obzira na to, kakav stav zauzimaju u
tom pogledu njihove privredne organizacije
i ustanove.
Trajanje pripravničkog staža i obim radova
koji će se tim stazom obuhvatiti, bilo
za biologe ili tehnolage, treba da obradi
i predloži niadležnm organima, stalna komisija
za školstvo i kadrove Saveza ŠDH-e.
Privredne organizacije i ustanove, kao
i organizacije IT-a, treba da se založe za
pravilan prihvat, usmjeravanje i uzdizanje
mladih pripravničkih kadrova za sve vrijemie
trajanja pripravničkog staža. Pri tom
treba nastojati i izbjegavati, da se pripravnici
za vrijeme trajanja staža, ne zadužuju
poslovima koji prelaze kapacitet njihova
stručnog obrazovanja, kako se to ne
bi nepovoljno i štetno odrazilo" na njihov
stručno-praktični rad i perspektivu stručnog
uzdizanja.
6. Materijalna primanja —
prinadležnosti
Obzirom na znatno manja materijalna
primanja i prinadležnosti stručnjaka i radnika
zaposlenih u šumskoj i drvnoj industrijskoj
proizvodnji, spram ostalih privrednih
grana, Komisija Saveza ŠDH-a za
školstvo i kadrove, treba da proanalizira
to pitanje i da stavi prijedlog Savezu radi
preuzimanja potrebnih koraka kod nadležnih
organa u svrhu izjednačenja materijalnih
primanja sa trudbenicima ostalih
privredn-h organizacija.
Ing. Rafael Mott
DRUGI KONGRES
JUGOSLAVENSKOG DRUŠTVA ZA PRO­
UČAVANJE ZEMLJIŠTA
Ohrid, 27. V. do 3. VI. 1963. godine
Od prvog kongresa Jugoslovenskog društva
za proučavanje zemljišta, koji je održan
u Portorožu, prošlo je sedam godina.
Predloženi referati i održane diskusije ukazali
su tada na brojne radove i značajan
napredak svih grana pedološke znanosti u
našoj zemlji. Bilo je međutim mnogo za-
329

dataka koje je još trebalo rješavati, a koje
je Prvi kongres stavio u zadatak članovima
Društva. Pored aktiviranja i proširenja
rada na proučavanjima tala radi
utvrđivanja novih naučnih osnova za pravilno
korištenje i održavanje našeg zemljišnog
fonda, kongres je među ostalim postavio
zadatak izrade pedološke karte Jugoslavije,
produžetak istraživanja još nerješetnih
problema geneze pojedinih tipova
tala (crvenice, smonice, pseudoglej i dr.),
kao i niz drugih zadataka u sklopu komsija
i potkomisija društva. Tom prilikom
pozvane su i šumarske ustanove, čije
je učešće bilo malo, da kroz rad Društva
razviju aktivnost svojih saradnika pri rješavanju
onih problema koji su aktuelni za
šumarsku nauku i praksu (šumarska pedologija,
melioracije šumskih tala, borba protiv
erozije, uređenje bujičnih područja,
f tocenologija, i t. đ).
Odziv i učestvovanje na Drugom kongresu
Jugoslovenskog društva za proučavanje
zemljišta održanom u Ohridu koncem
maja i početkom juna, bili su veoma veliki.
U smislu postavljenih zadataka Prvog
kongresa Društva, zatim razvoja metoda
istraž vanja tipova tala naše zemlje, kao i
novih zadataka koji ovise o pedološkim
istraživanjima, iznijeti su brojni referati,
održane d skuši je i doneseni zaključci o
mnogim važnim pitanjima naučnog i praktičnog
značenja u istraživanju tala.
Kongres se odvijao u plenumu i komisijatma.
U sastavu kongresa organizirane
su pored toga dvije veoma uspjele ekskurzije.
Ekskurzije su bile namijenjene diskusiji
o problemima geneze i klasifikacije
tala (prva ekskurzija) d upoznavanju agrotehnike,
fertilizacije, melioracija i erozija
tla (druga ekskurzija). Materijal: generalnih
referata, rezimei naučnih saopštenja
najnovijih istraživanja naših naučnih radnika
iz oblasti proučavanja tla, sređeni su
po komisijama i dostavljeni učesnicima
prije kongresa. Izrađen je vodič ekskurzije
sa podacCma terenskih prilika i analitičkim
podacima profila predviđenih za pregled u
toku ekskurzije. Sve to doprinijelo je normalnom
i sadržajnom odvijanju kongresa.
Putovanje prvog dana kongresa (27. V)
od Skoplja do Ohrida, iskorišteno je kao
ekskurzija na kojoj su pregledani i prodiskutirani
profili kiselog smeđeg tla
i lesiviranog kis. smeđeg tla
koja su se formirala na filitu u masivu
Vlajnice. Na ovim tlima razv'le su se sastojine
brdske bukove šume sa Daphne
laureola. U nastavku puta prema Mavrovu
zapažaju se i humusno sifcikatna tla,
rendzine u raznim stadijima obrazovanja
i t. d. Vegetacija pripada svezi bukovih
šuma Fagion iUyricum (makedonska šuma
bukve — Fagetum macedonicum Em), zatim
manjim dijelom saveza Canpinion betuli,
kao i šumi bijeloga graba (Carpinetum
crientalis macedonicum Rud.). Jela
dolazi gotovo u svim zajednicama spomenutih
sveza. Na vapnenačkim kamenjarima
osobitost ovih predjela je pojava planinske
somine (Juniperus sabina). Na putu
za Mavrovo učesnici kongresa pregledali
su i profil rankera na filitu. Nakon
toga produžen je put za Ohrid gdje je slijedećeg
dana (28. V) otvoren kongres.
Prvog dana podnijet: su generalni referatu:
»Proizvodna sposobnost glavnih tipova
poljoprivrednih zemljišta Makedonije«,
referenti dr. L. Altarac-Manušev, dr.
D. Popovski i ing. L. Vilarov, kao i referat:
»Klasifikacije zemljišta SFR Jugoslavije«,
referenti: prof. dr. V. Najgebauer, prof. dr.
G. Filipovski, prof. dr. M. Cirić, prof. dr.
A. Skorio i doc. dr. M. Zivković. Slijedećih
dana održani su referati i diskusije po komisijama
za genezu, klasifikaciju ä kartografiju
tla, zatim fiziku i kemiju tla, biologiju
tla, komisiju za plodnost tla, ishranu
bilja i đubriva i najzad komisiju za
tehnologiju tla Istovremeno održan je i
simpozijum iz ekološke mikrobiologije prirodnah
voda.
Impozantan broj referata i veoma korisne
diskusije pokazali su značajan
napredak u redu na istraživanjima tala i
njihovih svojstava. U odnosu na Prvi kongres
iznijeti su rezultati radova u vezi
istraživanja i rješavanja novih problema
koji do sada nisu bili kod nas rješavani.
Sama činjenica da su ta istraživanja mogla
biti izvedena na savremen način, da
ona daju podatke za naše prirodne uslove,
što znači da se za neke radove i probleme
ispitivanja ne moramo ubuduće služiti
atrariim podacima, pretstavlja veoma značajnu
etapu u razvoju pojedinih grana naše
nauke o tlu. Izrađena je zat : rn Pedološka
karta Jugoslavije mjerila 1 : 1,000.000,
detaljnije proučeni neki tipovi tala kemijsko-peđološke
metode ispitivanja tla i drugi
radovi. Rezultati ovih istraživanja olakšati
će i omogućiti izvođenje n'iza važnih
praktičnih i stručnih mjera za unapređenje
našeg šumarstva i poljopr vrede.
Nakon završenih referata i diskusija,
usvajanja zaključaka načunih komisija
Društva i stavljanja u zadatak svima članovima
da rade na njihovom ^provođenju,
330

završen je ovaj dio kongresa i nastavljen
njegov terenski dio.
U području Ohridsko-struškog bazena
pregledana su dva profila tla u okolini
Struge. To su profili močvarnog i
t r e s e t n o g tla na lokalitetu »Ajrat«. Visoka
razina rijeke 'Dnima kao i neregulirano
korito rječice Sateske, uvjetovali su
ranije stvaranje velikih površina močvara,
bara i trstike. Radovi na reguliranju korita
ovih rijeka privode se kraju, pa se
sima) kao i šuma make4o-nr-;kog hrasta
(Quercetum macedonicae Em). Dirbcka tla
najčešće su staništa zajednice sladuna i
cera (Quercetum confertae cerris Rud.). Tla
razvijena na silikatnlim supstratima Prespanskog
područja pokrivaju obično sastojine
sladuna.
Posebnu zahvalnost dugujemo upravitelju
Centra za melioraciju degradiranih
suma u Bitolju kolegi mg. Aleksandru P o-
p o v s k o m. Kolega Popovsku dočekao nas
je u O'tesevu i grupi šumara omogućio odlazak
na padine Peristera u lijepe sastojim
makedonske šume molike (Pinetum
Peuc:s Em). Tom prilikom sabrali smo i
ovdje uzorke tla, petrografske podloge,
kao i dendrološke primjerke iz sastoj'ina
mohke, a prof. H. Em i dr. Z. Pariško su
nam veoma susretljivo ukazali na šumarske,
fitocenološke i druge karakteristike
ovih sastojina. Kolega Popovski prikaoa
je ukratko dosadašnje radove i savremene
metode na rekonstrukciji degradiranih šuma
Šumskog gospodarstva »Kažani«.
Slijedeći profil bio je pregledan kod
sela Topolčani u Pelagonijl Ova tektonska
kotlina, ograđena je sa svih strana planinama
(Baba sa Peristerom, sa istoka
Nidže sa Kajmakčalanom, sa sjevera Babunom
i sa juga Malim Nidže i Neredskom
planinom). Za vreme neogena bilo je ovdje
jezero sa 740 m n. v. Tla Pelagonije su
SI. 1 — Razvoj korjena sladuna u crvenici na
vapnencu, Oteševo.
Foto: M. Kalinić
nakon dovršenja melioracija predviđa na
njima intenzivna poljoprivredna proizvodnja.
Na ogoljelim brdima rubnog dijela
bazena izražena je jaka erozija. Nanošenje
eroaionog materijala u Struško polje
uspješno se suzbija primjenom kompleksnih,
meliorativnih i drugih mjera, podizanjem
voćnjaka, šumskog drveća i v:šegodišnjih
trava.
U nastavku puta do slijedećeg profila
od Ohrida za Prespu, prelazi se preko sedla
Bukovo (1100 m) u Prespansku kotlinu. Teren
je građen od aržilošista, filita i raznih
drugih škriljaca sa mjestimičnim interkalađjama
vapnenaca paleozojske starosti.
Kod Oteševa pregledan je prof 1 crvenice
na vapnencu (si. 1.). Na plitkim tlima
vapnenaćkih ogranaka planina Istok i
Galičice razvija se zajednica gorske i pitome
foje (Juniperus excelsa i J. foet:dis-
SI. 2 — Iscvjetanje soli (sode) na površinu tla
u obliku bijelih prevlaka sličnih inju.
Ovce polje — selo Erđželija
Fote: M. Kalinić
331

pretežno aluvijalna, iZjatilm deluvijalna. (Juglando-Platanetum orientalis) kao i bijela
topola.
aluvijalno-deluvijalna, smonice, mineralno
barska, slatine i crvenice. Profil tla kod
sela Topolčani pripada pogrebenom m o-
č v a r n o m tlu. U ravni Pelagonije Ima
još tragova nekadašnjih lugova lužnjaka.
Posljednjeg dana na putu od Dojrana
do Valandova, pregledani su prostrani nasadi
dudova posebno interesantni, jer su
do krošanja zatrpani deluvijalnim nanosima.
Veoma zanimivim putem od Prilepa,
Preko Plauške planine, Kosturinske
preko Pletvara, zatim dolinom rijeke Raec zaravni i dolinom Vodočnice stiže se u
stiže se u Tikvešku kotlinu. Ovdje su pregledana
Strumičko polje. Kao u većini polja Ma­
dva profila černozema. U kedonije dominiraju i ovdje nerazvijena
predjelima Tikveša ispitana su do sada deluvijalna
a aluvijalna tla, laporni sirozemi
i pararendzine, smonice i gaj njače. Tikveš
je najsuvlje centralno područje Makedonije.
Ostaci šumskog pokrova pripadaju
termofilnoj submeditefanskoj zajednici
grabića sa gripom ili štrokolisnom zelenikom
(Carpinetum orientalis phillyretosum).
Uz Vardar i pritoke u ovom se dijelu terena
zapažaju zajednice platana i oraha
SI. 3 — Profil alkalijskog tla iz Ovčeg polja
(s. Erđželija)
Foto: M. Kalinić
tla. Pored kamenitih, šljunkovifeih i pjeskovitih
nanosa deluvijalnog i aluvijalnog
porijekla, te deluvijalnih i aluvijalnih tala,
razvile su se, iako manjim dijelom, slatine
i crvenice. Između Strumice S Štipa pregledana
su dva profila tla — d e 1 u v i j u m
i r e n d z i n a.
U Ovčem polju učesnici kongresa mogli
su se upoznati sa aLkalijskim (solonec-,solončak)
tlom i smonicom. Ova
tla zapremaju veliki dio Ovčeg polja (si. 2
i 3.). Po položaju, dubini, drugim svojstvima,
kao i genezi veoma su različita (plitka,
duboka, u ogajnjačavanju, karbonatna, i
t. d.). Zapažaju se ostaci submediteranske
listopadne vegetacije (grozdasti ruj i dr.),
a na brežuljcima suhe livade sa polupustinjskom
vegetacijom. Njihov razvoj uvjetovan
je pored ostalog procesima erozije
rastrošivog supstrata ogoljelih padina. U
svrhu poboljšanja klimatskih prilika, zaštite
usjeva i drugog, podignuti su u Ovčem
polju vjetrobrani pojasevi (oko 600 kam),
uglavnom od bagrema.
Ekskurzija je završena povratkom u
Skoplje, a time i zaključen ovaj značajan
kongres.
Referati koji su se odnosili na područje
Makedonije, zatim ekskurzije koje su nas
provele kroz veliki dio ove lijepe Republike,
upoznali su učesnike kongresa sa
opsežnim radov'ma i rezultatima u istra
-živanju tala, poljoprivrednim i šumarskim
melioracija ma i drugim mnogobrojnim
nastojanjima oko unapređenja narodne
privrede Makedonije.
Ing. Mirjana Kalinić

c JiĐmaća Slcucna
Utetatuca
JEDAN NAS USPJEH
Povodom izlaženja drugog i završnog
sveska Šumarske enciklopedije i prvog
Tehničke enciklopedije, održana je 29. VII
1963. u Jugosl. Leksikografskom zavodu
konferencija za štampu. Svrha joj je bila,
da se učesnici (a preko njih i šira javnost)
upoznaju sa njihovim sadržajem kao rezultatom
golemog, mučnog, ali korisnog
rada.
Konferenciju je sazvao i njom rukovodio
pomoćnik direktora JLZ drug Borko
V r a n j i c a n, koji je najprije iznio opći
pregled rada Zavoda, a onda prikazao ove
dvije posljednje enciklopedije.
Važno je istaći, rekao je drug B. V., da
je ovo ne samo kompliciran, svestran, nego
i pionirski posao, pa prema tome ne će
se izbjeći nekim nedostacima, naročito
kad se uzme u obzir brzina kojom se radi.
Zavod ima 3 tisuće saradnika.
Dosada je izašlo: 7 svezaka Opće enciklopedije,
5 sv. Jugoslavenske, 2 sv. Muzičke
(koja je time i završena), 2 sv. Likovne,
7 Pomorske, 7 Medicinske, , a od
nje će do kraja godine izaći i 8 sv., izašao
je i Atlas, ali budući da vlada velik interes
za naše more, započet će se radom na pripravi
Atlasa Jadrana. Osim toga započeta
je i Poljoprivredna enciklopedija, a pripravlja
se Medicinski rječnik u 7 jezika i
konačno Sportska enciklopedija.
U odsutnosti glavnog redaktora dr ing.
Z. Potočića, drug je V r a n j i c a n
prikazao i našu Šumarsku enciklopediju
koja u tom radu zauzima naročito
mjesto. Kod nas se već prije 120 g.
počelo pisat: o šumarstvu (Šporer, pa Kos,
Tomić) i nastavilo daljim poletom do današnjeg,
možemo slobodno reći evropskog
nivoa. O tom evo svjedoče i ove dvije o-
bimne naše knjige solidnog desetgodišnjeg
rada. Ta je enciklopedija djelo naših stručnjaka
(oko 150 iz svih naših republika),
koji ovim djelom izlaze pred svjetsku javnost
bez bojazni, jer su mnogi od njih
priznati i van naše zemlje.
Da je Šumarska enciklopedija zaista
događaj i datum u našoj stručnoj literaturi,
dokaz je, što je čitava naklada od
6.000 primjeraka već odavno rasprodana.
Prvi i drugi sv. imaju 1.568 stranica sa
1.800 članaka i 2.000 ilustracija.
Nakon izlaganja druga Vranjicana, o
drugoj tek evo započetoj Tehničkoj
enciklopediji (od koje je evo baš
sada izašao prvi svezak), govorio je njezin
urednik prof, dr Rikard P o d h o r s k y,
naglasivši kako se velik interes za to djelo
vidi iz činjenice, da je okupilo oko 15 hiljada
pretplatnika, a nije to ni čudo, kad
se uzme u obzir, da se naša enciklopedija
obraća širem krugu čitalaca, nego strane
enciklopedije, jer je svaki pojam opsežnije
objašnjen (u ovom prvom svesku prosječan
je opseg članka 11 stranaca). Prva ova
knjiga ima 711 stranica i 66 članaka. Najveći
članci predstavljaju skoro monografije
(npr. Alati, Atom, Avion). Isto tako
opsežno obrađena: Akustika, Analitička
geometrija, Aritemetika i Algebra, Astronomija,
uvelike će koristiti studentima tih
nauka. Rijetko je koji članak pisan na tako
visokom nivou, da ga ne b; mogli pratiti
i laici sa srednjoškolskom naobrazbom.
Spomenut ćemo i to, da mi još tu nemamo
jedinstvene terminologije i da je
to neizbježan manjak ove enciklopedije.
Razlog je u tome, što još nema sporazuma
među tehničarima iz svih naših republika.
Prvi i najteži korak je ipak učinjen, a sad
će se nastaviti do predviđenih 8 svezaka,
koji će izlaziti u razmacima od jedne do
podrug godine.
Mi šumari imamo sada svoju enciklopediju
dovršenu, a čitav naš narod dobit
će riješen složen problem, golemo i dragocjeno
djelo svih pomenutih enciklopedija,
zahvaljujući njegovu inicijatoru i nastavljaču.
Đ. Knežević
333

cfteana Mcučna
liiecatuca
ORGANIZACIJA I UPRAVA U ŠUMARS
TVU I DRVARSKOJ INDUSTRIJI SSSR
Tokom dugogodišnjeg postojanja sovjetske
vlasti u SSSR, razvile su se naročite
forme u upravi šumarstva li drv. industrije,
kakve ne poznaju zemlje zapadne Evrope
i ostalog svijeta, pa ipak se ti oblici nisu
ustalili sve do danas. Načelo je sovjetske
politike, da se sve staro brzo zabacuje da
bi se isprobalo novo, ako se od toga očekuje
izlaz iz teškog položaja ma da se tiime
napušta tek nedavno uvedeni postupak.
Organizacija i izgradnja te uprave posljedica
je prirodne, vanredno nejednolične
razdiobe šuma na širokom prostranstvu između
istočnog mora i Tihog oceana. Tako
ono nešto šuma i grmlja po stepama i polupustinjama
nemaju da ispune iste zadatke
kao sklopljene šume tajge. Radi toga u Sovjetskom
savezu postoji oštro lučenje između
neekonomskih šuma (sa manjeviše
ograničenom eksploatacijom) u gusto
napučenom Jugu i šuma i n d u s t r i j -
skog značenja (eksploatacijske šume) u
slabo napučenom Sjeveru i Istoku.
Odgovarajući' takvom raščlanjenju šumskih
površina u sovjetskoj su se šumarskoj
politici oštro izdvojila dva glavna zadatka:
a) zaštita i održavanje postojećih (odnosno
preostalih) šuma u predjelima oskudnim
na šumama; pošumljavanje većeg stila
u borbi s erozijom tla i sušom u tim oblastima
u vezi sa drugim tehničkim mjerama,
koje se temelje na dugoročnom planu za
izmjenu prirode;
b) izgradnja eksploatacije u šumama
Sjevera i Istoka ulaganjem modernih industrijskih
sredstava.
Za izvršenje zadataka pod a) nadležan
je uglavnom sistem šum. uprave, za one
pod b) pretežno uprava drvarske industrije.
1. Sistem šumarske uprave
Ta je uprava stara već 250 godnia. U
početku je spadala pod admiralitet (radi
važnosti drva za brodogradnju), a kasnije,
od 1804. g. pod financije, a onda od 1838.
god. sve do Revolucije pod Ministarstvo
poljoprivrede i državnih domena.
Ukazom od 15. aprila 1947. sve su šume
Sovjetskog Saveza predane u nadležnost
novokreiranom Ministarstvu šumarstva.
Tada je ostvareno razdvajanje uprave šumama
od eksploatacije, koja je bila pod
raznim privrednim ministarstvima, u prvom
redu pod Ministarstvom drvarske industrije.
U svrhu osiguranja kontrole provedbe
Generalnog plana borbe sa sušom, odmah
se nakon toga, 20. oktobra 1948. osniva pri
Ministarskom savjetu SSSR naročita G 1 a-
vna uprava za uzgoj šuma u
svrhu zaštite polja (Glavnoe upravlenie
polezaščitnogo lesorazvedenija). —
Upute tog organa, koje su premašavale
njegovu 'kompetenciju, bile su preko Ministarskog
savjeta mjerodavne i obavezne
za sva min'starstva i resore. U njezinim se
rukama koncentriralo vođenje i kontrola
svih pitanja uzgoja zaštitnih šuma. Raspolagala
je sa 250 šumozaštitnih stanica po
oblastima oskudnim šumom, a opremljenim
mašinskim i traktorskim parkom.
Od 1949-1952. god. doživjelo je uzgajanje
šuma u stepskim područjima takav polet,
potpomognut propagandom, kao nikad prije
(Lysenko i dr.).
Kad se 1953. god. prešlo na reorganizaciju
ministarstava, Ministarstvo je šumarstva
potpalo pod Ministarstvo poljoprivrede
kao glavno odjeljenje za zašfJitu i uzgoj
šuma. Taj gubitak samostalnosti Min. šumarstva
teško se može shvatiti, kad se zna,
da je te'k pred par godina ono bilo zaduženo
tako važnim zadacima, kao što je provedba
golemog pošumljavanja predjela s
malo šuma i inventar'ziranjem prostranih
šumskih areala.
Tom Glavnom odjeljenju za šumarstvo
pri Min. poljoprivrede SSSR, kreiranom
namjesto Min. šumarstva, odgovaraju sada
Glavne uprave za šumarstvo,
koje se nalaze u svih 16 saveznih republika
i to u ovim gradovima: Moskva, Kijev,
Minsk, Baku, Tbilisi, Erevan, Ašhabad,
Taškent, Stalinabad, Alma-Ata, Frunze,
Petrozavodsk, Riga, Reval, Vilna, Kišinev.
Pcd Glavnim upravama za šumarstvo
nalaze se teritorijalne Šumske uprave u
glavnim gradovima tih područja.
Ministarstvu poljoprivrede osim Glavnog
odjeljenja za šumarstvo, neposredno
su podređeni:
1. »Lesoproekt«, kojem je glavni zadatak
uređivanje državnih i kolhoznih šuma,
istraživalački radovi u šumama i problem
organizacije radova. Njemu stoje na raspolaganju
mnogi trustovi i uprave ekspedicija.
334

2. »Agrolesoproekt«, kojem je zadatak
da projektira zaštitne šume; velike rasadničke
pogone i odvodnju, odnosno navodnjavanje
šumskih površina. To je i
glavno nadleštvo za agro-

Glavlesprom; na Uralu G 1 a v u r a 1-
lesprom; u Sibirij i G 1 a v s i b 1 e s -
prom ina Dalekom Istoku Glavdallesprom.
Amo su spadale još i Glavne
uprave za splavarenje, za šum. kemijsku
industriju, za transport drva i dr.
Pod Glavnim upravama bili su Drvarski
kombinati i trustovi. Ti organizacijski
i upravni uredi provode dovoz i preradu
drva pomoću svojih lokalnih poduzeća tzv.
Lespromhoza.
Lespromhozi (Lesopromyslennye
hozjajstva) su industr. poduzeća koja (otkako
su 1931. god. organizirana) rade privremeno
na »sirovinsikoj bazi« koja im je dodijeljena.
Oni nemaju trajno utvrđenih
granica kao Leshozi, nego ,se premještaju
prema tome kako sječe napreduju skupa
sa tehničkim pomoćnim sredstvima i personalom.
Na čelu je lespromhoza lično odgovorni
direktor, njegov pomoćnik (koji mu je i
zamjenik) glavni inžinjer. Iza toga slijede
upravitelji raznih pogona (šum. punktova
itd.). Rukovodilački je princip (jedinon
a č a 1 i j e) ovdje, kao i u čitavoj sovjetskoj
industriji preduvjet i jamstvo za strogo
vođenje i kontrolu primljenih zadataka.
Osnovna je pogonska jedinica za isporuke
drva tzv. majstorski rajon, kojim
upravlja majstor sa punom odgovornošću
za pogon i upravu svog rajona. Najdonje
su stanice (ćelije) lespromhoza— radničke
brigade drvosječa, traktorista itd. Brigadiri
su odgovorni majstoru.
Za »izvršenje i premašenje« planskih
zadataka, a tako i za sniženje proizvodnih
troškova, slijede materijalna potraživanja
(tehničkog personala i drugih namještenika
lespromhoza) znatnih premija i učešće u
dobiti poduzeća. (Legnaja promyslen. 1. X
1959.).
Sirovinsku bazu lespromhoza čine šumske
površine, koje im je dodijelilo Min.
poljoprivrede na dugoročnu eksploataciju
naročitim aktom, a vlasnikom ostaje Min.
poljoprivrede. Kada je 1953. g. Min. šumarstva
(radi smanjenja broja ministarstava)
opet kao i prije 1929. g. potpalo pod
Min. poljoprivrede, ostalo je »Ministarstvo
drv. i papir, industrije« da d dalje odvojeno
postoji Drvarskoj su industriji tada bile
prepuštene na dugoročnu eksploataciju
tzv. »sirov'inske baze« tj. područja bogata
na drvnim zalihama. Golemim ulaganjem
ljudstva, električnih pila, traktora, dizalica
i dr., drvarska je industrija uz velike napore
i rasipanja drva ipak uspjela da podigne
svoju produktivnost na dvostruko
od 1940. .do 1956. god. Ali odmah je postalo
jasno, da za dalje povišenje proizvodnje
drva, a naročito radnog učinka, treba novih
organizacijskih formi, da je nužna reorganizacija
šumarstva i drv. industrije.
Već je u aprilu 1957. počela u štampi diskusija
u kojoj su sudjelovali najbolji stručnjaci,
ukazujući na neminovnost reorganizacije
šumoprivrede. Mnogobrojnim organizacijama
drvosječa (19.900) odgovarao je
i velik broj poduzeća pilanske industrije,
naročito u gradovima. Od 15.000 pilana sa
41000 gatera, potpadalo je pod Min. drv.
ind. samo 386 sa 1.723 gatera Unakrsno
krstarenje razvažanja drva po par hiljada
kilometara bilo je svakodnevno pravilo.
Sve veća zebnja i zabrinutost o greškama
i nedostacima u upravi šumama, kao i o
njihovom mnogostruko ugroženom stanju
uslijed prostorno golemih čistih sječa, jasno
se konačno ispoljila.
3. Upravna reforma 1957. g.
Do 1957. god. postojao je u SSSR još
baštinjeni glomazan centralizirani privredni
aparat. Prvog jula 1957. god. odlučeno
je da se 20 ministarstava među njima
i Min. drv. i papir, ind., dokine i da se
uprava đecentralizira. Deviza je bila: Industriju
bliže sirovini, upravu bliže industriji!
Kreiralo se preko 100 regionalnih
tzv. Narodnih privrednih savjeta (s o v-
narhoza) čime se htjelo upravu razlabaviti
a birokratizam obuzdati.
Osnovani Centralni sovnarhoz podređen
je Komitetu za planiranje (G o s p 1 a n)
u Moskvi. Centralno planiranje i kontrola
još uvijek su jezgra sovj. sistema, mada je
provođenje decentralizirano.
Uslijed stvaranja sovnarhoza 1957. g.
likvidiralo se bezbroj organizacija za isporuku
drva i time koncentrirala uprava.
Prema podacima zamj. ministra drv. ind.
RSFSR Sudnicyna sada otpada na
sovnarhoze RSFSR 80% isporuka drva i
79% na proizvodnju rezane građe, a prije
te reforme bili su ti procenti 60 i 26. Prelazom
na decentralizaciju uprave mogao je
znatan broj inžinjera i tehničara iz centralnih
i lokalnih uprava prijeći u pogone.
Dalja saopćenja tvrđe, da je inicijativom
lokalnih organa bila omogućena veća proizvodnja
drva i povišena produktivnost
rada.
I pored toga što su se pokazali uspjesi
reforme iz 1957. g. ipak se nije mogla otkloniti
rasparčanost u industriji isporuka
drva uslijed bezbroja organizacija drvosječa.
Razna ministarstva i ustanove centralnih
i lokalnih uprava održavali su i
336

dalje svoje pogone koji su često ekstenzivno
i rasipnički gospodarili šumama. Jedan
od glavnih uzroka takvog stanja, prema
shvaćanju vodećih sovjetskih stručnjaka,
bio je u tom, što je manjkao jedinstven
tačno usmjeren sistem uprave u šumarstvu
i dtvar. industriji. To su bila
uvijek dva rivala.
Drvarska su poduzeća bivala za najrazličitije
propuste i greške veoma strogo
kažnjavana i to: za nedovoljne količine
isporuka drva, za omaške u eksploataciji,
za neiskorištene željezničke vagone, za prekoračenje
roka za predaju dobitka i td.
Kao primjer za novčane kazne nametnute
pogonima, navest ćemo slučaj sa drvarskim
Kombinatom Kostromskim (Sjeverno
područje), kako to iznosi Les. promyšl.
od 29. okt. 1959:
Nakon dovršenja eksploatacije tre(ba
predati šumariji sječinu očišćenu od svih
otpadaka. Direktor je lespromhoza, radi
uštede na radnoj snazi, odlučio da se otpaci
spale. Ali to je, po novim propisima, radi
opasnosti požara, strogo zabranjeno. Konačno
je lespromhoz morao platiti znatne
novčane kazne šumskoj upravi radi previsokih
panjeva i Spaljivanja otpadaka.
»Glavno je da plan bude ispunjen, a ostali
grijesi već će se oprostiti«, rekao je direktor,
a »novčane kazne i onako plaća država«.
Ukupno je drvarski taj kombinat
za 1/2 godine izdao za novčane ikazne i neproduktivne
troškove 3,8 miliona rubalja.
Naročito visoke, milijunske kazne, plaćaju
fabrike celuloze radi zagađivanja voda
izluživanjem. U industrijskim se pogonima
sve više proširuje borba za štednju
i za ograničavanje neproduktivnih izdataka,
pa se i s obzirom na to očekuje promjena
na bolje.
Odvajanje eksploatacije od šumoprivrede,
imalo je u svoje vrijeme veliko načelno
značenje. To se tumači time, da su
u posljednje vrijeme znatno porasli zadaci
šum. planiranja, uređivanja šuma pomoću
aerofotogrametrije, pomlađivanja šuma,
melioracija 'i zaštite, a i na upravljanje
šumama stavljaju se mnogo veći zadaci
nego prije.
Stručnjaci smatraju da je sjedinjavanje
leshoza i lespromhoza moguće samo pri
intenzivnom gospodarenju u područjima
oskudnim na drvu. (K r e s c i kod Moskve
je primjerni lespromhoz, koji je taj ideal
ostvario). Zastupnici drvarske industrije
traže »rušenje barijera« i žele jednog
gospodara u šumi.
Prema njihovom mišljenju, leshozi bi
trebali da budu podređeni lespromhozima.
Obrazlažu to time, da će potreba drva sve
više rasti i da će se ubuduće godišnje
sjeći 3 miliona ha šuma, a da se te goletne
površine pošume, potrebna je tehnički dobro
opremljena organizacija, kao što je
ona, koja već godinama postoji u drvarskoj
industriji. Osim toga stručni radnici lespromhoza
imaju članove obitelji, koji žive
u šumskim naseljima, pa mogu vršiti pošumljavanja
i melioracijske radove, a tako
i čuvanje šuma bez ikakve druge radne
snage sa strane.
Jaz između drv. ind. produbljuje se još
i time, što nema jedinstvenog plana koji bi
zacrtao budući razvitak. Ministarstvo drvarske
industrije koje je 1957. godine dokinuto
izradilo je doduše opći plan otvararanja
zabačenih i udaljenih šuma za sva
područja, ali manjkaju prijedlozi organizacije
zaštite šuma i za bolje iskorištavanje
i pomlađivanje.
Dosadašnje je iskustvo pokazalo, da i
koncentracija čitavog šum. fonda u rukama
Ministarstva poljoprivrede ne unapređuje
žumciprivređu. Šumari koji rade u
leshožima često se postavljaju da vrše drugorazredne
formalne funkcije kontrole o
djelovanju eksploatacije, da predaju narodu
livade na košenje i td. Leshozi i šumarije
jedva da raspolažu modernom tehničkom
opremom.
Stanovište šumske uprave
Nasuprot prijedloga zastupnika drvarske
industrije, predstavnici šumoprivrede
(V. Cepljajev, B. Perepečin i dr.) kažu
slijedeće (v. Les. Hbz. 1959., 12):
Dokazano je, da šume Sovj. Sav. pored
privrednog značenja, treba da vrše visoke
funkcije javnog interesa zemlje. Tokom
40 god. sovjetske vlasti i pored najvećih
teškoća, ipak je uspjelo poeumiti 8,5 miliona
ha što sadnjom, što sjetvom, a na 5,3
miliona ha poduzete su mjere za poboljšanje
pr'rođnog pomlađenja (rahljenje tla
i dr.). Već sada pretežu površine pod šumskim
kulturama nad onim čistih sječa u
Bjeilorusiji, Estoniji, Latviji. Litvi i u Centralnom
području i Privolžju. Osobito se
uspješno razvilo pošumljavanje zaštitnih
pojaseva u sušnima predjelima. Površina
isušenih močvarnih šuma, poduzete mjere
njege, zaštite od požara i štetočina, u porastu
su.
Pored tog očevidnog napretka, postoje
i veliki nedostaci. Godišnje se sječine pomlađuju
samo upola, 250 hiljada ha umjetno
se pošumijuje, tako da mnoge stotine
hiljada ha propadaju s obzirom na
337

prirast. Dublji su razlozi u tom, što eksploatacija
radi na principu: »iza nas potop!«.
Zato šumoprivreda smatra pogrešnim
da se šumarske funkcije prepuste
drvarskoj industriji. I oni doduše misle
da treba biti samo jedan gospodar, ali taj
mora biti samo šumarska uprava po čijem
će se propisima gospodariti i provoditi
kontrola. Velika raznolikost šuma Sov.
Sav. traži različit način poslovanja u rješavanju
organizacijskih i upravnih pitanja,
već prema tome, da li se radi o rajonima
oskudnim ili bogatim šumama. I šume
Sjevera, Urala i Sibirije moraju biti
pod upravom šumarstva, da bi se osigurala
potrajnost u opskrbi zemlje drvom.
Nije uzalud 1919 Lenjin proglasio šume
»narodnim dobrom« i zabranio njihovu podjelu
na grupe interesenata ili na privredne
grupe.
4. Nova reforma šumarske uprave
Navedeni sukobi o kompetencijama između
drvarske industrije i organa uprave
u šumarstvu dokrajčeni su ukazom Min.
poljoprivrede SSSR od 28. aug. 1959. god.
Min. poljoprivrede izričito primjećuje, da
gospodarenje u šumama RSFSR ne zadovoljava.
Naročito je zamjera, što su se dugo
vremena iskorišeavale uglavnom samo
šume u evropskom dijelu RSFSR, a to je
dovelo do očitog iscrpljenja drvnih zaliha
u centralnim rajonima republike. Pošumljavanje
je obavljeno vrlo oskudno, pa
se zato nepomlađene površine stalno povećavaju.
Osim toga šume stradavaju od
požara i štetnika. Drvarsko industrijska
poduzeća neracionalno iskorišćuju doznačene
površine. Naročito se ističu kolhozi:
prekoračuju doznačeni etat, a sječine ostaju
gole. Smatra se da bi i drvarska poduzeća
trebala da doprinesu sredstva i snage
za pomlađivanje i za druge šumoprivredne
zadatke.
Budući da šume RSFSR zauzimaju 95'°/o
svih šum. površina SSSR i imaju opće značenje
za cijelu zemlju, došlo je vrijeme
da se upravne funkcije u tim šumama
koncentriraju u jednom organu, pa je naređeno
:
1. Pri Savjetu ministara RSFSR kreira
se Glavna uprava za šumarstvo i zaštitu,
šuma (Glavleshoz) da vodi gospodarenje
sa šumama čitave republike, bez obzira na
dosadašnje korisnike kao i za ostvarenje
kontrole i inspekcijskih, odnosno drvarskih
radova.
2. U godišnjim planovima iza 1960. g.
treba predvidjeti znatno proširenje pomlađivanja
i zaštite šuma. Kontrola nad izvršenjem
tih planova nije ništa manje važna
od kontrole nad izvršenjem isporuke
drveta. Tim je pošumljavanje uizakonjeno.
3. Ukaz Min. poljoprivrede SSSR veže
i nadležna ministarstva odnosno šum. uprave
ostalih republika.
Isto se tako počevši sa 1960. g. ima postupati
(planovi uzgajanja šume po važnosti
jednakih isporukama drvnih masa) i
sa šumama, koje siu predane Privrednim
savjetima na iskorištavanje. Time će početi
nova era u sovjetskom šumarstvu. Šumarija
postaje osnovna ćelija za provedbu
šumoprivrednih zadataka.
Kreiranjem samostalne Glavne uprave
za šumoprivređu i zaštitu šuma pri Min.
savjetu RSFSR, Glavna se šum. uprava
Ministarstva poljoprivrede kao i provincijske
šum. uprave preinačuju prema novim
smjernicama.
Pri privrednim savjetima, kojima je
zadatak da vode šumoprivređu i drv. ind.
u područjima bogatim šumom, osnivaju
se samostalni inspektorati za šumarstvo i
zaštitu, a podređen im je niz šumarskih
i šumsko-tehničkih zavoda.
Ima izgleda, da šumarstvu, koje je dosada
bilo maćuhinski tretirano, sviću bolji
dani, naročito,, jer je važnost planova
pomlađivanja zakonom izjednačena s onom
koja se pridaje isporukama drvnih masa.
D. Knežević
Prema: Dr E. Buch holz: Die Waldw. u,
Holzind. der Sowjetunion. 1961.
Lausi, D., P old ini, L.: Vegetacija
predjela tršćanskog primorja (II paesaggio
vegetale đella costiera triestina).
Bolletino đella Societa ađriatica đi scienze
Trieste. L II (II). pp. 87—146. Trieste, 1963.
U radu su autori Lausi i Poldini iznijeli
pregled vegetacija područja Tršćanskog
primorja, koje zaprema usku traku dugu
20 km između Devina i Trsta u smjeru
NW -SE, Vrlo su dobri podaci o klimi,
gdje se navode podaci za period od 1841—
1961. Tako npr. prosječna je temperatura
najtoplijeg mjeseca 24.04*C i najhladnijeg
4.59°C, odnosno prosječna godišnja 19.45°C.
Prosječna maksimalna temperatura u julu
27.60»C i minimalna 2.9°C (januar). God.šnji
prosjek oborina (1841—1960.) iznosi
1079.7 mm, odnosno po godišnjim dobama
(prosjek): zima 197.6 mm, proljeće 246.4
mm, ljeto 268.7 mm i jesen 367.0 mm. U
338

cjelini klima je subhumidna, a prema
Thornwaite-u je manjak vode u ljetu.
Tlo u ovom primorju je izmjenjena crvenica,
koja se je zadržala između stijena.
Crvenica ima crvenkasto-smeđi horizont, a
pH = 6.6 i crvenkasto smeđi A»—B sloj.
Geološka podloga je krečnjak.
Prema sveukupnosti stanišnih faktora
razlikuju se tri skupine vegetacije: I. Vegetacija
stijena sa dvije asocijacije: Campanuleto
— Centrauretum kartschianae i
Saturejo -Euphorbietum wulfenii, II. Vegetacija
urušenih staništa sa Salvieto -Euphorhietum
fragiferae i III. Mediteranska
makija s šumom Orneto -Quercetum ilicis.
I. Vegetacija stijena je pionirska vegetacija
i pripada svezi Centauro-Campanulion,
odnosno reda Asplenietalia glandulosi.
Prva asocijacija Campanuleto -Centaureetum
kartschianae dolazi na golim
stijenama. Srodna je našoj Campanuleto
-Centaureetuim dalmaticae H -ic. Karakteristične
su vrste tršćanske asocijacije: Centaurea
kartschiana (endem) i Cheinanthus
cheiri. Sa velikom frekvencijom dolaze:
Crithmum maritimum, Parietaria ramiflora,
Agropyrum litorale, Silene angustifolia.
U ovoj zajednici prevladavaju hemikriptofti
i hamefiti (7tf°/o). Druga asocijacija
stijena je Saturejo — Euphorbietum
wulfenii dolazi na južnim ekspozicijama s
250—300 m nadmorske visine (stijene). Kao
i kod predhodne i ovdje prevladavaju hemikriptofiti
i hamefiti. Karakteristična
vrsta asocijacija je Euphorbia wulfenii.
Vrlo je raširena Satureja thymofolia.
II. Vegetacija urušenih staništa (točila)
s jednom asocijacijom: Salvieto - Euphorbietum
fragiferae, koja je pretežna zajednica
između eumediteranske i submediteransko
— montane Seslerieto -Ostryetum.
Karakteristične su vrste ove asocijacije
Salvia officinalis, Euphorbia fragifera. Teucrium
flavum, te diferencijalne Stippa
pennata i Allium sphaerocephalum. Dijeli
se u dvije subsocijacije: 1) alyssetosum sa
karakterističnim vrstama Alyssum montanum,
Scabiosa gramuntia i Campanula sibirica.
Ova subasocijacija dolazi na već
degradiranim stijenama i 2) stipetosum čini
prelaz Cariceto — Centaureetum rupestris
(pašnjak) sa karakterističnim vrstama
Štipa pennata i Allium spaerocephalium.
Subasocijacija stipetosum je zastupan s
dvije varijante: Euphorbia wulfenii (suša)
varijanta i Carex humilis (kraška varijanta).
Tla pod ovom vegetacijom su alkalna,
u ljeti maksimalno zagrijavana (suha). Kao
životni oblici prevladavaju hamefiti.
III. Mediteranska makija sa šumom
Orneto — Quercetum ilicis. sa karakterističnim
vrstama sveze: Quercus ilex, Asparagus
acut : folius, Pistacia tereibiinthus,
Lonicera etrusca, Phillyrea latifolia, Ruscus
aculeatus, Viola scotophylla. U Tršćanskom
Primorju progresija vegetacija
polazi od tri inicijalne zajednice: a) Halofitne
(Crithmum), b) Stijena (Campanuleto
— Centaureetum kartschianae i Saturejo
— Euphorbietum wulfenii) i c) Točila
(Salvieto — Euphorbietum fragiferae) te
preko stadija: Pistacia terebiwthus i Cotinus,
do klimaksa vegetacije tj. do eumediteranske
šume. Orneto — Quercetum ili—
c's cotinetosum Tršćanska šuma crnike
(Quercus ilex) je zastupana s subasocijacijom:
cotinetosum, koju karakteriziraju
diferencijalne vrste: Cotinus coggygria,
Acer monspesulanum i Rhamnus rupestris.
Ova šuma sadrži 25.5% drveća (fanerofita)
i sa 49Vo eumediteranskih i 35°/o ilirskih
vrsta.
Temperatura zraka i tla je pod Orneto
-Quercetum ilicis uvijek veća nego pod
Seslerieto -Ostryetum. Ozmotski tlak kroz
8 mjeseci u tršćanskoj mediteranskoj šumi
je znatno niži, nego u istovrsnoj šumi po
podacima Waltera i Biraun-Blanqueta. Ovo
se tumači dvjema činjenicama. Prvo u
tršćanskoj mediteranskoj šumi su oslabljeni
mediteranski uticaji, a drugo blizina
mora uvjetuje povišeni ozmotski pritisak.
Dr Josip Kovačević
339

c^ekcalozi
PROF. DR
IVO HORVAT
Dne 23. IV 1963. umro je jedan od najvećih
hrvatskih i jugoslavenskih učenjaka,
jedan od vodećih fitocenologa u Evropi,
prof, dr Ivo Horvat. Cijeli svoj život, svoju
izvanrednu intelegenciju i radnu sposobnost,
upornost i entuzijazam, posvetio
je proučavanju biljnog pokrova. Koristeći
se najsuvremenijim naučnim metodama
kroz desetke godina u brojnim publikacijama
otkrio nam je jedan novi svijet. Njegove
ideje utjecale su na razvoj ne samo
fitosociologije, nego i na cijeli niz drugih
naučnih oblasti, na razvoj intermediarnih
naučnih disciplina, na nova shvaćanja u
šumarstvu i njihovu provedbu u život.
Naše šumarstvo zadužio je uvelike jer
je dugogodišnjim istraživanjem izgradio
jasan i logičan pregled tipova naših šuma
i dao opis njihove građe, prošlosti, rasprostranjenja
i životnih prilika. Shvaćajući
ih kao prirodoznanstvene objekte, koji se
moraju istraživati prije svega prirodoznansvenim
metodama, postavio je prakticizmom
i utilitarizmom opterećene biološke
discipline šumarstva predratnog perioda
na naučnu osnovu. Brojnim raspravama u
Šumarskom listu, predavanjima u Šumarskom
društvu, neposrednom suradnjom sa
brojnim istaknutim šumarskim stručnjacima
i znanstvenim radnicima neprekidno
je doprinosio razvoju šumarske nauke.
Mlađim generacijama šamara bio je veliki
učitelj. Svoje ogromno znanje, snagu svojih
uvjerenja, pregršt izvanrednih ideja,
nadahnuće i živu riječ velikog predavača,
biblioteku neprocjenjive vrijednosti, stavio
je svima na raspolaganje podticajući
nas na rad i nova inventivnija istraživanja.
Uvijek su, u svako doba, njegov institut,
njegov dom i njegovo srce bili otvoreni.
Prof .dr Ivo Horvat rođen je dne 7. X
1897. u Dubravici u Hrvatskom Zagorju.
Filozofski fakultet završio je u Zagrebu.
God. 1920. promoviran je na čast doktora
filozofije iz naučne discipline botanike. Do
svoje prerane smrti neprekidno radi na
Zagrebačkom sveučilištu, najprije na Filozofskom,
zatim na Prirodoslovnom, te Veterinarskom
fakultetu. Bio je redovni profesor
Veterinarskog fakulteta, Redovni naučni
suradnik i Predstojnik Odjela za geobotaniku
i vegetacijsku kartu Instituta za
botaniku Zagrebačkog Sveučilišta, Predsjednik
Odbora kod Saveznog savjeta za
naučni rad u Beogradu za vegetacijsku
kartu Jugoslavije, Clan Internacionalne
komisije za izradu vegetacijske karte Evrope,
Clan Suizdavačkog odbora internacionalnog
časopisa »Vegetatio« u Den Haag
i »Excerpta botanica« u Stuttgartu i Clan
»Deutsche Botanische Gesellschaft« u Berlinu,
»L'association internationale de phytosociolog'e«
u Montpellieru. Rukovodio je
izradom brojnih doktorskih disertacija svih
jugoslavenskih univerzitetskih centara, o-
cjenjivao haibilitacijske radnje i radove
naučnih suradnika, predavao na sveučilištima
u Krakovu, Beču, Halle'Saale, Hamburgu
i Zürichu. Predsjedavao je brojnim
internacionalnim i domaćim kongresima, i
340

io u stalnom kontaktu sa svim velikim
imenima biološke nauke.
Četrdeset godina svog intenzivnog i
plodnog rada posvetio je biljnosociološkim
istraživanjima naše zemlje i Balkana. Pri
tom se već u početku svog rada opredjelio
za ideje i metode rada ciriško-monpelješke
škole, koja je pod vodstvom njegovog
prijatelja J. Braun-Blanqueta doživjela
danas opće priznanje i osvojila sve kontinente..
Svojim shvaćanjima ostao je uvijek
dosljedan. Svaki noviji rad bio je nadogradnja
ranijih. Objavio je 80 naučnih
rasrpava, a najveći i najvrjedniji dio ostao
je nažalost neobjavljen. Od radova koji
su od neposrednijeg značenja za šumarstvo
treba spomenuti:
1. O vegetaciji Plješivice u Lici. Geografski
vesnik, pp. 113—123. Ljubljana
1925.
2. Pregled šumske vegetacije u Hrvatskoj
(Apercu de la vegetation sy'lvestre
en Croatie.), Šumarski list. pp. 337—
344. Zagreb, 1937.
3. Biljnosociološka istraživanja šuma u.
Hrvatskoj. Glas. za šum. pokuse, br.
6. pp. 127—279. Zagreb, 1938.
4. Die Pflanzenwelt Kroatiens (Ein Blick
auf die Flora und Vegetation). Hrv. izd.
bibl. zavod, pp. 1—22. Zagreb, 1942.
5. Biljni svijet Hrvatske. Zemljopis Hrvatske,
pp. 1—101. Zagreb 1942.
6. Šumske zadruge Jugoslavije. Šumarski
priručnik I. pp. 583—611, Zagreb, 1946.
7. Biljne zadruge planinskih pašnjaka.
Šumarski priručnik II. pp. 1132—1144.
Zagreb, 1946.
8. Istraž ; vanja i kartiranje vegetacije
planinskog skupa Risnjaka i Snježnika.
(Exploration et representation cartographique
de la vegetation du massif
montagneus de Risnjak et de Snježnik.)
Šum. list 74, pp. 1—22. Zagreb,
1950.
9. Istraživanje i kartiranje primorskih o-
bronaka Hrvatske i područja izvora
Kupe. (Exploration et dressade des cartes
de la vegetation des versants meridionaux
de la Croatie occidentale et
de la contree de la source de la Kupa.
Šum. list 75. pp. 221—235. Zagreb 1951.
10. Obrazloženje prijedloga za proglašenje
Risnjaka narodnim parkom. (Proposition
concernant la declaration du Risnjak
comme pare national.) Glas. Biol,
sekcije Hrv. Prirod, društva 4—6. 1950.
do 1952., pp. 209—221. Zagreb, 1953.
11. Istraživanja vegetacije Jugoslavije i
njezino značenje za znanost i život naroda.
(Die Vegetationsforschung Jugoslawiens
und ihre Bedeutung für die
Wissenschaft und das Leben des Volkes).
Glas. Biol. sekcije Hrv. Prirod,
društva, pp. 11—23. Zagreb, 1955.
12. Vegetacija ponikava - prilog geografiji
Krša. (Die Vegetation der Karstdolinen
- ein Beitrag zur Geographie des
Karstes.) Geograf, vjesnik 14—15, pp.
1—25, Zagreb, 1954.
13. Pflanzengeographische Gliederung Südosteuropas.
Vegetatio, Vol. V—VI, pp.
434—447, Den Haag, 1954.
14. Osam godina istraživanja i kartiranja
vegetacije Gorskog Kotara i Hrvatskog
Primorja. (Durchforschung und Kartierun
der Vegetation Südostkroatiens
durch acht Jahre.) Šum. List 79, pp.
412—422. Zagreb 1955.
15. Zanimljiv nalaz samonikle borove šume
pod Obručem. (Ein interessanter
Föhrenwald im Obruč-Massiv.) Biol,
glas. 9, pp. 43—50. Zagreb, 1956.
16. Tannenwälder Kroatiens im pfanzensoziologischen
und forstlichen Zusammenhang.
Schweiz. Zeitschr. f. Forstwesen,
108, pp. 1—27. Zürich, 1957.
17. Laubwerfende Eichenzonen Südosteudopas
in pflanzensozilogischer, klimatischer
und bodenkundlicher Betrachtung.
Angewandte Pflanzensoziologie
15, pp. 50—62. Stolzenau-Weser, 1958.
18. Prilog poznavanju borovih i smrekovih
šuma Male Kapele. (Ein Beitrag
zur Kenntnis der relikten Kiefer - und
Fichtenwälder der Mala Kapela in
Kroatien.) Sum. list 82, pp. 225—250.
Zagreb, 1958.
19. Sistematski odnosi termofilnih hrastovih
i borovih šuma Jugoistočne Evrope.
(Wärmeliebende Eichen und Kiefernwälder
Südosteuropas in systematischer
Betrachtung. (Biol. Glas. Hrv.
Prirod, društva 12, pp. 1—40. Zagreb,
1959.
20. Potreba i značenje pregledne vegetacijske
karte Jugoslavije. (Die Notwendigkeit
und die Bedeutung einer Vegetationskarte
Jugoslawiens. (Biol. gl.
Hrv. Prirod, društva 12, pp. 135—138.
Zagreb, 1959.
21. Leitende Gesichtunkte zu einer pflansoziologischen
Gliederung Europas.
Mitt. Florist.-soziol. Arbeitsgem. Stolzenau/Weser,
1960.
22. Die Pflanzenwelt der Karst-Ponikveneine
besondere Vegetationserschei-
341

nung. Phyton, Vol. 9, pp. 268—283.
Graz, 1961.
23. Die Grenze der mediterranen und mitteleuropäischen
Vegetation in Südosteuropa
im Lichte neuer pflanzensoziologischer
Forschungen. Ber. d. Deutsch.
Bot. Gesell. LXXV, 3, pp. 91—104. 1962.
24. Biljnogeografski položaj i raščlanjenost
Like i Krbave. (Pflanzensoziologische
Stellung und Gliederung von
Lika und Krbava in Kroatien. (Acta
Botanica Croatica, vol. XX/XXL, pp.
233—242. Zagreb, 1962.
25. Die Vegetation Südosteuropas in klimatischen
und bodenkundlichem Zusammenkang.
Mitt. d. Österreich. Geographischen
Gesell. Bd. 104, I/II, pp.
136—160. 1962.
Od posebnih djela treba spomenuti:
1. Nauka o biljnim zajednicama. Str. 1—
434, sa 48 tabela i 2 vegetacijske karte.
Zagreb, 1949.
2. Šumske zajednice Jugoslavije. 2. izd.,
str. 1—65, s 1 veget. kartom u prilogu.
Zagreb, 1950.
3. Priručnik za tipološko istraživanja
kartiranje vegetacije. Str. 1—87. (U z,
jednici sa S. Horvatićem, H. Emom,
G. Tomažićem i M. Gračaninom). Zagreb,
1950.
4. Vegetacija planina zapadne Hrvatske.
(La vegetation des montagnes de la
Croatie d' Ouest.) (U posebnom prilogu
4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak
lb, ld, 2a i 2c) (Avec 4 cartes des
groupements vegetaux de la section
Sušak) Str. 1—179, JAZU, Zagreb, 1962.
5. Šumske zajednice Jugoslavije. III izdanje
(kao posebni otisak Šumarske
enciklopedije).
Od brojnih stručnih radova treba spo->
menuti:
»Biologija drveća«, Šumarski priručnik
I, Zagreb, 1946.
(Kompletni bibliografski podaci o radu
Prof. dr Ive Horvata biti će publicirani u
Biološkom Glasniku).
Prof. dr 1. Horvat uz G. Bečka i L. A-
damovlća klasik je nauke o vegetaciji Balkana.
Nažalost njegovo veliko životno djelo
o vegetaciji jugoistočne Evrope, čiji je
I dio priređen za štampu, ostati će nedovršen.
Time je nauci zadan težak i nenadoknadiv
gubitak.
Prof. Horvat bio je istinski veliki čovjek;
jednostavan, skroman i neposredan,
uvijek spreman za dosjetku, uvijek spreman
za svakog naći lijepu riječ, iskonski
pošten, čvrsta i nesalomljiva značaja, neraskidivo
vezan sa svojom zemljom i narodom,
izvanredno prodorne inteligencije
i velike naobrazbe, neiscrpnog radnog elana
i ljubavi prema prirodi. Prošavši kroz
sve bure i tegobe našeg stoljeća, nebrojena
iskušenja i razočaranja, prof. Horvat
ostao je uvijek uzoran intelektualac,
predani naučni radnik koji je sve svoje
vrijeme posvetio istraživalačkom radu.
Prof. dr Ivo Horvat bio je naš, bio je
šumar. Njegovom preranom smrću šumarska
je nauka izgubila jednog od svojih
najvećih ljudi. Onima koji su imali sreću
poznavati ga, ostati će uvijek nezaboravan
uzor. Oni koji budu čitali njegova djela
ostat će presenećeni obiminošću njegova
opusa, istinitošću i ljepotom njegove riječi.
Slava prof, dr Ivi Horvatu!
Dr V. Glavač
IVO HORVAT ČOVJEK I UČENJAK*
Poslije kraćeg bolovanja 22. travnja ove
godine umro je u Zagrebu Ivo Horvat, jedan
od vodećih svjetskih učenjaka na području
biljne sociologije. Prema njegovim
koncepcijama danas se u svijetu vrše istraživanja
kakva je upravo on uzorno izvršio
u velikom djelu naše domovine. Doživio
je visoko priznanje kojim ga je odlikovao
Odbor fonda za nagrađivanje naučnih
radnika Socijalist'čke republike Hrva-
* U emisiji Radio Zagreba: »Veliki
ljudi i njihova djela« 16. VII 1963. spiker
je pročitao ovaj nekrolog.
tske, dodijelivši mu za naučni rad visoku
nagradu »Riuđer Bošković«. Ali tom prilikom
kao da se poigrala sudbina: 25 travnja,
prije podne nagrađenima su bile predane
diplome, plakete i rješenja o nagradi,
a profesor Ivo Horvat istog je dana poslije
podne sahranjen.
Rođen je 7. Y 1897. u Čazmi, a odrastao
u Hrvatskom Zagorju, studirao je Ivo Horvat,
nakon završene Klasične gimnazije,
prirodne nauke na filozofskom fakultetu
u Zagrebu. 1920 promoviran je na čast doktora
iz naučnog područja botanike a uskoro
je položio i profesorski ispit iz priro-
342

dnih nauka i geografije. Od godine 1920.
do 1945. neprekidno je službovao u Botaničkom
institutu Filozofskog fakultete
u Zagrebu, vršeći funkcije asistenta, docenta,
izvanrednog d redovitog profesora,
a u godinama između 1939 i 1945. bio je
predstojnik Botaničkog instituta i Botaničkog
vrta. Život je završio kao redoviti
profesor botanike na Veterinarskom fakultetu
a Zagrebu.
U toku svoga naučnog rada, a to znači
preko 40 godina, vršio je Ivo Horvat stalno
i neumorno terenska istraživanja i to
najprije u Hrvatskoj, na svojoj najmilijoj
planini Velebitu, a onda i dalje u Bosni,
Hercegovini, u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji.
Istraživao je vegetaciju u Bugarskoj,
Poljskoj i Grčkoj Tokom svojih stalnih
dugotrajnih napora postao je -odličan
poznavalac balkanske vegetacije, pa je u
tom pogledu bio svakako prvi na svijetu.
U svojim se vegetacijskini istraživanjima
Ivo Horvat opredijelio za takozvana
fitocenološka istraživanja prema idejama
danas općenito priznajte iskale Zürich—
Montpellier — koje će znatno nadograditi.
Toj je školi ostao vjeran do smrti. Njegova
je zasluga da se dainas teme smjeru priklanjaju
svi jugoslovenski fitocenolozi koji
su znatnim dijelom izišli baš iz škole Ive
Horvata. Tim je istraživanjima najviše dobilo
šumarstvo, jer su šume uz plan-inske
rudine bile glavni predmet Horvatovih istraživanja.
Šumske zajednice koje je opisao
i detaljno istražio predstavljaju temelj
za sva ostala suvremena istraživanja primijenjenog
karaktera. Upravo preko takvih
se istraživanja profesor Horvat najbliže
povezao sa praksom. Njima je stekao
najviše pristaša među šumarima koji su
zahvaljujući istraživanjima šuma u fitocenološkom
pogledu mogli pristupiti rješavanju
vrlo složenih problema čisto šumarskog
karaktera. Danas je svakom šumaru
jasno, zahvaljujući upravo profesoru
Horvatu, od kolike je važnosti za moderno
gospodarenje i iskorišćavanje šuma
poznavanje biljnih zajednica, pogotovo o-
nih koje su kod nas klimatski uvjetovane
i konačne.
No što je u stvari nauka o biljnim zajednicama,
sociologija bilja odnosno fitosociologija,
što je njen predmet?! Tačno
prije tri godine postavili smo to isto pitanje
profesoru Ivi Horvatu.
Predmet istraživanja fitosociologije ;li
fitocenologije jesu biljne zajednice ili fitocenoze
sastavljene od velikog broja različitih
biljnih i životinjskih vrsta U prirodi
postoje naime osim pojedinih bića.
biljaka i životinja, koja su predmet istraživanja
u užem smislu, visokoorganizirane
životne zajednice ili biocenoze. Takve su
biocenoze na primjer šume, šikare, livade,
cretovi, kamenjare i druge vegetacijske
jedinice. U tim biocenozama žive prostorno
i po međusobnim odnosima povezana
živa bića, biljke i životinje. Među njima
postoje međusobni odnosi koji se očituju
u borbi za iskorišćavanje prostora, svjetla
i hrane, te u povezanosti njihovih rasplodnih
odnosa. Naročita je uska povezanost
biocenoza u hranidbi. Zelene biljke su proizvođači
(producenti) orggnafeih spojeva.
Pomoću sunčeve energije sastavljaju one
iz jednostavnih elemenata visokomolekularne
spojeve, te vrše u biocenozi temeljnu
funkciju organske sinteze, a s tim u vezi
opskrbljivanje svih ostalih živih bića. Nasuprot
ovim proizvođačima nalazi se golemo
mnoštvo potrošača (konzumenata) sastavljeno
od heterotrofnih biljaka i brojnih
životinjskih vrsta. Potrošači troše hranjive
tvari, ali ih potpuno ne rastvaraju, pa se
one u obliku humusa nagomilavaju u šumskom
tlu, na livadi, tresetištu i slično. Njihovo
daljnje trošenje proizvode novi članovi
biocenoze — različite gljiv'ce i bakterije
— koje reduciraju organske spojeve
i proizvode najzad'njihovu mineralizaciju
To su rastvarači (reducenti), uz proizvođače
i potrošače bitni sastavni elementi
svake fitocenoze.
Biljna zajednica uvjetovana je, dakle
s jedne strane konkurencijom svojih sastavnih
članova, a s druge tijesnom prilagođenošću
živih bića koja nastavaju određenu
prostornu cjelinu.
Životinjski svijet se uklopio u tu prirodnu
cjelinu, koja određuje fizionomiju
kraja, te izražava najjasnije njezine životne
prilike, a dobrim je dijelom i neposredni
objekat našeg gospodarenja.
Ali kako razumjeti takozvanu biljnu
zajednicu — bilo je tada naše daljnje pitanje.
Da bismo mogli potpuno razumjeti neku
biljnju zajednicu, nauka o biljnjim zajednicama
morala se povezati s brojhim
srodnim disciplinama, a upravo je ta povezanost
dovela do velikih koristi za sve
znanosti, — odgovorio je profesor. Najuže
veze postoje s klimatologijom. Količina
oborina, raspored i visina temperature, trajanje
vegetacij skog perioda, — sve su to
temeljnji faktori za razvitak biocenoze. Uz
općenitu i regionalnu klimu golem utjecaj
ima mikroklima, klima na najužem prostoru,
pa su biljnje zajednice najjasniji izraz
mikroklimatskih prilika. Uska je veza
343

naše znanosti s geologijom i petrografijom.
— rekao nam je dalje profesor Horvat,
jer se biljke razlikuju prema svojim zahtjevima
na geološku podlogu i na petrografski
sastav kamenja. Najveća je veza
ipak s pedologijom, naukom o tlu, pa
usporedo razvijaju nauka o biljnim zajednicama
i nauka o tlu.
Da li ova nova nauka, kojoj ste danas
najistaknutiji predstavnik možda ima i neke
direktne veze s čovjekom i njegovim
načinom života, — primijetili smo dalje
profesoru Horvatu.
Nauka o biljnjim zajednicama povezana
je s mnogim drugim disciplinama na
primjer s geografijom i etnografijom, jer
se ni moderan čovjek nije mogao oteti
prirodi, koja ga opkoljuje i koja je najjasnije
izražena u biljnom pokrovu. Tipovi
kuća, način gospodarenja i slično, —
naglasio je veliki učenjak, — odaju jasne
veze s biljnim zajednicama. U Švicarskoj
se podudaraju na primjer tipovi kuća, bez
obzira na jezične skupine, sa životnim prilikama
vegetacije. To isto vidimo u Zapadnoj
Njemačkoj, gdje je podudaranje između
tipova kuća i vegetacijskih jedinica tako
veliko, da je u prvi momenat teško reći, da
li imamo pred sobom vegetacijsku kartu ili
kartu tipova kuća. Golema podudaran ja između
tipova kuća i tipova šuma nalazimo i
kod nas, pa se svako područje ističe svojim
posebnim značajkama.
Od velikog je — gotovo još nesagledanog
— značenja veza nauke o biljnim zajednicama
's humanom i veterinarskom
medicinom, pa njezina shvaćanja prodiru
i u ove discipline, završio je prof. Horvat.
Ivo Horvat se, kako je već rečeno, naročito
posvetio ispitivanju biljnih zajednica
kontinentalnog karaktera. Posebno se bavio
proučavanjem planinske vegetacije koja
je u nas iz raznih uzroka vrlo zanimljiva
i karakteristična. U poznavanju planinske
vegetacije Dinarskih planina kao i u poznavanju
vegetacije susjednih planina srednje
Evrope i Balkana, profesor Horvat je
već davno ocjenjen kao najistaknutiji stručnjak
svjetske botanike. Osobito je veliko
značenje njtegovo poznavanje vegetacije
Balkana, koju je obradio u sumarnom prikazu
što će do skora izaći u Njemačkoj.
Ovaj prikaz ne će biti ograničen samo na
Balkan, nego će obuhvatiti čitavu jugoistočnu
Evropu.
Uporedo s tim istraživanjima profesor
Horvat pokazao je neobično veliku aktivnost
i na polju kartiranja vegetacije, odnosno
u izradi vegetacijskih karata. Zbog
neobične važnosti za praksu, njegovom je
zaslugom takvo kartiranje uvršteno u osnovne
i primarne zadatke našeg cjelokupnog
botaničkog rađa.
Tu je on pokazao i smjer .i način takvog
rada izradivši sa svojim suradnicimanekoliko
takvih karata iz područja zapadne
Hrvatske. Te karte su sastavni dio djela
zbog kojeg je nagrađen nagradom »Ruder
Bošković«. One sigurno predstavljaju
najbolje što je u tom pogledu izrađeno u
Evropi.
Kao što je poznato vegetacijska se istraživanja
ne mogu vršiti bez temeljitog
poznavanja flore. Ivo Horvat morao je
zbog toga prije svakog fitocenološkog rada
u nekom kraju najprije upoznati tamošnji
biljni svijet. U tom je cilju Ivo Horvat
sabrao upravo ogroman herbarski materijal.
Njegova herbarska zbirka obuhvaća
nekoliko desetaka tisuća araka. Mnogo
toga za života nije uspio obraditi. Uz više
biljke cn je izvanredno dobro poznavao
mahovine kojima se naročito bavio ranijih
godina, pa je i iz tog područja publicirao
nekoliko vrlo zapaženih radova.
Za svoj znanstveni rad profesor doktor
Ivo Horvat stekao je opće priznanje osobito
kod kuće, u srednjoj Evropi, u Sjedinjenim
Američkim Državama i u Sovjetskom
Savezu. Njegove ideje prodirale su
relativno sporo ali neodoljivo. Redoviti je
učesnik na mnogim savjetovanjima i kongresima
za vegetacijska istraživanja i kartiranja
različitih kontinenata. Držao je
stalna predavanja na raznim sveučilištima
u Evropi. Sudjelovao je na međunarodnim
naučnim ekskurzijama, a u stalnom je
kontaktu bio s velikim brojem istaknutih
botaničara čitavog svijeta. Bio je • član
brojnih naučnih društava širom svijeta.
Profesor Horvat ostavio je preko 60 naučnih
radova, koji su objavljeni ili kao
samostalna djela ili pak u domaćim i stranim
časopisima. Među njima se osobito ističu:
Nauka o biljnim zajednicama. Šumske
zajednice Jugoslavije i Priručnik za
tipološko istraživanje i kartiranje-vegetacije.
Uz već obavljene radove ostavio je
mnogo radoVa u rukopisu koji čekaju na
konačnu redakciju i objavljivanje. S osobitim
se interesom očekuje njegovo već
spomenuto djelo o vegetaciji jugoistočne
Evrope.
Završimo ovaj kratak prikaz ocjenama
što su ih izrekli njegovi suradnici i učenici.
Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu
doktor Branislav Jovanović nedavno
je napisao slijedeće: »Profesor Horvat
je svojom naučnom širinom, svojim
humanizmom, svojim razumijevanjem za
344

sve one koji su davali i najmanji doprinos
na polju nauke, bez obzira na njihova uvjerenja
i orijentaciju u životu i nauci, bio
učitelj mnogima od nas u pravom smislu
osnivač i decenijama vodeći naučni radnik
na polju istraživanja vegetacije naše
bogate i lijepe zemlje. U jednoj mladoj i
novoj naučnoj grani čiji je bio pionir ne
samo u Hrvatskoj, pomoć profesora Horvata
bils. je više nego dragocjena. To što
danas kod nas uspješno rade desetina istraživača
vegetacije na evropskom nivou,
zasluga je, direktna ili posredna, našeg u-
čiteija, profesora Horvata. Njegovi radovi,
njegova ljubav prema poslu na kome je
izgarao, služili su nam i ostat će zauvijek
kao primjer.«
Prisjećajući se poslijednjeg susreta u
bolnici s profesorom Horvatom, dekan Veterinarskog
fakulteta u Zagrebu doktor
Josip Ivo« kao da tu istu misao nadovezuje
slijedećim riječima: »Zaista je bio
velik, zaista smo mnogo izgubili mi, naša
zemlja. Nošen potrebom naučnog, stvaralačkog
sagorjevanja i fizičkih podgrizan
ličnom tragedijom, često ne govori — grize
vlastito srce ili tiho govori do sebe onima
sa sličnim udesom, smješeći se pored
bolničkog prozora zalazu sunca, rascvjetanim
poljima, prirodi koja traje vječno.«
Ivo Horvat, čovjek, neumorni radnik,
učenjak i pedagog, osoba koja se približila
vrhu svjetske nauke, imao je u životu jednu
jedinu preokupaciju — rad, rad, neumoran
rad. Njegova posljednja nada mogla
bi se izraziti samo jednom željom —
da se u tom radu ne sustane. Nikada.
Zeljko Polanšćak
POVODOM PETE GODIŠNJICE
ADOLFA DUMENGJIĆA,
višeg savjetnika u miru
SMRTI
U plejadi šumarskih stručnjaka, apsolvenata
Višeg šumarskog učilišta u Križevcima,
napose iskače svijetao lik druga
Adolfa Dumengjića, ne samo kao odličnog
stručnjaka, već i kao druga punog humanosti
i ostalih etičkih vrlina. Pristupačan
i pripravan da pruži drugarsku pomoć
svakome koji je to zavrijedio, pravilan i
iskren odnos prema sarađnicima, pomoć
mladim stručnjacima, uvijek su se ugodno
zapažali i ostali su svakome od njegovih
saradn ka u neizbrisivoj uspomeni.
Pokojni Dumengjić bio je jedan od rijetkih
poznavalaca upravnih propisa i prekaljen
u zalaganju za što brži i bolji razvoj
i napredak šumarstva kao cjeline uz
primjenu naučnih dostignuća. Brz, odlučan
i kratak kod donošenja važnih zaključaka
i odluka, utirao si put do najviših rukovodećih
položaja. Navedene osebine poticale
su svakog da ih uvelike cijeni i poštuje
ličnost nezaboravnog dobrog druga i odličnog
starješine. Velikim autoritetom uvijek
je ostvarivao svoje razumne odluke,
donesene bilo o organizacijskim pitanjima,
po stručnoj ekonomskoj izobrazbi i za
uzdizanje osoblja, a napose za povećanje i
unapređenje šumskog fonda i privrede.
Odlučno se zalagao za potrajnu obnovu i
iskorištavanje šuma prema za to sastavljenim
i odobrenim gospodarskim osnovama
i programima.
345

Adolf Dumengjić potječe iz poznate u-
gledne oficirske graničarske obitelji. Rodio
se 5. I 1871. u Svilaju kraj Slavonskog
Broda. Osnovnu školu svršio je u Cerni
a nakon toga 5 razreda velike realke u
Osijeku 1888. Šumarske nauke studirao je
u Križevcima na tadanjem Višem šumarskom
učilištu, koje je završio 1891. godine.
God. 1892. nastupio je službu kod Brodske
imovne opčine, isprva kao besplatni
vježbenik kod II šumarije u Cerni, a nakon
dvije godine kao stručni dnevničar
kod IV šumarije u Rajevom selu. God.
1894. imenovan je za šumarskog vježbenika
kod županijske oblasti u Slav. Požegi.
Državni ispit za samostalno upravljanje
i gospodarenje šumama položio je 1896.
god., i iste godine imenovan je za kotarskog
šumara u Novom Marofu. Sa željom
za daljnje stručno uzdizanje, premješten
je 1900. god. na vlastitu molbu kotarskoj
oblasti Slav. Požega sa sjedištem u Kaptolu.
Poslije (1906. god.) služio je kao kotarski
šumar u Đakovu, a zatjm (1912. g.)
kod kotarske oblasti u Osijeku, gdje je
1916. god. imenovan za šumarskog povjerenika,
a zatim (1917. god.) za šumarskog
nadzornika II, a 1920. god. za nadzornika
I razreda.
Takovim sistematskim i postepenim zauzimanjem
radnih mjesta, k tome marljiv
i napredan stručnjak, kao i društveni radnik,
stekao je kroz gotovo 30 godina neprekidnog
praktičnog stručnog rada veliko
iskustvo za racionalno upravljanje i gospodarenje
šumama i šumskim zemljištem^
a naročito sa onima pod osobitim javniia
nadzorom.
Zapažen po svom radu i sposobnosti
premješten je 1921. god. Županijskoj oblasti
u Osijeku kao županijski izvjestitelj,
gdje je 1928. god. unapređen za šumarskog
višeg savjetnika. Konačno je 1929. godine
premješten bivšoj Banskoj upravi Savske
banovine u Zagrebu, gdje je neko vrijeme
rukovodio Šumarskim odsjekom. Time je
naš uzorni drug i stručnjak dobio puno
i zasluženo priznanje za svoj neumoran i
predani stručni i društveni rad.
Umirovljen je 1932. god., dakle nakon
punih 40 godina neprekidnog službovanja.
Umro je 22. V 1958. god. u Zagrebu, gdje
je sve do svoje 88 godine mirno i ponosno
listao po opsežnoj knjizi svog života i rada,
punoj vrijednog i poučnog sadržaja,
ostavljenoj kao amanet mlađim pokoljenima.
Za sve neka je našem istaknutom
drugu i stručnjaku velika hvala.
Pere
SAOPĆENJE
Savez inženjera i tehničara šumarstva
i drv. industrije SR Makedonije saopćuje
nam da je prigodom nesretnog udesa u
Skoplju smrtno stradao ing. DIMKO ŠAiL-
TANSKI, direktor Šumskog gazdinstva u
Skoplju, a povrijeđen i nalazi se na liječenju
ing. ALEKSANDAR SERAFIMOV-
SKI, naučni saradnik Šumarskog instituta
u Skoplju.
346

Savjet Instituta za drvo u Zagrebu, Ul. 8. maja br. 82/1 raspisuje
N A T J E Č A J
za popunjenje sljedećih radnih mjesta:
U Naučno-istraživačkom sektoru
1. suradnik za površinsku obradu drveta i lijepljenje
V sektoru za primjenjenu tehnologiju
2. tehničar za pilansku preradu
3. suradnik za ambalažu
4. suradnik za površinsku obradu drveta
5. suradnik za organizaciju rada i proizvodnju u finalnoj preradi
6. suradnik za strojarstvo
7. suradnik za uređaje grijanja i klimatizaciju
8. suradn k za energetiku
9. suradnik za elektrourleđaje
10. suradnik za unutrašnji transport
11. tehničar za energetiku i strojarstvo
i2. suradnik za analizu tržišta (proizvoda finalne preirade)
13. suradnik za celulozu i papir
14. tehničar za laboratorijska ispitivanja ploča
Natjecatelji trebaju ispunjavati uvjete iz čl. 31. Zakona o javnim
službenicima, a suradnici još i uvjete iz čl. 54—57. Zalkona o organizaciji
naučnog rada. Uz molbu treba priložiti posljednje irjeišenje o postavljenju,
odnosno unapređenju, popis naučnih i stručnih radova i kratku biografiju.
Za radna mjesta suradnika traži se odgovarajuća fakultetska sprema
i to: pod 1 i 4 mogu se natjecati drvnoindustrijsk; ili kemijski inženjeri,
kod 3 i 5 drvnoinđustrijiSki inženjeri, pod 6, 7 i 10 strojarski inženjeri,
pod 8 strojarski 1: elk'troinišenjer, pod 9 elektroinženjer, pod 12 diplomirani
ekonomist i pod 13 kemijski inženjer.
Za tehničare se traži odgovarajuća srednja škola.
Suradnici trebaju poznavati bar jedan strani jezik. Potrebna je 8-godišnja
praksa u struci, a za radna mjesta pod 6, 7, 8, 9 i 10 3-godiišnja praksa.
Za radna mjesta pod 1 i 4, ukoliko se natječe kemijski inženjer 3-godišnja
praksa.
Putni i selidbeni troškovi kao i troškovi odvojenog života padaju na
teret ovog Instituta.
Bok natječaja je 15 dana od objave. Molbe taksirane sa 50 din dostaviti
natječajnoj komisiji.
INSTITUT ZA DRVO — ZAGREB

Sa svrhom da se popuni osjetna praznina u stručnoj kemijskoj literaturi
s područja kemijskog inženjerstva, izdaje se prijevod knjige
K. F. PAVLOVA
P. G. ROMANKOVA
A. A. NOSKOVA
poznatih stručnjaka i profesora TEHNOLOŠKOG INSTITUTA
»LENSOVJET« u Lenjingradu
K E M I J S K O I N Ž E N J E R S T V O
PRIMJERI I ZADACI
Tim prijevodom inženjeri i tehničari, te studenti dobivaju stručno
djelo od velike vrijednosti za stručni razvoj i pomoć u praktičnom radu.
Iako je to to djelo u prvom redu udžbenik i priručnik, gradivo je u njemu
tako odabrano, raspoređeno i obrađeno da daje uvid u cjelokupnu problematiku
kemijskog inženjerstva — izgradnju kemijskih aparatura.
UPLATE NA ZlRORN: 400-2,1-608-282
KNJIGA IZLAZI IZ ŠTAMPE U AUGUSTU 1963. GOD.
PRETPLATNA CIJENA DIN 3.900.—
PO IZLASKU IZ ŠTAMPE DIN 5.000.—
KEMIJA U INDUSTRIJI
Časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije
Zagreb, Berislavićeva ul. 6 — Telefon 24-572 p. p. 152.
K E M I J S K O I N Ž E N J E R S T V O
PRIMJERI I ZADACI
Poglavlja:
I Osnove hidraulike
II Pumpe. Ventilator:. Kompresori
III Hidromehaničke metode odjeljivanja
Miješanje u tekućem mediju
IV Izmjena topline u kemijskim aparatima
V Isparivanje. Kristalizacija
VI Sušenje
VII Destilacija. Rektifikacija. Apsorpcija
VIII Umjereno i duboko hlađenje
U svakom od tih poglavlja materija je podijeljena u tri dijela:
1. Formule za izračunavanje
2. Primjeri izračunavanja
3. Zadaci za vježbu
Formule za izračunavanje dane su u elementarnom matematičkom
obliku.
U primjerima su postavljeni i riješeni zadaci na pregledan način. U
primjerima se dao niz praktičnih koeficijenata i podataka do kojih se
inače u praksi teško dolaz:.
Rješenja svih u knjizi danih zadataka navedena su u posebnom
prilogu.
Osim toga knjiga sadrži, uz mnoštvo skica i tabela, a u prilogu, 52
tablice i 41 nomogram potreban za proračunavanje aparatura i rješavanje
zadataka u kemijskom inženjerstvu.

VISINA PRETPLATE I CIJENE POJEDINIH BROJEVA ŠUMARSKOG
LISTA
Naslov:
Pretplata za
tek. godinu
godišnje:
Izdanj a
do 1945. g
Cijene pojedinih brojeva:
Izdanja
.1045.-tek. g.
Izdanja
tekuće g.
Tuzemstvo
Dinara
Dinara
Ustanove i poduzeća
Pojedinci
Studenti i đaci
5.000
1.000
200
100
50
30
200
80
40
500
ISO
50
Inozemstvo:
Ustanove i poduzeća
Pojedinci
6.000
2.000
150
100
250
150
600
200
OBAVIJEST
Po odluci UO Saveza šum. društava Hrvatske od 26. XII 1962. god.
Šumarski list će ubuduće besplatno objavljivati pregled potražnje i ponude
šumarskih inženjera i tehničara šumsko-gospodarskog i drvarsko-
-industrijskog smjera.
Zainteresirani treba da dostave ove podatke:
a) Ustanove i poduzeća:
1. adresa, 2. naziv radnog mjesta za koje traži stručnjaka, 3. uslovi (kvalifikacija,
radni staž), 4. rok do kojeg se primaju ponude.
b) Stručnjaci:
1. adresa, 2. podaci o kvalifikaciji i radnome stažu, 3. uslovi za primanje
zaposlenja.
Podatke treba slati na adresu: Savez šumarskih društava Hrvatske,
Zagreb — Mažuranića trg 11.
Podaci primljeni na vrijeme objavljivat će se u prvom narednom
broju Šumarskog lista.
Uredništvo
ŠUMARSKI LIST — glasilo Saveza šumarskih društava Hrvatske. — Izdavač: Savez šumarskih
društava Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranića trg 11. — Račun kod
Narodne banke Zagreb 400-21-608-111 — Tisak: Izdav. tiskarsko poduzeće »A. G. Matoš« Samobor.

U nastojanju da si poveća, poboljša i usmjeri saradnju stručnjaka, a na
osnovu zaključaka Upravnog odbora Saveza šumarskih društava Hrvatske od
19. IV 1963.. Šumarski list raspisuje
N A T J E Č A J
za najbolje radove na svaku od slijedećih sedam tema:
1. Podizanje odnosno održavanje šumskih nasada i turizam
2. Orijentacija u gospodarenju šumama neke konkretne šumske organizacije
3. Formiranje i kretanje fondova kod nekog konkretnog ili više šumskih
gospodarstava s gledišta perspektivnog razvoja gospodarenja šumama
i investiranja
4. Iskustva o ekonomskim jedinicama nekog konkretnog šumskog gospodarstva
odnosno drvno industrijskog poduzeća ili više njih
5. Iskustva i rezultati osnivanja intenzivnih kultura i plantaža četinjara
i liščara
6. Vlastita iskustva u primjeni mehanizacije u šumarstvu, analiza i
ekonomika
7. Iskor'šćenje i prerada tanke oblovine. iskustva i rezultati s gledišta
rentabilnosti i ekonomičnosti
Izbor teme i način obrade je slobodan. Veličina rada ne može prelaziti
20 stranica pisanih mašinom s proredom.
Svi radovi koji se ocijene kao dobri honorirat će se redovnim autorskim
honorarom Šumarskog lista (1.000 dinara po štampanoj stranici). Bolji
radovi honorirat će se dvostrukim, a najbolji trostrukim i više honorarom.
Ocjenu kvalitete i visinu honorara određivat će Redakcijski
odbor Šumarskog lista.
Rok za dostavu radova na raspisane teme je 1. IX 1963. U Šumarskom
listu objavljivat će se, poslije isteka roka, za koje se teme i dokle produljuje rok.
Radovi se dostavljaju na adresu Šumarskog lista, Zagreb, Mažuranića
trg 11.
Napomena: Šumarski list će i dalje primati radove koji se odnose
na druge teme, slobodno odabrane i nagrađivat ih po istom kriterijumu kao
i ove iz natječaja. Pozivaju se ujedno čitaoci da dostavljaju svoje prijedloge
za daljnje teme za natječaj, jer će se s natječajem nastaviti.
UREDNIŠTVO ŠUMARSKOG LISTA