Å UMARSKI LIST 7-8/1963

Problem
Uočljivo je već iz samih gore navedenih naziva da, na primjer, glavni nosilac
zajednice je u:
Seslerietum, Blechnetum, trava, paprat
Fagetum, Pinetum drvo (stablašica)
Nadalje predložen tumač je u:
Ostrieto, Abieto
drvo (stablašica)
Aremonieto
mala ružičnjaća
I ostali tumači se ne redaju po jedinstvenom planu. Položaj geografski, tipski
je obično na kraju, a koji put i nije (Fagetum croaticum abietetosum).
Po gornjem sudeći nije bio isti kriterij kod oblikovanja naziva, iako se u
svim navedenim slučajevima radi o nazivima za šumske biljne zajednice.
Takovo stanje otežava orijentaciju, a praktički gledano principijelni je nedostatak
terminologije.
Diskusija
Čini se, da se s obzirom na navedeno nameće potreba izvjesne sistematike u
stvaranju fitocenološke terminologije. Ukoliko bi to bilo moguće, smatra se, da
bi trebalo u samom imenu naglasiti, a da botanički kriterij ne bude okrnjen ni
povređen:
1. gospodarski značaj zajednice
2. redoslijed karakteristika po značajnosti
3. jedinstvenost i jednoobraznost sistema formiranja naziva.
Prema prvome, dobro bi bilo, kad bi samo ime biljne zajednice određeno
karakteriziralo u poljoprivrednom, odnosno šumarskom smislu tu zajednicu.
Konkretno, to znači, da sve biljne zajednice, koje dolaze na šumskim tlima i
označavaju šumsku zajednicu (sastojinu), trebaju i kao nosioca karakteristike
sa završetkom na . .-etum imati kao botaničku vrstu stablašicu odnosno šumsko
gospodarsku vrstu. To bi imala biti osnovna karakteristika za šumske zajednice,
a ujedno i razlika od poljoprivrednih (na primjer za pašnjake) gdje će trava
ili slično biti nosilac asocijacije. Razumije se da će biti i nepročišćenih tipova
naročito na nešumskim tlima no u ovo u načelnom razmatranju ne treba ulaziti.
S obzirom na izneseno u šumskim zajednicama postojale bi: Abietum, Fagetum,
Alnetum i td. a ne bi postojale: Blechnetum, Genistetum i td. Između
pak stablašica koje čine neku zajednicu trebala bi biti nosilac ona vrsta koja
ima u konkretnom slučaju najveće gospodarsko značenje za konkretno stanište
u zatečenom stanju. Prema tome šuma medunca i c. graba je u osnovi Quercetum
(a ne Ostrietum) kao i šuma lužnjaka a c. grab ju definira i determinira
(kao genista zajednicu lužnjaka). Ako je navedeno Ostrieto Quercetum. onda
iz tumača (ostieto) se zna o kojem hrastu se radi. Ukoliko se pak neka konkretna
zajednica označi kao Ostrietum tada bi to bila zajednica crnoga graba
kao glavne gospodarske vrste, te ukoliko u smjesi imade i medunca onda bi to
mogla biti samo subasocijativna smjesa, gdje je hrast bez naročitog gospodarskog
značenja.
Prigovor ovakvom tretmanu može biti u tome što se gospodarska vrijednost
i učešće pojedine vrste u smjesi vremenom mijenja, pa bi se i nazivi za
jednu istu stojbinu mijenjali. No to nije prevelik nedostatak, jer kako se progresnim
ili regresnim razvojem mijenja zajednica tako se moraju i dosadašnji
306