You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
oljša kvalitet i poveća prirast šumskog drveća (14.). To je relativno mlada<br />
nauka, čije se metode rada baziraju na iskustvima, koja su dobivena kod oplemenjivanja<br />
poljoprivrednog bilja. Stoga, ako poznajemo značajnije zahvate na<br />
oplemenjivanju poljoprivrednog bilja i znamo specifičnosti šumarstva, bit će<br />
jasno značenje radioaktivnog zračenja kod oplemenjivanja šumskog drveća.<br />
Radovi, koji bi koristili ovu metodu, imali bi za cilj dobivanje novih tipova<br />
šumskog drveća s povećanim prirastom, otpornošću prema raznim bolestima,<br />
povećanom klijavosti sjemena, stimuliranim rastom šumskih sadnica, bar u<br />
početnoj fazi razvoja, dobivanje biljaka otpornih na sušu i mraz itd. Ispituje<br />
se i mogućnost uoptrebe zračenja 'kao faktora, koji će omogućiti križanje udaljenih<br />
vrsta, pa čak i rodova.<br />
Promatrajući zračenje kao jednu novu metodu rada, možemo je tretirati<br />
kao nadopunu klasičnih metoda oplemenjivanja i ne smijemo ih ni u kom<br />
slučaju razdvajati. Naprotiv, klasične metode bi morale biti baza za uspješan<br />
rad na primjeni nuklearne energije kod oplemenjivanja šumskog drveća. Prvi<br />
korak kod toga trebala bi biti selekcija šumskog drveća, sa ciljem da se izluče<br />
individuumi ,na kojima će se vršiti ispitivanja. Selekcija šumkog drveća vrši<br />
se prema fenotipskim opažanjima i odabrana stabla se označuju kao plus stabla.<br />
Nakon toga vrše se ispitivanja u cilju ustanovljivanja genotipa, odnosno nasljednih<br />
svojstava tih stabala, da bi se moglo jasno odlučiti, koja su svojstva<br />
odraz vanjskih faktora, a koja su nasljednog karaktera. Upoznavanje s karakteristikama<br />
genotipa pojedinog individuma, omogućuje nam lakše promatranje<br />
djelovanja zračenja na njegovo potomstvo i sigurnije ustanovljivanje promjena<br />
izazvanih zračenjem. Razumljiva je neophodna dugotrajnost tih radova, jer se<br />
ispitivanja vrše niz godina.<br />
Različite vrste biljaka imaju različitu sposobnost reagiranja, a isto tako<br />
se i svojstva mijenjau ovisno o vrsti, dozi zračenja, o tome da li je zračenje<br />
u inntervalima ih cjelovito i konačno o načinu primjene, tj. prema tome. da li<br />
se označuje sjeme, polen, ženski cvijet, plemka ili čitava biljka. Interesantno<br />
je promotriti, koje su doze zračenja upotrebljavane prilikom zračenja pojedine<br />
vrste. V i d a k o v ić je zračio sjeme nekih konifera s dozama, u rasponu od<br />
82-—20000 r. Ustanovio je, da letalna doza za obični bor nastupa kod 14000, r,<br />
a da se malim dozama povećava energija klijavosti sjemena smrče, crnog i običnog<br />
bora (15.) Daljnjim istraživanjima je ustanovio izvjesnu sličnost u utjecaju<br />
gama zračenja na klijavost sjemena i na visinski prirast biljaka starih 3 godine<br />
(16).<br />
M o d i c je zračio sjeme dozama do 22000 r i ustanovio da je moguće stimulativno<br />
djelovati na klijavost sjemenki i dinamiku razvoja budućih biljaka.<br />
Niske doze od 500—2000 r izazvale su stimulativno, a visoke doze toksično djelovanje<br />
(9.).<br />
Jovanović i Tucović (5.) zračili su sjeme Populus virginiana Foug.<br />
sa dozama do 50000 r. Ni kod najviše doze nije se zapazilo osjetno smanjenje<br />
klijavosti sjemena. Tek razvojem biljčica, primijetili su da povećanjem doze<br />
zračenja iznad 5000 r dolazi do zaostajanja u prirastu biljaka. Sjeme nekih<br />
euroameričkih topola (6.) nije pokazalo osjetno smanjuje klijavosti ni kod doze<br />
od 120000 r. Kakav je to raspon doza, može se najbolje vidjeti, ako se zna<br />
da je smrtna doza za čovjeka 600 r. (11.). Za djelovanje zračenja na stanice organizama,<br />
općenito se može reći, da su složeniji i viši organizmi osjetljiviji na<br />
311
Change language