You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
UTJECAJ STAJSKOG GNOJA NA RAZVITAK KULTURA HRASTA<br />
LUŽNJAKA<br />
Prof. dr M. ANIC<br />
U Šumi Dubrava-Mokrice, koja se nalazi 20 km istočno od Zagreba, koristila<br />
je Poljoprivredna zadruga Poljoprivredno-šumarskog fakulteta za prošlog<br />
rata jedan dio odjela 1. za uzgoj svinja. Za tu svrhu bila je iskrčena površina<br />
šume od 1 ha. Ondje su bili podignuti svinja, u kojima je u proljeću i ljetu<br />
1943., u svemu oko 6 mjeseci, uzgajano oko 60 rasplodnih svinja. Uz svinjce<br />
bila su oveća, ali ograđena ispustišta, gdje su se svinje zadržavale veći dio dana.<br />
Iskrčena šuma pripadala je cenozi Querceto roboris-Carpinetum betuli, tipu<br />
erythronietosum. Sastojina je bila 35 godina stara, a bila je gospodarena kao<br />
panjača visoke ophodnje. Vitalitet običnog graba u toj sastojim bio je vrlo jak.<br />
Šuma se nalazi na ogranku Medvednice, koji se preko Popovca, Šijavrha,<br />
Cerja i Prozorja spušta prema Dugom Selu. To je diluvijalni brežuljak. Teren<br />
je uglavnom ravan. Krčevina se nalazila na visini od 148 m. Srednja godišnja<br />
temperatura kreće se oko 10°C, i to u zimskim mjesecima (XII, I, II) oko 1°, proljetnim<br />
oko 11°, ljetnim oko 20° i jesenskim oko 11° C. Oborine iznose oko<br />
900 mm, od čega otpada na zimu 17, proljeće 25, ljeto 28 i jesen. 30%. Raspoređaj<br />
oborina uglavnom je povoljan. Pretežu mjeseci s humidnim karakterom<br />
klime. Teren je izložen jakim mrazovima, što znatno oteščava uzgoj<br />
mlađih hrastovih sastojina. Tlo je izraziti pseudoglej sa dosta plitkim<br />
nepropusnim slojem. Za jesenskih, zimskih i proljetnih mjeseci gornja se voda<br />
nalazi u površinskim slojevima. Ona vrši velik utjecaj i na tlo i na šumsku<br />
vegetaciju. Zimi je ona visoka, a ljeti se tlo do dubine od nekoliko metara<br />
isuši i stvrdne, a na neobraslim mjestima ispuca. Tlo je inače nepovoljnih fizikalnih<br />
i kemijskih svojstava.<br />
Svinjci su poslije rata uklonjeni, a krčevina uključena u redovno pošumljivanje.<br />
Gnoj koji je bio sakupljen na gomile iskorišćen je za poljoprivredne<br />
svrhe. Dosta gnoja razbacanog oko svinjaca i na ispustištima ostalo je na krčevini.<br />
Čitav teren bio je obrastao grmljem (lijeska, svib, trušljika, crni trn,<br />
glog, kupina) i korovom (milava, kopriva eupatorija erigeron, stenaktis, dešampsija,<br />
šaševi, sitovi, bujad). Ostali dio krčevine obrastao je u međuvremenu<br />
također grmljem i korovom.<br />
•<br />
Lužnjakove<br />
kulture<br />
Pošumljivanjem je započeto u proljeću 1954. g. S jednog dijela krčevine<br />
uklonjeno je grmlje i krupniji korov a teren izrigolan do dubine od 60 cm. Na<br />
njem su posađene jednogodišnje lužnjakove biljke, koje su potjecale od pomlatka<br />
u istoj šumi.<br />
29«
Change language