Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
završen je ovaj dio kongresa i nastavljen<br />
njegov terenski dio.<br />
U području Ohridsko-struškog bazena<br />
pregledana su dva profila tla u okolini<br />
Struge. To su profili močvarnog i<br />
t r e s e t n o g tla na lokalitetu »Ajrat«. Visoka<br />
razina rijeke 'Dnima kao i neregulirano<br />
korito rječice Sateske, uvjetovali su<br />
ranije stvaranje velikih površina močvara,<br />
bara i trstike. Radovi na reguliranju korita<br />
ovih rijeka privode se kraju, pa se<br />
sima) kao i šuma make4o-nr-;kog hrasta<br />
(Quercetum macedonicae Em). Dirbcka tla<br />
najčešće su staništa zajednice sladuna i<br />
cera (Quercetum confertae cerris Rud.). Tla<br />
razvijena na silikatnlim supstratima Prespanskog<br />
područja pokrivaju obično sastojine<br />
sladuna.<br />
Posebnu zahvalnost dugujemo upravitelju<br />
Centra za melioraciju degradiranih<br />
suma u Bitolju kolegi mg. Aleksandru P o-<br />
p o v s k o m. Kolega Popovsku dočekao nas<br />
je u O'tesevu i grupi šumara omogućio odlazak<br />
na padine Peristera u lijepe sastojim<br />
makedonske šume molike (Pinetum<br />
Peuc:s Em). Tom prilikom sabrali smo i<br />
ovdje uzorke tla, petrografske podloge,<br />
kao i dendrološke primjerke iz sastoj'ina<br />
mohke, a prof. H. Em i dr. Z. Pariško su<br />
nam veoma susretljivo ukazali na šumarske,<br />
fitocenološke i druge karakteristike<br />
ovih sastojina. Kolega Popovski prikaoa<br />
je ukratko dosadašnje radove i savremene<br />
metode na rekonstrukciji degradiranih šuma<br />
Šumskog gospodarstva »Kažani«.<br />
Slijedeći profil bio je pregledan kod<br />
sela Topolčani u Pelagonijl Ova tektonska<br />
kotlina, ograđena je sa svih strana planinama<br />
(Baba sa Peristerom, sa istoka<br />
Nidže sa Kajmakčalanom, sa sjevera Babunom<br />
i sa juga Malim Nidže i Neredskom<br />
planinom). Za vreme neogena bilo je ovdje<br />
jezero sa 740 m n. v. Tla Pelagonije su<br />
SI. 1 — Razvoj korjena sladuna u crvenici na<br />
vapnencu, Oteševo.<br />
Foto: M. Kalinić<br />
nakon dovršenja melioracija predviđa na<br />
njima intenzivna poljoprivredna proizvodnja.<br />
Na ogoljelim brdima rubnog dijela<br />
bazena izražena je jaka erozija. Nanošenje<br />
eroaionog materijala u Struško polje<br />
uspješno se suzbija primjenom kompleksnih,<br />
meliorativnih i drugih mjera, podizanjem<br />
voćnjaka, šumskog drveća i v:šegodišnjih<br />
trava.<br />
U nastavku puta do slijedećeg profila<br />
od Ohrida za Prespu, prelazi se preko sedla<br />
Bukovo (1100 m) u Prespansku kotlinu. Teren<br />
je građen od aržilošista, filita i raznih<br />
drugih škriljaca sa mjestimičnim interkalađjama<br />
vapnenaca paleozojske starosti.<br />
Kod Oteševa pregledan je prof 1 crvenice<br />
na vapnencu (si. 1.). Na plitkim tlima<br />
vapnenaćkih ogranaka planina Istok i<br />
Galičice razvija se zajednica gorske i pitome<br />
foje (Juniperus excelsa i J. foet:dis-<br />
SI. 2 — Iscvjetanje soli (sode) na površinu tla<br />
u obliku bijelih prevlaka sličnih inju.<br />
Ovce polje — selo Erđželija<br />
Fote: M. Kalinić<br />
331
Change language