Å UMARSKI LIST 7-8/1963

MOGUĆNOST RENTABILNOG UZGAJANJA TOPOLOVOG
CELULOZNOG DRVA U NAMJENSKIM PLANTAŽAMA
Ing. IVAN OŠTRIĆ
i
Mogućnost rentabilnog plantažnog uzgajanja topolovog drva tanjih dimenzija
često izaziva sporna stanovišta u zainteresiranim stručnim krugovima.
Ocjene i kalkulacije obično se znatno razlikuju uslijed različitih, ponajčešće
subjektivnih gledišta. Jedni u kalkulacijama računaju previsoke troškove osnivanja
kultura, odnosno plantaža topola, dok drugi precjenjuju prirast. Ostavljajući
po strani ova dva naj varijabilni ja faktora, pokušat ćemo u daljnjem
tekstu ukazati na ekonomske okvire u kojima bi se i celulozno drvo topola ili
vrbe moglo rentabilno uzgajati.
Ekonomičnost uzgajanja topola i drugih vrsta drveća za celulozno drvo
ovisi od slijedećih elemenata:
1. Nabava zemljišta,
2. Priprema i obrada zemljišta,
3. Nabava sadnog materijala,
4. Sadnja i njega u prvim godinama,
5. Izdaci za sječu, makljanje i transport,
6. Upravni i ostali troškovi.
Osnivanje topolika i uzgajanje topola za celulozno drvo u praksi se sprovodi
u veoma različitih uslovima. Uslijed njihove raznolikosti dolazi do većih
i manjih ulaganja novčanih sredstava po jedinici površine. U nekim slučajevima
zemljište je besplatno, a u nekima ga treba platiti. U drugom opet slučaju,
izdaci za pripremu i obradu zemljišta mogu biti osjetljivo visoki (u slučaju
obraslog grmlja i panjeva), dok su negdje vrlo niski (u slučaju livadskog
ili oraničnog zemljišta). U svakom slučaju su za nas najinteresantniji troškovi
navedeni od 1—4, koji se ulažu danas, a efikasnost njihovog ulaganja doći će
od izražaja tek za nekoliko godina.
Upravo radi njihove raznolikosti i različite potrebe novčanih sredstava za
osnivanje topolika, kao i radi pojednostavljenja našeg prikaza, mi ćemo sve
iznose sumirati i iskazati u ukupnom iznosu svedenom na jedinicu površine
zemljišta, a potom sumu razdijeliti na broj posađenih sadnica. Sadnice ili buduća
stabla dat će zapravo konačni proizvod radi kojeg obavljamo ulaganja.
Prema tome, ispravno je kad velimo, da nam upravo ova stabla trebaju refundirati
troškove ulaganja i to u obliku količine i vrijednosti drvne mase,
uvećane za primjerni kamatnjak i eventualnu dobit.
Uobičajeni kamatnjak za ovakove svrhe uzima se 3%. Sa ovim kamatnjakom
prolongirati ćemo sadanju troškovnu vrijednost primjernog stabla kroz
nekoliko godina u kojima bi ono moglo dospjeti za sječu i korišćenje. U slu-
291