Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
7-8<br />
<strong>1963</strong><br />
'A
ŠUMARSKI<br />
<strong>LIST</strong><br />
GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA NR HRVATSKE<br />
Redakcijski odbor:<br />
Dr Milan Androić, dr Roko B e n i ć. ing. Žarko Hajdin. dr Dušan K 1 e p a c,<br />
ing. Josip P e t e r n e 1. dr Zvonko Potočić, ing. Josip S a f a r<br />
Glavni i odgovorni urednik:<br />
Ing. Vjekoslav Cvitovac<br />
Tehnički urednik:<br />
Ing. Đuro Knežević<br />
7 — 8 SRPANJ — KOLOVOZ <strong>1963</strong>.<br />
Č L A N C I — A R T I C L E S — A U F S Ä T Z E<br />
Prof. dr Dušan Klepac: Kretanje drvne mase i produkcije na pokusnim plohama u<br />
gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac« — Movement of growing-stock and yield on the<br />
experimental plots in the management unit »Josip Kozarac« — Le mouvement du volume<br />
sur pied et de la production sur les places d'experience dans l'unite d'amenagement<br />
»Josip Kozarac« — Die Bewegung der Holzmasse und der Produktion auf den Versuchsflächen<br />
in der Wirtschaftseinheit »Josip Kozarac«.<br />
Ing. Dimitrije Bura: Ekonomski značaj zaštite šuma od požara — Economic significance<br />
of protection of forests against fire — Signification economique de la protection<br />
des förets contre le feu — Die wirtschaftliche Bedeutung des Schutzes der Wälder<br />
gegen Feuer.<br />
Ing. H a 1 i d S a raj li ć: Stabilizacija terena primjenom konturnih rovova i gradona —<br />
Terrain stabilization by application of contour trenches and »gradoni« — Fixation du<br />
terrain par l'application des fosses et des »gradoni« le long de courbes de niveau —<br />
Terrainstabilisierung durch Anwendung von Konturgraben und »Gradoni«.<br />
Ing. I v a n O š t r i ć: Mogućnost rentabilnog uzgajanja topolovog celuloznog drva u namjenskim<br />
picntažama — Possibility of remunerative growing of Poplars in plantations for<br />
pulpwood — La possibility de cultiver d'une maniere remuneratrice les peupliers pour<br />
le bois ä päte dans les plantations — Die Möglichkeit rentabler Anzucht der Pappel in<br />
Anpflanzungen für Zelluloseholz.<br />
Prof. dr Milan Anić: Utjecaj stajskog .gnoja na razvitak kultura hrasta lužnjaka —<br />
Effect of stable manure on the development of Pedunculate Oak plantations — L'effet<br />
du furnier sur le developpement des plantations de Chene pedoncule — Wirkung des<br />
Stallmistes auf die Stieleichenkulturen.<br />
Ing. Zvonimir T o m a c: Razmatranja o fitocenološkoj terminologiji — Considerations<br />
on phytocoenological terminology — Considerations concernant la terminologie phytocenologique<br />
— Betrachtungen über die phytozönologische Terminologie.<br />
Razne teme i prikazi — Various Topics and Keports — Differentes questions et comptes rendus<br />
— Verschiedene Themen und Berichte.<br />
Društvene vijesti — Society News — Nouveautes sociales — Vereinsnachrichten.<br />
Domaća struča literatura — Domestic Technical Literature — Litterature technique du pays<br />
Einheimische Fachliteratur.<br />
Strana stručna literatura — Foreign Technical Literature — Litterature technique etrangere —<br />
Ausländische Fachliteratur.<br />
Nekrolog — Obituary Note — Notice necrlogique — Nachruf.<br />
Naslovna slika: Slavonska hrastova šuma — Foto: Prof. Ivo Horvat
SU MARSKI<br />
GLASILO SAVEZA ŠUMARSKIH DRUŠTAVA HRVATSKE<br />
<strong>LIST</strong><br />
GODIŠTE 87 SRPANJ — KOLOVOZ GODINA 196S.<br />
KRETANJE DRVNE MASE I PRODUKCIJE NA POKUSNIM<br />
PLOHAMA U GOSPODARSKOJ JEDINICI »JOSIP KOZARAC«<br />
PROF. DR DUŠAN KLEPAC<br />
U Šumarskom listu br. 8—9 od 1959. godine objavljeni su prvi rezultati obračuna<br />
prirasta po kontrolnoj metodi u srednjedobnim mješovitim sastojinama<br />
Posavskih hrastovih šuma za vremensko razdoblje od 1950—1955. godine.* Ti<br />
su rezultati pokazali da je godišnji tečajni prirast u istraživanim pokusnim plohama<br />
iznosio oko 10 m 3 /ha uzimajući u obzir samo stabla dominantne etaže.<br />
Donja etaža stabala učestvovala je samo sa oko 10% u sveukupnoj produkciji.<br />
U vremenskom intervalu od 1950—1955. nije bilo na tim pokusnim plohama<br />
nikakve sječe tako da smo u prvoj (1950) i drugoj (1955) inventuri imali jednaki<br />
broj stabala. U tom je slučaju produkcija bila jednaka prirastu.**<br />
Kako istraživane pokusne plohe (prva u odjelu 157, šesta u odjelu 165, četvrta<br />
i treća u odjelu 155) nismo prorjeđivali u toku prve kontrolne periode<br />
{1950—1955. godine), odlučili smo prof, dr M. Plavšić i ja te plohe jako prori-<br />
Tabela 1.<br />
Pokusna ploha<br />
Drvna masa<br />
gornje etaže prije<br />
prorede po hektaru<br />
Drvna masa<br />
posječenih stabala<br />
iz gornje etaže<br />
.po hektaru<br />
Intenzitet<br />
prorede<br />
-•10O<br />
M<br />
M<br />
m 3<br />
E<br />
•/•<br />
Prva<br />
(odjel 157)<br />
Šesta<br />
(odjel 165)<br />
Četvrta<br />
(odjel 155)<br />
Treća<br />
(odjel 155)<br />
423.52<br />
292.14<br />
344.08<br />
297.60<br />
57.34<br />
57.66<br />
86.12<br />
7.24<br />
•<br />
14<br />
20<br />
25<br />
2<br />
* M. Plavšić i D. Klepac: Utvrđivanje prirasta po kontrolnoj metodi na pokusnim<br />
plohama gospodarske jedinice »Posavske šume« u šumariji Lipovljani, Šum. list<br />
1959, str. 257—270.<br />
** D. Klepac: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb <strong>1963</strong>.<br />
2,57
jediti i ispitati kako će jake prorede utjecati na prirast prorjeđenih sastojina.<br />
Prorede smo izvršili poslije druge inventure, tj. u proljeće 1956. godine. Primijenili<br />
smo visoke prorede jakog intenziteta vadeći stabla iz gornje etaže izuzevši<br />
treću pokusnu plohu u odjelu 155, koju smo zadržali kao kontrolnu — neprorjeđenu<br />
— plohu gdje smo koristili samo slučajne prihode. S obzirom na to, da<br />
<<br />
X<br />
o<br />
J<br />
sä<br />
i i<br />
«6<br />
*3<br />
1-5 *<br />
S3<br />
PS5<br />
Sa<br />
* s<br />
OD 3<br />
a«<br />
z%<br />
>§<br />
<<br />
H<br />
«<br />
er<br />
UJ<br />
X<br />
o<br />
<<br />
o<br />
or<br />
CL<br />
3<br />
Ol<br />
X<br />
o<br />
CL<br />
<<br />
<<br />
z<br />
><br />
a.<br />
a<br />
x<br />
o<br />
z<br />
o<br />
0.<br />
a<br />
o<br />
c<br />
<br />
E<br />
o<br />
o<br />
o<br />
to<br />
o<br />
o<br />
O<br />
o<br />
X<br />
o<br />
2<br />
o<br />
0.<br />
UJ<br />
UJ<br />
U)<br />
tn<br />
u><br />
*"<br />
_)<br />
LU<br />
"S<br />
Q<br />
O<br />
«o<br />
e<br />
m<br />
6<br />
o<br />
CO<br />
V,<br />
\ x /\<br />
\/\<br />
\/ \<br />
\<br />
V/0\<br />
1<br />
\7yX<br />
1<br />
o<br />
o<br />
t<br />
;<br />
258
donja etaža stabala učestvuje u produkciji samo sa oko 10% a ima uglavnom<br />
biološko-zaštitnu funkciju, ograničili smo se samo na stabla gornje etaže, koju<br />
smo ustvari prorijedili različitim intenzitetima kako je to navedeno u tabeli 1.<br />
Ako uzmemo u obzir samo hrast lužnjak u gornjoj etaži, intenziteti prorjeđivanja<br />
nešto su drugačiji. Donosimo ih u tabeli br. 2.<br />
I<br />
x<br />
o<br />
/<br />
o<br />
a<br />
ct<br />
><br />
Z<br />
Z><br />
X-<br />
o<br />
a<br />
C*> O T> tf><br />
e -<br />
IO<br />
E<br />
o<br />
o<br />
o<br />
IO<br />
<br />
e<br />
o<br />
ej<br />
o<br />
OJ<br />
o<br />
258
Pokusna ploha<br />
Drvna masa hrasta<br />
lužnjaka u gornjoj<br />
etaži prije prorede<br />
po hektaru<br />
M<br />
Tabela 2.<br />
Drvna masa po- Intenzitet<br />
sječenih hrasto- prorede<br />
vlh stabala iz gor- E<br />
nje etaže po i = — • 100<br />
hektaru M<br />
E<br />
ni'<br />
•/•<br />
Prva<br />
(odjel 157)<br />
271.00<br />
36.90<br />
14<br />
Šesta<br />
(odjel 165)<br />
236.90<br />
36.42<br />
15<br />
Četvrta<br />
(odjel 155)<br />
Treća<br />
(odjel 155)<br />
325.98<br />
253.18<br />
81.72<br />
4.76<br />
25<br />
2<br />
Iz tabele 1 i 2 se vidi, da smo sastojine na našim pokusnim plohama prorijedili<br />
jakim intenzitetom od 10—25%. Treća je pokusna ploha ostala praktički<br />
neprorjeđena.<br />
Da bi ispitali kako utječu prorede na prirast odnosno na produkciju sastojina,<br />
izvršili smo nakon šest godina treću inventuru drvne mase u navedenim<br />
pokusnim plohama. Pritom smo upotrijebili istu metodu mjerenja kao i pri prve<br />
dvije inventure. Ta je metoda opisana u knjizi Klepac: »Rast i prirast šumskih<br />
vrsta drveća i sastojina«, <strong>1963</strong>. na str. 199—212.<br />
Obračun produkcije izveli smo za svaku pokusnu plohu posebno na dva načina,<br />
prvo, za sastojinu kao cjelinu i drugo, po stepenima opsega i to onako kako<br />
je to navedeno u spomenutoj knjizi na str. 208—210. Obračun produkcije na dva<br />
načina pruža kontrolu rada i daje uvid u to kako je sastojina i kako su pojedina<br />
stabla rasla u vremenskom intervalu od 1955—1961, tj. između druge i treće inventure.<br />
Zbog jednostavnosti ispuštamo ovdje obračun produkcije te u tabeli 3<br />
Tabela 3.<br />
Pokusna ploha Intenzitet Prosječna godišnja produkcija u mVha<br />
prorjeđivanja 1950^1955 g. 1955—1961 g. .<br />
Prva<br />
(odjel 157)<br />
Šesta<br />
(odjel 165)<br />
Četvrta<br />
(odjBi 155)<br />
Treća<br />
(odjel 155)<br />
14<br />
20<br />
25<br />
2<br />
10.70<br />
10.35<br />
11.09<br />
9.59<br />
9.76<br />
7.74<br />
9.37<br />
9.84<br />
260
donosimo konačne rezultate. U toj tabeli naveli smo pored intenziteta prorjeđivanja<br />
prosječnu godišnju produkciju po hektaru u prvoj (1950—1955) i drugoj<br />
periodi (1955—1961).<br />
Ovi se rezultati odnose na sva stabla u gornjoj etaži. Ako uzmemo u obzir<br />
samo hrast lužnjak u gornjoj etaži, imamo nešto drugačije rezultate, koji se nalaze<br />
u tabeli 4.<br />
Tabela 4.<br />
Pokusna ploha<br />
Intenzitet<br />
iprorjiedivanja<br />
'»/o<br />
Prosječna produkcija u m a /ha<br />
1950—1955: g. 1955—1961 g.<br />
Prva<br />
(odjel 157)<br />
14<br />
8.40<br />
6.33 ,<br />
Šesta<br />
(odjel 165)<br />
15<br />
9.27<br />
6.77<br />
Četvrta<br />
(odjel 155)<br />
25<br />
10.87<br />
8.85<br />
Treća<br />
(odjel 155)<br />
2<br />
8.58<br />
8.51<br />
Navedeni rezultati su grafički prikazani na si. 1. S lijeve strane te slike prikazano<br />
je kretanje drvne mase na panju na pokusnim plohama za vrijeme od<br />
1950—1961. godine; prva inventura izvršena je 1950, druga 1955. i treća 1961.<br />
Poslije druge inventure izvršena je proreda. Na desnoj strani slike prikazano<br />
je kako se kretala produkcija u tom vremenu.<br />
Uspoređujući produkciju na našim pokusnim plohama u prvoj periodi<br />
(1950'—1955) prema produkciji u drugoj periodi (1955—1961) vidimo ovo:<br />
— u drugoj periodi produkcija je ostala na gotovo istom nivou samo na trećoj<br />
pokusnoj plohi (u odjelu 155), koju nismo prorjedivali.<br />
— na svim ostalim pokusnim plohama, koje smo prorjedivali, produkcija je smanjena.<br />
Pad produkcije u usporedbi na prvu periodu iznosi:<br />
za sve vrste drveća<br />
u gornjoj etaži<br />
za hrast u gornjoj<br />
etaži<br />
na prvoj plohi<br />
(odjel 157) 0.94 mVha ili 9 i; Vo 2.07 rrrVha ili 23 a! o<br />
na šestoj plohi<br />
(odjel 165) 2.61 mVha ili 25 a /o 2.50 m 3 ha ili27'°/o<br />
na četvrtoj plohi<br />
(odjel 155) 1.72 mVha ili 16'Vn 2.02 m 3 ,ha ilil^/o<br />
— najveće smanjenje produkcije zabilježeno je na šestoj pokusnoj plohi (odjel<br />
165), jer je drvna masa poslije prorede pala ispod »kritične granice«.<br />
261
LA FLUCTUATION DU VOLUME SUR PIED ET DE LA PRODUCTION SUR LES<br />
PLACES D'EXPERIENCE DE L'UNITE DAMfiNAGEMENT »JOSIP KOZARAC«<br />
par le Prof, dr Dušan Klepac<br />
Dans le »Šumarski list«, No 8/9, 1959, ont ete publies les premiers resultats du<br />
calcul de l'accroissement d'apres la methode du contröle dans les peuplemants melanges<br />
d'äge moyen es forets de chene de la Posavine dans la periode de 1950 ä 1955*.<br />
Ces resultats ont demontre que l'accroissement courant annuel dans les places<br />
d'experience examinees etait d'environ 10 m :i /ha ne prenant en consideration que<br />
les tiges d'etage dominant. Dans la production totale l'etage inferieur des arbres ne<br />
participait qu'avec le pourcentage d'environ de 10%. Dans la periode de 1950 ä 1955<br />
aucune coupe n'a ete faite dans le places d'experience de sorte que dans le premier<br />
inventaire (1950) ainsi que dans le second on a constate le meme nombre de tiges. Dans<br />
ce cas la production etait egale ä 1'acroissement.**<br />
Etant donne qu'au cours de la premiere periode (de 1950 ä 1955) nous n'avons<br />
pas applique d'eclaircies aux places d'experience (dont la premiere se trouvait dans<br />
la parcelle No 157, la sixieme dans la parcelle No 165, la quatrieme et la troisieme<br />
dans la parcelle No 155), M. Prof. Plavsic et moi, nous avons decide d'y effectuer<br />
des eclaircies fortes et d'examiner comment ces fortes eclaircies influemceraient sur<br />
l'accroissement đes peuplements eclaircis. Les eclaircies ont ete executeeä ä la suite<br />
du second inventaire, c'est-ä-dire au printemps de 1956. Nous avons applique Ies<br />
eclaircies par le haut đ'une forte intensite, enlevant des tiges de l'etage superieur,<br />
ä l'exeption de la troisieme place d'experience se trouvant dans la parcelle No 155<br />
retenue comme place temoin — non eclaircie — oü Ton n'a utilise que les pnoduits<br />
accidentels. Etant donne que l'etage inferieur ne participe ä la production qu'avec<br />
le pourcentage d' environ de ltfVo et qu'il a principalement une function biologique<br />
et protecrice, nous nous sonimes bornes seulement ä des tiges de l'etage superieur<br />
oü nous avons execute des eclaircies de differentes intensites comme indique dans<br />
le tableau No 1. Si nous ne prenons en consideration que le chene pedoncule dans<br />
l'etage superieur, alors les intensites d'eclaircies sont un peu differentes. Nous les<br />
donnons dans le tableau No 2.<br />
Tableau No 1.<br />
Place Volume de l'etage Volume de tiges Intensite de<br />
d'experience superieur avant enlevees de l'eclaircie<br />
1'eclaircie par ha l'etage superieur E<br />
M par ha i = — ' 100<br />
E<br />
M<br />
,'~~.<br />
lere<br />
(parcelle No<br />
6eme<br />
(parcelle No<br />
4eme<br />
(parcelle No<br />
3eme<br />
(parcelle No<br />
157)<br />
165)<br />
155)<br />
155)<br />
423,52<br />
292,14<br />
344,08<br />
297,60<br />
57,34 14<br />
57,66 20<br />
86.12 25<br />
7,24 2<br />
•M. Plavsic et D. Klepac: Determination de l'accroissement d'apres la<br />
methode du contröle sur les places d'experience dans l'unite d'amenagement de »Posavske<br />
šume« (Forets de la Posavine) faisant parte de inspection de Lipovljani,<br />
Šum. list, 1959, pp. 257—270.<br />
** D. Klepac: La croissance et l'accroissement des arbres forestiers et des<br />
peuplements, Zagreb <strong>1963</strong>.<br />
262
Tableau No 2.<br />
Place<br />
d'experience<br />
Volume de chene<br />
pedoncule dans<br />
Petage superieur<br />
avant l'eclaircie<br />
par ha<br />
M<br />
Volume de tiges<br />
de chene enlevees<br />
de Ptage superieurpar<br />
ha<br />
E<br />
m 3<br />
Intensite de<br />
l'eclaircie<br />
E<br />
i = • 100<br />
M<br />
*/i<br />
lere<br />
(parcelle No<br />
ßerne<br />
(parcelle No<br />
4eme<br />
(parcelle No<br />
3eme<br />
(parcelle No<br />
157)<br />
165)<br />
155)<br />
155)<br />
271,00<br />
236,90<br />
325.98<br />
253,18<br />
36,90<br />
36,42<br />
81,72<br />
4,76<br />
14<br />
15<br />
25<br />
2<br />
Sur les tableaux No 1 et No 2 on voit que nous avons pratique dans no;S places<br />
d'experience les eclaircies d'une intensite de 10 ä 25°/o. La troisieme place d'experience<br />
est restee pratiquement non-eclaircie.<br />
Pour voir comment les eclaircies influenceraient sur l'accroissement ou sur la<br />
production des peuplements, nous avons effectue apres Pintervalle de six ans le troisieme<br />
inventaire du volume sur pied dans les places d'experience mentionnees. Nous<br />
y avons applique la meme methode comme dans les deux inventaires precedents.<br />
Cette methode a ete decrite dans le livre de Klepac: »iLa croissänce et l'accroissement<br />
des arbres forestiers et des peuplements«, <strong>1963</strong>, pp. 199—212.<br />
Le calcul de la production a ete fait pour chaque place d'experience separement au<br />
moyen de deux methodes, premierement pour le peuplement en tant qu'ensemble<br />
et deuxiemement selon les categories de circonference de fagon comme indique dans<br />
le livre mentionne pp. 208—210'. Le calcul de la production effectue de deux manieres<br />
rend possible le eontröle du travail et donne une idee de la vitesse de croissance du<br />
peuplement et des tiges individuelles dans Pintervalle de 1955 ä 1961 c'est-ä-dire<br />
entre le deuxieme et le troisieme inventaire. Pour des raisons de si:mplification nous<br />
supprimons ici le calcul de la production et nous donnons dans le tableau No 3<br />
les resultats finaux. A cöte de 1'intensite d' eclaircie nous indiquons dans ce tableau<br />
aussi la production annuelle moyenne par ha dans la premiere periode (de 1950 ä<br />
1955) et dans la deuxieme periode (de 1955 ä 1961).<br />
Tableau No 3.<br />
Place<br />
d'experience<br />
Intensite Production annuelle moyenne en m 3 /ha<br />
d'eclaircie °/o de 1950 ä 1955 de 1955 ä 1961<br />
lere<br />
(parcelle No 157)<br />
gerne<br />
(parcelle No 165)<br />
4eme<br />
(parcelle No 155)<br />
3eme<br />
(parcelle No 155)<br />
14<br />
20<br />
25<br />
2<br />
10.70<br />
10,35<br />
11,09<br />
9,59<br />
9,76<br />
7,74<br />
9,37<br />
9.84<br />
• Ces resultats se rapportent ä toutes les tiges dans Petage superieur. Si dans<br />
l'etage superieur nous ne prenons en consideration que les tiges du chene pedoncule,<br />
alors nous obtenons les resultats un peu differents presentes dans le tableau No 4.<br />
263
Tableau No 4-<br />
Place Intensite Production moyenne en m 3 /ha<br />
d'experience d'eclaircie '°/o de 1950 ä 1955 de 1955 ä 1961<br />
lere<br />
(parcelle No 157) 14 8,40 6,33<br />
ßeme<br />
(parcelle No 165) 15 9,27 6,77<br />
4eme<br />
(parcelle No 155) 25 10,87 8,85<br />
3eme<br />
(parcelle No 155) 2 8,58 8,51<br />
Les resultats indiques sont presentes grafiquement sur la figure No 1. Du<br />
cote gauche de cette figure est presente la fluctuation du volume sur pied dans les<br />
places d'experience pendant la periode de 1950 ä 1961; le premier inventaire a ete<br />
execute en 1950, le deuxieme en 1955 et le trojsieme en 1961. L'eclaircie a ete effectuee<br />
ä la suite du deuxieme inventaire. Au cote gauche de la figure No 1 est presente<br />
la fluctuation de la production dans cet Intervalle.<br />
Si Ton compare la production sur nos places d'experience accomplie dans la<br />
premiere periode (de 1950 ä 1955) avec la production de la deuxieme periode (de 1955<br />
ä 1961) il en resulte que:<br />
— dans la deuxieme periode la production est restee presqu'au meme niveau maist<br />
seulement ä la troisieme place d'experience (dans la parcelle No 155) oü I'eclairicie<br />
n'a pas ete appliquee.<br />
— sur toutes Ies autres places d'experience oü les eclaircies ont ete ' appliquees la<br />
production a diminue. La diminution de la production en comparaison avec la<br />
premiere periode est:<br />
Pour toutes les especes<br />
d'arbre ä l'etage superieur<br />
Pour le chene seul<br />
ä 1'etage superieur<br />
Dais la premiere<br />
place d'experience<br />
(parcelle No 157)<br />
0,94 m 3 /ha ou 9% 2,07 m 3 /ha ou 25 p /o<br />
Dans la sixieme<br />
place d'experience<br />
(parcelle No 165)<br />
2,61 m 3 /ha ou 25°/o 2,50 m 3 /ha ou 27°/o<br />
Dans la quatrieme<br />
place d'experience<br />
(parcelle No 155)<br />
1,72 mVha ou lGVo 2,02 m 3 /ha ou 19 8 /»<br />
la diminution maximale de la production a ete enregistree dans la sixieme place<br />
d'experience (parcelle No 165), parce que le volume sur pied ä la suite d'eclaircie<br />
est tombe au-dessous de la »limite critique«.<br />
264
EKONOMSKI ZNAČAJ ZAŠTITE ŠUMA OD POŽARA*<br />
1. Šumski fond Jugoslavije<br />
ING. DTMITRIJE BURA<br />
Značaj šuma u privredi i životu zajednice treba posmatrati i ceniti sa dva<br />
aspekta:<br />
— proizvodnog, tj. po ulozi u proizvodnji drveta kao sirovine za industrijsko<br />
i drugo korišćenje, i<br />
— zaštitnog, tj. po njenom pozitivnom utjecaju na biološki život ljudi i<br />
ostalih organizama na zemlji.<br />
Od ukupne površine Jugoslavije (25.574 hilj. ha) na šume otpada 8.830 hilj.<br />
ha ili 35%.<br />
Od ove površine 70% su društvene šume, a 30% privatne. Po vrsti drveća<br />
otpada 71% na lišćare a 29% na četinare. Ukupna drvna masa svih šuma ceni<br />
se na cea 1 milijardu m 3 drveta.<br />
Prema ocenama i izvršenim merenjima smatra se da bi ukupni prosečni<br />
godišnji prirast svih šuma mogao da se kreće oko 20 mil. m' 3 bruto mase, što<br />
iznosi nešto ispod 3 m 3 po 1 ha godišnje. Isto tako se ceni da se godišnje sečie<br />
u šumama svih kategorija vlasništva kreću, već duži niz godina, u granicama<br />
prirasta, što znači da je u cilju obezbeđenja potrajnosti gospodarenja sa šumama,<br />
primenjen princip pravilnog gospodarenja tj. »da se koristi, odnosno<br />
seče. onoliko koliko drveta u šumi priraste«.<br />
Perspektivne mogućnosti i proizvodni potencijal šuma •— (šumske privrede)<br />
i industrije za preradu drveta su neosporno veliki. Na nekoliko savetovanja ovo<br />
pitanje je posebno razmatrano i došlo se do konstatacije da se sa određenim<br />
šumskim uzgojnim zahvatima u prirodnim šumama i podizanjem plantaža brzorastućih<br />
vrsta šumskog drveća može povećati proizvodnja (prirast) i obim seča<br />
od sadašnjih 20 miliona m :i na 22,5 miliona m 3 godišnje do kraja 1965. a sprovođenjem<br />
daljih mera na intenziviranju šumske proizvodnje, moguće je u narednom<br />
periodu, za narednih 15—20 godina, povećati šumsku proizvodnju na<br />
45—50 miliona m 3 bruto mase godišnje (zavisno od visine ulaganja).<br />
Po površini se šuma i po zalihama drveta u šumskom fondu Jugoslavija<br />
nalazi među nekoliko evropskih zemalja, najbogatijih šumama. Međutim, po<br />
tehničkim uslovima proizvodnje i korišćenja drveta, naša zemlja je još znatno<br />
ispod prošeka evropskih zemalja. No već izvršena i tekuća investicijska ulaganja<br />
u šumarstvu i industriji za preradu drveta obezbeđuju brz razvoj ovog<br />
* Dana 27. i 28. VI <strong>1963</strong>. održano je u Beogradu Prvo jugoslavensko savetovanje<br />
o zaštiti šuma od požara, na kome je iznet ovaj uvodni referat, i donosi Sie u nešto<br />
skraćenom ob'mu.<br />
265
lanca privrede, tako da se može očekivati da će Jugoslavija za relativno kratko<br />
vreme dostići nivo najnaprednijih zemalja u industrijskoj preradi drvne sirovine.<br />
2. Značaj šuma za razvoj privrednih grana koje koriste drvo<br />
Uz rudna bogatstva (obojeni metali i dr.), energetske izvore i poljoprivredni<br />
potencijal, šumski fond čini jednu od ključnih, perspektivnih privrednih osnova<br />
naše zemlje; ovo zbog toga, što drvo — i pored njegove široke zamene — zbog<br />
stalnog porasta stanovništva u svetu i proširivanja njegove upotrebe (u prirodnom<br />
ili prerađenom obliku) na nova područja potrošnje ostaje trajno industrijska<br />
sirovina.<br />
Drvo je sirovina za čitav niz privrednih grana i delätnosti. Ona ima veoma<br />
široku primenu, počevši od drveta za ogrev i građevinski materijal do celuloze,<br />
papira i veštačkog vlakna, i mnogih drugih proizvoda mehaničke i hemijske<br />
transformacije drvne materije.<br />
Naročito je značajna široka rastuća upotreba u hemijskoj preradi, pre svega<br />
u industriji papira, lepenke, celuloznih tkanina (veštačke svile), a u novije<br />
vreme i u proizvodnji krme za stoku, šećera, alkohola, kvasca, proteina. Pored<br />
toga iz drveta se dobija (ekstrahuje ili destiluje) smola, eterično ulje, masti,<br />
boje, tanin i znatan broj drugih proizvoda.<br />
Od 39 naših privrednih grana, drvo i proizvode od drveta koristi 29 grana.<br />
Bruto proizvod (ukupni prihod) je jedan od objektivnih pokazatelja ekonomskog<br />
značaja određene privredne oblasti ili grane. Prema podacima koje<br />
vodi statistika (i koja ne obuhvata šumarstvo u celini) bruto proizvod šumarstva,<br />
drvarske industrije i industrije celuloze i papira iznosio je 1960. god.<br />
ukupno 292.099 milijardi dinara, od toga: u šumarstvu 56.747; u drv. industriji<br />
183.187; i u industriji celuloze i papira 52.165 milijardi dinara.<br />
Smatra se, da bi se bruto proizvod šumarstva i industrije za preradu drveta<br />
mogao — uz savremeno industrijsko korišćenje šumske sirovinske baze samo<br />
u prirodnim šumama povećati za 2 do 3 puta. Prirodni i društveni uslovi omogućavaju<br />
da se drvna sirovinska baza, plantažnom i drugom sa vremenom proizvodnjom<br />
drveta, još znatno proširi, a time i dalje povećava ukupni prihod<br />
privrednog lanca šurnarstva — industrije drveta.<br />
Poseban ekonomski značaj šuma i drveta leži u izvozu industrijskih proizvoda<br />
na bazi drveta. Izvoz: proizvoda šumarstva, drv. industrije i industrije<br />
celuloze i papira dostigao je u 1959. godini preko 22 milijarde, a u 1961. godini<br />
preko 24 milijarde deviznih dinara. Prema tome, privreda na bazi drveta učestvovala<br />
je u ukupnom izvozu zemlje u ovom periodu sa okruglo 25° o. Poznato<br />
je. međutim, da je ovaj izvoz u prvim posleratnim godinama dostizao i preko<br />
30 fl i), od našeg ukupnog izvoza. Značajno je pri tom istaći, da se radi o izvozu<br />
proizvoda koji angažuju najmanje uvoznih sirovina i reprodukcijskog materijala.<br />
S obzirom da naša zemlja ima veoma povoljan geografski položaj prema<br />
zemljama deficitarnim drvetom, postoje uslovi za stalno povećanje ovog izvoza;<br />
u tome se ogleda značaj našeg šumarstva i šuma u sklopu celokupne nacionalne<br />
privrede.<br />
3. Značaj šuma za razvoj titrističke i lovne privrede<br />
Domaći i strani turizam i lov kao organizovane privredne delatnosti dobijaju<br />
i kod nas iz godine u godinu sve veći značaj. Za ocenu razvijenosti naše<br />
266
turističke privrede, koja danas oštro protivureei njenim stvarnim mogućnostima,<br />
mogu da posluže nekoliko interesantnih pokazatelja nekih evropskih<br />
zemalja. Tako, bruto devizni promet od turizma (bez turističkog saobraćaja)<br />
iznosio je u 1961. godini:<br />
Austrija<br />
Svajcarska<br />
Francuska<br />
Italija<br />
Grčka<br />
Jugoslavija<br />
278 mil. dolara<br />
342 mil. dolara<br />
565 mil. dolara<br />
755 mil. dolara<br />
60 mil. dolara<br />
20 mil. dolara<br />
(u 1962. 30,8 mil. dolara)<br />
Ako se uporede naši uslovi — šumovitost, jezera, reke, razuđenost morske<br />
obale, klimatske pogodnosti, obilnost i raznovrsnosti ishrane i dr. — sa uslovima<br />
u navedenim zemljama, vidi se da u ovom pogledu postoje kod nas izvanredne<br />
mogućnosti povećanja društvenog prihoda, naravno, pod uslovom da<br />
se u ovu privrednu granu ulože određene investicije. Izgradnjom automobilskih<br />
putova i potrebnih turističkih i ugostiteljskih kapaciteta i pošumljavanjem turističkih<br />
objekata i njihove okoline, naše mogućnosti se u ovom pravcu brzo proširuju<br />
i poboljšavaju. To se zapaža iz sledećih podataka:<br />
Dinamiku razvoja našeg turizma najbolje ilustruju nekoliko pokazatelja,<br />
gde se vidi da se broj turista 1938. g. kada je iznosio 1,007.001 povećao u 1962.<br />
na 5,245.052.<br />
Devizni priliv iz turizma bio je, prema evidenciji Narodne banke:<br />
Bez saobraćajnih<br />
Sa saobraćajnim<br />
usluga<br />
uslugama<br />
1961. godine 20,143.300 dolara 26,186.300 dolara<br />
1962. godine 30,888.700 dolara 40,155.400 dolara<br />
ili indeks 153.<br />
U odnosu na ukupni devizni trgovinski saldo, to iznosi u 1961. god. 10,3%<br />
a u 1962. god. 40,1%.<br />
Koliki je značaj šuma u odnosu na ukupni turistički prorriet najbolje se<br />
vidi iz broja noćenja u odnosu na turističke objekte vezane za šumovitost, zelenilo<br />
i prirodu u 1961. i 1962. godini:<br />
Broj noćenja turista<br />
a) u objektima vezanim za šumu 39,488.977 83%<br />
b) nezavisno od šume 7,703.886 17%<br />
Ukupno: 47,192.883 100%<br />
Ovaj pokazatelj od 83 n 'o noćenja koja su u ukupnom turističkom prometu<br />
bila u većoj ili manjoj meri vezana za objekte u šumi ili njihovoj neposrednoj<br />
blizini, najobjektivnije svedoči da je turizam, tesno povezan sa šumom. O ovoj<br />
činjenici treba posebno voditi računa kad je reč o zaštiti šuma od požara uopšte,<br />
a posebno onih u blizini turističkih objekata.<br />
Ako se analiziraju naši razvijeni turistički objekti i mesta, kako u planinama<br />
tako i na moru i jezerima, kao što su: Bled, Slovenački Alpi, Plitvice, Opa-<br />
267
tija, Rab, Zadar, Makarska, Dubrovnik (Lapad, Lokrum), Durmitor, Jahorina,<br />
Vrnjačka Banja, Fruška Gora, Ohrid i dr. —• može se konstatovati da se turizam<br />
razvio baš u krilu šuma, za razliku od susednih mesta gde je on u zastoju dobrim<br />
delom upravo radi pomanjkanja šume.<br />
Neke momente vezane za razvoj novih oblika turizma, tj. turizma vezanog<br />
za automobilizam i kampove u šumi, treba posebno istaći. Izgradnjom autoputa<br />
i šumskih putova i brzim razvojem automobilizma stvaraju se sve veće mogućnosti<br />
razvoja ovih oblika turizma. Međutim, sa ovim turizmom šumama prete uvećane<br />
opasnosti od požara, pa se odbrana šuma mora učiniti što efikasnijom i<br />
usklađivati sa novijim kretanjima u turizmu. Prirodne lepote naših šumovitih<br />
predela postaju svakim danom sve pristupačnije i pobuđuju sve veći interes<br />
domaćih i stranih turista. Po raznolikosti flore i faune Jugoslavija je najbogatija<br />
zemlja u Evropi. Od mediteranske do alpske flore, od tople morske obale do alpskih<br />
glečera može se stići u jednom danu, a to sve čini veliku prednost u<br />
turističkom pogledu.<br />
Lovni turizam i ribolov pobuđuje sve više interesa kod velikog broja lovaca<br />
i ribolovaca.. Broj lovaca i ribolovaca kod nas, a još više u susednim zemljama,<br />
naglo raste. Naši pitoreskni predeli i vodotoci u njima, bogati raznovrsnom divljači<br />
i ribom, dobijaju sve veći značaj i za ovaj vid turizma i stiču sve povoljniji<br />
glas u Evropi.<br />
4. Zaštitna funkcija šume<br />
Šume imaju, pre svega, neposredni i veliki uticaj na vodni režim kraja i<br />
zaštitu zemljišta od erozije. Šumska vegetacija veoma povoljno utiče na zadržavanje<br />
površinskih tokova vode od kiše, snega i reguliše režim postepenog<br />
oticanja i isparavanja atmosferskih voda. Poznata je činjenica da šume mogu da<br />
prime i zadrže daleko veće količine oborina, a da ne nastanu ni poplave ni delovanje<br />
erozije, što se kod nas najbolje može zapaziti na mnogim primerima.<br />
Poljozaštitni šumski pojasevi i šume stvaraju povoljan mikroklimat i štiti<br />
useve i voćke od vetra i osiguravaju stabilnost i sigurnost proizvodnje.<br />
Od ne manjeg značenja je i blagotvorni uticaj šume na klimatske prilika<br />
jednog područja, naročito u pogledu ublaživanja temperaturnih ekstremnosti<br />
i regulisanja režima apsolutne vlažnosti, što se sve vidno odražava na prinosima<br />
u poljoprivredi, pogotovu u voćarstvu.<br />
Šuma u neposrednoj blizini industrijskih naselja i gradova ima još i poseban<br />
rekreativni značaj. Potreba ljudi, koji stalno rade u zatvorenim prostorijama,<br />
slabo provetrenim ili čak u zagušljivim prostorijama, da izađu na kraći izlet<br />
ili u šetnju u prirodu, dakle u šumu, postaju sve neophodnija i o njoj se u savremenom<br />
urbanizmu i organizaciji naselja vodi računa isto tako kao i o potrebi<br />
za vodom i izvorima životnih namirnica.<br />
Suma po svojoj ulozi u odbrambenoj sposobnosti zemlje ima poseban značaj.<br />
Kroz ćelu našu stariju i noviju istoriju šume su bile glavna i najsigurnija<br />
uporišta za pružanje otpora stranim zavojevačima.<br />
Napred su više ili manje dotaknute samo neke glavnije funkcije šuma, odnosno<br />
njihov značaj u privredi i životu zemlje. Jasno je da se ćeli niz zaštitnih i<br />
indirektno korisnih funkcija i doprinosa šume, (na primer u klimatskom i vodnom<br />
režimu, turizmu, zaštiti od erozije i si.) praktično ne može novčano iskazati,<br />
268
ali se zato one sa objektivnošću moraju ceniti i uzeti u obzir kad se želi sagledati<br />
celokupni društveni značaj šuma.<br />
5. Stete od šumskih požara<br />
U našim klimatskim uslovima, u određena godišnja doba (periodi suše),<br />
u šumama je veoma lako izazvati požar. Zato je i u našoj prošlosti vatra odigrala<br />
značajnu ulogu u razvoju i širenju poljoprivrede. Pa i do naših dana, požarima<br />
i krčenjem dobijao se znatan deo poljoprivrednih obradivih površina.<br />
Veliki broj uzurpacija zemljišta u državnim šumama nastajao je paljenjem<br />
najboljih šuma, jer tamo gde je dobra šuma, duboko je i plodno zemljište.<br />
Naši narodi, od svog dolaska na Balkan, bili su stalno i u neprekidnoj borbi<br />
sa raznim zavojevačima. Geografski položaj naše zemlje, koja se nalazi na glavnom<br />
putu između istoka i zapada, vodio je sve zavojevače preko njene teritorije.<br />
To je prisiljavalo našeg čoveka da zalazi dublje u šumu, da bude što više<br />
nomad-stočar i ratnik nego mirni zemljoradnik. Samim tim on je morao često<br />
menjati prebivališta, koja je prilagođavao svojim potrebama uglavnom paljenjem<br />
i krčenjem šume. Osvajači su često palili naselja i kolibe po šumama, a to<br />
je uzrokovalo i šumske požare. U borbama često su šume paljene da bi se u<br />
njima uništili ratnici. Prilikom opsade gradova i vojnih položaja i radi bezbednosti<br />
duž putova, paljen je i sečen pojas šume da se vojska može sigurnije<br />
kretati. Vatra je upotrebljavana da se uništi otpor naših naroda i tako su između<br />
ostalog i sa šumskim požarima nastale velike goleti na primorskom delu Krša,<br />
u Srbiji i Makedoniji. Na požare nadovezale su se i druge nedaće često potpomognute<br />
nepovoljnom klimom i konfiguracijom terena; erozija, poplava i slično<br />
i štete su postale još veće.<br />
Broj šumskih požara<br />
Naša zvanična statistika registruje šumske požare tek od 1955. godine. Stoga<br />
se sigurniji podaci za ćelu zemlju mogu dati samo za period od osam godina.<br />
Svakako da nedostatak podataka o požarima čini minus za objektivnu ocjenu<br />
ukupnog gubitka koji je pretrpelo šumarstvo i nacionalna privreda u posleratnom<br />
periodu. Međutim, za oćenu sadašnjeg stanja, ugroženosti pojava požara<br />
iz godine u godinu, a u vezi sa tim i ekonomskog značenja šteta od požara, daje<br />
sigurnu podlogu i ovaj poslednji period od osam godina.<br />
Uspoređujući broj požara po godinama vidi se da on iz godine u godinu<br />
znatno varira. To je u prvom redu zavisilo od vremenskih prilika (kiše i sušne<br />
godine). Međutim, ukupne požarne površine i visine šteta pokazuju tendenciju<br />
stalnog porasta. To je zabrinjavajuća činjenica prema kojoj nesmemo ostati indiferentni.<br />
Karakteristični su naročito sledeći pokazatelji:<br />
—' od ukupne površine šuma u posmatranom periodu 50% otpada na SR<br />
Hrvatsku, 17% na SR Bosnu i Hercegovinu, 11% na Sloveniju, 10% na Srbiju<br />
i po 6% na Makedoniju i Crnu Goru;<br />
—• na 10.000 ha šume u istom periodu bilo je u SR Hrvatskoj i Sloveniji 14<br />
požara, a u drugim republikama 5—6 požara.<br />
Veća otvorenost šuma tj. veći broj i dužina javnih šumskih puteva kroz<br />
šume Slovenije i Hrvatske, i jače razvijeni turizam u ove dve republike, ukazuje<br />
269
— naročito detaljnijim analizama (po srezovima) — da između komunikativnosti<br />
šuma i njihove turističke frekvencije i pojave požara postoji nesumnjiva uzročna<br />
povezanost.<br />
Tabela 1.<br />
ŠUMSKI POŽARI PO BROJU, OPOŽARBNOJ POVRŠINI, VISINI<br />
I UZROCIMA ZA ĆELU JUGOSLAVIJU OD 1955—1962.<br />
ŠTETE<br />
as<br />
a<br />
•3<br />
5<br />
Ü<br />
1955.<br />
1956.<br />
1957.<br />
1958.<br />
1959.<br />
1960.<br />
1961.<br />
1962.<br />
Ukup.:<br />
K<br />
U<br />
0 >N<br />
i °<br />
377<br />
768<br />
1.295<br />
780<br />
1.154<br />
461<br />
1.650<br />
1.128<br />
7.613<br />
Površina<br />
šuma zahvaćena<br />
požarom<br />
ha<br />
1.741<br />
3.140<br />
4.691<br />
2.813<br />
2.841<br />
4.870<br />
14.146<br />
8.367<br />
42.609<br />
a --<br />
c > 2<br />
8.816<br />
17.962<br />
39.962<br />
23.243<br />
7.756<br />
16 036<br />
38.573<br />
61.641<br />
213.989<br />
as<br />
OJ cfl "C<br />
•« DJ O<br />
n •*-> ©<br />
36.976<br />
77.445<br />
198.598<br />
150.430<br />
45.880<br />
129.259<br />
310.824<br />
336.974<br />
1,286.386<br />
Troškovi<br />
suzbijanja<br />
požara u<br />
000 din.<br />
Covek<br />
4.098<br />
24.678<br />
29 809 651<br />
19.214 290<br />
42.878 737<br />
43.264 152<br />
nema podataka<br />
nema podataka<br />
163.941 1.830<br />
l0 /o 49,6<br />
U z r o c i p o ž a r a<br />
1 |o<br />
Veličinu šteta od požara<br />
Prema podacima koje daje statistika veličina neposredne štete od registrovanih<br />
požara u periodu od 1955. do 1962. iznosila je (bez troškova gašenja požara)<br />
:<br />
U Jugoslaviji<br />
Din. 1,286.386.000 100<br />
Od toga:<br />
SR Srbija<br />
SR Hrvatska<br />
SR Slovenija<br />
SR B i H<br />
SR Makedonija<br />
SR Crna Gora<br />
149,644.000<br />
471,792.000<br />
160,570.000<br />
271,955.000<br />
95,111.000<br />
137,321.000<br />
12<br />
37<br />
12<br />
21<br />
7<br />
11<br />
Treba napomenuti da procena štete koju registruje zvanična statistika, usled<br />
načina na koji se ona obračunava, ne obuhvata sve stvarne gubitke nanete<br />
šumama, odnosno nacionalnoj privredi. Tome je uzrok pored ostalog, i neujednačeni<br />
kriterij obračunavanja ponovnog pošumljavanja opožarene površine i troškovi<br />
gašenja požara su stvarna direktna šteta od požara, ali to nije sve. Ponovno<br />
dovođenje šume u stanje pre požara, smanjena plodnost zemljišta za određeni<br />
period, ili njeno totalno uništenje od erozije posle požara, gubitak industrije<br />
koja je drvo kao sirovinu trebalo da preradi i slično, predstavlja nesumnjivi<br />
ekonomski gubitak zajednice koji u navedenim, evidentiranim štetama<br />
nije obuhvaćen.<br />
Ako bi se želelo bar približno proceniti stvarnu štetu i gubitke nacionalne<br />
privrede na bazi ne samo izgorelog drveta već i izgubljenog prirasta i troškova<br />
za dovođenje šuma i šumskog zemljišta u prvobitno stanje, onda bi štete od požara<br />
predstavljale nacionalni gubitak od izgorelih ili požarom oštećenih šuma<br />
na površini od:<br />
Registrovano 1955—1962<br />
42.609 ha<br />
Ocena 1945—1954 cea<br />
108.000 ha*<br />
Ukupno cea<br />
150.000 ha<br />
Obračunato po jednoj približno srednjoj oceni na bazi ukupno pričinjene<br />
štete po 1 ha od Din. 500.000 iznosila bi ukupna šteta u posleratnom periodu<br />
(1945—1962) od cea 75.000 miliona dinara.<br />
Ovo je svakako jedna sasvim aproksimativna ocena ukupne štete, ali ona<br />
sigurno odgovara više stvarnosti nego veoma nisko iskazane direktne štete, kako<br />
ih registruje statistika ili DOZ. (Kao baza za ovu ocenu uzet je 1 ha uspelog<br />
pošumljavanja koji iznosi 250.000 din. i 250i.0O0 din. šteta na drvetu, troškovi<br />
gašenja i ostale štete).<br />
* Na Savetovanju je konstatovano da je u periodu 1945 48 samo u NR B i H<br />
izgorjelo oko 50.000 ha a u NR Crnoj Gori oko 20.000 ha.<br />
271
Uzorci šumskih<br />
požara<br />
Prema podacima statistike za period od 1957—1961. godine, šumski požari<br />
prema uzročnicima razvrstani su na sledeći način:<br />
Covek<br />
Željeznica<br />
Grom<br />
Nepoznato<br />
49,6%<br />
15,7%<br />
0,8%<br />
33,9%<br />
Iz ovih podataka jasno se vidi da je čovjek — hotimično ili slučajno, glavni<br />
uznočnik nastajanja šumskih požara. U stvari i za onih 33,9% ^nepoznatih<br />
uzroka« sa sigurnošću se može tvrditi da su, uz sasvim neznatne izuzetke, uzrokovani<br />
od čovjeka (samo istražni postupci nisu mogli identifikovati fizička<br />
lica-počinitelj a).<br />
Po broju uzročnika na drugo mesto, dolaze željeznice sa lokomotivama na<br />
parni pogon, pa i tu je čovek glavni uzročnik, jer nisu poduzete potrebne mere<br />
opreznosti.<br />
Nažalost statistička evidencija nije detaljnije registrovala uzročnike s obzirom<br />
na pobude (namere ili nenamere), preduzete mere preventive, slabu odbranbenu<br />
opremljenost, novije pojava požara u vezi sa razvojem turizma i slično.<br />
Iz postojećih statističkih i drugih podataka, uzročnici požara mogu se svrstati<br />
u sledeće glavne grupe (zavisno od udela u uzrokovanju):<br />
— poljoprivrednici i stočari (čobani) — namernim ili slučajnim uništavanjem<br />
šume požarom radi proširenja površine za obradu i ispašu, odnosno čobani,<br />
još i loženjem vatre prilikom čuvanja stoke u šumi ili njenoj neposrednoj<br />
blizini;<br />
—. šumski radnici — nepažljivim manipulisanjem —• loženjem vatre na<br />
radilištima;<br />
— deca —• nepažljivim igranjem i loženjem vatre u šumi;<br />
—• željeznice — neprimenjivanjem preventivnih mera (zaštitnici na lokomotivama<br />
koje se lože ugljem i drvetom);<br />
— turisti, izletnici i automobilisti — prilikom boravka ili prolaza kroz<br />
šume, nepažnjom pri loženju vatre ili bacanjem cigareta i šibica;<br />
—. armija —• pri izvođenju vojnih vežbi;<br />
—• grom i druge elementarne nepogode koje su van kontrole čoveka, i<br />
— neprijateljski elementi (naročito u posleratnom periodu)<br />
6. Mogućnost sprečavanja i ograničavanja šumskih požara<br />
Pitanje sprečavanja i ograničavanja požara često se postavlja; ono se postavlja<br />
kao glavno i na ovom savetovanju. Sa ovim problemom bave se sve<br />
šumarske i vatrogasne službe u svetu. I kod nas su u tom pravcu uloženi znatni<br />
napori i sredstva i doneti određeni zakonski propisi. Mora se, međutim, konstatovati<br />
da su poduzete mere još uvek nedovoljne, da nisu efikasno brze niti<br />
organizacijski čvrsto i sihronizovano preduzimane. Isto tako finansiranje službe<br />
zaštite šuma od požara nije uvek u potpunosti obezbeđeno. Požar je stihija koja<br />
272
se u šumi brzo razvija, jer je drvo lako zapaljiv materijal pa su brzina i efikasnost<br />
sprečavanja veoma važne ako se žele sprečiti katastrofe, odnosno štete<br />
svesti na minimum.<br />
Naša stečena iskustva u pojedinim šumskim rejonima, odnosno gazdinstvima<br />
(Kopar, Deliblatski pesak, Dubrovnik, Podgrab i si.) i saradnja šumarske<br />
sa javnim vatrogasnim službama, Armijom, Vazduhoplovnim savezom i Narodnom<br />
tehnikom, nisu mala i treba ih svakako istaći. U borbi protiv šumskih<br />
požara, naročito onih velikih, odsudnu ulogu igrala je Armija, svojom efikasnom<br />
organizacijom i disciplinom, te joj i ovom prilikom treba odati dužno<br />
priznanje. Znatnu pomoć i ne malu ulogu u sličnim slučajevima imale su i<br />
vatrogasne i druge navedene organizacije.<br />
Kad se značaj šuma sagledava samo iz tri aspekta: u proizvodnji drveta,<br />
privrednom turizmu i opštoj zaštitnoj ulozi, problemu njihove efikasnije zaštite<br />
od najjače stihije, tj. šumskih požara, mora biti posvećena najveća pažnja. Pri<br />
tom, obezbeđenje financijskih sredstava i postavljanje adekvatne organizacije<br />
moraju da stoje u prvom planu svih napora struke, društveno-političkih faktora<br />
i organizacija.<br />
Naša dosadašnja iskustva i iskustva razvijenih zemalja opominju da je<br />
krajnje vreme da i mi službu zaštite šuma od požara organizujemo efikasnije,<br />
odnosno da je organizacijski, po opremi i finansijski postavimo u sklopu opšte<br />
službe zaštite šuma u šumskim gazdinstvima i čvrsto, operativno povežemo sa<br />
opštom protivpožarnom službom u komuni ili širem teritorijalnom području.<br />
To je jedini put da šumske požare predupredimo i da ih svedemo na najmanju<br />
meru, a ako se pojave da ih efikasno i blagovremeno otkrijemo i ograničimo.<br />
7. Osiguranje šuma od požara<br />
Osiguranje šume društvenog sektora od požara nije obavezno. Često je<br />
i odnos šumskih gazdinstva kao i vlasnika šuma prema Zavodu za osiguranje<br />
nepoverljiv. Gazdinstva izbegavaju da osiguraju sve svoje šume radi velike<br />
stope osiguranja koje ne mogu plaćati. Posledica toga je velik rizik DOZ-a da<br />
osigura samo one šume i delove šuma koje obično šumska gazdinstva žele da<br />
osiguraju, jer su to uglavnom samo one šume koje su izložene velikoj opasnosti<br />
od požara,<br />
Vei-ujemo da su sazreli uslovi da se raspravi o opštem osiguranju svih šuma<br />
od požara i da bi bilo moguće naći prihvatljive i objektivne uslove i kompromisne<br />
stope osiguranja, uključiti takođe i zavođenje obaveznih mera požarnozaštitnog<br />
minimuma: u gazdovanju, preventivi, organiziciji službe zaštite, neophodnoj<br />
opremi, koja bi se mogla finansirati kroz osiguranje i t. si.<br />
8. Predloži<br />
U cilju sačuvanja šuma, od požara, radi značaja koji one imaju za šumsku<br />
privredu, industriju za preradu drveta, privredni turizam i lovstvo, kao i zbog<br />
velikog značaja opšte zaštitne uloge šuma za život zajednice, potrebno bi bilo:<br />
1. Zakonskim propisima još preciznije odrediti (privredno-tehničkim normativima)<br />
obaveznost u prvom redu izrade plana zaštite šuma od požara, za<br />
svako privredno područje u cilju efikasnog delovanja protivpožarne odbrane<br />
šuma, u okvirima javne protivpožarne službe i kompleksne zaštite šuma.<br />
273
2. Iz amortizacije za regeneraciju šuma obavezno odvojiti određena sredstva<br />
(za protivpožarni minimum) za izvršenje potrebnih preventivnih mera r<br />
funkcionisanja protivpožarne zaštite i nabavku opreme. Paralelno sa ovim potrebno<br />
je organizovati i stručno obrazovanje kadrova za zaštitu šuma od požara<br />
i obezbediti za sve poslove potrebna redovna sredstva.<br />
3. Turističke organizacije i turistički objekti bez obzira kome su dati na:<br />
korišćenje obavezno bi morali imati plan zaštite objekata od požara (kampova,,<br />
izletišta i si.), sa potrebnom opremom. Za postojeće turističke objekte trebalo»<br />
bi zatražiti reviziju i obezbeđenja u ovom pravcu. Iz turističkih taksa bilo bi<br />
potrebno da se obavezno odvoji i određeni postotak u fond za zaštitu objekata<br />
i šuma u neposrednoj blizini turističkih objekata od požara. Ovo isto važi i za<br />
lovačke i ribolovačke organizacije i objekte u šumi.<br />
4. Vlasnici automobila i drugih motornih vozila trebalo bi da, u cilju osiguranja<br />
rada protivpožarne službe uz puteve i parking prostore, uplaćuju određeni<br />
doprinos kroz kupovinu benzina.<br />
5. Organizacija zaštite šuma od požara u šumsko privrednim organizacijama,<br />
kao deo opšte službe zaštite šuma, trebalo bi da bude operativni i sastavni<br />
deo jedinstvene protivpožarne službe određenog šumsko privrednog, odnosnopolitičko<br />
teritorijalnog područja (komune) u kojoj u slučaju šumskog požara<br />
i požara uopšte jedinstveno i sinhronizovano deluju:<br />
— vatrogasna služba kao nosilac opšte protivpožarne službe komune (reona)*;<br />
— služba zaštite šuma od požara u šum. privrednoj organizaciji;<br />
— organi vlasti u komuni;<br />
— društvene organizacije i<br />
— armija,<br />
podrazumijevajući u svakom slučaju integracijsko i jedinstveno delovanje ljudstva<br />
i opreme.<br />
6. Saradnja sa Armijom treba i dalje da bude veoma tesna i sinhroniziranai<br />
ne samo u slučaju potrebe gašenja požara, već i prilikom preventivne obukeljudstva.<br />
7. Osiguranje šuma od požara, kao opšta i obavezna za svakog ko gazduje*<br />
ili se koristi saunama bila bi veoma korisna i unela bi više stabilnosti i sigurnosti<br />
u organizovanju službe i njenom finansiranju uopšte, a kroz stope osiguranja<br />
u mnogome bi se regulisalo plaćanje anuiteta za nabavku potrebne*<br />
opreme i sprovođenje najvažnijih preventivnih mera.<br />
8. Pošto je uzročnik požara u najvećem broju slučajeva čovek, to meramar<br />
vaspitanja, propagande i stalnim skretanjem pažnje na ovu opasnost treba:<br />
ovom problemu posvetiti posebnu i permanentnu pažnju kroz:<br />
— škole, predavanja, film, radio, televizija, prigodne i funkcionalno pogođene<br />
table i upozorenja uz puteve, kampove i druga boravišta u blizini šume,,<br />
u samoj šumi, zatim etikete na šibicama i cigaretama, prigodne poštanske marke*<br />
i sva druga sredstva savremene propagande. Sve ovo treba staviti u službu<br />
stalnog i upornog upozoravanja javnosti od opasnosti pojave šumskih požara<br />
i obaveštavanja o najnužnijim merama preventivne represivne zaštite od vatrene<br />
stihije.<br />
274
Na osnovu podnetih referata, koreferata, diskusije i predloga na Savetovanju<br />
su doneti sledeći:<br />
ZAKLJUČCI<br />
I<br />
Savetovanje ističe da zaštita šuma od požara predstavlja krupan društveni<br />
problem od čijeg pravilnog i blagovremenog rešavanja zavisi očuvanje šuma.<br />
Savetovanje ističe da su sve češće pojave požara u šumama i štete koje<br />
požari nanose posledica razvitka dodira čoveka sa šumom, kako zbog snažnijeg<br />
razvitka šumske privrede i saobraćaja, tako i zbog šireg korišćenja šuma za<br />
rekreaciju i druge potrebe.<br />
U vezi s tim Savetovanje konstatuje da je neophodno preduzeti hitne mere<br />
za usklađivanje materijalne, pravne, organizacione i kadrovske osnove zaštite<br />
šuma od požara sa društveno-ekonomskim razvojem naše zajednice.<br />
II<br />
Savetovanje ukazuje na potrebu da se pravni i tehnički propisi, koji regulišu<br />
materiju protivpožarne zaštite u šumama, usklade sa savremenim zahtevima<br />
zaštite šuma od požara. S tim u vezi preporučuje:<br />
—• da se u smislu člana 35. Osnovnog zakona o šumama donesu republički<br />
propisi koji će šire i preciznije regulisati režim preventivnih i represivnih mera<br />
protiv požara u šumama;<br />
— da opštinske skupštine, u smislu člana 36. Osnovnog zakona o šumama,<br />
donesu za svoja područja propise o posebnim merama za sprečavanje požara<br />
u šumama, a naročito park-šumama, nacionalnim parkovima, šumskim rezervatima,<br />
turističkim mestima, banjskim i klimatskim lečilištima, izletištima, mestima<br />
za kampovanje i dr. Zatim, da regulišu pitanje loženja vatre u šumama<br />
i da sprovode druge mere zaštite šuma od požara;<br />
— da privredne organizacije i ustanove koje upravljaju šumama izrade<br />
posebne pravilnike kojima će se detaljno regulisati mere zaštite od požara;<br />
— da se na osnovu pravnih propisa donesu odgovarajući tehnički i drugi<br />
propisi koji će obezbediti obavezan minimum sigurnosnih mera i sredstava<br />
zaštite;<br />
—' da se putem zakonskih i drugih propisa pooštre kaznene sankcije prema<br />
prekršiocima preventivnih mera protiv požara u šumama i da se pooštri lična<br />
i kolektivna odgovornost lica i organa kojima je poveren zadatak zaštite šumia<br />
od požara;<br />
— da nadležni organi preduzmu mere daljem jačanju inspekcijske službe<br />
i da ovoj službi daju potrebna ovlašćenja;<br />
— da se u smislu odredbe člana 37. Osnovnog zakona o šumama donesu<br />
savezni propisi o obaveznoj upotrebi zaštitnih naprava i uređaja na parnim '<br />
lokomotivama i drugim vozilima kada prolaze kroz šumska područja i da se<br />
još u većoj men regulišu obaveze železnica prema režimu preventivnih mera<br />
protiv požara u šumama;<br />
— da se na osnovu propisa iz člana 11. Osnovnog zakona o zaštitu od požara,<br />
na podnučjima degradiranog krša donesu propisi o zabrani loženja vatre<br />
na otvorenom prostoru a naročito za vreme sušnog perioda;<br />
275
—' da se donesu odgovarajući propisi kojima će biti regulisan način procene<br />
šteta koje prouzrokuju šumski požari.<br />
III<br />
Savetovanje preporučuje da šumske privredne organizacije i drugi organi<br />
koji upravljaju šumama izrade plan protivpožarne zaštite, kao sastavni deo<br />
privrednih osnova šuma, a koji treba da obuhvati sledeće:<br />
— određivanje veličine opasnosti od požara datog područja;<br />
— označavanje i redukciju gorivog materijala;<br />
— izradu operativnih planova za borbu protiv požara;<br />
— izgradnju protivpožarnih prepreka;<br />
—. nabavku i raspored opreme;<br />
— izbor i osposobljavanje radne snage za sprovođenje preventivnih i represivnih<br />
mera:<br />
— organizaciju osma tračke službe;<br />
—• organizaciju veze za dojavu požara;<br />
—• organizaciju transporta ljudstva, opreme i hrane;<br />
—• organizaciju sanitetske službe.<br />
IV<br />
U okviru preventivnih mera protiv požara, Savetovanje preporučuje obavezno<br />
i stalno upozoravanje zaposlenog osoblja i drugih posetilaca šuma na<br />
opasnost izbijanja šumskih požara, i postavljanje stalnih i povremenih znakova,<br />
kao što su table i druge sredstva i to na radilištima, putevima kroz šumu, mestima<br />
koja su određena za kampove i parkiranje vozila, kao i na ostalim mestima<br />
gde> postoji opasnost od izbijanja požara.<br />
V<br />
S obzirom na značaj koji ima savremena propaganda, Savetovanje ukazuje<br />
na potrebu da se u znatno većoj meri nego do sada koriste sredstva masovne<br />
propagande, kao što su: štampa, radio, televizija, film i drugi oblici propagande<br />
u cilju razvijanja većeg razumevanja naših građana za zaštitu šuma od<br />
požara, a posebno kod školske dece i omladine.<br />
VI<br />
Savetovanje podvlači izuzetnu važnost vaspitne i propagandne uloge<br />
društvenih i prosvetnih organizacija i ustanova u zaštiti šuma od požara.<br />
U vezi s tim Savetovanje preporučuje svim društvenim organizacijama<br />
čija je delatnost vezana za šumu, da putem svoje redovne aktivnosti kao<br />
i putem statutarnih odredaba usmere rad svoga članstva i na zaštiti šuma od<br />
požara.<br />
VII<br />
Savetovanje ukazuje na potrebu da sva lica zaposlena u šumarstvu i u<br />
turističkim i drugim objektima koji su vezani za šumu, treba da raspolažu<br />
potrebnim znanjima iz oblasti zaštite šuma od požara.<br />
Savetovanje takođe ukazuje na potrebu da se u svim stručnim šumarskim<br />
školama i fakultetima, kao i u vatrogasnim školama i na kursevima, upotpuni<br />
gradivo iz oblasti zaštite šuma od požara i da se putem redovnih seminara<br />
upotpunjava znanje iz ove oblasti.<br />
276
VIII<br />
Savetovanje konstatuje da uspešno sprovodenje požarnopreventivnih mera<br />
i gašenje požara u šumama u mnogome zavisi od čvrste saradnje svih faktora<br />
koji rade u oblasti protivpožarne zaštite, kao i od stalne saradnje susednih<br />
šumsko-privrednih organizacija, opština, srezova i republika.<br />
IX<br />
Savetovanje preporučuje privrednim organizacijama u šumarstvu da prilikom<br />
požara u većoj mjeri koriste mehanizaciju koja se nalazi u redovnoj<br />
proizvodnji. Savetovanje takođe preporučuje društvenim i drugim organizacijama<br />
koje raspolažu sredstvima veze i drugim odgovarajućim tehničkim sredstvima<br />
da ih koriste u zaštiti šuma od požara.<br />
X<br />
Imajući u vidu da materijalna osnova predstavlja neophodan uslov za<br />
jačanje efikasnosti službe od požara, Savetovanje preporučuje radničkim savetima,<br />
opštinskim skupštinama i drugim zainteresiranim organizacijama i organima<br />
da razmotre pitanje obezbeđenja redovnih namenskih sredstava za<br />
finansiranje zaštite šuma od požara u oblasti preventive i represive.<br />
XI<br />
Savetovanje ukazuje na potrebu čvršće saradnje domaće industrije sa organizacijama<br />
i organima koji upravljaju šumama u cilju poboljšanja asortimana<br />
i kvaliteta proizvodnje sredstava, sprava i opreme za zaštitu šuma od<br />
požara, a naročito uređaja koji služe za otkrivanje i dojavu požara.<br />
XII<br />
Jedan od bitnih uslova za unapređenje zaštite šuma od požara jeste i razvijanje<br />
naučnoistraždvačkog rada u oblasti požarne preventive i represive, kao<br />
i na području proizvodnje pojedinih sredstava, sprava i oprema za zaštitu<br />
šuma od požara, a takođe i u pogledu upotrebe ovih sredstava. U vezi s tim<br />
Savetovanje ukazuje na potrebu da se odgovarajuće naučnoistraživačke ustanove<br />
orijentišu i na ove probleme.<br />
XIII<br />
Ocenjujući kao veoma korisnu inicijativu širokog broja organizacija, organa<br />
i ustanova na organizovanju Prvog jugoslavenskog savetovanja o zaštiti šuma<br />
od požara, i imajući u vidu potrebu stalne aktivnosti na ovom polju, kao<br />
i potrebu doslednog sprovođenja zaključaka ovog Savetovanja, Savetovanje<br />
preporučuje da se od zainteresiranih organizacija, ustanova i organa formiraju<br />
u okviru opština, srezova, republika i federacija, koordinaciona tela koja bi<br />
radila na sprovođenju ovih zaključaka i drugih zadataka iz oblasti zaštite<br />
šuma od požara.<br />
277
STABILIZACIJA TERENA PRIMJENOM KONTURNIH ROVOVA<br />
I GRADONA<br />
ING. HALID JSARAJLIC<br />
UVOD<br />
Između željezničkih stanica Malovana i Zrmanje (pruga Gračac—Knin),<br />
dolazilo je zadnjih godina do Vrlo jake erozije šumskog zemljišta sa pribrežnih<br />
padina. Ova erozija je svojim nanosima na prugu direktno ugrožavala sigurnost<br />
željezničkog saobraćaja i stvarala velike troškove željezničkoj upravi. Prema<br />
položajnom nacrtu u slici broj 1 od ovih nanosa su se ispod željezničke pruge,<br />
u dolini Brezove formirali u vrtačama veliki taloži, koji su svojom crveno -<br />
smeđom bojom godinama svraćali pažnju i domaćeg i putujućeg svijeta.<br />
Ovo područje koje je šumsko-krškog karaktera, a leži nedaleko granice Like<br />
i Dalmacije ima svoje posebne kako klimatske, tako i ostale prilike. Ovdje<br />
vladaju vrlo jake bure, a veliki sniježni nanosi svake godine prekidaju saobraćaj.<br />
Temperature u zimskim danima spadaju među najniže u zemlji, a sušni<br />
periodi često traju 2>—3 mjeseca, kao i u drugim krškim krajevima. Proces<br />
degradacije tla i povlačenje vegetacije sa starog datuma, a ubrzano ogolijevanje<br />
je pomognuto gradnjom željezničke pruge iz godine 1924. i 1925., zatim ratnim<br />
prilikama, kao i općom nestašicom ogrevnog i građevnog drva. I na ovakvom<br />
terenu, koji je intenzivno počeo ogolijevati, ne samo da su vršene daljnje sječe<br />
nego su vađeni i panjevi, radi čega je dolazilo do otvorenih rana i još jačih<br />
erozijskih procesa.<br />
Za vrijeme jakih bura i snjegova ova pruga je izložena izvjesnim smetnjama<br />
i prekidima, ali ne toliko i direktnoj opasnosti po saobraćaj. Ova opasnost<br />
dolazi više od bujica i erozije naročito u ljetnim i jesenskim mjesecima,<br />
kad kratkotrajni pljuskovi znaju nanijeti velike količine zemlje i kamena na<br />
prugu. Ove pojave su u to vrijeme tim štetnije što se zbivaju u turističkoj<br />
sezoni kad željeznički saobraćaj ima međunarodni karakter.<br />
I u drugim godišnjim dobima dolazi do nanosa i zamuljivanja pruge, pa<br />
je potrebno vršiti obimne i skupe radove za njihovo otklanjanje. Pruga naime<br />
za vrijeme mrazova ne smije biti zamuljena, jer inače nanos u pruzi bubri<br />
i diže nejednoliko kolosijek, što može dovesti do iskliznuća ili izvrtanja vlakova.<br />
Iz gore nabrojenih razloga bilo je nužno pristupiti saniranju ovog terena,<br />
te smo se odlučili na primjenu konturnih rovova i gradona, što je dalo već<br />
prve godine vrlo povoljne rezultate.<br />
Ovo područje proglašeno je erozdjskim početkom 1961. godine, a radovi<br />
su počeli godinu i po ranije, radi nužne zaštite saobraćaja. Slivna njegova površina<br />
iznosi oko 90 hektara, a obrađivana je samo donja polovina.<br />
278
Žarište bujićnih tokova i nanosa nalazilo se oko km 1800 (vidi sliku),<br />
pa su ondje izvedeni i prvi radovi. Kako je teren na ovom mjestu bio duboko<br />
izjaružan upotrebljen je sistem konturnih rovova standardnog i superstandardnog<br />
stepena. Budući da se nije radilo od tjemena padine, odnosno vododjelnice,<br />
nego negdje ispod njene sredine, izvedena su na vrhu ovog sistema dva superstandardna<br />
rova sa jednim odvodnim kanalom. Ovaj je rad dao povoljne rezultate<br />
odmah, odnosno prije zatravljivanja i pošumljavanja, tako da na tom<br />
mjestu poslije izrade rovova nije bilo nanosa.<br />
Na ostalim dijelovima ove padine, koja je bila manje erozijom nagrizena,<br />
primijenjen je sistem gradona, koji je mnogo ekonomičniji a daje također dobre<br />
rezultate.<br />
Dosad je ovim radovima obuhvaćeno nešto manje od trećine ovog područja<br />
1 prema iskustvu od zadnje tri godine ima uslova da će sanacija potpuno uspjeti.<br />
Hy1iVt.0»*<br />
i<br />
fttn<br />
rm a_ n/a.<br />
' t— ze 'J-pruqa.<br />
' ceito-<br />
E22j j" A «Ioni<br />
^vOpq<br />
&<br />
l
Radi toga smatramo da je za stabilizaciju naših degradiranih šumsko-krških<br />
terena navedem sistem vrlo prikladan i za preporuku, ukoliko se radi o terenu<br />
koji treba da služi izvjesnoj zaštiti, jer je inače preskup.<br />
Slika 2 — Jaruge i izvori nanosa u km 180,0 — 180,3 na pruzi Malovan — Zrmanja<br />
STANIŠTE<br />
I KLIMA<br />
Od željezničke stanice Malovan prema Zrmanji na udaljenosti od 2,5 km<br />
počinje spomenuto erozijsko područje. Od važnijih reljefnih i klimatskih faktora<br />
navest ćemo slijedeće: Nadmorska visina terena iznosi oko 750 m, ekspozicija<br />
je istočna i južna, nagib padine na mjestu konturnih rovova iznosi 45%,<br />
a na mjestu gradona je nešto manji, pad na pruzi od Malovana prema Zrmanji<br />
iznosi 18%, srednja temperatura ljeti iznosi 26°C, a zimi —17°C, srednja količina<br />
godišnjih oborina iznosi 1600 mm.<br />
Pored svega na ovom terenu ima i takvih kolebanja, da u kasnu jesen pa<br />
i zimi zna biti dosta toplih i kišnih dana. Inače je karakteristika ovog područja<br />
da gotovo kroz cijelu godinu ima vjetrova, od kojih je od značaja samo bura.<br />
Ova bura se ovdje dijeli na ličku ili velebitsku i bosansku ili dinarsku. Ova<br />
posljednja dostiže do 130 km/h i vrlo je česta.<br />
Tla su srednje duboka, vapnenasta i jako skeletna. Prema kemijskoj analizi<br />
u ovim tlima ima dovoljno fiziološki aktivnog kalcija, zatim dosta dušika<br />
i humusa, a jako malo ili nikako kalija i fosfora. Humus ima slabo kiseo do<br />
kiseo karakter.<br />
280
Prema mehaničkoj analizi ispitivanih uzoraka imamo uvid u fizičke osobine<br />
tla. Ove osobine ovise o krupnoći zrna njegovih sastojaka i njihovog odnosa po<br />
količinama:<br />
I uzorak —< laka glina crveno smeđe boje<br />
a) 2 mm — 0,2 mm 21,83%<br />
b) 0,2 mm — 0,02 mm 29,57%<br />
c) 0,02 mm — 0.002 mm 14,60%<br />
d) < 0,002 mm 34,00 !|<br />
100.00%<br />
II uzorak —• pjeskovito glinovita ilovača tamno ci'vene boje<br />
a) 2 mm — 0,2 mm 1,32%<br />
b) 0.2 mm — 0,02 mm 9.24%<br />
c) 0,02 mm — 0,002 mm 67,68%<br />
d) < 0,002 mm 21,76%<br />
><br />
5<br />
N<br />
100<br />
GLINA<br />
J- - -<br />
i : i .<br />
k<br />
10% ,«... t -<br />
fini<br />
i 5<br />
.....<br />
-1- 4-<br />
:<br />
PSA«<br />
sr ednjr<br />
i ><br />
-—t-^"i<br />
\<br />
1<br />
-U<br />
\/<br />
1 VA<br />
/<br />
\V"<br />
l<br />
\<br />
grubi<br />
r<br />
r/<br />
k<br />
V<br />
3 5<br />
šinastih frakcija, a oko 20% u ostalim frakcijama. Upoređujući mehaničku<br />
analizu našeg II uzorka tla sa granulometrijskim dijagramima u slici broj 3<br />
naći ćemo da su pokretljivi i nestabilni materijali u oba slučaja isti. Prema<br />
ovome na osnovu mehaničkih analiza može se ocijeniti što se može očekivati<br />
od nekog tla ako dođe u prilike erozije i slično.<br />
Šuma je na ovom području u degradaciji, a travni elementi nisu toliko<br />
dinamični da sami zaštite tlo od erozije. Od prizemnog karakterističnog rašća<br />
dolazi Satureia subspicata, Carex humilis, Calluna vulgaris, Fumana procumbens,<br />
Globularia bellidifolia, kao i neke vrste iz rodova Edraeanthus, Centaurea<br />
i Helianthemum. Od grmlja i drveća dolazi kitnjak, cer, crni jasen, crni grab,<br />
mukinja, lijeska, glog, divlja ruža, rašeljka, crni trn i drijen. S obzirom na<br />
geografski položaj i ekspoziciju na ovom se terenu mogu vidjeti i neki termofilni<br />
elementi kao Acer monspessulanum, Inula Candida, gdjegdje Salvia, pa<br />
i medunac.<br />
TEHNIKA IZRADE KONTURNIH ROVOVA I GRADONA<br />
Kako smo već naveli za rješenje našeg slučaja odlučili smo se za konturne<br />
rovove i gradone. Konturne rovove smo izrađivali po sistemu Rejonske sekcije<br />
za zaštitu zemljišta i uređenje bujica u Vladičinom Hanu. Primjenu ovih rok<br />
5730 3<br />
Slika 4 — Standardni konturni rov<br />
nag<br />
•/•<br />
ib širina rova horizontalno<br />
u metrima<br />
odstojanje u m<br />
standardni konturni rov<br />
vertikalno<br />
odstojanje u m<br />
20<br />
30<br />
40<br />
45<br />
2,660 7,629<br />
3,360 7,620<br />
4,641 7,620<br />
5,730 9,144<br />
1,524<br />
2,286<br />
3,048<br />
4,115<br />
282
vova opisao je inženjer L u j i ć u članku »Konturni rovova i njihova primjena<br />
u Grdeličkoj klisuri« Šumarstvo broj 7—8 od 1955. godine.<br />
Ova sekcija se služila koncepcijom konturnih rovova koja je bila osnova<br />
radovima u SAD i Kreti. Radovi koji su ovim sistemom izvedeni u SAD od<br />
godine 1933. do 1937. su pokazali dobre rezultate, pa su bili povod da se ovaj<br />
sistem počeo primjenjivati i na drugim mjestima u svijetu.<br />
Princip je da se konturni rovovi kapaju od vododjelnice pa na niže i da<br />
u određenom odstojanju pokriju sve gole površine između šuma, stijena i vododerina.<br />
Na slici broj 4 prikazan je tip standardnog rova sa odgovarajućom tabelom,<br />
koji je rađen na bazi intenziteta od 50 mm na sat. Ovi radovi prema<br />
svojoj konstrukciji treba da prime oko 75% vode od maksimalnog pljuska, a<br />
ostatak se podužno odlijeva u stranu i ne smije da se prelijeva preko nasipa.<br />
U tu svrhu se ovi radovi rade u horizontali sa pregradama čija kruna iznosi<br />
21 cm, a za 9 cm su niži od nasipa rova. Ove pregrade koje se u praksi zovu<br />
ekvilizeri su u stvari mali poprečni nasipi u rovu, a rade se na odstojanju 6—12<br />
m i tako rovove dijele na odjeljke. Svaki rov mora sa obe svoje strane biti<br />
oslonjen na recipijente za vodu, a to su obično vododerine, uvale, čvrst kameni<br />
teren ili šuma.<br />
Podjela rovova na odjeljke ima svoje prednosti ne samo što se bolje raspoređuje<br />
i zadržava vlaga u rovovima, nego što je čitav sistem u ovom slučaju<br />
mnogo lakše i jednostavnije održavati. Naime kod provale nasipa rovova<br />
(što se češće događa dok se ne stekne iskustvo u njihovoj izradi) sistem je uz<br />
malu opravku očuvan, što inače nebi bio da rov nije podijeljen na odjeljke.<br />
Slika 5 — Izrada konturnih rovova<br />
283
Prema ovome kod ovih rovova je osnovno da se prepunjena voda ne izlijeva<br />
preko nasipa na niže, što bi dovelo do erodiranja nasipa, već da postrano struji<br />
iz odjeljka u odjeljak preko ekvilizera dok se konačno ne izlije u recipijent.<br />
osnoua<br />
JL.<br />
presjekM\<br />
D + 5h<br />
presjek BB<br />
Slika 6 — Projekcija jednog odjeljka standardnog kontumog rova<br />
Prema našem iskustvu do provaljivanja nasipnog dijela rova dolazi najčešće<br />
onda kad je nasip građen miješano od kamena i zemlje. Radi lakšeg<br />
navlažavanja dolazi u tom slučaju do smanjenja unutarnjeg trenja između<br />
kamena i zemlje, što dovodi do klizanja i provale nasipa. Radi ovog preporučujemo<br />
da se nasip gradi samo od zemlje.<br />
Konturnih rovova ima više tipova. Standardni tip je često orijentacija za<br />
dimenzioniranje ovih rovova prema potrebama i terenskim prilikama, pa je<br />
to i kod nas bio slučaj. U tu svrhu poslužili smo se gotovim obrascima spomenute<br />
Rajonske sekcije iz Vladičina Hana.<br />
Za maksimalnu količinu vode od pljuskova na našem terenu uzeli smo<br />
inntenzitet od 80 mm na sat, što smatramo da će biti dovoljna garancija, da<br />
do pljuskova jačeg intenziteta neće doći, dok se ovaj teren ne konsolidira.<br />
284
Formula kojom se po ovom sistemu dolazi do količine vode koje jedan<br />
odjeljak konturnog rova može da sadrži bez odlijevanja glasi:<br />
V = h [D (s + l,5h) + l,5h (s + 2h)]<br />
gdje je: h —• visina ekvilizera; D — odstojanje između ekvilizera u dnu rova<br />
is — širina rova u dnu (vidi sliku 6).<br />
Slivna površina iznad jednog odjeljka jednaka je produktu iz njegove<br />
gornje dužine i odstojanja između rovova:<br />
P = (D + 3h) L<br />
gdje je: P — slivna površina, a L — odstojanje između 2 rova.<br />
Standardni rov, kako smo naprijed naveli rađen je na bazi intenziteta<br />
oborina od 50 mm/h, a kako smo mi uzeli 60 mm/h to treba ili skraćivati<br />
odstojanje između rovova ili povećavati njegove dimenzije. Odlučili smo se na<br />
povećanje potrebne dubine rova, a odstojanje da ostane onako kako je u tabeli.<br />
4700 800 9Q0 2.đS0 1Ö0 20Ö loo koo SđO V<br />
Slika 7 — Grafikon kapaciteta jednog odjeljka od 6 metara konturnog rova<br />
u zavisnosti od visine ekvilizera (visina ekvilizera u metrima, zapremina odjeljka<br />
u litrima)<br />
285
Na osnovu prednje jednadžbe o količini vode u jednom odjeljku rova od<br />
6 metara, izradila je spomenuta sekcija grafikon (vidi sliku 7), iz koje se odmah<br />
vide kapaciteti odjeljaka u zavisnosti od visine ekvilizera, odnosno dubine rova.<br />
Za naš slučaj našli smo da nam visina ekvilizera od 0,41 m daje najbolje<br />
rezultate. U ovom slučaju slivna površina iznosi:<br />
P = (D + 3h) • L = (6 + 3 • 0,41) • 9,144 = 66 m 2<br />
a količina vode koja na tu površinu padne u toku jednog sata iznosi:<br />
Q = 66 m 2<br />
• 60 = 3960 litara.<br />
Iz grafikona se vidi da visini ekvilizera od 0,41 m odgovara kapacitet od<br />
2540 litara. Ako uzmemo da je dozvoljeno da otekne 25 !t) (> od cjelokupne vode<br />
koja je pala na sliv jednog odjeljka, onda će oteći 990 litara. Ostatak od 430<br />
litara tj. nešto malo preko 10 ! % treba da se upije u zemlju, što je realno s<br />
obzirom i na dugo zadržavanje vode u rovu i na skeletnu strukturu tla.<br />
Kako ekvilizer treba da bude od krune nasipa niži za 9 cm, dubina rova<br />
u našem slučaju iznosit će 50 cm, odnosno od tačke 0 (slika broj 4), iznosit će<br />
25 cm.<br />
Slika 8 — Tip građana sa kamenom potporom<br />
Spomenuli smo da smo našu padinu počeli osiguravati od njene polovine,<br />
a ne od vododjelnice. Da bi se suzbila voda sa gornjeg njenog dijela izradili<br />
smo na slobodnoj ocjeni dva spojena superstandardna rova sa odvodnim kanalom.<br />
Ovaj odvodni kanal izrađen je u prilično kamenitom tlu i vrši vrlo<br />
dobru odvodnju.<br />
Slobodu za ovakav rad našli smo u razlogu što je na'ša erozija počela sa<br />
prosjekom kod gradnje pruge i odonda napreduje prema vrhu padine negdje<br />
jače negdje slabije. Uslijed ovog postoje i prirodne prepreke, koje idu u prilog<br />
ovom načinu obrade. Napominjemo da se do danas ovo nije pokazalo pogrešnim.<br />
Sa gradonima je postupak jednostavniji i brži. Ovaj tip radova je u našim<br />
krajevima dosta u primjeni, u koliko se ne radi o običnom terasiranju. Prema<br />
286
literaturi i materijalima koje smo dobili od Rajonske sekcije za zaštitu zemljišta<br />
od erozije i bujica iz Niša, gradoni imaju specijalnu obradu tla sa njegovim<br />
premještanjem. Mi ovaj način nismo primijenili ne samo što je malo kompliciran,<br />
nego što se ovdje radi o krševitom terenu u kojem se zemlja do konačne<br />
obrade gradona sasvim izmiješa.<br />
Važno je da se gradom rade po izohipsama, da se vežu na krajevima za<br />
prikladne recipijente i da se zemlja u njima prorahli do dubine 40—50 cm.<br />
Podupiranje se gradona na strmim i krševitim terenima vrši kamenom (vidi<br />
sliku broj 8).<br />
I gradoni se po pravilu počinju raditi od vododjelnice pa na niže. Razmak<br />
između osovina susjednih gradona uzima se prema literaturi 3—5 m, a koliko<br />
smo primijetili u praksi 5—8 m. Njihova širina iznosi 0,7—1,0 m sa padom<br />
30% od vanjske ivice prema unutra. Prema našem iskustvu širina gradona<br />
koji se podupire kamenim suhozidom treba da iznosi 1 m, a rastojanje ne treba<br />
da bude manje od 5 m. Kod ovog načina nakon obilježavanja prvo treba izraditi<br />
kamenu potporu u koliko ima dovoljno kamena na licu mjesta. Ako kamena<br />
nema dovoljno, može se suhozid izraditi na kraju sa dopunom kamena od kopanja<br />
tla u gradonu.<br />
Naši prvi gradom rađeni su u jesen 1960. godine na rastojanju od 8 m i do<br />
danas s njima nije bilo loših iskustava.<br />
Troškovi izrade kontumih rovova i gradona su u svakom slučaju veći nego<br />
što su troškovi zemljanih radova za bilo koji način pošumljavanja. Prema našim<br />
mjerenjima jedan radnik može dnevno izraditi 2 do 2,5 m konturnog rova<br />
našeg tipa ili 5 m gradona u polukrševitom terenu. Ako uzmemo da je prak-<br />
Slika 9 — Izgled uređenog dijela padine — 1. pruga, 2. konturni rovovi, 3. gradom<br />
287
ticnq odstojanje među konturnim rovovima 10 m (u tabelama je 9,144), a<br />
između gradona 8 m, onda na 1 ha imamo 1000 m rova ili 1250 m gradona.<br />
Ako grubo uzmemo da je cijena koštanja jednog norma sata nekvalificiranog<br />
radnika u poljoprivredi ili šumarstvu oko 150 dinara, onda će cijena za jedan<br />
kompletno urađeni hektar konturnih rovova iznositi oko 550.000 dinara, a<br />
gradona oko 300.000 dinara. Ova cijena je radi toga što su ovi radovi izvođeni<br />
u krševitom i polukrševitom terenu. Međutim izrada konturnih rovova<br />
u Grdeličkoj klisuri u zemljanom terenu prije 1955. godine bez mehanizacije,<br />
prema spomenutom članku inženjera L u j i ć a iznosila je 401.000 dinara po<br />
hektaru, što je svakako malo čudno. U literaturi za američke prilike se spominje<br />
da izrada ovih rovova po jednom hektaru iznosi oko 100 dolara.<br />
TEHNIKA I REZULTATI ZATRAVLJIVANJA I POSUMLJAVANJA<br />
Na ovom terenu priprema tla treba da bude završena u ranu jesen, a<br />
sjetvu i sadnju treba obaviti u proljeće. Ovo je bolje ne samo radi golomrazice<br />
nego je i prijem bilja sigurniji u ranije obrađenom i odležanom zemljištu.<br />
Sjetva trava je donekle poseban problem. Naime na nekim terenim i u<br />
nekim prilikama bi trebalo sijati takve trave koje bi bile pošteđene od paše.<br />
Međutim u trgovini dolazi sjeme krmnih i parkovnih vrsta, pa se one ih teško<br />
primaju ih se odmah u početku uništavaju pašom. Mi smo u ovom slučaju<br />
od kupljenog materijala upotrijebili sjeme esparzete ili grahorke (Onobrychis<br />
viciaefolia) i talijanskog ljulja (Lolium multiflorum), a od sabranog trinu ili<br />
pljevu od kosidbe trava na domaćim livadama i otpadni materijal kod vijanja<br />
žita.<br />
Esparzeta je višegodišnja lepirnjača koja je za saniranje erodiranih,<br />
suhih i krških terena jako prikladna. Ima vretenast srčani korijen koji duboko<br />
i snažno prodire u zemlju i mnogo postranog sitnog korijenja. Dubina prodiranja<br />
korijena u prvoj godini kod nas je iznosila oko 30 cm, a u drugoj godini<br />
45—50 cm. Ima osobinu da polegne u krugu po tlu. a u drugoj godini se<br />
počinje sama zasijavati. Dok se dublje ne zakorijeni trpi od mraza, a za pašu<br />
je jako privlačna. Na našem terenu je od sjetve niklo 80%, a preživilo 50%<br />
zasijanog materijala. Za krmnu sjetvu preporučuje se uzimati 80 kg sjemena<br />
po ha, dok za naše prilike treba dva puta, a neki uzimaju i tri puta više.<br />
Talijanski ljulj je vrsta koja se redovno miješa sa djetelinama,<br />
ima jak i bujan busen, voli vapnena tla i u tim uslovima bi trebao da se i na<br />
našem terenu pokaže prikladnim i otpornim. Rezultati su s obzirom na prijem<br />
i s njim polovični kao i s esparzetom, pa se mora sijati dvostruka količina nego<br />
u krmnoj proizvodnji, tj. oko 100 kg sjemena po hektaru.<br />
Sjeme sa područnih livada je miješano s ostalim sjemenom radi veće<br />
međusobne veze,' što je prilično i uspjelo.<br />
Prva sadnja biljaka izvršena je kad i prva sjetva trava u proljeće 1960.<br />
godine. Sađeni su mješovito crni bor i crni jasen. Crni bor je brzo počeo<br />
napredovati i ako je do jeseni 1962. godine preživilo samo 50% posađenih<br />
sadnica. Te jeseni imao je vrlo zdrav izgled i prosječnu visinu od 35—40 cm.<br />
Godina 1962. bila je jedna od najnepovoljnijih za rast i život šumskih sadnica,<br />
a ipak je na ovom borovom materijalu prirast iznosio oko 10 om. Crni jasen<br />
se primio i preživio 100% ali još uvijek ne kreće kako se očekivalo i ne<br />
288
pokazuje živosti. Mjeren kad i borove sadnice imao je prosječno 30 cm visine,<br />
a prirast mu je iznosio oko 6 cm. Još ćemo napomenuti da je istovremeno<br />
izvršena sadnja crnim borom u klasične jamice-između gradona. U proljeće<br />
1962. godine bilo je zdravo oko 60% ovog materijala, a u jesen iste godine<br />
poslije one suše nije ostalo više od 15% sadnica.<br />
Mjesto gdje treba sadnice saditi na konturnim rovovima još nije jedinstveno<br />
određeno, pa se o tome još uvijek vode rasprave. Mi smo ove sadnice<br />
postavili prema vlastitoj ocjeni, kako je prikazano na slici 10. Kod gradona je<br />
ovo pitanje riješeno tako, da vanjski red sadnica treba da je od ivice gradona<br />
odmaknut oko 30 cm prema unutra. Redovi su obično na rastojanju oko 20 cm,<br />
a sadnice se najčešće sade na razmaku oko 30 cm. Sadnice drugog reda sade<br />
se u međurazmacima sadnica prvog reda.<br />
Ovu vrstu radova treba obavezno rješavati projektom ili bar investicionim<br />
programom u koji treba unositi i održavanje ovih radova u toku 2—3 godine.<br />
Slika 10 — Sadnja i sjetva na konturnim rovovima i gradonima<br />
289
ZAKLJUČAK<br />
U SR Srbiji mnogo se radi na problematici zaštite zemljišta od erozije,<br />
jer su ove pojave kod njih vrlo izrazite i jake. Nešto manje ovih pojava ima u<br />
SR Makedoniji, a nešto ih ima i u Bosni. Pretpostavljalo se da u našoj republici<br />
ovih problema nema ili ih ima vrlo malo, radi čega je i naš republički<br />
Zakon o zaštiti zemljišta od erozije i bujica izašao osam godina kasnije nego<br />
u navedenim republikama. Istina je da kod nas nema erozija u onom smislu<br />
kao u istočnim krajevima zemlje, što se pripisuje čvršćoj strukturi podloga,<br />
naročito vapnenih. Međutim činjenica je da su naši ogromni prostori ogoljeli<br />
upravo radi erozije i ako su većinom na vapnenim podlogama. Ako se ova><br />
pitanje prepusti i dalje stihiji, ovih golih prostora će biti sve više. Trebalo bf<br />
težiti tome, da se granica između totalno ogoljelog terena koji se širi i onog:<br />
u kojem još ima zemlje zaustavi i da započne borba za njeno pomicanje premanatrag.<br />
Ovaj način borbe protiv erozije na krškim terenima je vrlo skup ali i<br />
siguran, kako se pokazalo i u našem slučaju. Zato ovaj sistem treba primjenjivati<br />
tamo gdje je potrebna sigurna ali i nužna zaštita, kako zemljišta tako<br />
i objekata.<br />
Izvan krških terena se ovaj sistem može preporučiti za redovno pošumljavanje<br />
kao sigurniji, a da opet bude u ekonomskim granicama.<br />
Na pitanja kad treba primjenjivati konturne rovove, a kad gradone može<br />
se reći da rovove treba graditi na jako erodiranim i strmim, a gradone na blažim<br />
i manje erodiranim padinama. Ukoliko su padine blaže i slabije isprane,,<br />
gradoni se mogu raditi i na većim odstojanjima, a potpore mogu biti od busena<br />
i pletera, a nekad samo oivičeni i popločani priručnim kamenom.<br />
Biljni materijal se na konturnim rovovima osjeća nešto bolje nego onaj<br />
na gradonima, ali u svemu neke veće razlike između funkcije jednog i drugog;<br />
tipa ovih radova dosad nismo opazili.<br />
LITERATURA:<br />
Afanasijev D.: Ekspresne šume — Sarajevo 1952.<br />
Andrejević M.: Dali su gradoni novina za našu zemlju — Šumarstvo 1959.<br />
Gavrilović S.: Nova otkrića u oblasti borbe s erozijom — Šumarstvo 1960.<br />
Godek I.: Erozija tla — Šumarska enciklopedija Zagreb.<br />
Jevtić Lj.: Određivanje maksimalnih voda na osnovu računske kiše i intenziteta;:<br />
oticanja — Šumarstvo 1962.<br />
Jovković R.: Vegetativno vezivanje kosina na putevima i prugama — Naše građevinarstvo<br />
1954.<br />
Lujić R.: Konturni rovovi i njihova primjena u Grdeličkoj klisuri — Šumarstvo 1955-<br />
Mar.'nković D., Miličević S.: Gradoni — Šumarstvo 1958.<br />
Sarajlić H.: Prilog pošumljavanju kontinentalnih krških terena izloženih uticaju<br />
ekstremne bure — Šumarski list 1961.<br />
Sarajlić H.: Saniranje blatnih sastava i zastornih uvađa u trupu željezničkih pruga-<br />
— Zagreb 1962,<br />
Vlaisavljević Lj.: Priručnik za zaštitu željezničkih pruga od erozije i bujica (rukop.'s)<br />
— Beograd 1962.<br />
290
MOGUĆNOST RENTABILNOG UZGAJANJA TOPOLOVOG<br />
CELULOZNOG DRVA U NAMJENSKIM PLANTAŽAMA<br />
Ing. IVAN OŠTRIĆ<br />
i<br />
Mogućnost rentabilnog plantažnog uzgajanja topolovog drva tanjih dimenzija<br />
često izaziva sporna stanovišta u zainteresiranim stručnim krugovima.<br />
Ocjene i kalkulacije obično se znatno razlikuju uslijed različitih, ponajčešće<br />
subjektivnih gledišta. Jedni u kalkulacijama računaju previsoke troškove osnivanja<br />
kultura, odnosno plantaža topola, dok drugi precjenjuju prirast. Ostavljajući<br />
po strani ova dva naj varijabilni ja faktora, pokušat ćemo u daljnjem<br />
tekstu ukazati na ekonomske okvire u kojima bi se i celulozno drvo topola ili<br />
vrbe moglo rentabilno uzgajati.<br />
Ekonomičnost uzgajanja topola i drugih vrsta drveća za celulozno drvo<br />
ovisi od slijedećih elemenata:<br />
1. Nabava zemljišta,<br />
2. Priprema i obrada zemljišta,<br />
3. Nabava sadnog materijala,<br />
4. Sadnja i njega u prvim godinama,<br />
5. Izdaci za sječu, makljanje i transport,<br />
6. Upravni i ostali troškovi.<br />
Osnivanje topolika i uzgajanje topola za celulozno drvo u praksi se sprovodi<br />
u veoma različitih uslovima. Uslijed njihove raznolikosti dolazi do većih<br />
i manjih ulaganja novčanih sredstava po jedinici površine. U nekim slučajevima<br />
zemljište je besplatno, a u nekima ga treba platiti. U drugom opet slučaju,<br />
izdaci za pripremu i obradu zemljišta mogu biti osjetljivo visoki (u slučaju<br />
obraslog grmlja i panjeva), dok su negdje vrlo niski (u slučaju livadskog<br />
ili oraničnog zemljišta). U svakom slučaju su za nas najinteresantniji troškovi<br />
navedeni od 1—4, koji se ulažu danas, a efikasnost njihovog ulaganja doći će<br />
od izražaja tek za nekoliko godina.<br />
Upravo radi njihove raznolikosti i različite potrebe novčanih sredstava za<br />
osnivanje topolika, kao i radi pojednostavljenja našeg prikaza, mi ćemo sve<br />
iznose sumirati i iskazati u ukupnom iznosu svedenom na jedinicu površine<br />
zemljišta, a potom sumu razdijeliti na broj posađenih sadnica. Sadnice ili buduća<br />
stabla dat će zapravo konačni proizvod radi kojeg obavljamo ulaganja.<br />
Prema tome, ispravno je kad velimo, da nam upravo ova stabla trebaju refundirati<br />
troškove ulaganja i to u obliku količine i vrijednosti drvne mase,<br />
uvećane za primjerni kamatnjak i eventualnu dobit.<br />
Uobičajeni kamatnjak za ovakove svrhe uzima se 3%. Sa ovim kamatnjakom<br />
prolongirati ćemo sadanju troškovnu vrijednost primjernog stabla kroz<br />
nekoliko godina u kojima bi ono moglo dospjeti za sječu i korišćenje. U slu-<br />
291
čaju kvalitetnijeg zemljišta i racionalnije agrotehnike postići će se i bolji prirast<br />
za isti vremenski period kao i obratno.<br />
U našem primjeru uzet je broj sadnica na 1 ha 1100 kom., što odgovara<br />
razmaku sadnje 3X3 m.<br />
Elementi ekonomičnosti navedeni pod red. brojem 5 i 6 mogu se također<br />
radi pojednostavljenja svesti u ukupnom iznosu na gotov proizvod, t. j. na<br />
1 prm celuloznog drva. Uzimajući u obzir prosječne cijene radova za primjernu<br />
lokaciju, ovi troškovi bi za 1 prm celuloznog drva u brutto iznosu mogli<br />
iznositi: '<br />
a) Sječa i izrada . . . . . . . . /. . . . 500<br />
b) Makljanje i guljenje u prosjeku 600<br />
c) Transport od šume do željezničke stanice , 1.500<br />
d) Ostalo (utovar, uprava i si.) • . 400<br />
Ukupno dinara 3.000<br />
Današnja nabavna cijena za topolovo celulozno drvo fco vagon iznosi<br />
Din 5.500—6.000 po 1 prm.<br />
To znači, da bi cijena za 1 prm celuloznog drva u stojećem stablu za primjernu<br />
lokaciju mogla iznositi:<br />
5.750—3.000 = 2.750 dinara.<br />
Pretpostavi li se, da bi se sječa stabala —• bilo radi prorede, bilo radi čiste<br />
sječe —• trebala obavljati u vrijeme kada tek 10 posječenih stabala daje drvnu<br />
masu 1 prostornog metra celuloznog drva, onda bi njihova prolongirana troškovna<br />
i granična vrijednost u ovom slučaju iznosila također 2.750 dinara, ili<br />
za 1 stablo 275 dinara.<br />
U našem primjeru ova troškovna vrijednost bila bi granična, jer stoji na<br />
granici rentabiliteta. Za različite visine početnih troškova ulaganja, sa njihovim<br />
3%-tnim ukamaćivanjem kroz 6—20 godina, granične vrijednosti stabla<br />
iz primjerne lokacije štampane su u priležećoj tabeli krupnim brojkama.<br />
Dimenzije prosječnog stabla bile bi: prsni promjer 16 cm, visina 11 m =<br />
= 0,11 m 3 cei. drva sa korom, što bi odgovaralo 0,1 prm bez kore. Iz dosadanjih<br />
zapažanja je poznato, da se taj prirast može očekivati i na slabijim tlima,<br />
ako ne za 6, a ona za 8 godina sigurno.<br />
Pregled ukamaćivanja troškova (vrijednosti za 1 sadnicu u vremenu od 6—20 godina<br />
Ukupni<br />
Prolongirana trošk. vrijednost sadnice sa 3 l0 /o ukamaćivanja<br />
početni Početna nakon godine<br />
troškovi troškovna 6 7 8 10 12 14 16' 18 20<br />
ulaganja vrijednost Faktor<br />
na 1 ha. 1 sadnice 1,1941 1.2299 1,2668 1,3439 1.4258 1,5126 1,6017 1,7040 1,8061<br />
100.000<br />
125.000<br />
150.000<br />
175.000<br />
200.000<br />
225.000<br />
250.000<br />
275.000<br />
300.000<br />
91<br />
118<br />
137<br />
159<br />
182<br />
204<br />
227<br />
250<br />
273<br />
108<br />
141<br />
164<br />
190<br />
218<br />
244<br />
270<br />
300<br />
326<br />
111<br />
145<br />
168<br />
196<br />
224<br />
251<br />
278<br />
308<br />
336<br />
115<br />
150<br />
173<br />
202<br />
230<br />
258<br />
287<br />
316<br />
346<br />
• 122<br />
159<br />
184<br />
214<br />
245<br />
274<br />
305<br />
336<br />
368<br />
130<br />
168<br />
195<br />
227<br />
260<br />
290<br />
324<br />
357<br />
390<br />
138<br />
178<br />
207<br />
240<br />
276<br />
308<br />
344<br />
378<br />
414<br />
146<br />
189<br />
219<br />
254<br />
292<br />
326<br />
364<br />
400<br />
437<br />
155<br />
200<br />
233<br />
270<br />
310<br />
347<br />
386<br />
425<br />
465<br />
164<br />
210<br />
247<br />
286<br />
328<br />
368<br />
410<br />
450<br />
492<br />
292
Ako smo na primjer u našem slučaju investirali po 1 ha ukupno 150.000<br />
dinara početnih troškova, a uz pretpostavku da će prosjek posječenih stabala<br />
tek u osmoj godini postići navedene dimenzije i dati 1 prm cei. drva. onda bi<br />
troškovna vrijednost jednog takovog stabla iznosila 173 dinara ili za 10 njih<br />
1.730 dinara. Budući da se drvna masa ovih 10 stabala u konkretnoj lokaciji<br />
može unovčiti sa 2.750 dinara, znači, da bi dobit na stablima, odnosno na 1 prm<br />
cei. drva iznosila 2.750 — 1.730 = 1.020 dinara.<br />
Iz ove tabele se razabire i to, da u slučaju slabijeg prirasta, t. j. na slabijim<br />
tlima treba biti na oprezu u pogledu visine ulaganja, jer sa visinom ulaganja<br />
proporcionalno raste i ukamaćivanje uloženih sredstava, odnosno troškovna<br />
vrijednost stabala. Isto tako se razabire, da se rentira svako povećanje<br />
troškova ulaganja, koji bi imali za. posljedicu poboljšanje kvaliteta zemljišta, a<br />
s tim u vezi povećanje prirasta drvne mase. U svakom slučaju pri uzgajanju<br />
topola potrebno je strogo voditi računa o odnosu između uloženih sredstava<br />
i koristi, t. j. da prirast drvne mase raste brže od kamatnjaka. U protivnom se<br />
vrlo brzo ulazi u gubitak, ukoliko korisna drvna masa ne prirašćuje brže od<br />
ukamaćivanja početne troškovne vrijednosti i naknadnih troškova. Eventualno<br />
visoka početna ulaganja za osposobljenje i pripremu zemljišta, a u interesu<br />
rentabilnog uzgajanja, morala bi se amortizirati kroz dulji period od<br />
jedne ophodnje.<br />
Samo usputno se skreće pažnja, da u slučaju sadnje s većim razmacima<br />
(6 X 6 ih 270 stabala po ha) i istog početnog ulaganja (150.000 dinara) prolongirana<br />
troškovna vrijednost takovog stabla iznosi za:<br />
6 godina<br />
7 „<br />
8 „<br />
10 „<br />
Din 664.—<br />
„ 685.—<br />
„ 705.—<br />
„ 74S.—<br />
U slučaju većeg početnog ulaganja ovi iznosi su još i veći.<br />
Ove brojke ukazuju, da u slučaju sječe iz bilo kojih razloga takova stabla<br />
rijetko kada mogu pokriti svojom drvnom masom u kvaliteti cei. drva otpadajuće<br />
troškove sadnje uz današnje cijene ovog sortimenta. Što će se cei. drvo<br />
uzgojeno u tako rijetkim nasadima ipak prodavati po nižoj cijeni od stvarnih<br />
troškova njegove proizvodnje, to će se ova razlika pokriti iz drugih vrednijih<br />
i krupnijih sortimenata, kojima se dakle i iz financijskih razloga mora<br />
davati prednost pri uzgajanju. Odatle i proizlazi stalna težnja uzgajača za povećanjem<br />
cijena manje vrijednim sortimentima, pa i cei. drvu. Kako je poznato<br />
u posljednjih 10'—15 godina, osjetljivije su se povećale cijene za prostorno<br />
drvo, napose za celulozno, nego li za ostalu tehničku oblovinu. Ukoliko se sa<br />
daljnjim povećanjem cijena ne bi uspijevalo, moglo bi se jednog dana dogoditi<br />
isto, što se već danas događa sa ogrijevnim drvom slabije kvalitete. Uzgajači<br />
ga uopće ne izrađuju i ne dopremaju na tržište, već ga ostavljaju u sječini,<br />
jer im prodajna cijena ne pokriva troškove proizvodnje.<br />
Budući da se uzgajači pozivaju na princip privrednog računa, i jer na taj<br />
način uzgojeno cei. drvo stoji ispod granice rentabiliteta, može se jednoga dana<br />
postaviti i zahtjev, da im potrošači u cijelosti podmire troškove proizvodnje<br />
ovoga sortimenta. ukoliko žele da se iznosi na tržište.<br />
293
Istina, postoji mogućnost, da na taj način uzgajanim stablima snizi troškovna<br />
vrijednost međurednim uzgajanjem poljoprivrednih kultura. Ovo samo<br />
u slučaju, ako zemljište nije podvodno, poplavno ili već iscrpljeno.<br />
Korištenjem zemljišta odvojenog za maksimalnu proizvodnju drvne mase,<br />
lakše se shvaća težnja uzgajača da uzgajanje poljoprivrednih proizvoda bude<br />
što rentabilnije — ostvarena dobit se dijeli i koristi odmah — a rentabilnost<br />
drvnih proizvoda, koja će se očitovati tek u budućnosti — kako ispadne.<br />
U konkretnom primjeru iskazana dobit po 1 prm celuloznog drva ukazuje<br />
na mogućnost pokrića i većih troškova ulaganja, kao i ostalih naknadnih troškova<br />
u slučaju nerealnih ili optimističkih pretpostavki. Poduzimanjem mjera<br />
racionalizacije od osnivanja topolika pa sve do dovoza celuloznog drva na<br />
»sjekirostroj« radi usitnjavanja, postoji još niz mogućnosti za sniženje troškova<br />
ovoj sirovim. Evo ih samo nekoliko:<br />
1. Osnivanje topolika reznicama umjesto sadnicama, gdje god to terenske<br />
prilike dozvoljavaju — razumije se u poorano i priređeno zemljište.<br />
Ovakovim načinom sadnje se mogu osjetljivo sniziti početni troškovi, koji<br />
su od naročitog značenja u slučaju većeg broja sadnica po hektaru. Nije na<br />
odmet niti postizavanje jednogodišnjeg prirasta, koji se inače gubi sa presađivanjem,<br />
kako u rasadniku tako i nä terenu. Dovoljan broj izbojaka omogućuje<br />
jeftiniji način selekcioniranja budućih kvalitetnih stabala od selekcioniranja<br />
presađivanjem u rasadnicima.<br />
2. Isporukom celuloznog drva u duljim komadima od 1 m, postoji mogućnost<br />
za sniženje troškova izrade, pretovara i drugih manipulacija od šume<br />
do tvornice.<br />
3. Odstranjivanjem kore i lika u vrijeme kolanja sokova u drvu. moguće<br />
je sniziti troškove makljanja.<br />
4. Direktan transport drva kamionima iz obližnjeg područja u tvornicu,<br />
umjesto najprije na željezničku stanicu i potom opet u tvornicu, ne samo da<br />
bi se snizilo troškove transporta, već bi ovakova mjera imala za posljedicu još<br />
nekoliko koristi, kao na primjer:<br />
a) ravnomjernija doprema drva na skladište, čime bi se izbjeglo plaćanje<br />
željezničke vozarine za nagomilane vagone,<br />
b) smanjenje troškova uskladištenja,<br />
c) potreba manjih obrtnih sredstava za prelazne zalihe,<br />
d) stabilizacija određenog broja radne snage na skladištu drva.<br />
5. Iz topolika na domaku tvornice postoji mogućnost isporuke celulozong<br />
drva poželjne vlažnosti (20—30%) u kojem slučaju se povisuje postotak iskorišcenja<br />
u odnosu na presuho drvo (ispod 20%) ili što je još nepovoljnije, oblice<br />
i cjepanice nejednolične vlage, koje prispijevaju sa raznih strana.<br />
6. Uzgajanjem topola za proizvodnju celuloznog drva u gušćem sklopu i<br />
u deblovini, umjesto u krošnjama rijetko sađenih stabala, povećava se njegov<br />
kvalitet. Prema postojećim dokumentacijama, ovakovo drvo iz deblovine ne<br />
samo da ima veći postotak iskorišćenja preradbom u celulozna vlakna, već<br />
su ova vlakna u prosjeku dulja od vlakanaca iz drva za celulozu dobivenog iz<br />
grana.<br />
294
Osim navedenog — tvornicama celuloze i papira više odgovara drvo uskih<br />
godova, dakle i sporijeg rasta od drveta širokih godova, tj. isforsiranog i veli-<br />
Tcog prirasta. Ovo posljednje je uporabi vi je za sve druge drvo-prerađivačke<br />
industrije, nego li za industriju celuloze i papira. Ovoj industriji je potrebnija<br />
težina od volumena drvne mase. To znači, da pri uzgajanju sirovine za ovu<br />
industriju treba više koristiti faktor vrijeme, koji je u konkretnom t slučaju<br />
besplatan, od skupocjenih faktora rada i novčanih sredstava.<br />
Sto znači makar i djelomično sniženje nabavne cijene sirovine, koja u<br />
strukturi troškova proizvodnje celuloznog vlakna učestvuje sa 69% i potom<br />
opet u strukturi proizvodnje papira sa 40%, nije teško izračunati novčani efekat.<br />
Neki troškovi proizvodnje papira povećavati će se po svoj prilici iz godine<br />
u godinu. Ovom povećanju doprinijeti će djelomično i naša želja za povećanjem<br />
ličnih dohodaka. U borbi za tržište, bilo domaće ili strano, veću konkurenciju<br />
će moći izdržati i veće dohotke će moći postizavati onaj kolektiv, koji<br />
će biti u mogućnosti da pored drugih prednosti prerađuju jeftiniju i kvalitetniju<br />
sirovinu.<br />
Rentabilno uzgajanje celuloznog drva u namjenskim plantažama i intenzivnim<br />
kulturama omogućeno je dakle već u prvoj ophodnji. Rentabilnost bi<br />
se još više povećala u drugoj ophodnji sječom na panj ili kotličanjem, kada bi<br />
u cijelosti otpali troškovi sadnje i sadnica. Radi toga je poželjno ispitivanje,<br />
koje se vrsti topola dobro pomlađuju na taj način. U tom bi slučaju došlo do<br />
punog izražaja svojstvo »mladenačkog prirasta* drveća, kao i koristi od već<br />
razvijenog žiljnog sistema.<br />
Uzgajanjem celuloznog drva u namjenskim topolicima — barem za vrijeme<br />
dok traje vakuum na istom — omogućio bi se ovoj industriji brži i nesmetan<br />
razvoj. Ujedno bi mogla dobiti kritičnu sirovinu uz povoljne uslove.<br />
LITERATURA:<br />
Dr Volkmann: Über die Rentabilität von Pappelfaserholz aus Erstdurchfostungen<br />
(Die Holzzurcht, H.112 — 1961.<br />
Ing S. Jovanović: Perspektivni plan proizvodnje celuloznog drveta.<br />
Ing D. Bura: Plantaže topola sa poljoprivrednim kulturama.<br />
Ing I. Oštrić: Namjenske plantaže za industriju papira (referat).<br />
POSSIBILITY OF REMUNERATIVE GROWING OF POPLAR PULPWOOD<br />
IN PLANTATIONS<br />
Summary-<br />
There exists the possibility to grow Poplars for pulpwood in a profitable manner.<br />
Here one should take into account that the initial and additional investments increased<br />
by the corresponding rate of interest and divided toy the number of planted,<br />
rooted cuttings per one hectare should not exceed the value at which one can .realize<br />
the wood volume of such a tree. The limiting values are presented in tabular form.<br />
The growing of Poplars for pulpwood in th'nly stooiked plantings cannot be remunerative<br />
in today's conditions of supply under which the pulp and paper industry<br />
can acquire it.<br />
The essence in the reduction of the costs in this branch of forest industry should<br />
be concentrated in the first line on the reduction of production and supply costs of<br />
raw material.<br />
The author recommends several measures of ratioinalization and points to the<br />
advantages of pulpwood obtained from the whole tree of small dimensions of even<br />
slower growth rate than the pulpwood obtained from the upper part of trees of<br />
larger dimensions.<br />
295
UTJECAJ STAJSKOG GNOJA NA RAZVITAK KULTURA HRASTA<br />
LUŽNJAKA<br />
Prof. dr M. ANIC<br />
U Šumi Dubrava-Mokrice, koja se nalazi 20 km istočno od Zagreba, koristila<br />
je Poljoprivredna zadruga Poljoprivredno-šumarskog fakulteta za prošlog<br />
rata jedan dio odjela 1. za uzgoj svinja. Za tu svrhu bila je iskrčena površina<br />
šume od 1 ha. Ondje su bili podignuti svinja, u kojima je u proljeću i ljetu<br />
1943., u svemu oko 6 mjeseci, uzgajano oko 60 rasplodnih svinja. Uz svinjce<br />
bila su oveća, ali ograđena ispustišta, gdje su se svinje zadržavale veći dio dana.<br />
Iskrčena šuma pripadala je cenozi Querceto roboris-Carpinetum betuli, tipu<br />
erythronietosum. Sastojina je bila 35 godina stara, a bila je gospodarena kao<br />
panjača visoke ophodnje. Vitalitet običnog graba u toj sastojim bio je vrlo jak.<br />
Šuma se nalazi na ogranku Medvednice, koji se preko Popovca, Šijavrha,<br />
Cerja i Prozorja spušta prema Dugom Selu. To je diluvijalni brežuljak. Teren<br />
je uglavnom ravan. Krčevina se nalazila na visini od 148 m. Srednja godišnja<br />
temperatura kreće se oko 10°C, i to u zimskim mjesecima (XII, I, II) oko 1°, proljetnim<br />
oko 11°, ljetnim oko 20° i jesenskim oko 11° C. Oborine iznose oko<br />
900 mm, od čega otpada na zimu 17, proljeće 25, ljeto 28 i jesen. 30%. Raspoređaj<br />
oborina uglavnom je povoljan. Pretežu mjeseci s humidnim karakterom<br />
klime. Teren je izložen jakim mrazovima, što znatno oteščava uzgoj<br />
mlađih hrastovih sastojina. Tlo je izraziti pseudoglej sa dosta plitkim<br />
nepropusnim slojem. Za jesenskih, zimskih i proljetnih mjeseci gornja se voda<br />
nalazi u površinskim slojevima. Ona vrši velik utjecaj i na tlo i na šumsku<br />
vegetaciju. Zimi je ona visoka, a ljeti se tlo do dubine od nekoliko metara<br />
isuši i stvrdne, a na neobraslim mjestima ispuca. Tlo je inače nepovoljnih fizikalnih<br />
i kemijskih svojstava.<br />
Svinjci su poslije rata uklonjeni, a krčevina uključena u redovno pošumljivanje.<br />
Gnoj koji je bio sakupljen na gomile iskorišćen je za poljoprivredne<br />
svrhe. Dosta gnoja razbacanog oko svinjaca i na ispustištima ostalo je na krčevini.<br />
Čitav teren bio je obrastao grmljem (lijeska, svib, trušljika, crni trn,<br />
glog, kupina) i korovom (milava, kopriva eupatorija erigeron, stenaktis, dešampsija,<br />
šaševi, sitovi, bujad). Ostali dio krčevine obrastao je u međuvremenu<br />
također grmljem i korovom.<br />
•<br />
Lužnjakove<br />
kulture<br />
Pošumljivanjem je započeto u proljeću 1954. g. S jednog dijela krčevine<br />
uklonjeno je grmlje i krupniji korov a teren izrigolan do dubine od 60 cm. Na<br />
njem su posađene jednogodišnje lužnjakove biljke, koje su potjecale od pomlatka<br />
u istoj šumi.<br />
29«
Nastavljeno je pošumljivanjem u proljeću 1955 g. kad je isto tako uklonjeno<br />
grmlje i jači korov na susjednoj površini i teren izrigolan također do<br />
dubine 60 cm. Teren je pošumljen jednogodišnjim lužnjakovim biljkama isto<br />
tako iz prirodnog pomlatka.<br />
U proljeću 1956. g. učinjeno je to isto i na mjestu gdje su bili svinjci<br />
s ispustištima. Teren je izrigolan do dubine od 60. cm i na njem posađen žir<br />
lužnjaka, sakupljen u jeseni 1955. u istoj šumi.<br />
U toku narednih godina primijećeno je da biljke na plohama iz 1954. i<br />
1955. g. normalno rastu, ali da biljke na plohi iz 1956. izvanredno brzo prirašćuju,<br />
te da su doskora prerasle biljke ostalih ploha. To nam je dalo povoda da<br />
smo posebno promatrali razvoj biljaka na bivšoj krčevini, te da smo u tu<br />
svrhu izlučili po jednu kvadratičnu pokusnu plohu veličine 300 m 2 . Plohe su<br />
obilježene ugaonim kolčićima i opkopane jarčićima. Na njima su izvršene izmjere<br />
visina stabalaca koncem 1960. i koncem 1962. god.<br />
297
298
Na plohi 1 bile su biljke koncem 1960. g. stare 8 g. tj. one su posađene kao<br />
jednogodišnje i odonda rasle na plohi 7 god. U kupno ih je bilo na pokusnoj<br />
plohi 485 (što bd značilo 16.167 po ha). Srednja njihova visina iznosila je<br />
c/srn'euc-'M eucnuncus»MOJA STADALACA «once»*9So.eaa.<br />
* erar. /<br />
Ptohf f<br />
p/ono 2<br />
63,21 ± 17,27 cm. Koncem 1962. biljke su bile stare 10 g. Na pokusnoj plohi<br />
bilo ih je 457 (sto bi značilo 15.233 po ha). Srednja njihova visina iznosila je<br />
114,37 ± 43.24 cm.<br />
cm<br />
OĐftOS BK03A STABALACA (%)<br />
I VISINE (cm) KONCEM I960 GOD<br />
6rafi2<br />
p/oha 1<br />
Ploho 2<br />
Ploha 3<br />
V<br />
tat) %
D/STftlBUCIJA r/>£KV£HOJ£ BROJA STABALACA KOnCCM 1962 60B<br />
Graf 3<br />
20<br />
r«<br />
«<br />
P/ofla i<br />
- P/o/>0 2<br />
y*<br />
<br />
1 *<br />
• >'\ \<br />
.' '' \<br />
i :<br />
i i<br />
r<br />
j<br />
•<br />
ODNOS BXOJA STAßALACA (%) J WS/H£ (cm) KO/VCCM 1962 GOD.<br />
Graf 4<br />
*f<br />
P/0/70 -f<br />
Ploho 2<br />
P/o/K>S<br />
Ć- ,<br />
i<br />
_^ — —*"*<br />
.--*"""<br />
—- — "<br />
— — " --""<br />
'<br />
„„ "^<br />
^ — •*''<br />
_ _-*"<br />
/<br />
/<br />
/<br />
/<br />
/<br />
• / 1 ;<br />
rf<br />
s<br />
s r /<br />
/<br />
y /<br />
_s'<br />
_ ^**<br />
-<br />
•C~'<br />
SO 90<br />
öroj stoöo/accr<br />
sadržaj biljci pristupačnog fosfora i kalija. Rezultati tih ispitivanja sadržani<br />
su u tabeli 3. Analize su izvršene koncem 1962. godine.<br />
Posebnu pažnju zaslužuju pH-vrijednosti. Analiza je pokazala da je tlo na<br />
svim plohama kiselo. Međutim, kiselost je znatno smanjena na plohi gnojenoj<br />
svinjskim gnojem. Na negnojenim plohama u površinskom horizontu pH u vodi<br />
iznosi 5,3 do 5,5, dok na gnojenoj plohi iznosi 6,8, što se približava neutralnoj<br />
reakciji. Na negnojenim plohama pH u n-KCI kreće se od 4,1 do 4,2, dok na<br />
gnojenoj plohi iznosi 5,7.<br />
Sadržaj humusa u svim je plohama vrlo nizak, te ne pokazuje između<br />
gnojene i negnojenih ploha nikakve veće razlike. I u pogledu postotka dušika<br />
u tlu nisu se pokazale veće razlike između gnojene i negnojenih ploha.<br />
301
Posebnu pažnju zaslužuju sadržaj biljci pristupačnog fosfora i kalija u tlu.<br />
Ti su elementi određeni po AL-metodi.<br />
Negnojene plohe ekstremno su siromašne fosforom, dok je gnojena ploha<br />
u površinskom horizontu umjereno opskrbljena tim hranjivom. Povećanjem<br />
fiziološki aktivnog fosfora na gnojenoj plohi u usporedbi sa stanjem u negnojenim<br />
plohama iznosi čak i desetorostruko više.<br />
Prema sadržaju kalija negnojene plohe pripadale bi u slabo opskrbljena<br />
tla tim elementom. Gnojena ploha pripada, međutim, u umjereno opskrbljena<br />
tla, a povećanje kalija na toj je plohi — grubo uzeto — dvostruko do trostruko<br />
veće nego na negnojenim plohama.<br />
P/o/>a<br />
i<br />
Horizont<br />
cm<br />
O-30<br />
3/ -so<br />
6/ -60<br />
uH 2 0<br />
S 30<br />
5 60<br />
5 55<br />
Ptf<br />
u n-KCl<br />
4 20<br />
4 20<br />
4 00<br />
Humus<br />
u %<br />
O 2/62<br />
00632<br />
ooose<br />
ti<br />
U %<br />
0 /055<br />
0 0533<br />
0 03/S<br />
To6. 3<br />
H z 0 ><br />
mg na mg na<br />
4Mg Ha iOOgt/a<br />
•/9<br />
23<br />
•f 6<br />
6 2<br />
5 5<br />
5 5<br />
2<br />
O -30<br />
3/ -60<br />
6/ -60<br />
5 50<br />
5 40<br />
5 45<br />
4/0<br />
4/0<br />
3 90<br />
0 3346<br />
0
negnojenim plohama. To također odgovara poznatoj činjenici da se kalij relativno<br />
dugo zadržava u gornjim slojevima.<br />
Prirast je prvih godina bio na gnojenoj plohi intenzivniji, jer je sadržaj<br />
hranjiva, napose fosfora i kalija, bio onda još veći. Došlo je brzo na toj plohi<br />
uslijed naglog prirašćivanja do sklopa, a poslije toga slijedio je pojačam prirast<br />
podstrekivan međusobnim natjecanjem biljaka. Dolazi u obzir još i pojačano<br />
pognojavanje tla lišćem. Biljke su brzo izrasle iz pojasa opasnih mrazova,<br />
kao i izmakle oštećivanju od divljači (srne). Na negnojenim plohama biljke su<br />
ostale i dalje nesklopljene, granate, slaba terminalnog prirasta. Stabalca su<br />
ostala i dalje izvrgnuta opasnostima od kasnih mrazova, kao 'i štetama od divljači.<br />
Sve je to dovelo do ogromnih razlika u prirastu na pognojenoj plohi u<br />
odnosu prema negnojenim plohama.<br />
Promjena pH-vrijednosti imala je utjecaj i na pristupačnost fosfora, kao<br />
i na mikrobiološku aktivnost u horizontima gdje prevladava korijenje. Povećani<br />
organski dio nastao rastvorbom listinca na pognojenoj plohi omogućio je<br />
bolje uslove za rad mikroorganizmima, a to je imalo povoljan utjecaj i na poboljšanje<br />
fizikalnih svojstava tla. Površinski slojevi pognojene plohe bili su<br />
mnogo prozračniji, rahliji i sipki ji. Uslovi za širenje korijenja u njima bili su<br />
mnogo povoljniji nego u negnojenim plohama.<br />
Korijenje je u svim plohama pretežnim dijelom sadržano u rigolanom<br />
sloju, tj. do dubine od 60 cm. U tom sloju ono će se u znatnom opsegu i dalje<br />
zadržavati, jer ispod toga slijedi nepropusni zaglejeni sloj, u koji korijenje<br />
teško prodire i gdje je učešće hranjiva maleno.<br />
ZAKLJUČCI<br />
U šumi Dubrava-Mokrice, nedaleko od Zagreba, u tipu Querceto roboris-<br />
Carpinetum betuli erythronielosum pognojena je 1943. g. manja krčevina svinjskim<br />
gnojem. Tlo je pseudoglej, s vrlo nepovoljnim osobinama. Teren je izvrgnut<br />
mrazovima. Poslije rata krčevina je pošumljena biljkama i žirom lužnjaka.<br />
Razvoj biljaka motri se na tri pokusne plohe, od kojih su dvije negnojene<br />
a jedna pognojena.<br />
Na pognojenoj plohi prirast je biljaka mnogo veći nego na nepognojenim<br />
plohama. Prema stanju koncem 1960. lužnjakove 5-godišnje biljke na pognojenoj<br />
su plohi bile prosječno 2,5 puta više od nepognojenih 8-godišnjih i 3,5<br />
puta više od nepognojenih 7-godišnjih biljaka. Prema stanju koncem 1962. g.<br />
7-godišnje biljke na pognojenoj plohi bile su prosječno 2,7 puta više od nepognojenih<br />
10-godišnjih i 3,6 puta više od nepognojenih 9-godišnjih biljaka (Tab.<br />
1 i 2; Graf. 1 do 4).<br />
Analiza biljnih hranjiva (Tab. 3) pokazala je da su u sloju korijenja, tj.<br />
do dubine od 60 cm, nalazi povećana količina fosfora i kalija. Tim se elementima<br />
može pripisati povoljan utjecaj na intenzivni prirast lužnjakovih biljaka.<br />
Povećan prirast omogućila je i promjena pH-vrijednosti, koja je znatno pomaknuta<br />
u smjeru prema neutralnom stanju. Sadržaj dušika nije pokazao veću<br />
razliku na pognojenoj plohi prema nepognojenim plohama, što znači da je<br />
bio ispran. U profilu pognojene plohe popravljena su i fizikalna i kemijska i<br />
biološka svojstva tla.<br />
Gnojenjem je izazvano naglije prirašćavanje biljaka u prvim godinama<br />
njihova života. Time je omogućen i raniji nastup njihova sklopa, naglije guše-<br />
303
nje korova, a osim toga izazvan je i povoljan utjecaj lužnjakova lišća na tlo.<br />
Mlada sastojina naglo je zašla u svoj brzi razvojni elan, koji joj je pomogao<br />
da su stabalca brzo izrasla iz pojasa opasnih mrazova i izbjegla štetama od divljači<br />
(srne). Na pognojenoj plohi bili su uslovi rastenja daleko bolji nego na<br />
nepognojenim plohama, gdje su stabalca zaostala u korovu i gdje će još dugo<br />
trebati do nastupa njihova sklopa, a osim toga ona su izvrgnuta štetama od<br />
mrazova, kao i oštećivanjima od divljači.<br />
Pokus nas upućuje na veliku prednost gnojenja šumskih kultura na pseudoglejnom<br />
tlu. Napose je ono od koristi ako je teren izložen mrazovima.<br />
THE RESPONSE OF ENGLISH OAK (QUERCUS ROBUR L.) TO STABLE<br />
MANURE IN PSEUDOGLEY SOIL<br />
Summary<br />
A smaller area in the forest Dubrava—Mokrice, near Zagreb, type Querceto<br />
roboris-Carpinetum betuli erythronietosum, was manured with stable manure in<br />
1943. The soil is pseudogley, with very unfavorable properties. The terrain is exposed<br />
to frost. After the war the area was afforestated with plants and acorns of English<br />
oak (Quercus robur). The growth was investigated on 3 experimental plots, two of<br />
wich are unmanured, and one manured.<br />
On the manured plot the growth of the plants is much faster than on the unmanured<br />
ones. According to the measurements in 1960. the 5-years ©Id plants on<br />
the manured plot increased in growth on an average 2,5 times more than the unmanured<br />
8-ryears old plants and 3,5 times more than the 7-years old unimanured<br />
plants. According to the situation at the end of 1962. the 7-years old plants on the<br />
manured plod increased in growth 2,7 times more than the unmanured 10-years<br />
old plants and 3,6 times more than the unmanured 9-years old plants (Tab 1 and<br />
2, Graph. 1—4).<br />
The soil analysis of available plant nutrients (Tab. 3) showed that in the layer<br />
of roots, i. g. to the depth to 60 cm, the phosphorus and .potassium contents are<br />
considerably increased. These elements are probably for the most part responsible<br />
for the intensive increase of English oak plants. The increased growth was possible<br />
also owing to the change of pH-value, 'which was considerably shifted to the neutral<br />
side. The nitrogen content was nearly the same on the manured and unmanured<br />
plots, what means that it was leached out. In the profile of manured plots the<br />
physical, chemical and biological properties were ameliorated.<br />
The increase of plant growth beacause of manuring was bigger in the earlier<br />
years of their life. According to this a faster formation of canopy, as well as a quicker<br />
weed choke was possible. Owing to this a favourable influence of English oak litter<br />
on soil was performed. Therefore the young stand has quickly developed and growed<br />
out of the belt of frost danger and escased of the game damages (does). On the<br />
manured plots the growth conditions were far better in comparision to the unmanured<br />
plots, were the stands remained in weed and where is still necessary a long<br />
time for canopy formation. The unmanured cultures are exposed to frost, as well<br />
as to game damages.<br />
The experiment shows a great advantage of forest culture manuring on the<br />
pseudogley soils. The fertilization is especially usefull when the terrain is exposed<br />
to frost.<br />
Tab. 1 and 2: The measurements of the average stem height and of the stem<br />
number on the plots 1,2 and 3 at the end of 1960. and 1962. — Tab. 3: T{he results<br />
of the soil analysis at the end 1962. — Graph. 1 and 3: The frequence distribution of<br />
the stem number at the end of 1960. and 1962. — Graph. 2 and 4: The relation of<br />
the stem number (*/») and stem height (cm) at the end of 1960. and 1962. — Plots<br />
1 and 2 are not manured; plot 3 is manured.<br />
304
RAZMATRANJA O FITOCENGLOŠKOJ<br />
ING. ZVONIMIR TOMAC<br />
Uvod<br />
TERMINOLOGIJI<br />
Fitocenologija je mlađa nauka, koja se tek poslije rata počela kod nas<br />
snažnije razvijati i iz akademskih okvira prelaziti u praksu. Prema tome normalno<br />
je da ni terminologija iz područja šumarstva nema tradiciju i da nije<br />
pročišćena. Kako su nju dali botaničari, koji biološku stvarnost obrađuju više<br />
ili manje teoretski, to nisu ni mogli uočiti nedostatke te terminologije u času<br />
kad će se ona početi primjenjivati u široj stručnoj praksi.<br />
Svi nazivi su manje ili više stvar slobodnog izbora (I. Horvat, Nauka o<br />
biljnim zajednicama str. 374 »U imenovanju nema posebnih pravila, već se<br />
postupa po prilikama i nahođenju.. .«) ili pak konvencije, te se ovaj napis daje<br />
u želji da se, ako je moguće zavede neki stalni i praksi odgovarajući red. Cijeli<br />
napis je zapravo gledanje s praktičnog aspekta, te ga tako i treba shvatiti.<br />
Sigurno je da su se zajednice mogle nazvati brojevima, imenima ljudi ili ma<br />
kakvom šifrom, a da bi svaka za se u biti imala sasvim iste karakteristike kao<br />
i. sada. No kad su zajednice imenovane prema imenima svojih individualnih<br />
članova, vjerojatno zato. da bi iz samoga imena izbijala njena karakteristika,<br />
onda smo slobodni predložiti da bi ta karakteristična imena bila takva da u<br />
njima bude najmanje bezsistema, da ih praksa najlakše prihvati, odnosno da<br />
budu i za praksu dovoljno karakteristična.<br />
Stanje<br />
Konkretno, glavni nosioci karakteristika biljnih zajednica (Materijal uzet<br />
iz: Šumske zajednice Jugoslavije, I. Horvat, Zgb 1950 i Nauka o biljnim zajednicama,<br />
I. Horvat, Zgb. 1949.) imadu nastavak, završetak na . .-etum {Seslerietum,<br />
Fagetum, Blechnetum i td.), a sami su odabrani između članova pojedine<br />
zajednice, koji se čine za tu zajednicu dovoljno karakteristični (Sesleria autumnalis,<br />
Fagus silvatica, Blechnum spicant i td.). Kako se vjerojatno brzo uočilo<br />
da osim po glavnom nosiocu često treba još detaljnije i određenjie označiti pojedinu<br />
zajenicu, to je osnovnom nosiocu s završetkom . . .-etum predložen još<br />
jedan ili više »tumača« s završetkom . . .-eto (Ostrieto, Aremonieto, Abieto i<br />
td.), ili doložena tipska karakteristika po geografskom rasprostranjenju (dalmaticae,<br />
croaticum, i td.) odnosno po imenu druge dolazeće vrste s nastavkom . . .<br />
-etosum za subasocijacije (abietetosum, quercetosum, ericetosum i td.) i . . -osum<br />
za faciese (alliosum i td.). Osim navedenih oznaka još se često stavljaju uz glavno<br />
ime biljne vrste asocijacije, subasocijacije ili facijesa i imena dotične biljke<br />
u nominativu ili genitivu za detaljniju oznaku (autumnalis, carpinifoliae, roboris<br />
i td.).<br />
Cesto se svi ovi epiteti redaju potrebnim kombinacijama.<br />
305
Problem<br />
Uočljivo je već iz samih gore navedenih naziva da, na primjer, glavni nosilac<br />
zajednice je u:<br />
Seslerietum, Blechnetum, trava, paprat<br />
Fagetum, Pinetum drvo (stablašica)<br />
Nadalje predložen tumač je u:<br />
Ostrieto, Abieto<br />
drvo (stablašica)<br />
Aremonieto<br />
mala ružičnjaća<br />
I ostali tumači se ne redaju po jedinstvenom planu. Položaj geografski, tipski<br />
je obično na kraju, a koji put i nije (Fagetum croaticum abietetosum).<br />
Po gornjem sudeći nije bio isti kriterij kod oblikovanja naziva, iako se u<br />
svim navedenim slučajevima radi o nazivima za šumske biljne zajednice.<br />
Takovo stanje otežava orijentaciju, a praktički gledano principijelni je nedostatak<br />
terminologije.<br />
Diskusija<br />
Čini se, da se s obzirom na navedeno nameće potreba izvjesne sistematike u<br />
stvaranju fitocenološke terminologije. Ukoliko bi to bilo moguće, smatra se, da<br />
bi trebalo u samom imenu naglasiti, a da botanički kriterij ne bude okrnjen ni<br />
povređen:<br />
1. gospodarski značaj zajednice<br />
2. redoslijed karakteristika po značajnosti<br />
3. jedinstvenost i jednoobraznost sistema formiranja naziva.<br />
Prema prvome, dobro bi bilo, kad bi samo ime biljne zajednice određeno<br />
karakteriziralo u poljoprivrednom, odnosno šumarskom smislu tu zajednicu.<br />
Konkretno, to znači, da sve biljne zajednice, koje dolaze na šumskim tlima i<br />
označavaju šumsku zajednicu (sastojinu), trebaju i kao nosioca karakteristike<br />
sa završetkom na . .-etum imati kao botaničku vrstu stablašicu odnosno šumsko<br />
gospodarsku vrstu. To bi imala biti osnovna karakteristika za šumske zajednice,<br />
a ujedno i razlika od poljoprivrednih (na primjer za pašnjake) gdje će trava<br />
ili slično biti nosilac asocijacije. Razumije se da će biti i nepročišćenih tipova<br />
naročito na nešumskim tlima no u ovo u načelnom razmatranju ne treba ulaziti.<br />
S obzirom na izneseno u šumskim zajednicama postojale bi: Abietum, Fagetum,<br />
Alnetum i td. a ne bi postojale: Blechnetum, Genistetum i td. Između<br />
pak stablašica koje čine neku zajednicu trebala bi biti nosilac ona vrsta koja<br />
ima u konkretnom slučaju najveće gospodarsko značenje za konkretno stanište<br />
u zatečenom stanju. Prema tome šuma medunca i c. graba je u osnovi Quercetum<br />
(a ne Ostrietum) kao i šuma lužnjaka a c. grab ju definira i determinira<br />
(kao genista zajednicu lužnjaka). Ako je navedeno Ostrieto Quercetum. onda<br />
iz tumača (ostieto) se zna o kojem hrastu se radi. Ukoliko se pak neka konkretna<br />
zajednica označi kao Ostrietum tada bi to bila zajednica crnoga graba<br />
kao glavne gospodarske vrste, te ukoliko u smjesi imade i medunca onda bi to<br />
mogla biti samo subasocijativna smjesa, gdje je hrast bez naročitog gospodarskog<br />
značenja.<br />
Prigovor ovakvom tretmanu može biti u tome što se gospodarska vrijednost<br />
i učešće pojedine vrste u smjesi vremenom mijenja, pa bi se i nazivi za<br />
jednu istu stojbinu mijenjali. No to nije prevelik nedostatak, jer kako se progresnim<br />
ili regresnim razvojem mijenja zajednica tako se moraju i dosadašnji<br />
306
nazivi modificirati a često i sasvim izmijeniti. (Kažemo zajednica ova se razvija<br />
u smjeru one). Varijante će vjerojatno biti, iz ovog razloga, vjerojatno samo u<br />
subasocijacijama (da li ćemo neku šumu determinirati kao sastojinu crnog graba<br />
s meduncem ili medunca s crnim grabom).<br />
Potrebni tumači nosiocu karakteristika zajednice u pravilu najprije se pre:<br />
dlažu, a zatim po potrebi i dolažu i to najprije botanički, a potom geografski.<br />
Zbog boljeg razumijevanja ideje daje se nekoliko komparativnih primjera:<br />
Sadašnji nazivi:<br />
Predlažu se:<br />
1. Ostrieto Seslerietum autumnalis = Seslerieto Ostrietum ili Seslerieto (autumnalis)<br />
Ostrietum Subasocijacije bi<br />
bile: S.O. quercetosum sesilifloare i td.<br />
2. Querceto Ostrietum carpinifolie a) Querceto Ostrietum, ako je doista sastojina<br />
c. graba s nešto medunca<br />
b) Ostrieto Quercetum ili analogno kao pod<br />
I., ako je u stvari sastojina medunca<br />
Predložena terminologija bi ovo dosadašnje<br />
ako-ako pod a) i b) raščistila.<br />
3. Querceto Genistetum elatae = Gen šteto Quercetum ili analogno kao<br />
pod 1.<br />
4. Fageto Blechnetum = Blechno Fagetuin<br />
5. Fagetum croaticum abietetosum = Fagetum afoietetosum croaticae ili abieteto<br />
Fagetum croaticae<br />
6. Abieto Blechnetum = Blechno Abietum<br />
7. Abieto Picetum calamagrostidis = calamagrosteto Abietum picetosum (ovaj<br />
naziv u posljednje vrijeme upotrebljava<br />
i I. Hiorvat)<br />
Iz predloženih naziva bi se moglo očito zaključiti:<br />
za 1. primjer (seslerieto Ostrietum)<br />
a) po tome što je naglasak (sa završetkom na . .-etum) na stablašici da se<br />
radi o šumskoj zajednici, a ne eventualno o pašnjaku (Seslerietum) s<br />
nešto stabala<br />
b) da je za tu zajednicu značajna trava seslerija (gospodarska važnost, problem<br />
pomlađivanja i td.) koja će indicirati sve moguće progresivne i regresivne<br />
sukcesije u smjeru ka ili protivnom od klimaksa<br />
s<br />
c) po subasocijaciji na primjer S. O. quercetosum sesiliflorae da se radi o<br />
ekološkim faktorima koji dozvoljavaju i razvoj ovoga hrasta, ali samo<br />
(barem za trenutačno stanje) kao subasocijativne, a ne kao glavne vrste.<br />
U protivnom odnosno kod jačeg razvoja ovoga hrasta bi i zajednica prešla<br />
u Quercetum<br />
za 4. primjer (Blechno<br />
Fagetum)<br />
a) da se radi o bukovoj šumi, a ne eventualno o pašnjaku s bukvama (koji<br />
bi trebalo nazvati fageto blechnetum — a takvih površina, pošnjaka imamo<br />
stvarno na pr. u gospodarskoj jedinici Skrad)<br />
b) da tu zajednicu karakterizira Blechnum spicant sa svim značajkama indikatora<br />
specifičnosti ekoloških osobina<br />
30?
za 7. primjer (calamagrosteto Abietum picetosum)<br />
a) da se radi o šumi sa primješanom smrekom (subasocijacija)<br />
b) da tu zajednicu i njezino stanje te eventualnu razvojnu sukcesiju, ekološke<br />
značajke karakterizira i indicira Calamagrostis<br />
i td.<br />
Naglasak na nosiocu zajednice bi se mogao označiti i velikim slovom Quercetum,<br />
Fagetum i td. a ostali tumači pisali bi se s malim slovom.<br />
Formiranje imena imalo bi svoju pravilnu sukcesiju. Najprije se odredi temeljni<br />
nosilac karakteristike (za šume stablašica, a za poljoprivredne površine<br />
trava ili si.). Potom se vrši dalje tumačenje i obilježavanje temeljnog nosioca i<br />
to najprije pomoću ostalih elemenata iz dotične zajednice, zatim geografski tip<br />
i na kraju signatura autora. Subasocijativne značajke se dodaju odmah iza glavnog<br />
nosioca zajednice.<br />
Jedan primjer:<br />
1. faza: Quercetum znači:<br />
2. faza: ostrieto Quercetum znači:<br />
3. faza: ostrieto Quercetum znači:<br />
quercetosuim sesiliflorae<br />
4. faza: ostrieto Quercetum<br />
quercetosuin sesiliflorae<br />
croatice (ili croaticum) znači:<br />
5. faza: ostrieto Quercetum<br />
quercetosum sesiliflorae<br />
croaticae (NN)<br />
znači:<br />
šuma hrasta<br />
šuma hrasta medunca i crnog graba<br />
kao 2 u suibasocijativnoj formi s kitn<br />
jakom<br />
kao 3. rasprostranjena u Hrvatskoj ili<br />
tip hrvatski<br />
kao 4. determinirana po NN<br />
Prednosti ovakvog sistema su slijedeće:<br />
a) što će npr. šumari, koji uglavnom operiraju sa stablašicama imati zajednice<br />
po stablašicama imenovane, a agronomi po travama;<br />
b) završetci kako su sistematizirani tako se i primjenjuju<br />
— e t u m označuje glavnu vrstu nosioca biljne zajednice<br />
— eto tumači kao atribut i pobliže karakterizira nosioca biljne zajednice<br />
i staništa<br />
— etosura označuje subasocijaciju<br />
— o s u s označuje facijes<br />
— c a e tumač je tipa zajednice obzirom na geografsko rasprostranjen je<br />
(ime biljke) se dodaje po potrebi ukoliko sami tumači nisu još dovoljno<br />
precizni i jednoznačni (na pr. seslerieto (autumnalis) Fagetum). Međutim<br />
ovaj dodatak je bolje izbjegavati, te tražiti tumač među članovima<br />
^ zajednice koji je određeniji.<br />
Stalne završetke na -um u svim dosadašnjim oznakama (-etum, -etosum,<br />
-osum, -cum) moglo bi se izbjeći, jer dovode do zabune, kod onih koji s tim<br />
materijalom manje barataju te im finese u određivanju korijena riječi nisu<br />
uočljive. Zbog toga je i predloženo da facies dobije nastavak - o s u s, a tip<br />
-cae (kao dalmaticae).<br />
c) terminologija kad bi već ušla u praksu, a lakše bi ulazila, imala bi za<br />
gospodare praktičare blisko značenje, a što je pretpostavlja se teoretski<br />
bez naročitog značenja i s naučnog aspekta svejedno.<br />
d) za učenje bi bila razumljivija<br />
308<br />
e) sistematizacija zajednica bi bila očitija i praksi prirodnija.<br />
Naravno sve izneseno je samo prijedlog za diskusiju.
(jimne teme i pcikasi<br />
PRIMJENA RADIOAKTIVNOG ZRAČENJA,<br />
KOD OPLEMENJIVANJA ŠUMSKOG DRVEĆA<br />
Uvod<br />
Nuklearna energija sve brže zauzima mjesto glavnog energetskog izvora,<br />
koji će zamijeniti ugalj i naftu, te kao nenadoknadivo sredstvo za omogućavanje<br />
napretka nauke, a time i cjelokupnog privrednog razvitka čovječanstva.<br />
Kao i u ostalim granama privrede i u šumarstvu je omogućena primjena nuklearne<br />
energije na širokoj osnovi. U cilju ostvarenja imperativa šumarskih nauka<br />
— povećanja proizvodnje drvne tvari, primjena radioaktivnih izotopa, kao<br />
obilježivaća ili kao izvora zračenja, već je dosad dala vidne rezultate, rješavajući<br />
probleme ishrane i fiziologije šumskog drveća, pedologije, zaštite bilja,<br />
djelovanja raznih fungicida, insekticida i herbicida, stimuliranja rasta biljaka<br />
i oplemenjivanja šumskog drveća.<br />
I naša šumoprivreda mora krenuti novim putovima da bismo dostigli najrazvijenije<br />
zemlje Evrope u proizvodnji i potrošnji drvne mase. Prema podacima,<br />
koje je na Savetovanju o primeni radioaktivnih izotopa u industriji, medicini<br />
i poljoprivredi, održanom 1960. godine u Beogradu, iznio ing. Bura,<br />
sadašnja naša proizvodnja i obim sječa, kreću se oko 20 miliona m 3 godišnje,<br />
ih oko 3 m 3 /ha. Potrošnja celuloze po stanovniku godišnje kod nas iznosi 8 kg.<br />
Srednjeevropski prosjek je 36 kg, a kod nordijskih zemalja čak 90 kg. Da bi<br />
se ostvario napredak u idućih 15—20 godina, šumarstvo kod nas treba povećati<br />
proizvodnju drvne mase na 45—50 miliona m s godišnje, odnosno 6—10<br />
nxVha.<br />
Osnovni pojmovi o radioaktivnim izotopima i njihovoj primjeni<br />
Počeci saznanja o strukturi atoma i energiji, koju sadrži atomska jezgra,<br />
datiraju iz konca 19. i početka 20. stoljeća. Godine 1896, H. Becquerel otkriva<br />
zračenje ruda uranova smolinca, a supruzi Pierre i Marie Curie detaljno<br />
proučavaju tu pojavu. M. Curie daje toj pojavi ime »radioaktivnost«. Od tog<br />
vremena slijedi čitava plejada naučnih radova, koji su ulazili u tajne atomske<br />
jezgre, objašnjavajući njenu strukturu, a time i energiju, koju sadrži.<br />
Izotopi su pripadnici istog elementa, a međusobno se razlikuju po atomskim<br />
težinama. Sposobnost pojedinih izotopa, da se raspadanjem pretvaraju u druge<br />
izotope, nazivamo radioaktivnošću. Tom prilikom ti izotopi emitiraju alfa, beta,<br />
gama ili X zrake. Takve izotope zovemo radioaktivnim izotopima. Za razliku<br />
od radioaktivnih izotopa, postoje izotopi koji nemaju svojstvo radioaktivnosti.<br />
To su stabilni izotopi. Jedan kemijski element može imati svoj stabilni i svoj<br />
radioaktivni izotop. Važno je uočiti, da se radioaktivni i stabilni izotopi istog<br />
elementa u kemijskom pogledu međusobno ne razlikuju. Tako će se npr. radioaktivni<br />
C 14 : ponašati u kemijskom smislu isto kao i stabilni izotop C' 2 . koji<br />
nije radioaktivan. To je razumljivo, kad se zna, da kemijske osobine nekog<br />
elementa određuje broj protona (redni broj nekog elementa u periodičnom sistemu<br />
elemenata), a i C 14 i C' 2 imaju isti broj protona. Razlikuju se samo po<br />
atomskim težinama, jer C u ima dva neutrona više od C'-\<br />
309
Do 1934. godine bili su poznati samo prirodni radioaktivni elementi, a te<br />
je godine otkrivena umjetna radioaktivnost. Bombardiranjem aluminija sa alfa<br />
česticama polonija, dobiven je radioaktivni izotop fosfora P )0 . Danas postoji već<br />
•ko 900 umjetnih radioaktivnih izotopa i njihova je proizvodnji poprimila industrijski<br />
karakter, a proizvode se u atomskim reaktorima i akceleratorima,<br />
najčešće ciklotronima.<br />
Zračenje traje dok se prvobitno prisutna količina atoma nekog radioaktivnog<br />
izotopa ne raspadne. Pri određivanju njegove aktivnosti važno je znati<br />
vrijeme poluraspada, tj. vrijeme potrebno da se raspadne polovina prvobitno<br />
prisutnih radioaktivnih atoma, odnosno da se jačina njegovog zračenja smanji<br />
na polovinu od prvobitne vrijednosti. Vrijeme poluraspada je karakteristično<br />
za svaki radioaktivni izotop. Interval u kojem se vremena poluraspada kreću,<br />
iznosi od IO- 7 sekundi do IO 10 godina.<br />
Jedinica za mjerenje aktivnosti radioaktivne tvari je jedan KIRI, a obilježava<br />
se sa C. To je ona količina radioaktivnog izotopa, kod koje se u sekundi<br />
raspadne 3,7 X IO 10 atoma. Tako npr. 1 gram radijuma ima 3,7 X IO 10 raspada<br />
u sekundi, te stoga ima aktivnost od 1 C.<br />
Za određivanje doze X ih gama zračenja, jedinica se izražava RENTGE-<br />
NIMA, a to je ona količina X ili gama zračenja, koja u 0,001293 grama zraka<br />
stvori ionske parove sa električnošću od 1 elektrostatske jedinice (1 ESJ).<br />
Umjesto rentgena, za označavanje doze, za zračenje mekog tkiva, često se<br />
koristi jedinica REP. To je fizički ekvivalent rentgena (roentgen equivalent<br />
physical), odnosno količina korpuskulamog zračenja, koje predaje jednom gramu<br />
vode ih mekog tkiva energije, koju bi predao 1 rentgen.<br />
U nauci i tehnici radioaktivni izotopi se koriste kao obilježivači i kao zatvoreni<br />
izvori zračenja.<br />
Metoda obilježavanja omogućuje praćenje nekog kemijskog elementa u<br />
organizmu. U ispitivanje se uzme određena količina nekog elementa, u obliku<br />
radioaktivnog izotopa ili smjesa stabilne i radioaktivne forme. Budući da se<br />
u kemijskom pogledu radioaktivni izotop ne razlikuje od svoje stabilne forme,<br />
on će se uključiti u sve biokemijske reakcije organizma i ne će poremetiti njegove<br />
normalnne fiziološke procese. Razumljivo je, da je tu od velike važnosti<br />
izbor radioizotopa i njegovo pravilno doziranje. Kako je sada element obilježen<br />
sa radioaktivnim izotopom, koji ima svojstvo zračenja, može se otkriti<br />
detektorima zračenja i na taj način pratiti njegov put kroz organizam.<br />
Drugi načini korištenja je upotreba radioaktivnog izotopa kao izvora zračenja.<br />
Primijenjen kod oplemenjivanja šumskog drveća, iskorišćuje se kao<br />
faktor koji djeluje stimulativno na rast i utječe na nasljedne osnove (gene)<br />
stvarajući nasljedne promjene tj. mutacije.<br />
Promatrajući probleme šumarstva sa svih strana i rješavajući ih novim<br />
metodama rada, dolazi se do novih saznanja i stavljanje novih, još većih, zahtjeva<br />
pred šumarstvo. Stoga se i radioaktivno zračenje koristi kod oplemenjivanja<br />
šumskog drveća, da bi se njegovom primjenom pokušalo odgovoriti<br />
na te zahtjeve i da bi na taj način genetika u šumarstvu dala svoj doprinos<br />
sve većim potrebama za drvnom masom.<br />
Oblici korištenja radioakvinog zračenja kod oplemenjivanja šumskog drveća<br />
Oplemenjivanje šumskog drveća je primijenjena genetika, kojoj je zadatak<br />
da proizvede nove tipove, bolje od postojećih i da na principima genetike po-<br />
310
oljša kvalitet i poveća prirast šumskog drveća (14.). To je relativno mlada<br />
nauka, čije se metode rada baziraju na iskustvima, koja su dobivena kod oplemenjivanja<br />
poljoprivrednog bilja. Stoga, ako poznajemo značajnije zahvate na<br />
oplemenjivanju poljoprivrednog bilja i znamo specifičnosti šumarstva, bit će<br />
jasno značenje radioaktivnog zračenja kod oplemenjivanja šumskog drveća.<br />
Radovi, koji bi koristili ovu metodu, imali bi za cilj dobivanje novih tipova<br />
šumskog drveća s povećanim prirastom, otpornošću prema raznim bolestima,<br />
povećanom klijavosti sjemena, stimuliranim rastom šumskih sadnica, bar u<br />
početnoj fazi razvoja, dobivanje biljaka otpornih na sušu i mraz itd. Ispituje<br />
se i mogućnost uoptrebe zračenja 'kao faktora, koji će omogućiti križanje udaljenih<br />
vrsta, pa čak i rodova.<br />
Promatrajući zračenje kao jednu novu metodu rada, možemo je tretirati<br />
kao nadopunu klasičnih metoda oplemenjivanja i ne smijemo ih ni u kom<br />
slučaju razdvajati. Naprotiv, klasične metode bi morale biti baza za uspješan<br />
rad na primjeni nuklearne energije kod oplemenjivanja šumskog drveća. Prvi<br />
korak kod toga trebala bi biti selekcija šumskog drveća, sa ciljem da se izluče<br />
individuumi ,na kojima će se vršiti ispitivanja. Selekcija šumkog drveća vrši<br />
se prema fenotipskim opažanjima i odabrana stabla se označuju kao plus stabla.<br />
Nakon toga vrše se ispitivanja u cilju ustanovljivanja genotipa, odnosno nasljednih<br />
svojstava tih stabala, da bi se moglo jasno odlučiti, koja su svojstva<br />
odraz vanjskih faktora, a koja su nasljednog karaktera. Upoznavanje s karakteristikama<br />
genotipa pojedinog individuma, omogućuje nam lakše promatranje<br />
djelovanja zračenja na njegovo potomstvo i sigurnije ustanovljivanje promjena<br />
izazvanih zračenjem. Razumljiva je neophodna dugotrajnost tih radova, jer se<br />
ispitivanja vrše niz godina.<br />
Različite vrste biljaka imaju različitu sposobnost reagiranja, a isto tako<br />
se i svojstva mijenjau ovisno o vrsti, dozi zračenja, o tome da li je zračenje<br />
u inntervalima ih cjelovito i konačno o načinu primjene, tj. prema tome. da li<br />
se označuje sjeme, polen, ženski cvijet, plemka ili čitava biljka. Interesantno<br />
je promotriti, koje su doze zračenja upotrebljavane prilikom zračenja pojedine<br />
vrste. V i d a k o v ić je zračio sjeme nekih konifera s dozama, u rasponu od<br />
82-—20000 r. Ustanovio je, da letalna doza za obični bor nastupa kod 14000, r,<br />
a da se malim dozama povećava energija klijavosti sjemena smrče, crnog i običnog<br />
bora (15.) Daljnjim istraživanjima je ustanovio izvjesnu sličnost u utjecaju<br />
gama zračenja na klijavost sjemena i na visinski prirast biljaka starih 3 godine<br />
(16).<br />
M o d i c je zračio sjeme dozama do 22000 r i ustanovio da je moguće stimulativno<br />
djelovati na klijavost sjemenki i dinamiku razvoja budućih biljaka.<br />
Niske doze od 500—2000 r izazvale su stimulativno, a visoke doze toksično djelovanje<br />
(9.).<br />
Jovanović i Tucović (5.) zračili su sjeme Populus virginiana Foug.<br />
sa dozama do 50000 r. Ni kod najviše doze nije se zapazilo osjetno smanjenje<br />
klijavosti sjemena. Tek razvojem biljčica, primijetili su da povećanjem doze<br />
zračenja iznad 5000 r dolazi do zaostajanja u prirastu biljaka. Sjeme nekih<br />
euroameričkih topola (6.) nije pokazalo osjetno smanjuje klijavosti ni kod doze<br />
od 120000 r. Kakav je to raspon doza, može se najbolje vidjeti, ako se zna<br />
da je smrtna doza za čovjeka 600 r. (11.). Za djelovanje zračenja na stanice organizama,<br />
općenito se može reći, da su složeniji i viši organizmi osjetljiviji na<br />
311
zračenje od jednostavnih organizama. Čovjek i životinja su oko 1OO0 puta<br />
osjetljiviji od gljiva i bakterija, a oko 200O puta od nekih virusa (7.). Nadalje,<br />
kod svih živih bića, generativne stanice su osjetljivije na zračenje od<br />
somatskih.<br />
Hibridizacija (križanje) i heterozis (luksuriranje) kod kulturnog bilja, dali<br />
su poljoprivredi rezultate od ogromne važnosti. I u šumarstvu postoje brojni<br />
primjeri, koji upućuju na važnost hibridizacije i heterozisa. Tako npr. Thuja<br />
plicata dobro raste u Danskoj, ali strada od gljivične bolesti Didymascella<br />
thujina. dok je Thuja Standishii otporna na tu bolest. Danac Soegaard<br />
je uspio da križanjem Th. plicata X Th. Standishii. dobije tip otporan prema<br />
tom gljivičnom oboljenju, a koji u Danskoj raste isto tako dobro kao i Th.<br />
plicata.<br />
0 pojavi heterozisa kod šumskog drveća ima mnogo primjera kod topola.<br />
Tako npr. euroamerički hibridi crnih topola, poznati kao kanadske topole, imaju<br />
pojavu heterozisa. Naročito u šumarstvu, heterozis je od neobično velike važnosti,<br />
jer vegetativno razmnožavanje Fi generacije sa pojavom heterozisa, omogućuje<br />
stvaranje klona sa neograničenim brojem individuuma luksurirajućeg<br />
rasta, pogotovo kod brzo rastućih vrsta, a koje se uz to i lako vegetativno razmnožavanju.<br />
Najbolji primjer za to su topole i vrbe, jer su već dosada podignute<br />
plantaže sastavljene od vegetativno razmnoženih biljaka sa pojavom<br />
heterozisa.<br />
Poznato je, da se luksuriranje javlja križanjem samooplodnjom dobivenih<br />
potomaka dvaju individuuma. Osim toga, ponekad se križanjem blisko srodnih<br />
ili udaljenih vrsta, javlja potomstvo, koje ima bujniji rast od roditelja. Iz<br />
primjera križanja Th. plicita X Th. Standishii vidimo, da se izborom roditelja<br />
sa pogodnim svojstvima, može dobiti hibrid, u kom su se ujedinile pozitivne<br />
osobine roditelja. Međutim, koji puta se desi i to, da raspolažemo sa roditeljskim<br />
parom, kod kojega bi bilo poželjno ujediniti dobra svojstva roditelja,<br />
ah se zbog genotipskih razlika među njima, ne može izvršiti njihovo međusobno<br />
križanje. U tom slučaju, zračenje ženskih cvjetova ili polena, moglo bi poslužiti<br />
kao faktor za sprečavanje opiranja križanju.<br />
Jasno je, da ovakovi radovi u šumarstvu iziskuju vrlo dugotrajan i mukotrpan<br />
rad, pogotovu ako se ima u vidu vrijeme potrebno da pojedina vrsta<br />
dostigne spolnu zrelost, odnosno pruži mogućnost za umjetno oprašivanje i<br />
križanje u drugoj ili trećoj generaciji. Prema Panovu (10.), početak fiziološke<br />
zrelosti za stabla smrče iz sklopa, nastupa u 35. godini. Jela počinje fruktificirati<br />
u 40.. bijeli bor u 20., a crni bor u 25. godini.<br />
1 pored velikog broja mogućnosti, hibridizacija i heterozis nisu svemoguće<br />
sredstvo u genetici. Za dobivanje novih, željenih svojstava šumskog drveća,<br />
veoma prikladan način je i umjetno stvaranje mutacija.<br />
Mutacije su prirodne i inducirane spontane kvalitativne i kvantitativne<br />
nasljedne promjene nekog svojstva organizma (13.). Broj prirodnih spontanih<br />
mutacija, u odnosu na broj biljaka, iznosi: 1 : 10000 — 1 milion. Dugotrajan<br />
i težak posao na selekciji, odnosno odabiranju prirodnih povoljnih mutacija,<br />
među tako velikim brojem biljaka, ni u kom slučaju ne zadovoljava današnje<br />
potrebe. Radioaktivno zračenje povećava mogućnost dobivanja većeg broja<br />
mutacija, jer direktno djeluje na nasljedne osnove i omogućava povećanje nastajanja<br />
novih mutanata u odnosu na biljke, ponekad čak i do 1% (12.).<br />
312<br />
\
Induciranjem mutacija sa radioaktivnim zračenjem, dobivamo brže i neposrednije<br />
biljke s novim svojstvima, a koje bi mogle biti od interesa za oplemenjivala,<br />
odnosno uzgajivača, ma da je otkrivanje induciranih mutacija, naročito<br />
u šumarstvu, otežano činjenicom, da se mutageni efekt ispoljava često<br />
tek u trećoj ili nekoj daljnjoj generaciji. Nažalost, za dobivanje nekog određenog<br />
svojstva kod šumskog drveća, još nikakva zakonitost ne može pokazati<br />
smjernice rada od šireg značaja, jer se. sva ispitivanja nalaze još uvijek u fazi<br />
razvoja i jer se još ne može reći da li će neka određena doza dati pozitivno<br />
svojstvo ili ne.<br />
Za šumarstvo je interesantna mogućnost nastajanja poliploidije, odnosno<br />
pojave, kada pojedini organizmi imaju u stanicama »n« puta povećan haploidni<br />
broj kromosoma. Dokazano je, da biljke sa većim brojem kromosoma, nego<br />
što je to normalno za pojedinu vrstu, imaju često i bujniji rast. Takav je slučaj<br />
npr. kod triploidne trepetljike (Populus tremula f. gigas). Mutacije ove vrste<br />
mogu se izazvati i radioaktivnim zračenjem. Budući da se radi o promjenama<br />
u genetskom materijalu, veoma su važna citološka istraživanja zračenog materijala,<br />
jer će se pomoću njih najbrže moći ustanoviti promjene, koje su značajne<br />
kod rada na oplemenjivanju šumskog drveća. Citogenetska istraživanja<br />
će omogućiti, da se razjasni unutar kojih doza zračenja se mogu očekivati<br />
pozitivne promjene nasljednog karaktera, jer visoke doze stvaraju razne anomalije,<br />
kao nepravilnosti u diobama stanica, fragmentiranje kromosoma, stvaranje<br />
erozija itd, a niže doze, od kojih se mogu očekivati promjene pozitivnog<br />
karaktera, izazivaju evidentne promjene u relativnim dužinama kromosoma<br />
(1., 2.)<br />
Na kraju, potrebno je postaviti pitanje: »Kako ustanoviti kod kojih doza<br />
i kakove promjene će izazvati zračenje pojedinih vrsta šumskog drveća, te<br />
kako dobiti pozitivan rezultat ovom metodom rada?« Odgovor na to može<br />
pružiti jedino eksperimentiranje, a zatim, kada se ustanove promjene nastale<br />
zračenjem jedne vrsti, potrebno je pristupiti citološkim istraživanjima, da bi<br />
se vidjelo, kako se ta promjena odrazila na genetskom materijalu. Vjerojatno<br />
će se zatim, analogijom za ostale vrste, a na temelju citoloških istraživanja,<br />
moći reći kakve će promjene pojedina doza izazvati kod neke druge vrste, jer<br />
će se te promjene očitovati na genetskom materijalu, bilo u vidu promjena na<br />
relativnim dužinama kromosoma, bilo u pojavi fragmentacija i si. ili pak u<br />
nekom drugom evidentnom obliku.<br />
Zaključak<br />
1. Radioaktivno zračenje kod oplemenjivanja šumskog drveća, može se<br />
koristiti kao stimulator rasta, kao faktor koji će utjecati na nasljedne osnove,<br />
te kao faktor za sprečavanje opiranja križanju.<br />
2. Stvaranjem mutanata, radioaktivno zračenje omogućuje dobivanje novih<br />
tipova šumskog drveća, a koji se ne bi mogli dobiti drugim metodama rada.<br />
3. Zračenje djeluje različito na pojedine vrste, pa čak i na individuume<br />
iste vrste.<br />
4. Među relativno niskim dozama zračenja, potrebno je tražiti doze, koje<br />
će djelovati kao stimulator rasta i stvarati mutacije, od kojih je selekcijom<br />
potrebno izdvojiti one sa pozitivnim osobinama.<br />
313
LITERATURA:<br />
1. Bevilacqua, B.: Značenje citoloških istraživanja u sadašnjoj fazi razvoja šumaTske<br />
genetike kod nas. Šumarski list broj 9—10-, Zagreb, 1961.<br />
2. Bevilacqua, B. and Vidaković, M.: Effect otf Gamma Rays on the Chromosome»<br />
of the Somatic Cells in Picea Abies Karst. Silvae Genetica, Band 12, Heft 3,<br />
Frankfurt a. M., <strong>1963</strong>.<br />
3. Bura, D.: .Mogućnosti primjene nuklearne energije u izvršenju narednih zadataka<br />
u šumarstvu (Diskusija). Savetovanje o primeni radioizotopa u poljoprivredi,<br />
veterinarstvu i šumarstvu, Beograd, 1960.<br />
4. Glasstone, S.: Atomska energija. Naučna knjiga, Beograd, 1960.<br />
5. Jovanović, B. i Tucović, A.: Zapažanja o dejstvu jonizujućeg zračenja na seme<br />
i prirast Populus virginiana Foug. — prethodno saopštenje — Šumarstvo broj<br />
»—10., Beograd, 1959.<br />
8. Jovanović, B. i Tucović, A.: Zapažanja o djestvu jonizujućeg zračenja na seme<br />
nekih euroameričkih topola. Radovi na istraživanju topola, 1/60, Beograd, 1960.<br />
7. Kljajić, R.: Današnje stanje korišćenja radioizotopa i jonizujućih zračenja u<br />
zaštiti bilja. I Savetovanje o primeni nuklearne energije u biljnoj proizvodnji<br />
FNRJ, Zagreb, 1959.<br />
8. LQwenthal, G. i Hausen, J.: Atomi baza bolje budućnosti. Tehnička knjiga, Zagreb,<br />
1959.<br />
9i Modic, D.: Upliv gama-zraka radioaktivnog izvora C m na klijavost semenki<br />
voćaka. Savetaovanje o primeni radioizotopa u poljoprivredi, veterinarstvu i šumarstvu,<br />
Beograd, 1961.<br />
10. Panov, A.: O fruktifikaciji naših četinara. Šumarski list broj 9—40., Zagreb, 1950.<br />
11. Rađiohemijski praktikum. Naučna knjiga, Beograd, 1959.<br />
12. Tavčar, A.: Primena nuklearne energije kod oplemenjivanja bilja. Savetovanje o<br />
primeni radioizotopa u poljpprivredi, veterinarstvu i šumarstvu, Beograd, 1961.<br />
13. Vidaković, M.: Šumarska genetika (Skripta). Zagreb, 1959.<br />
14. Vidaković, M.: Genetika u šumarstvu. Šumarski .list broj 3—i., Zagreb, 1956.<br />
15. Vidaković, M.: Utjecaj gama-zraka na klijavost sjemena nekih konifera. Šumarski<br />
list broj 7—8., Zagreb, 1960.<br />
16. Vidaković, M.: Utjecaj gama zračenja na rast biljaka nekih konifera. Šumarstvo<br />
broj 7—8., Beograd, 1962.<br />
Borzan Želimir
( 3)cu$t»ene &l£e&U<br />
ZAKLJUČCI<br />
IV Plenuma Izvršnog odbora Saveza inženjera i tehničara šumarstva i drvne<br />
industrije Jugoslavije.<br />
Četvrti plenum Izvršnog odbora Saveea<br />
ITSIDJ održan je 9., 10. i 11. juna <strong>1963</strong>.<br />
godine u Nikšiću. Plenumu su prisustvovali<br />
pored članova Izvršnog odbora i<br />
nadzornog odbora drugovi: Ing. Košta Tato<br />
a k o v i ć, predsednik Saveta za šumarstvo,<br />
drvnu industriju, celulozu i papir<br />
Savezne privredne komore, Ing. Jefta J e-<br />
remić, sekretar Saveta za šumarstvo,<br />
drvnu industriju, celulozu i .papir Savezne<br />
privredne komore, Aleksandar Orlandić,<br />
predsednik Centralnog odbora SRI-<br />
RJ, ing. Milorad Stanojević, sekretar<br />
Izvršnog vijeća SR Crne Gore, za poljoprivredu<br />
i šumarstvo, Vujadin V u j o v i ć,<br />
predstavnik republičkog odbora sindikata<br />
industrijskih radnika Crne Gore, dr Dragoljub<br />
Mirković, prof. Simiarskog fakulteta<br />
u Beogradu, ing. Dušan V u č k o-<br />
vić, saradnik Istorijskog instituta Crne<br />
Gore, ing. Gavrilo Petranović, predstavnik<br />
Sekretarijata za industriju i saobraćaj<br />
IV Crne Gore. Radu plenuma prisustvovao<br />
je takođe predsednik opštinske<br />
skupštine Nikšić, drug Blažo K a 1 u đ e r o-<br />
rović, načelnim za privredu NO Nikšić<br />
i Dušan Perunović, predsednik opštinskog<br />
veća Nikšić i veći broj inženjera i<br />
tehničara podružnice Nikšić, kao i Drvnog<br />
kombinata »1. Maj« i Šumskog gazdinstva<br />
Nikšić.<br />
Od članova Izvršnog odbora nisu prisustvovali:<br />
Dr. Dušan Oreščanin zbog<br />
puta u inostranstvu i ing. Dime B e ć a r<br />
zbog bolesti.<br />
Plenum je radio po sledećem dnevnom<br />
redu:<br />
1. Izvještaj o radu Sekretarijata,<br />
2. Informacija o pripremama za Savetovanje<br />
o nauičnoistraživačkom radu i zauzimanje<br />
stavova Izvršnog odbora o nekim<br />
principijelnim pitanjima,<br />
3. Izvještaj o I Saveznom smučarskom<br />
takmičenju i formiranju odbora za II<br />
Savezno smučarsko takmičenje, kao i<br />
određivanje zadataka u vezi sa ovim,<br />
4. Stanje i problemi šumske privrede i<br />
drv. industrije Crne Gore,<br />
5. Razno.<br />
Za učesnike Plenuma organizovana je<br />
stručna ekskurzija radi obilaska objekata<br />
u oblasti podizanja i uzgajanja šuma, zaštite<br />
zemljišta od erozije i uređenje bujica<br />
na relaciji Nikšić — Titograd —Cetinje —<br />
Budva — Virpazar kao i poseta Drvnom<br />
kombinatu »1. Maj« u Nikšiću. Učesnici<br />
plenuma takođe su posetili i Željezaru<br />
»Boris Kidrič«, branu »Liverovići« kao i<br />
više kulturnih i istorijskih spomenika Crne<br />
Gore.<br />
Posle iscrpne diskusije o svim tačkama<br />
dnevnog reda IV Plenum doneo je sledeće:<br />
ZAKLJUČKE<br />
Ad. 1 — Plenum usvaja u celosti iz-'<br />
veštaj o radu Sekretarijata.<br />
— Usvaja se predlog Sekretarijata da<br />
se drug ing. Miloje B i k i c k i, član Izvršnog<br />
odbora, kooptira u Sekretarijat, pošto<br />
se od početka ove godine stalno nalazi<br />
u Beogradu.<br />
— Odobrava se odluka Sekretarijata da<br />
drug ing. Miloje Bi-kick i vrši dužnost<br />
blagajnika za vreme odsustva blagajnika<br />
Saveza Dr. Dušana Oreščanin a koji<br />
je službeno otputovao u inostranstvo.<br />
— Prihvata se stanje prihoda i rashoda<br />
na dan 31. V <strong>1963</strong>. godine prema pregledu<br />
priloženom uz dnevni red.<br />
— Prihvata se novi predlog budžeta<br />
Saveza za <strong>1963</strong>. god. s obzirom da Savezu<br />
nije odobrena dotacija iz budžeta u traženom<br />
iznosu, a prema predlogu priloženom<br />
uz dnevni red.<br />
— Prihvata se predlog Društva inženjera<br />
i tehničara šumarstva i drvne industrije<br />
Poljske da se organizuje razmena<br />
dve grupe od po pet stručnjaka (jedna za<br />
drv. ind. i jedna za šumarstvo). Ovu razmenu<br />
izvršiti u toku septembra ove godine.<br />
Republički savezi dostaviće u roku od<br />
deset dana Sekretarijatu Saveza predloge<br />
svojih delegata za ovu razmenu i to: Savezi<br />
Srbije, Hrvatske, Slovenije i BiH po<br />
dva predstavnika (jedan za šumarstvo i<br />
jedan za drvarsku industriju), a Savezi<br />
Makedonije i Crne Gore po jednog, s tim<br />
da se .međusobno dogovore koji će savez<br />
poslati predstavnika za šumarstvo a koji<br />
za drvarsku industriju. Troškove će snositi<br />
svaki delegat, odnosno njegova privredna<br />
organizacija ili ustanova. Visina ovih troš-<br />
315
kova, po oceni, Plenuma, iznosiće oko<br />
80.000.— dinara. Ovu sumu treba uplatiti<br />
Savezu najkasnije do 15. avgusta <strong>1963</strong>. godine.<br />
— Plenum takođe prihvata predlog<br />
Društva inženjera i tehnčara šumarstva i<br />
drvarske industrije Mađarske da se izvrši<br />
razmena stručnjaka u toku ove godine i<br />
to u grupi od 10 stručnjaka, a u trajanju<br />
od 10—12 dana. Zadužuju se republički<br />
savezi da u roku od 10 dana dostave Sekretarijatu<br />
Saveza predloge svojih delegata<br />
za ovu razmenu i to: Savezi Srbije, Hrvatske,<br />
Slovenije i BiH po dva predstavnika,<br />
a Savezi Makedonije i Crne Gore po<br />
jedan. U okviru za razmenu dolaze prvenstveno<br />
inženjeri i tehničari šumarstva. I<br />
za ovu razmenu troškove će snositi svaki<br />
delegat, odnosno njegova privredna organizacija<br />
ili ustanova. Visina ovih troškova<br />
iznosiće orijentaciono oko 80.000.— dinara,<br />
a treba da se uplati Savezu najkasnije<br />
do 15. avgusta <strong>1963</strong>. godine. Razmena<br />
se predviđa u toku septembra ove godine.<br />
— Zadužuje se Sekretarijat da od Komisije<br />
za međunarodne veze SITJ obezbedi<br />
saglasnost o ovoj razmeni i izvrši sve<br />
potrebne pripreme za njegovu realizaciju.<br />
— Stavlja se u zadatak Sekretarijatu<br />
da organizuje posete novim sekretarima<br />
SIV-a za poljoprivredu i šumarstvo i industriju<br />
kao i ranije planiranu posetu drugu<br />
Milajku Todoroviću i drugu Jakovu<br />
Blaževiću radi upoznavanja sa<br />
radom Saveza na resavanju problema šumarstva<br />
i prerade drveta.<br />
— Plenum odobrava stav Sekretarijata<br />
u vezi sa pitanjem da je mesto obrazovanja<br />
stručnjaka za hemijsku preradu drveta na<br />
Tehnološkom fakultetu, pod uslovom da<br />
Tehnološki fakultet svojim nastavnim planom<br />
i programom obezbedi potrebno znanje<br />
iz oblasti hemijske prerade drveta za<br />
ove stručnjake.<br />
— Stavlja se u zadatak Komisiji Saveza<br />
za kadrove i školstvo da prouči pitanje<br />
fakultetske i srednjoškolsko nastave,<br />
a u prvom redu sa gledišta broja i<br />
profila fakulteta, i da ovo iznese pred prv;<br />
naredni sastanak Izvršnog odbora, kako bi<br />
se o ovom pitanju mogao da zauzme stav<br />
sa kojim treba upoznati Sekretarijat SIV-a<br />
za prosvetu i kulturu. Plenum smatra da<br />
Savez ITŠIDJ ubuduće ne treba da čeka<br />
da bude pozivan radi raspravljanja o pitanjima<br />
obrazovanja stručnjaka za šumarstvo<br />
i preradu drveta, već treba da a.ktivno<br />
prati rad na resavanju ovih pitanja i iznosi<br />
svoje stavove.<br />
— Plenum stavlja u dužnost Sekretarijatu<br />
da zahteva od komisije za izradu<br />
sedmogodišnjeg plana šumarstva i drvarske<br />
industrije da u određenim ključnim<br />
fazama obrade materijala za sedmogodišnji<br />
plan ove dve privredne oblasti dostavlja<br />
materijal Saveznoj privrednoj komori,<br />
Savezu ITŠIDJ i drugim radi upoznavanja<br />
i eventualnog stavljanja prirnedaba<br />
i predloga. U vezi sa ovim stavlja se<br />
u zadatak Sekretarijatu Saveza da u drugoj<br />
polovini ove godine organizuje save-,<br />
tovanje o materijailima za sedmogodišnji<br />
plan šumarstva i drv. industrije. Ukoliko<br />
je moguće ovo savetovanje, održati u okviru<br />
rada narednog plenuma Izvršnog odbora.<br />
Sekretarijat će odrediti mesto održavanja<br />
ovog Savetovanja.<br />
— Plenum smatra da nije potrebno organizovati<br />
savetovanje o proizvodnji i preradi<br />
bukovine, kako je ranije zaključeno,<br />
jer se ovo pitanje proučava u okviru rada<br />
na izradi sedmogodišnjeg plana razvoja<br />
šumarstva i drv. industrije.<br />
— Plenum stavlja u zadatak Sekretarijatu<br />
da, s obzirom na povećana sredstva<br />
za rad komisija, nastoji da u narednom<br />
periodu aktivira sve komisije na resavanju<br />
najvažnijih pitanja koja spadaju u<br />
dornen njihovog rada. U vezi sa ovim Sekretarijat<br />
će sva ova pitanja koja treba<br />
da rešavaju pojedine komisije preneti na<br />
njih.<br />
— Plenum oslobađa dužnosti predsednika<br />
Komisije za produktivnost druga ing.<br />
Bogomila Copa, a na njegov vlastiti zahtjev,<br />
Za predsednika Komisije za produktivnost<br />
određuje se drug Dr. Ljubomii<br />
Petrović koji je do sada bio predsedn'k<br />
Komisije za štampu, a za predsednika<br />
Komisije za štampu određen je drug ing.<br />
Ante Kadovčić.<br />
— Zadužuje se Sekretarijat da u što<br />
kraćem roku dostavi republičkim savezima<br />
prepis izvještaja ing. A. Žumera o<br />
njegovom učestvovanju na savetovanju o<br />
korišćenju drveta malih dimenzija u industrijske<br />
svrbe koje je održano 1962. godine<br />
u Varšavi.<br />
— Prihvata se sugestija ing. Bogomila<br />
Č o p a da se u vezi sa izradom novog Statuta<br />
SITJ izvrši razmena mišljenja među<br />
republičkim savezima ITŠIDJ. Kako je<br />
Savez Slovenije već razradio koncepcije<br />
buduće organizacije inženjera i tehničara<br />
i počeo da ih sprovodi u život, stavlja mu<br />
se u zadatak da svim republičkim savezima<br />
i Sekretarijatu Saveza dostavi svoje<br />
koncepcije. Da bi predstavnici našega Sa-<br />
316
veza u predsedništvu i Centralnom odboru<br />
SITJ mogli da izrade svoj stav. za diskusiju<br />
o nacrtu novog Statuta SITJ svi republički<br />
savezi dostaviće Sekretarijatu Saveza<br />
svoje predloge u vezi sa statutom<br />
SITJ koje će učiniti preko svojih republičkih<br />
saveza IT.<br />
— Ađ. 2 — Plenum je detaljno prodiskutovao<br />
stavove zauzete u referatu »Zadaci<br />
i problemi naučno istraživačkog rada<br />
u oblasti šumarstva i prerade drveta« i<br />
složio se sa stavovima koje treba zauzeti<br />
na savetovanju o naučnom radu.<br />
— Obrađivači referata formulisaće na<br />
osnovu diskusije i predloga konačne stavove<br />
u delu referata »Zaključci i predlog«,<br />
kao i stavove Izvršnog odbora. Konačno<br />
formuiisani zaključci su sastavni deo zaključaka<br />
IV Plenuma Izvršnog odbora.<br />
Savetovanje o naučnoistraživačkom radu<br />
održati u Beogradu u prvoj polovini<br />
septembra ove godine. Referat da se dostavi<br />
republičkim savezima i ostalim pozvanim<br />
na savetovanje do 1. jula ove godine.<br />
Broj učesnika na savetovannju treba<br />
da se kreće oko 50, kako bi savetovanje<br />
što više imalo radni karakter. U vezi sa<br />
ovim zadužuje se Sekretarijat da izvrši<br />
izbor saveznih ustanova i organizacija, naučnih<br />
ustanova i ličnosti koje treba pozvati<br />
na ovo savetovanje. Republički Savezi<br />
odrediće svoga predstavnika i predložiće<br />
privredne i naučne organizacije koje<br />
će Savez ITŠIDJ pozvati na savetovanje.<br />
Plenum je saslušao i odobrio usmeni izveštaj<br />
predsednika i sekretara o njihovoj<br />
poseti ppredsednika Saveznog saveta za<br />
naučni rad, drugu I. M a r i n i ć u, a povodom<br />
upoznavanja sa stavovima koje će<br />
Savez zauzeti na savetovanju o naučnonm<br />
radu.<br />
— Zadužuje se Sekretarijat da organizuje<br />
posetu drugu Avdi Humu, predsedniku<br />
Saveta za koordinaciju naučnih<br />
istraživanja, i upozna ga sa stavovima Izvršnog<br />
odbora u vezi sa problemima naučnoistraživaćkog<br />
rada u oblasti šumarstva i<br />
prerade drveta.<br />
Ađ. 3 — Plenum je odobrio izveštaj o<br />
I smučarskom takmičenju trudbenika šumarstva<br />
i drvarske industrije koje je održano<br />
u Sloveniji koncem februara i početkom<br />
marta ove godine i odobrio da se naredno<br />
takmičenje održi u Bosni i Hercegovini.<br />
Savez ITŠIDJ biće i ovog puta pokrovitelj<br />
takmičenja.<br />
— Plenum prihvata predlog Sekretarijata<br />
da se formira odbor za ovo takmičenje<br />
1 u koji ulaze, pored predstavnika Saveza,<br />
i predstavnici Savezne privrednne<br />
komore, Centralnog odbora sindikata i<br />
smučarskog Saveza Jugoslavije. U širi odbor<br />
pored ovih predstavnika, ulaze i po jedan<br />
predstavnik svakog republičkog saveza.<br />
Za sekretara ovog odbora određuje se<br />
ing. Nenad P e t r o v i ć. Republički savezi<br />
organizovaće na istom principu svoje<br />
odbore.<br />
— Savez ITŠIDJ dodeliće pomoć odboru<br />
za skijaško takmičenje u iznosu do 50.000.-<br />
dinara. Savez BiH postaraće se da za ovo<br />
takmičenje obezbedi financijska sredstva,<br />
kao i da se angažuju i druge organizacije<br />
oko pripremanjna i izvođenja samog takmičenja.<br />
Radi upoznavanja sa organizacijom,<br />
iskustvom i pripremama takmičenja,<br />
stavlja se u' zadatak drugovima ing. Nenadu<br />
Petrov i ću i ing. Juriju Hočev<br />
a r u da stupe u vezu sa Savezom BiH.<br />
Plenum poziva sve republičke saveze da<br />
pomognu ovo takmičenje i obezbede učešće<br />
što većeg broja takmičara.<br />
Ađ. 4 — Plenum je saslušao referate o<br />
stanju i problemima šumarstva i industrije<br />
za preradu drveta SR Crne Gore i na<br />
osnovu diskusije, koja je vođena u vezi<br />
sa ovirn referatima, konstatovano je da u<br />
šumarskoj privredi i drvnoj industriji Crne<br />
Gore postoji niz problema za čije je<br />
rešenje, pored ostalog, potrebna i šira<br />
stručna pomoć. U vezi sa ovim Plenum<br />
odlučuje da Savez ITŠIDJ organizuje, u<br />
granicama svojih mogućnosti, stručnu pomoć<br />
u rešavanju ovih pitanja. U tu svrhu<br />
republički savez ITŠIDJ Crne Gore dostaviće<br />
potrebne materijale.<br />
S obzirom na težinu problema ove dve<br />
privredne oblasti u Crnoj Gori. Plenmu<br />
stavlja u zadatak delegaciji, koja će posetiti<br />
predsednika Izvršnog veća SR Crne<br />
Gore da ga detaljnije upozna sa ovim<br />
problemima, diskusijom i zapažanjima članova<br />
Izvršnog odbora.<br />
Ađ. 5 — Plenum je upoznat sa referatom<br />
Saveza ITŠID BiH »Položaj i raspored<br />
stručnjaka u našoj šumarskoj privredi«<br />
pa je konstatovano da sličnih pojava,<br />
kao što su iznete u ovom referatu ima i<br />
u nekim drugim republikama.<br />
— Plenum zadužuje ostale republičke<br />
saveze da prikupe podatke o ovim pojavama<br />
i dostave ih Sekretarijatu Saveza.<br />
Sekretarijat Saveza obradiće ovo pitanje<br />
i sa njim upoznati savezne nadležne organe.<br />
Republički savezi takođe će upoznati<br />
sa ovim pojavama republičke nadležne organe.<br />
Sekretarijat Saveza o ovom pitanju<br />
317
podneće izveštaj na narednom<br />
Izvršnog odbora.<br />
plenumu<br />
— Plenum je razmotrio predlog Saveza<br />
ITŠIDJ BiH u vezi sa pitanjem proglašenja<br />
šumskog kompleksa »Perućica« za rezervat<br />
od izuzetne naučne vrednosti. Plenum<br />
konstatuje da je ovo veoma složeno<br />
pitanje j da ne raspolaže svim potrebnim<br />
elementima za zauzimanje stava. Stavlja<br />
se u zadatak da pribavi iscrpnu dokumentaciju<br />
o ovom pitanju, kaiko u pogledu<br />
značaja objekta za privredu tako i za naučna<br />
istraživanja. Tek na osnovu ovog materijala<br />
Sekretarijat će priprem'ti predlog<br />
za naredni plenum Izvršnog odbora.<br />
— Stavlja se u zadatak Sekretarijatu<br />
Saveza da insistira na donošenju pratećih<br />
propisa uz Zakon o šumama.<br />
— Kako se pokret Gorana počeo uveliko<br />
da širi i u drugim republkama, Plenum<br />
smatra da bi bilo korisno da Savez<br />
ITŠIDJ bude inicijator osnivanja odbora<br />
pokreta Gorana za Jugoslaviju.<br />
— Plenum donosi odluku da se dnevnica<br />
članov.'ma Izvršnog odbora poveća od<br />
2.500.— na 3.000.— dinara.<br />
— Stavlja se u zadatak Sekretarijatu<br />
Saveza da odredi mesto održavanja narednog<br />
plenuma.<br />
Po odluci plenuma delegacija, koju su<br />
sačinjavali drugovi: ing. Rajica Đ e k i ć,<br />
ing. Jefta Jeremić, ing. Bogomil Čop,<br />
ing, Mirko S u č e v i ć, posetila je predsednika<br />
Izvršnog veća SR Crne Gore, druga<br />
öoku P a j k o v ić a, i upoznala ga sa radom<br />
plenuma, a posebno sa problemima<br />
šumarstva i drv. industrije Crne Gore. U<br />
dosta dugom razgovoru razmotrena su razna<br />
pitanja šumarstva i drv. industrije<br />
Crne Gore i drugu Pajikoviću učinjene<br />
su određene sugestije za rešavanje o-<br />
vih problema i saopštena mu je spremnost<br />
Saveza da sa svoje strane pruži određenu<br />
stručnu pomoć u resa van ju ovih pitanja.<br />
Tom prilikom drugu Pajkoviću predate su<br />
publikacije Saveza ITŠIDJ. Potrebno je<br />
istaći da je drug Pajković u razgovoru sa<br />
delegacijom Saveza pokazao veoma široko<br />
razumevanje za probleme šumarstva i drv.<br />
industrije i spremnost da se njihovom rešavanju<br />
pr'đe što pre. Isto tako treba istaći<br />
da se drug Pajković slaže sa svim stavovima<br />
Saveza ITŠIDJ o problemima šumarstva<br />
i drv. industrije.<br />
Sekretar:<br />
Dr Lj. Petpović<br />
Predsednik:<br />
Ing. Raijica Đekić<br />
15. sjednica Upravnog odbora<br />
Saveza šumarskih društava Hrvatske<br />
održana je 27. 1 pnja <strong>1963</strong>. godine uz slijedeći<br />
Dnevni red:<br />
1. IV plenum SŠDH-e izvještaji, organizacija<br />
i program,<br />
2. Razno<br />
Ad 1.<br />
Izvještaji o radu Saveza ŠDH-e. sastavljeni<br />
od tajnika i blagajnika, dostavljeni<br />
su svim članovima upravnog odbora<br />
na vrijeme. Sa ovim izvještajima upravni<br />
odbor se saglasio.<br />
Pošto je predsjednik nadzornog odbora<br />
pročitao izvještaj o pregledu blagajničkog<br />
poslovanja za vrijeme oktobar—decembar<br />
1962. g. i o završnom računu za 1962. g.,<br />
upravni odbor stavio je primjedbu da-bi<br />
na kraju izvještaja trebalo da nadzorni<br />
odbor iznese plenumu svoje mišljenje i<br />
prijedlog o usvajanju blagajničkog poslovanja<br />
odnosno odobravanju završnog računa.<br />
O pitanjima organizacije inženjera i<br />
tehničara šumarstva i drv. industrije vođena<br />
je vrlo detaljna diskusija, u kojoj su<br />
učestvovali svi prisutni, pa je zaključeno<br />
da se plenumu kao prijedlog upravnog odbora<br />
iznesu slijedeća stanovišta:<br />
1. U svakoj općini treba da postoji odnosno<br />
da se osnuje DIT, ako za to postoje<br />
uslovi, jer je općina u našem društvenom,<br />
političkom i privrednom sistemu jedinica,<br />
na čijem se području odvijaju i rješavaju<br />
osnovna životna pitanja.<br />
Ako na području jedne opć'ne živi i<br />
radi najmanje 15 inženjera i tehničara šumarstva<br />
i drv. industrije u cilju razvoja<br />
i unapređenja struke treba da se osnuje<br />
općinsko stručno društvo dak u protivnom<br />
slučaju stručna sekcija općinskog DIT-a s<br />
najmanjim brojem od 5 članova. M'nimalni<br />
broj od 15 članova za općinsko stručno<br />
društvo bazira se na saveznim propisima<br />
o udruž vanju, koji određuju za upravni<br />
odbor najmanje 8 članova. Dodavši tome<br />
po 3 člana za nadzorni odbor i sud časti,<br />
onda za osn'vanje udruženja minimalni<br />
broj članstva mora biti bar 15. kako bi se<br />
mogli formirati najnužniji organi jednog<br />
udruženja.<br />
2. Ako na području jedne općine ne postoji<br />
ili nema uslova da se osnuje općinski<br />
DIT, inženjeri i tehničari šumarstva i<br />
drv. industrije sa područja te općine u-<br />
članit će se u DIT odnosno u stručno<br />
318
društvo susjedne općine s kojom su vezani<br />
privredno i organizacijski.<br />
3. Općinsko stručno društvo član je<br />
DIT-a te općine.<br />
4. Za područje kotara treba da postoji<br />
Koordinacijski odbor DIT-a, kojeg sačinjavaju<br />
delegati općinskih DIT-ova.<br />
5. Najviši organ Koordinacijskog odbora<br />
DIT-a bira pored najnužnijih funkcionera<br />
i predsjednika komisija svih struka. Problem:<br />
jedne struke rješavaju se putem<br />
stručne komisije, čiji se sastav i broj određuje<br />
prema značaju problematike, a opći<br />
problemi u punom sastavu Koordinacijskog<br />
odbora.<br />
6. U republikama pored Saveza inženjera<br />
i tehničara potrebni su i stručni savezi.<br />
7. Članarina se plaća općinskom DIT-u<br />
odnosno stručnim društvima, ako su osnovana.<br />
Raspodjela članarine vrši se prema<br />
broju članova, na stručne sekcije odnosno<br />
društva.<br />
Zaključeno je da o organizacijskim pitanjima<br />
drug B. Mačešić iznese plenumu<br />
prednja stanovišta upravnog odbora i da<br />
obavijest: o predstojećem jesenskom, kongresu<br />
ITJ na kome će se donijeti novi Statut<br />
koji će obuhvatiti i organizacijska pitanja.<br />
Definitivan program rada plenuma treba<br />
donijeti na sutrašnjem plenumu prije<br />
prelaza na dnevni red, kako bi Zavod za<br />
četinjače u Jastrebarskom bio na vrijeme<br />
obavješten kako o broju posjetioca tako i<br />
vremenu dolaska a radi organizacije prijema<br />
i same posjete.<br />
Ađ 2.<br />
Tajnik je zadužen da na sutrašnjem<br />
plenumu iznese apel upravnog odbora, da<br />
članovi plenuma pomognu akciju Saveza<br />
ŠDH-e u vezi objavljenog natječaja u Šumarskom<br />
listu za »pisanje članaka drugova<br />
iz operative u cilju razmjene iskustava u<br />
rješavanju konkretne problematike šumsko-privrednih<br />
organizacija i da uznastoje<br />
da šumsko-privredne organizacije koriste<br />
Šumarski list za oglašavanje u cilju unapređenja<br />
svojih poslovnih i drugih odnosa.<br />
Ing. Rafael Mott<br />
ZAPISNIK<br />
sa sjednice TJO Saveza ŠDH održane dne<br />
19. VII <strong>1963</strong>. u 19 h u prostorijama Saveza.<br />
Prisutni: Fašaić ing. Vid. Cvitovac ing.<br />
Vjekoslav, Maćešić ing. Bozo, Gregić ing.<br />
Marko, Lukšić Ilija i Zivković ing. Vilim.<br />
Nakon kraćeg dogovora ustanovljen je<br />
slijedeći dnevni red:<br />
1. Razmatranje situacije u vezi iselenja<br />
Elektrotehničkog fakulteta i useljavanja<br />
novih korisnika prostorija<br />
a) Stav Saveza o raspodjeli podrumskih<br />
prostorija<br />
b) Stav Saveza o izvršenoj primopredaji<br />
prostorija u 1. i 2. katu<br />
c) Stav Saveza o pismenoj predstavci<br />
Instituta za drvo o privremenom<br />
korištenju prostorij'a Saveza u prizemlju<br />
nakon iselenja Poslovnog u-<br />
druženja Šumsko privrednih organizacija<br />
Hrvatske.<br />
2. Zahtjev za isplatu autorskog honorara<br />
u iznosu od 15.000.— đin.netto po autorskom<br />
arku za knjigu Biološki i ekonomski<br />
temelji uzgajanja šuma od Josipa<br />
Šafara,<br />
3. Razno<br />
Predsjedavajući ing. Fašaić daje riječ<br />
Zivkoviću koji ukratko iznosi situaciju u<br />
pogledu iselenja i uselenja u prostorije<br />
istočnog krila zgrade u kojoj je Savez<br />
vlasnik. Izvještava se o izvršenoj primopredaji<br />
prostorija I i II kata a koje su<br />
predstavnici elektr. fakulteta predali predstavnicima<br />
išumarskog fakulteta i to za<br />
prostorije u I katu ing. Matija Gjaić a<br />
za prostorije u II ikatu ing Vilim Zivković.<br />
Prostorije su prilično oštećene ali je naglašeno<br />
da ne postoji mogućnost da dosadašnji<br />
korisnik te prostorije uredi jer nema<br />
sredstava. Dalje se raspravlja e ustupanju<br />
podrumskih prostorija sa pročelja<br />
zgrade tj. sa strane Ulice 8. maja Institutu<br />
za drvo koji ih želi adaptirati i preurediti<br />
za radion'ce i laboratorije. Konačno je<br />
predmet diskusije i pismena predstavka<br />
Instituta za drvo koji traži privremeni<br />
smještaj u prostorije Saveza u prizemlju<br />
odmah nakon iseljenja Poslovnog udruženja<br />
šums.ko privrednih organizacija<br />
vatske.<br />
Hr<br />
Zaključak UO-a Saveza o toe. 1 a)<br />
Načelno Savez nije protivan ako se podrumske<br />
prostorije mogu privesti korisnijoj<br />
svrsi nego čemu one danas služe ali raspodjela<br />
prostorija može usljediti dogovorno<br />
sa svim interesentima koji sada ü'i u<br />
buduće bilo č'jim rješenjem budu koristili<br />
prostorije zgrade. Preporuča se sazivanje<br />
svih interesenata na sastanak na kojem<br />
b ; se pitanje raspravljalo uz prisustvo<br />
predstavnika Saveza i ostalih zainteresira-<br />
319
nih korisnika prostorija u zgradi. Stavlja<br />
se u zadatak tajniku i blagajniku Saveza<br />
organizacija toga sastanka u što je moguće<br />
kraćem roku. Ako sastanak nije moguće<br />
održati zbog odsustva (g. odmora) zainteresiranih<br />
predstavnika — potrebno ga je<br />
održati kada prilike i prisutnost korisnika<br />
to omogući.<br />
Zaključak UO-a Saveza o toč. 1 b)<br />
Treba pismeno pozvati Šumarski fakultet<br />
na sklapanje ugovora o korištenju prostorija<br />
odnosno na sklapanje ugovora sa direktnim<br />
korisnicima prostorija a to su Institut<br />
za drvo i Institut za šumarska istraživanja<br />
Šumarskog fakulteta za prostorije<br />
u vlasništvu Saveza. Savez ne snosi nikakove<br />
troškove u' vezi popravke oštećenih<br />
prostorija koje je dosada koristio Elektrotehnički<br />
fakultet. Stavlja se u zadatak tajniku<br />
i blagajniku Saveza da ispitaju situaciju<br />
u pogledu sklapanja ugovora obzirom<br />
na zakupninu odnosno obavezu korisnika<br />
na popravak zgrade (fasade, krovišta<br />
i ostalo).<br />
Zaključak UO-a Saveza o toč. 1 c) U<br />
pogledu privremenog korištenja prostorija<br />
Saveza po Institutu za drvo nakon iselenja<br />
Poslovnog udruženja šumsko privrednih<br />
organizacija Hrvatske donosi se jednoglasan<br />
zaključak da se zahtjevu Instituta<br />
ne može udovoljiti. Savez već 13 godina<br />
čeka na te prostorije i on će ih odmah<br />
koristiti i adaptirati za svoje potrebe.<br />
Raspored prostorija za potrebe Saveza je<br />
slijedeći:<br />
1. Tajništvo Saveza u sadašnjoj kancelariji<br />
Saveza,<br />
2. Šumarsko društvo Zagreb u dosadašnjoj<br />
sobi direktora Poslovnog u-<br />
druženja,<br />
3. Šumarski list u sobi gdje je radio<br />
ing. Štetić,<br />
4. Lugarsko društvo SRH u sobi prepisa<br />
i ekonomata,<br />
5. Za potrebe ekonomata sobica u kojoj<br />
je sada smješten ing. Štetić.<br />
Pod točkom 2. d. r. iznose se pitanja<br />
štampanja i autorsokg honorara za knjigu<br />
J. Safara: Biološki i ekonomski temelji za<br />
uzgajanje šuma. Pretresa se pitanje isplate<br />
netto autorskog honorara, prema zahtjevu<br />
autora te se nakon opširne diskusije<br />
donosi slijedeći<br />
Zaključak UO-a Saveza o toč. 2. U<br />
ime autorskog honorara za djelo »Biološki<br />
i ekonomski temelji zä uzgajanje šuma«<br />
J. Šafara, Savez određuje autorski honorar<br />
u visini od 15.000 din. brutto po autorskom<br />
arku a na predlog komisije za<br />
štampu Saveza.<br />
Pod točkom razno diskutira se o predlogu<br />
blagajnika Zivkovića o prodaji 2 buradi<br />
sadržine od po 220 1., a koji su Savezu<br />
uslijed pomanjkanja prostora suvišni i nepotrebni.<br />
Zaključak UO-a Saveza o toč. 3. Osniva<br />
se komisija u sastavu Lukšić — Mott —<br />
Manojlović radi procjene buradi i njihove<br />
prodaje, nakon objave u štampi.<br />
16. sjednica Upravnog odbora<br />
Saveza šumarskih društava Hrvatske<br />
održana je 19. srpnja <strong>1963</strong>. g. uz slijedeći<br />
Dnevni red:<br />
1. Korišćenje prostorija u vlasništvu<br />
Saveza,<br />
2. Autorski honorar za knjigu Šafar<br />
ing. Josipa »Biološki i ekonomski temelji<br />
uzgajanja šuma«.<br />
Ad 1.<br />
Blagajnik izvještava, da je Elektrotehnički<br />
fakultet iselio iz zgrade u kojoj je<br />
naš Savez vlasnik, istočnog dijela zgrade,<br />
da su predstavnici tog fakulteta predali<br />
prostorije, koje su koristili do iseljenja,<br />
Šumarskom fakultetu odnosno njegovim<br />
predstavnicima. Matija ing. Đaić odnosno<br />
Vilim ing. Zivković kao predstavnici Šumarskog<br />
fakulteta preuzeli su prostorije<br />
na I odnosno na II katu. Blagajnik nadalje<br />
izvještava da su preuzete prostorije<br />
prilično oštećene i da je dosadašnji korisnik<br />
izjavio da zbog pomanjkanja sredstava<br />
ne postoji mogućnost da se iste urede.<br />
Prostorije na I katu koristit će Institut za<br />
drvo, pa pošto su mu te prostorije nedovoljne<br />
za normalan rad, zamolio je da mu<br />
naš Savez ustupi podrumske prostorije sa<br />
pročelja zgrade (ulica 8. maja) radi ađaptiranja<br />
za potrebe radionica i laboratorija.<br />
Osim toga, Institut za drvo zamolio je, da<br />
mu naš Savez dozvoli privremeni .smještaj<br />
u prizemne prostorije, koje još koristi Poslovno<br />
udruženje šumsko-privrednih organizacija,<br />
Zagreb, čim se to udruženje<br />
iseli.<br />
Nakon iscrpne diskusije donneseni su<br />
slijedeći zaključci:<br />
.£ i v ] 9-jinbati BŠ<br />
— Savez treba da pismeno^pozoyp-Sur;<br />
marski fakultet u Zagrebu na sklapanje,<br />
ugovora o korišćenj^pEOstorjja^.šio, su u<br />
vlasništvu-$aveza odnosno..neposredne -kp-r<br />
320
isnike tih prostorija i to Institut za drvo<br />
i Institut za šumarska istraživanja. Savez<br />
nije ni obavezan niti će snositi troškove u<br />
vezi popravka oštećenih prostorija, koje je<br />
još od 1950. g, pa do skorašnjeg 'iseljenja<br />
za svoje potrebe preuredio i koristio Tehnički<br />
odnosno Elektrotehnički fakultet.<br />
Stavlja se u zadatak tajniku i blagajniku<br />
Saveza da obave sve pripremne radnje u<br />
vezi sklapanja ugovora sa korisnicima prostorija,<br />
što su u vlasništvu Saveza, i da pri<br />
tome povedu posebnu brigu kako o zakupnini<br />
tako i o obavezi korisnika prostorija<br />
oko popravka zgrade (krov, fasada, oluci i<br />
ostalo).<br />
— O pitanju korišeenja podrumskih<br />
prostorija što su u vlasništvu Saveza zauzeto<br />
je načelno stanovište, po kojem<br />
Savez -nije protivan, da se te prostorije<br />
upotrijebe za korisnije svrhe nego je to<br />
slučaj danas, ako se za te svrhe mogu<br />
preurediti. Raspodjela podrumskih prostorija<br />
može uslijediti dogovorno sa svim interesentima<br />
koji sada koriste ili u buduće<br />
a na osnovu nadležnog rješenja budu koristili<br />
prostorije zgrade. Zbog toga je potreban<br />
sastanak predstavnika svih korisnika<br />
prostorija zgrade, na kojem bi se raspravljala<br />
raspodjela podrumskih prostorija.<br />
Stavlja se u zadatak tajniku i blagajniku<br />
Saveza, da u što kraćem roku sazovu<br />
navedeni sastanak odnosno da ga sazovu<br />
čim to prilike dozvole obzirom da je sada<br />
period u kojem se u najvećem obimu koristi<br />
godišnji odmori.<br />
— Jednoglasno je donesen zaključak,<br />
da se ne može udovoljiti zahtjevu Instituta<br />
za drvo za privremeni smještaj u<br />
prizemne prostorije koji sada koristi Poslovno<br />
udruženje šumsko-privrednih organizacija<br />
u Zagrebu odnosno koje će to<br />
udruženje napustiti prilikom preseljenja.<br />
Ove su prostorije Savezu nužno potrebne<br />
i predstavljaju minimum bez kojeg Savez<br />
ne može obavljati ni svoje osnovne zadatke.<br />
Po iseljenju navedenog udruženja Savez<br />
će te prostorije odmah kor'stit'i uz e-<br />
ventualnu adaptaciju za svoje potrebe.<br />
Ad 2.<br />
Pošto je razmatrano pitanje štampanja<br />
knjige Josipa tag. Šafara »Biološki i ekonomski<br />
temelji uzgajanja šuma« i zahtjeva<br />
autora za autorski honorar na osnovu<br />
prijedloga komisije za štampu donesen je<br />
zaključak, da se visina honorara u bruto<br />
iznosu određuje od 15.000.— dinara po autorskom<br />
arku.<br />
Inž. Rafael Mott<br />
IV PLENUM ŠUMARSKIH DRUŠTAVA<br />
HRVATSKE<br />
održan je 28. lipnja <strong>1963</strong>. godine u društvenoj<br />
dvorani.<br />
Kao članovi Plenuma Saveza ŠDH-e<br />
bili su prisutni: članovi upravnog i nadzornog<br />
odbora, predsjednici stalnih komisija<br />
te predstavnici šumarskih društava:<br />
Bjelovar, Daruvar, Gospić, Karlovac, Koprivnica,<br />
Kutina, Nova Gradiška, Ogulin,<br />
Osijek, Rijeka, Sisak, Slav. Brod, Slav.<br />
Požega, Varaždin, Virovitica i Zagreb.<br />
Od pozvanih organizacija Plenumu je<br />
prisustvovao ing. Mladen Novakovi ć,<br />
kao predstavnik Poslovnog udruženja šumsko-privrednih<br />
organizacija u Zagrebu.<br />
Ing. Bogomil Č o p, vršilac dužnosti predsjednika<br />
otvorio je u zakazano vrijeme<br />
zasjedanje IV Plenuma i pozdravio delegate<br />
i učesnike.<br />
Na prijedlog v. d. predsjednika učesnici<br />
Plenuma na uobičajeni način odali su počast<br />
članovima umrlim između III i ovog<br />
plenuma i to: ing. Dragutinu B r n j a s,<br />
ing. Borisu G e p e r b o r e j ski, ing. Dragi<br />
Kajfež i, ing. Nikoli 'R as t i ć.<br />
Iako je na III plenumu preporučeno, da<br />
se uz slijedeći održi stručno savjetovanje,<br />
v. d. predsjednika izlaže da se za ovaj<br />
Plenum predviđeno savjetovanje o temi<br />
»Njega prebornih šuma« nije moglo ostvariti,<br />
pošto je oforađivač ove teme bio<br />
preokupiran redovnim i nepredviđenim<br />
vanrednim poslovima. Umjesto savjetovanja<br />
organizirana je posjeta Zavodu za četinjače<br />
u Jastrebarskom sa svrhom, da se<br />
učesnici Plenuma detaljnije upoznaju s<br />
dosadašnjim i budućim radovima te s problematikom<br />
Zavoda uz razgledavanje nje-<br />
.govih objekata i laboratorija.<br />
V. d. predsjednika predložio je dnevni<br />
red Plenuma, koji je predviđen i svim delegatima<br />
dostavljen zajedno s izvještajima<br />
i osnovnim podacima završnog računa za<br />
1962. godinu. Uz manju izmjenu usvojen<br />
je slijedeći<br />
Dnevni red<br />
1. Izvještaj o radu,<br />
2. Izvještaj nadzornog odbora,<br />
3. Završni račun za 1962. g., odobravanje,<br />
4. Diskusija o izvještajima i završnom<br />
računu,<br />
5. Organizac'ona pitanja i saradnja,<br />
6. Zaključci i smjernice za rad,<br />
7. Biranje vršioca dužnosti predsjednika<br />
i<br />
8. Razno.<br />
321
Prije prelaza na dnevni red izabrani su<br />
za zapisničara Z. Pere, za ovjerovitelja<br />
zapisnika B. Dereta i I. Lukšić te za članove<br />
komisije za zaključke P. Dragišić,<br />
B. Dereta i V. Fašaić.<br />
Ađ 1, 2 i 3<br />
Pošto su izvještaji o radu Saveza za<br />
protekli period dostavljeni svim članovima<br />
Plenuma, to su tajnik i blagajnik u sažetom<br />
obimu podnijeli izvještaj o radu Saveza<br />
s izvjesnim obrazloženjima.<br />
U proteklom periodu održano je 6 sjednica<br />
upravnog odbora, 2 sjednice nadzornog<br />
odbora, 2 sastanka stalne komisije za<br />
naučnoistraživački rad, 1 sastanak stalne<br />
komisije za štampu, 3 sjednice redakcijskog<br />
odbora Šumarskog lista, 1 sastanak privremene<br />
komisije za organizacijska pitanja<br />
i 1 sastanak posetone komisije za pitanja<br />
položaja pomoćno-tehničkog osoblja<br />
(lugara) kod šumskih gospodarstava kao<br />
privrednih organizacija.<br />
Rad u proteklom periodu odnosio se je<br />
ma realiziranje zaključaka, preporuka i<br />
smjernica, donesenih na III plenumu te<br />
na redovan rad i poslovanje.<br />
Značajna aktivnost odvijala se je:<br />
— u obradi teza o financiranju naučnoistraživačke<br />
službe za predstojeće savjetovanje<br />
o toj službi, koje će organizirati<br />
SITŠEDJ,<br />
—' u zauzimanju stava povodom akcije za<br />
osnivanje jugoslavenske zajednice naučnoistraživačkih<br />
institucija,<br />
— u ukazivanju na nužnost i hitnost, da<br />
se donesu što prije propisi koje predviđa<br />
Osnovni zakon o šumama kao i propisi<br />
o stručnoj spremi i praksi osoba<br />
koje mogu izrađivati investicijsku tehničku<br />
dokumentaciju u oblasti šumarstva<br />
i drvarske industrije,<br />
— u ananimnoj anketi o pravilnom prihvatu<br />
mladih stručnjaka,<br />
—• u nastojanju da se putem natječaja dođe<br />
do članaka iz prakse za Šumarski list<br />
u cilju razmjene praktičnih iskustava<br />
i boljih rješenja pojedinih problema,<br />
— u donošenju odluke da se štampa djelo<br />
ing. Josipa Š afar a: »Biološki i ekonomski<br />
temelji uzgajanja šuma«,<br />
— u redovnom štampanju »Šumarskog lista«.<br />
Upravni odbor posebno se bavio i tražio<br />
rješenja za saradnju Saveza sa šumarskim<br />
društvima, koja bi pridonijela većoj<br />
društvenoj aktivnosti. Isto tako poklonjena<br />
je velika pažnja organizacijskom pitanju,<br />
koje je dobilo poseban značaj u vezi osnivanja<br />
novih društveno-političkh zajednica<br />
i utvrđivanja šumsko-privrodnih područja.<br />
Zbog posebnog značaja ova dva pitanja<br />
stavljena su u dnevni red ovog Plenuma<br />
kao posebna tačka.<br />
Na svim sjednicama upravnog odbora<br />
u proteklom periodu tražila su se rješenja<br />
da se dobiju sve ili bar najnužniji dio<br />
prostorija, što su u vlasništvu Saveza. Do<br />
zasjedanja ovog Plenuma nije se uspjelo<br />
riješiti ovo pitanje na najpovoljniji način,<br />
ali ima izgleda da se dođe do rješenja<br />
koje bi za dogledno vrijeme moglo biti<br />
zadovoljavajuće za Savez.<br />
Pošto se na dnevnom redu kao posebna<br />
tačka nalazi završni račun za 1962. g.,<br />
koji obuhvaća i financijsko poslovanje od<br />
III plenuma do konca 1962. god., to je<br />
blagajnik iznio osnovne podatke financijskog<br />
poslovanja Saveza za vrijeme od 1.<br />
I do 30. V <strong>1963</strong>. god. sa stanjem n& dan<br />
30. V <strong>1963</strong>. god., kako sijedi:<br />
1. Žiro račun kod banke — 100<br />
2. Blagajna — 110<br />
3. Kupci — 120<br />
4. Ostala potraživanja (za separate) — 130<br />
5. Dobavljači — 220<br />
6. Ostale razne Obaveze — 27<br />
7. Materijalni rashodi — 40<br />
8. Usluge — 41<br />
9. Troškov: reprezentacije — 420<br />
10. Putni troškovi uprave — 430<br />
11. Putni troškovi članova upravnog odbora<br />
12. Autorski honorar Šumarskog lista — 435<br />
13. Zaliha knjiga — 660<br />
14. Zaliha tiskanica — 661<br />
15. Fond osnovnih sredstava — 900/1<br />
16. Fond obrtnih sredstava — 900/3<br />
17. Fond za investicije — 900'4<br />
431<br />
9,846 473.- din.<br />
9. 262.-<br />
1,492 239.-<br />
26. 910.-<br />
368. 000.-<br />
1.585. 280.-<br />
132. 188.-<br />
919. 628.-<br />
90. 728.-<br />
84. 087,-<br />
24. 624.-<br />
397. 944.-<br />
871. 085.-<br />
6,435. 227.-<br />
39,865. ,9l!6.-<br />
9,000 000.-<br />
443. 870.-<br />
322
18. realizacija:<br />
Pretplata za Sum. list za <strong>1963</strong>. g. —• 751/2<br />
— Oglasi — 751/4<br />
— Knjige — 76071<br />
— Pretplata za Šum. list za ranije godine<br />
— Tiskanice — 760/2<br />
19. Ostali prihodi — 780<br />
20. Izvanredni rashodi — 730<br />
Financijsko stanje je poboljšano kako<br />
u pogledu obaveze kupaca tako i obaveza<br />
prema dobavljačima. Promet s tiskanicama<br />
je normalan, a novčano nešto niži zbog slabije<br />
ili nikakve prođe nekih vrsta tiskanica,<br />
što nameće potrebu da se izvrši revizija<br />
forme i sadržaja tiskanica. Za štampanje<br />
djela ing. Josipa Š a f a r primljena<br />
je dotacija od 1,500.000 din. od Sekretarijata<br />
za šumarstvo SRH, a öd komisije za<br />
unapređenje izdavačke djelatnosti Savjeta<br />
za kulturu SRH izhođena je dotacija od<br />
1,000.000 din.<br />
U vezi završnog računa za 1962. godinu<br />
blagajnik je saopćićo da se financijsko<br />
i materijalno poslovanje počam od<br />
1. I 1962. godine vrši prema kontnom planu<br />
samostalnih ustanova i privrednih organizacija,<br />
koji je prilagođen poslovnim<br />
odnosima društvene organizacije kao što<br />
je naš Savez i koji omogućava bolj; uvid<br />
i analizu poslovanja.<br />
U šumarskom listu, broj 5—6/<strong>1963</strong>. objelodanjena<br />
je realizacija proračuna prihoda<br />
i rashoda za 1962. godinu, prijedlog<br />
raspodjele viška prihoda nad rashodima<br />
i Iprijedlog bilance sa stanjem na dan<br />
31. XII 1962. godine.<br />
Na 12. sjednici Upravnog odbora SŠD<br />
Hrvatske od 19. travnja <strong>1963</strong>. godine prilikom<br />
razmatranja prijedloga završnog računa<br />
za 1962. godinu zaključeno je. da se<br />
u prijedlogu raspodjele viška prihoda nad<br />
rashodima izvrše izmjene u neraspoređenim<br />
sredstvima i u fondu za nagrađivanje.<br />
Primjenivši taj zaključak raspodjela viška<br />
prihoda nad rashod'ma predložena je kako<br />
slijedi:<br />
1. Neraspoređena sredstva kao prihod<br />
<strong>1963</strong>, godine 3,331.000 din<br />
2. Fond obrtnih sredstava 738.827 „<br />
3. Fond za nagrade 300.000 „<br />
4. Fond za investicije 443.870 „<br />
ukupno: 4,813.697 din<br />
2,037.400.-<br />
200.000.«<br />
12,270.-<br />
71.570.-<br />
2,044.772.-<br />
93.600.-<br />
1.680.-<br />
Prednja izmjena u prijedlogu raspodjele<br />
viška prihoda nad rashodima nije<br />
povlačila izmjenu bilance sa stanjem na<br />
dan 31. XII 1962. godine. Ukupna vrijednost<br />
aktive i pasive iznaša 56,135.062.-<br />
din., a u pasivi je došlo do izmjene dviju<br />
stavaka na taj način, što je jedna smanjena<br />
a druga povećaćna za 600.000 dinara i<br />
to:<br />
— fond za nagrade smanjen je od 903.278<br />
na 303.278 dinara,<br />
— višak prihoda iz 1962. godine od 2,731.000<br />
na 3,331.000 dinara,<br />
Blagajnik je dao obrazloženja za veća<br />
odstupanja u realizaciji planiranih prihoda<br />
i rashoda i to:<br />
— prihod od članarine i upisnine ostvaren<br />
je manje za 125.694 din. jer Savez<br />
nije 'inzistirao, da šumarska društva<br />
uplaćuju Savezu dio tog prihoda, koji<br />
je predviđen Odlukom o financiranju<br />
organizacija IT,<br />
— prihod od oglašavanja u Šumarskom listu<br />
ostvaren je više za 740.000 dinara<br />
jer su šumska gospodarstva u mnogo<br />
većoj mjeri koristila naše glasilo za svoje<br />
potrebe nego se je to predviđalo,<br />
—• prihod od društvene dvorane ostvaren<br />
je manje za 112.390 dinara, jer je predviđeno<br />
kor šćenje dvorane od Exportdrva,<br />
Zagreb, za njegovu izložbu u vrijeme<br />
jesenskog velesajma nije realizirano,<br />
— prihod od publikacija ostvaren je više<br />
za 1,640.521. dinar, a odnosi se na publikaciju<br />
Osnovnog i republičkog zakona<br />
o šumama džepnog formata i na<br />
tiskanice,<br />
— predviđena dotacija od SITH u iznosu<br />
od 1,000.000 dinara kao pomoć za<br />
veću aktivnost društvenih stručnih organizacija<br />
nje ostvarena, jer SITH nije<br />
raspolagao sredstvima za ovu svrhu,<br />
—• ukupni prihodi ostvareni su više za<br />
2,100.680 din. ako se ne uzme u Obzir<br />
neostvarena dotacija od 1,000.000 din.<br />
i ovaj višak prihoda uglavnom se odnosi<br />
na stavke oglašavanja i publikacija,<br />
— uštede na rashodima za popravke od<br />
410.935 dinara i za nabavu inventar."<br />
od 767.850 dinara nastale su zbog toga.<br />
što nije nabavljen inventar za prostorije,<br />
što stu vlasništvo Saveza, a za koje<br />
se je opravdano predviđalo da će biti<br />
primljene u posjed.<br />
323
— uštede na rashodima za autorske honorare<br />
i štampanje Šumarskog lista od<br />
659.925 din. nastale su, jer je Šumarski<br />
list štampan samo u dvobrojima,<br />
— troškovi poštarine za otpremu Šumarskog<br />
lista i tiskanice veći su za 135.963<br />
din, jer su tiskanice otpremljene u većoj,<br />
količini nego le je bilo predviđeno,<br />
— ušteda na publikacijama od 1,538.337<br />
din. nastala je, što je za ovu djelatnost<br />
planirano više nego se je moglo ostvariti.<br />
Predsjednik nadzornog odbora ing. P.<br />
Dragišić pročitao je izvještaj o pregledu<br />
blagajničkog poslovanja za posljednja tri<br />
mjeseca 1962. godine te o završnom računu<br />
za 1962. godinu. Izvještaj nadzornog<br />
odbora o blagajničkom poslovanju za prvih<br />
9 mjeseci 1962. godine podnesen je i<br />
usvojen od III plenuma SŠDH.<br />
Izvještajem nadzornog odbora o blagajničkom<br />
poslovanju za posljednja tri mjeseca<br />
1962. godine konstantirano je slijedeće:<br />
— svi primici i izdaci baziraju na likvidnim<br />
dokumentima,<br />
— manji propusti koji su se sastojali u<br />
tome što uz neke putne račune nisu<br />
priloženi izvještaji i specifikacija kilometraže<br />
osobnog automobila, otklonjeni<br />
su,<br />
— u 1962. godini novčana su sredstva korišćena<br />
namjenski,<br />
— u realizaciji proračuna prihoda i rashoda<br />
za 1962. godinu došlo je do stanovitih<br />
neznatnih odstupanja, što je posljedica<br />
planiranja.<br />
izvještajem nadzornog odbora o završnom<br />
računu za 1962. godinu kanstatirano<br />
je slijedeće:<br />
—• prihodi su ostvareni u iznosu od<br />
15,903.680 odnosno više za 1,100.680 dinara.<br />
Prihodi od članarine i upisnine jako su<br />
podbacili i ostvareni su od predviđenih<br />
150.000 dinara samo 24.306 dinara, što ukazuje<br />
na slab rad kotarskih šumarskih društava<br />
i na pomanjkanje društvene svijesti<br />
njenih članova. Prihodi od društvene dvorane<br />
podbacili su za 112.390 dinara. Prihodi<br />
od oglašavanja u Šumarskom listu<br />
ostvareni su više za 740.000 din., a od publikacija<br />
za 1,640.521 din. U ukupnim prihodima<br />
nalazi se i višak prihoda iz 1931.<br />
godine, koji je planiran sa 3,745.954 a ostvaren<br />
sa 3,750.026 dinara.<br />
—i rashodi su osivarni sa 11,089.983 dinara<br />
manje za 3,713.017 dinara. Kod osobnih<br />
rashoda došlo je do neznatnog premašaja<br />
od 23.277 dinara kao posljedica<br />
nadošlih povećanja osobnih dohodaka. Znatna<br />
ušteda izvršena je kod honorara, vanjskih<br />
saradnika u iznosu od 98.461 dinara.<br />
U operativnim rashodima postignuta je<br />
znatna ušteda od 1,802.374 din, a najviše<br />
na stavki za nabavu inventara od 762.850<br />
dinara, za 'koju možda nije trebalo planirati<br />
sredstva, kad inventar nije nabavljen.<br />
Ostvareni putni troškovi uprave sa 460.561<br />
dinara od planiranih 500.000 din. učestvuju<br />
u ostvarenim operativnim rashodima sa<br />
21 lil /o. Tom učešću i utrošku razlog su česta<br />
i iznenadna pozivanja i putovanja članova<br />
uprave.<br />
— kod funkcionalnih rashoda došlo je<br />
do znatno manje realizacije od plana na<br />
stavkama: štampanje Šumarskog lista, autorski<br />
honorari za Šum. list i publikacije.<br />
Bilo bi poželjno da se ove stavke realiziraju<br />
u cjelosti.<br />
— raspodjela viška prihoda nad rashodima<br />
u fond obrtnih sredstava, u fond za<br />
nagrade i u fond za investicije izvršena<br />
je realno. Neraspoređena sredstva od<br />
3,311.000 dinara tretiraju se kao prihod<br />
u <strong>1963</strong>. godini. Ova sredstva ne bi trebalo<br />
planirati kao prihod u <strong>1963</strong>. godini i to zato,<br />
da bi se dobila realna slika ostvarenja<br />
prihoda planiranih za <strong>1963</strong>. godinu.<br />
—• u bilansi sa stanjem na dan 31. XII<br />
1962. godine aktiva i pasiva iznašaju<br />
56,135.062 dinara,<br />
— stanje gotovine po blagajničkom<br />
dnevniku na dan 31. XII 1962. godine iznosilo<br />
je 3.774 dinara, a na žiro-računu kod<br />
Narodne banke filijale 400-21 na dan 31.<br />
XII 1962. godine 8,628.558 dinara.<br />
—• financijsko poslovanje odvijalo se je<br />
u okviru odobrenog proračuna prihoda i<br />
rashoda za 1962. godinu. Nije bilo nikakovih<br />
posebnih izdataka van odobrenog proračuna<br />
niti odstupanja od predviđenih prihoda<br />
i rashoda,<br />
— za sve prihode i rashode postoje potrebni<br />
dokumenti.<br />
Na temelju izloženog nadzorni odbor<br />
je predložio Plenumu, da odobri završni<br />
račun za 1962. godinu kao i blagajničko<br />
poslovanje za posljednja tri mjeseca 1962.<br />
godine.<br />
Ađ 4.<br />
Pošto su podneseni svi izvještaji i osnovni<br />
podaci završnog računa za 1962. godinu<br />
sa obrazloženjima, v. d. predsjednika<br />
otvara diskusiju s molbom, da ista bude<br />
što konkretnija, da se bez ustručavanja<br />
iznesu primjedbe na rad, jer će samo na<br />
taj način biti pružena pomoć i direktiva za<br />
budući rad Saveza.<br />
324
U diskusiji u sažetom opsegu izneseno<br />
je slijedeće:<br />
Ing. B. Der et a: Postavlja pitanje, kada<br />
će se održati jugoslavensko savjetovanje<br />
o naučnoistraživačkoj službi, da li je Savez<br />
svoje stavove odnosno stavove njegove komisije<br />
za naučnoistražrvački! rad pravovremeno<br />
poslao Savezu ITŠIDJ te šta je<br />
Savez poduzeo u vezi problematike stručnog<br />
školstva.<br />
Ing. J. Lipovščak: Povodom predstavke<br />
predstvnika šumarskih škola u Delnicarna,<br />
Karlovcu i Splitu u kojoj je izložena<br />
problematika i zabrinjavajuće stanje<br />
tih škola, smatra da bi komisija Saveza za<br />
kadrove i školstvo trebala da se još u toku<br />
srpnja pozabavi ovim pitanjem. Ovo tim<br />
više, što se o ovim pitanjima već raspravlja<br />
u kotarevima i što nije vjerovatno da će<br />
se fininciranje ovih škola moći rješiti samo<br />
sredstvima komune,<br />
Ing. I. M r z 1 j a k: Smatra da ne postoji<br />
prezasićenost u stručnim kadrovima i<br />
da se poteškoća nalazi u prihvaćanju mladih<br />
stručnjaka kao i u tome, što nije uveden<br />
pripravni staž. O pitanju financiranja<br />
šumarskih škola stoji na stanovištu, da bi<br />
to trebalo da snose privredne organizacije<br />
šumarstva i drvne industrije. Na taj način<br />
bi operativa mogla neposrednije pridonijeti<br />
da nastavni plan odgovara 1 njenim<br />
potrebama. U Karlovcu se pokušava<br />
da komuna i kotarska privredna komora<br />
zajedno rješe pitanje financiranja šumarske<br />
škole u Karlovcu.<br />
Ing. B. H rib 1 j an: Na kongresu Sindikata<br />
radnika industrije drva i šumarstva<br />
Jugoslavije konstatirano je da su primanja<br />
stručnjaka ovih privrednih grana izjednačena<br />
sa polukvalificiranim i kvalificiranim<br />
radnicima, što izaziva razne negativne<br />
pojave. Stoga je potrebno da se u<br />
općem interesu reguliraju kaiko dužnosti i<br />
prava stručnjaka prema zajeđn'ci tako i<br />
obratno.<br />
Ing. V. Spol jarić: Primjećuje, da<br />
u izvještaju o radu Saveza nije dovoljno<br />
iznijeto o radu šumarskih društava-. Na godišnjoj<br />
skupštini Š. D. u Slav. Brodu raspravljano<br />
je o nekim problemima kao o<br />
integraciji drvne industrije, o novim metodama<br />
plantažiranja, o društvenom radu<br />
i si. Šumarsko je društvo aktivno, održava<br />
redovite sastanke i predavanja, surađuje<br />
sa DIT-om, ali nedovoljno sa Savezom<br />
ŠDH. Šumarske se škole suviše zatvaraju<br />
u komunalne okvire. Šumarska škola u<br />
Karlovcu popunjava uglavnom kapacitet<br />
polaznicima sa svog šireg područja, pa je<br />
interes za tu školu na ostalim područjima<br />
smanjen.<br />
Ing. B. Čop: Na postavljena pitanja<br />
diskutanata obavještava da se savezno savjetovanje<br />
o naučno-istraživačkom radu iz<br />
više razloga nije moglo do sada održati,<br />
da je na sjednici I. O. Saveza ITŠIDJ održanoj<br />
9. do 11. VI o. g. u Nikšiću zaključeno,<br />
da se savjetovanje održi u toku rujna<br />
ove godine, jer je srpanj i kolovoz<br />
zbog godišnjih odmora nepodesan s tim da<br />
se materijali za to savjetovanje dostave<br />
svim republičkim savezima do 1. VII o. g.<br />
Za ovo savjetovanje republički savezi odredit<br />
će svog predstavnika i preložiti privredne<br />
i naučne organizacije koje treba da<br />
učestvuju u radu ovog savjetovanja O<br />
pitanju stručnog školstva i kadrova naš<br />
Savez će razmotriti prijedloge svoje komisije<br />
i zauzeti svoje stavove, pa ih izložiti<br />
organima nadležnim za rješavanje tog važnog<br />
pitanja. Ovo pitanje ne odnosi se na<br />
srednje stručne škole nego i na fakultete,<br />
na kojima se uz postojeće otvaraju novi<br />
odjeli bez prethodne solidne studije i argumentacije.<br />
Dosadašnje stanje stručnog<br />
školstva može u perspektivi dovesti do težih<br />
uvjeta za zaposlenje mladih stručnjaka.<br />
O položaju i rasporedu kadrova u privrednim<br />
organizacijama šumarstva i drvne<br />
industrije raspravljano je na navedenoj<br />
sjednici u Nikšiću, a na osnovu referata<br />
Saveza ITiŠID Bosne i Hercegovine. U o-<br />
vom referatu na osnovu prikupljenih podataka<br />
konstatovano je ,da nisu rijetki<br />
slučajevi nepravilnog tretiranja i raspoređivanja,<br />
zapostavljanja i neracionalnog korišćenja<br />
stručnih kadrova. Zaključeno je u<br />
Nikšiću da i ostali republički savezi prikupe<br />
podatke o položaju i rasporedu stručnih<br />
kadrova, kako bi se dokumentovano<br />
moglo ukazati na negativne pojave i od<br />
nadležnih faktora zatražiti da se takve pojave<br />
onemoguće. U toku je akcija, da se<br />
anonimnom anketom prikupe podaci o<br />
prihvatu mladih stručnjaka, ali se dosad<br />
nije naišlo na dovoljno razumijevanja za<br />
ovo važno kadrovsko pitanje. Apelira na<br />
sve prisutne, da što prije završe ovo anketiranje,<br />
kako bi se podaci mogli srediti,<br />
analiz'rati i ukazati na suštinu ovog problema.<br />
Pošto je diskusija završena, v. d. predsjednika<br />
stavio je na usvajanje i odobravanje<br />
izvještaja o radu Saveza i završni<br />
račun za 1962. godinu, pa je nakon glasanja<br />
konstatovano da su izvještaji i završni<br />
račun jednoglasno usvojeni i odobreni.<br />
325
Atf 5.<br />
V. d. predsjednika izvjestio je da je za<br />
jesen predviđen kongres ITJ na kojem će<br />
se donijeti novi Statut ITJ. Form'ranje<br />
novih društveno-političkih zajednica - općine,<br />
kotari - prenošenje težišta društvenog,<br />
političkog i privrednog zbivanja na<br />
općinu, uloga kotara kao koordinacionog<br />
tijela, suviše složena dosadanja organizaciona<br />
struktura organizacija TT, nametnula<br />
se nužnost donošenja novog (Statuta<br />
ITJ. S tim u vezi na ovom plenumu treba<br />
proanalizirati i prodiskutirati kako će se<br />
u današnjoj situaciji najbolje aktivirati<br />
društveni rad i kako će se najtje^nje povezati<br />
s privrednim zbivanjima.<br />
Imajući u vidu da je dcforo rješeno organizaciono<br />
pitanje jedan od važnih uvjeta<br />
za aktivan rad naših društava, Savez je<br />
osnovao posebnu komisiju, koja je prostudirala<br />
to pitanje i predložila upravnom<br />
odboru svoja mišljenja. Na osnovu prijedloga<br />
te komisije upravni odbor je zauzeo<br />
o tome stavove, koje će izložiti ing. B.<br />
Mačešić.<br />
Ing. B. Mačešić: Prije svega podsjeća<br />
na dosadanju organizacionu strukturu<br />
u horizontalnoj i vertikalnoj liniji organizacija<br />
IT sa suviše mnogo posrednih<br />
i neposrednih transmisija, što nije zadovoljavalo.<br />
Vodeći računa da naš društveno-političfci<br />
i privredni sistem postavlja da je općina<br />
društveno politička zajednica, na čijem<br />
se području rješavaju svi problemi,<br />
to je Savez o organizacionom pitanju zauzeo<br />
slijedeća stanovišta:<br />
1. U svakoj opć'ni, ako za to postoje<br />
uvjeti, potrebno je osnovati DIT, ukoliko<br />
već nije osnovan. Osnivanje DIT-a proizlazi<br />
iz potrebe, da na području općine<br />
društvena organizacija sagledava i pomaže<br />
ravnomjerni razvoj i unapređenje privrede.<br />
2. Radi li na području jedne općine<br />
najmanje 15 stručnjaka iste struke (šumarstvo<br />
i drvna industrija tretira se kao<br />
ista struka),tada treba radi razvoja i unapređenja<br />
te struke omogućiti da se osnuje<br />
i općinsko stručno društvo. Ako na području<br />
jedne općine radi manje od 15, a<br />
više od 5 stručnjaka iste struke, tada se<br />
osniva stručna sekcija općinskog DIT-a.<br />
Minimalni broj od 15 stručnjaka za osnivanje<br />
općinskog stručnog društva proizlazi<br />
iz saveznih propisa o Udruž ; vanju i<br />
zborovima, po kojima upravni odbor jednog<br />
društva mora imati najmanje 8 članova.<br />
Pribroji li se tome 3 člana nadzornog<br />
odbora i suda časti, to je za osnivanje<br />
potreban navedeni minimalni broj članova.<br />
Prema važećem Statutu SIT, za područja<br />
općina nisu predviđena stručna<br />
društva nego samo podružnice.<br />
3. Ako na području jedne općine ne postoji<br />
ili nema uvjeta da se osnuje općinski<br />
DIT, stručnjaci šumarstva i drvne industrije<br />
sa područja te općine učlani t će se<br />
u DIT odnosno u stručno društvo susjedne<br />
općine, s kojom su vezane privredno i organizaciono.<br />
4. Stručno društvo općine član je opć<br />
nskog DIT-a.<br />
5. Namjesto DIT-a kotara postojao bi<br />
koordinacioni odbor DIT-a, kojeg sačinjavaju<br />
delegati općinskih DIT-ova. Taj odbor<br />
ne bi imao karatker društva, pa se<br />
zbog toga ne bi ni registrirao kao društvo.<br />
Najviši organ tog odbora DIT-a birao bi<br />
osim najnužnijih funkcionera i predsj'ednika<br />
komisije za. svaku struku. Problemi<br />
jedne struke rješavali bi se putem stručne<br />
komisije, čiji
osnivanje općinskog saveza šumarskih<br />
društava. Navodi da na području kotara<br />
Bjelovar ima 11 općina, od kojih mogu 3<br />
do 4 udružene sačnjavati općinski savez.<br />
Nije za osn:vanje kotarskog koordinacionog<br />
odbora.<br />
I n g. B. Mačešić: U vezi prednjeg<br />
mišljenja obrazlaže, da bi veza stručnih<br />
društava općine bila neposredna .sa republičkim<br />
stručnim savezom mimo koordinacionog<br />
odbora, koji bi se po potrebi sastajao<br />
možda 1—2 puta godišnje i to u<br />
slučajevima, kada se bude radilo o problemima<br />
većeg odnosno kotarskog područja.<br />
I n g. M. Unukić: Navodi da je u<br />
Slav. Požegi upravo reorganizirano bivše<br />
kotarsko u šumarsko društvo općine te da<br />
se slaže s prijedlogom Saveza o organizacionoj<br />
strukturi. Smatra da je potrebno<br />
kotarsko koordinaciono tijelo radi razmatranja<br />
problema s aspekta kotara.<br />
I n g. B. Jindra: Zastupa mišljenje<br />
da je umjesto kotarskog društva bolje rješenje<br />
koordinacioni odbor i to baš zbog<br />
problema drvarske ndustrije.<br />
Ing. J. Harapin: Dosadanja kotarska<br />
šumarska društva okupljala su veći<br />
broj stručnjaka i upravo zbog toga su mogla<br />
o problem ma zauzimati jedinstvene<br />
stavove za veća područja nego je općinsko.<br />
Ta preimućstva ne bi imala općinska<br />
šumarska društva. Zbog toga se zalaže da<br />
na području kotara -Sisak djeluju i nadalje<br />
dosadanja dva šumarska društva u Kutini<br />
i Sisku, koja će programe svog rada izvršavati<br />
uz znanje i saradnju DIT-a. Zt\<br />
kotarski DÜT mišljenja je da nema neku<br />
važnu funkciju.<br />
Ing. I. Mr zil jak: Izvještava da je<br />
prije kratkog vremena osnovano za kotar<br />
Karlovac šumarsko društvo, u kojem je<br />
učlanjeno 90 inženjera i 167 tehničara, od<br />
čega 50"Vo iz drvne industrije. Smatra da<br />
će ovo društvo povezano s kotarskom privrednom<br />
komorom uživati veći autoritet i<br />
da će njegovi stavovi biti uvažavani nego<br />
je to bio slučaj sa sitnim društvima kao<br />
što su Gospić i Ogulin. Često se dobri prijedlozi<br />
sitnih društava nisu uvažavali niti<br />
su tražena njihova mišljenja za krupna investiranja<br />
kao na primjer za podizanje<br />
tvornice celuloze u Plaskom. S ovim stavom<br />
saglasan je i DIT.<br />
Ing. B. Arbanas: Slaže se sa izlaganjem<br />
ing. I. Mrzljaka o organizacionim<br />
pitanjima. Kotarska šumarska društva o-<br />
kupljajući veći broj stručnjaka iz više privrednih<br />
organizacija bit će u situaciji da<br />
uspješnije i jednostavnije pomažu u rješavanju<br />
stručnih problema i pitanja plantažiranja.<br />
Ing. B. H r i b 1 j a n>: Slaže se za aktiviranje<br />
'društvenog rada u općinama.<br />
Ing. B. Mačešić:. U vezi diskusije<br />
ing. I. Mrzljaka smatra da je dobro postavljeno<br />
i da je postojao stanoviti oprez<br />
u pogledu navedenog investiranja.<br />
U konkretnom slučaju nije pitanje struka<br />
koja bi inače mogla spriječiti privredne<br />
anomalije. Zbog toga se mimo struke kao<br />
društvene snage ne smije prelaziti. U tu<br />
svrhu potrebna je baš što čvršća društvena<br />
organizacija. Mišljenja je da šumarsko<br />
društvo kotara Karlovac treba da nesmetano<br />
i aktivno radi. Ako budući statut<br />
SITJ bude predviđao organizacione oblike,<br />
koji će bolje odgovarati razvoju i napretku<br />
općina, ne će predstavljati nikakav problem<br />
da se u tom smislu izvrši eventualna<br />
reorganizacija.<br />
Ing. B. Cop: Na osnovu dosadanje<br />
diskusije konstatovao je da postoje dva<br />
mišljenja i to:<br />
— osnivanje šumarskih društava u pravilu<br />
u sjedištima općina, koja bi bila direktno<br />
povezana sa stručnim republičkim<br />
savezima, i<br />
— osnivanje kotarskih šumarskih društava<br />
sa podružnicama u općinama.<br />
Osvrnuo se je na prijedlog ing. I. Mrzljaka<br />
i obrazlož'o da aktivnost društva<br />
treba da dođe do punog izražaja prvenstveno<br />
u općini, gdje se odvijaju privredna<br />
zbivanja i gdje društvo može u kratkom<br />
roku organizirati pretresanje hitnih problema.<br />
Probleme zajedničke za veća i velika<br />
područja treba rješavaiti na nivou<br />
kotara, republika i šta više na nivou federacije.<br />
Savez je koordinaciono tijelo, čija<br />
je aktivnost to veća, što je jača aktivnost<br />
na terenu. Smatra da šumarska društva<br />
neovisno od eventualnih organizacionih<br />
promjera treba da produže i pojačaju aktivnost.<br />
Pošto je završena diskusija o pitanjima<br />
organizacije i saradnje, v. d. predsjednika<br />
predložio je, da se o raspravi upozna teren,<br />
gdje se treba zalagati za onaj organizacioni<br />
oblik, koji garantira najveću aktivnost<br />
društvenih organizacije te je konstatovao<br />
da je taj prijedlog usvojen.<br />
Ari 6.<br />
V. d. predsjednika predložio je da na<br />
osnovu izvještaja i diskusije izabrana komisija<br />
formulira zaključke i smjernice, koja<br />
će biti dostavljena na teren 1 objavljeni<br />
u Šumarskom listu. Ovaj prijedlog je usvojen.<br />
327
Ađ 7.<br />
Podpredsjednik ing. V. Fašaić izvijestio<br />
je, da je n,a posljednjoj skupštini<br />
izabrani predsjednik SŠD prof, dr Milan<br />
Androić pismeno zamolio, da ga se<br />
razrješi dužnosti predsjednika zbog prezauzetosti<br />
kako na redovnoj tako i na ostalim<br />
dužnostima, pa je predložio da ovaj<br />
Plenum na osnovu öl. 34 Statuta izabere<br />
vršioca dužnosti predsjednika za razdoblje<br />
do slijedeće redovne godišnje skupštine.<br />
Ujedno je predložio za vršioca dužnosti<br />
predsjednika ing. B. Čopa, koji već par<br />
mjeseci tu dužnost uspješno obavlja, što<br />
Plenum aklamacijom usvaja.<br />
Ing. B. Čop zahvalio se je na izboru<br />
s tim da će se zalagati za što uspješniji<br />
rad Saveza, što je moguće postići zalaganjem<br />
sveg članstva, a napose članstva i<br />
organizacija na terenu.<br />
Ad 8.<br />
Tajnik je apelirao na sve prisutne<br />
da se u svojoj društvenoj i privrednoj organizaciji<br />
založe, kako bi natječaj objavljen<br />
u Šumarskom listu za članke iz prakse<br />
uspjeo, da privredne organizacije šumarstva<br />
i drvne industrije što više koriste<br />
Šumarski list za oglašavanje i da porade<br />
da anonimna anketa o prihvatu mladih<br />
stručnjaka bude u najkraćem roku završena.<br />
Pošto je dnevni red plenuma iscrpljen,<br />
v. d. predsjednika zahvalio se je učesnicima<br />
na odazivu i učešću u radu i zaključio<br />
zasjedanje.<br />
Predviđena posjeta Zavodu za četinjače<br />
u Jastrebarskom obavljena je u toku<br />
pcpodneva. Zavod je posjetilo 20 učesnika<br />
Plenuma. Direktor zavoda i njegovi saradniei<br />
pružili su posjetiocima detaljan uvid<br />
u dosadašnji uspješan rad, upoznali ih sa<br />
problematikom i perspektivnim razvojem<br />
i pokazali im kako radove u velikom proizvodnom<br />
rasadniku četinjača te radove<br />
na istraživačkom objektu tako laboratorije<br />
sa savremenom opremom i mehanizaciju.<br />
Prema izraženim mišljenjima može se utvrditi<br />
da je ova posjeta bila od velike obostrane<br />
koristi.<br />
Na osnovu podnesenih izvještaja i diskusije<br />
komisija izabrana na ovom Plenumu<br />
donijela je slijedeće<br />
ZAKLJUČKE<br />
1. Organizacija i društveni<br />
rad<br />
Do donošenja novog Statuta Saveza<br />
ITJ-e, kojim će biti određena nova organizaciona<br />
struktura, naše stručne društvene<br />
organ zacije, bilo kotarske ili općinske,<br />
treba da:<br />
— nastave sa pojačanim društvenim radom.<br />
Pošto se društveni rad treba da<br />
odvija u komuni kao osnovnoj organizaciji<br />
za sve vidove djelatnosti, to i težište<br />
društvenog rada za sve društvene<br />
organizacije kod rješavanja problema<br />
koji su bitni za razvoj komune, treba<br />
da bude usredotočeno u komuni;<br />
— organizaciono otouhavte t. j. učlane sve<br />
one šumarske inženjere i tehničare u<br />
šumarstvu i drvnoj industriji koji su<br />
dosad iz bilo kojih razloga, ostali neučlanjeni,<br />
kao i one šumarske inženjere<br />
i tehničare koji su zaposleni van šumarstva<br />
i drvne industrije;<br />
— svestrano proanaliziraju i utvrde uzroke<br />
koji su doveli i do podbačaja i<br />
zastoja u društvenom radu i da na temelju<br />
toga sastave program rada i da ga<br />
dosljedno provode u djelo;<br />
— svuda tamo, gdje postoje ušlo vi da se<br />
osnuju općinska šumarska društva i da<br />
kao takva učestvuju pri rješavanju, ne<br />
samo stručnih šumarskih problema u<br />
komuni, nego i svih problema koji su<br />
važni za razvoj 'komuna.<br />
2. Veza sa Republičkim Savezom<br />
i ostalim organizacijama<br />
Radi jače i bolje povezanosti sa Republičkim<br />
Savezom naše kotarske ili općinske<br />
organizacije, treba da:<br />
— na osnovu donesenog programa rada<br />
zatraže od Saveza svaku stručnu pomoć,<br />
koja im bude potrebna bilo za<br />
vršenje programskih radova, bilo za jaču<br />
aktivizaciju društvenog rada. U tu<br />
svrhu — da se pojača veza između<br />
Saveza šumarskih društava Hrvatske<br />
koja dosad nije bila dovoljno efikasna<br />
— potrebno je, da naše područne organizacije<br />
pravovremeno zatraže od Saveza<br />
svaku stručnu pomoć i materijal<br />
bilo da se radi: o stručnim predavanjima,<br />
savjetovanjima, ekspertizama, seminar'ma,<br />
stručnim ekskurzija.ma, filmskim<br />
projekcijama i td.<br />
— podržavaju što tješnju vezu sa područnim<br />
stručnim ustanovama i ogranizacijama<br />
(komorom, poslovnim udruženjem),<br />
organima narodne vlasti, političkim<br />
organizacijama, prosvjetnim ustanovama<br />
— školama radi popularizacije<br />
struke i propagande u omladinskim<br />
redovima;<br />
— pruže svaku pomoć društvu lugara<br />
SRH-e pri rješavanju njihovih društve-<br />
328
f nih i stručnih problema a naročito<br />
njihovom stručnom uzdizanju.<br />
3. Naučno istraživački rad<br />
Do savjetovanja o organizaciji i načinu<br />
finansiranla naučno istraživačke službe,<br />
koje će se održati u mjesecu septembru<br />
o. g., a u kojem će biti zastupan i naš Savez,<br />
naše područne društvene organizacije<br />
treba da:<br />
— kao društvo i putem članova, pojedinačno<br />
nastoje, da se sve naše šumarske<br />
i drvno-inđustrijske privredne organizacije,<br />
što jače povezu sa našim naučnim<br />
organ ; zacijama, Institutima, pri<br />
rješavanju brojnih i složenih problema<br />
u proizvodnji, kloneći se zastarjelih i<br />
empirijskih načina rada. Pri tome treba<br />
imati na umu, da tamo, gdje naučnoistraživačka<br />
djelatnost nije sastavni dio<br />
proizvodnje i gdje se ne primjenjuju<br />
savremena naučna dostignuća, nema ni<br />
uspjeha u proizvodnji,<br />
— primjenu naučnih dostignuća u praksi<br />
— proizvodnji vrše priznati stručnjaci<br />
— specijalisti. Njihov zadatak je, ne samo<br />
u rukovodstvenoj primjeni naučnih<br />
dostignuća u praksi, nego i na prenašanju<br />
tih dostignuća na stručno terensko<br />
osoblje koje je odgovorno za proizvodnju<br />
(uzdizanje stručnih kadrova).<br />
4. Stručno školstvo i kadrovi<br />
S obzirom na današnje stanje i dosad<br />
neriješene probleme stručnog školstva, postojeća<br />
komisija za stručno školstvo i kadrove<br />
pri našem Savezu, predložila je, da<br />
se formira proširena komisija za rješavanja<br />
predmetnog pitanja —• problema sa<br />
predstavnicima: Sekretarijata za šumarstvo,<br />
Privredne komore, Poslovnog udruženja<br />
šumsko priv. organizacija, Saveza<br />
ŠDH-e i Društva lugara SRH-a, Instituta<br />
za šumarstvo i Instituta za drvo, sa zadatkom:<br />
— utvrditi sadanje stanje obrazovanja kadrova<br />
prema radnim mjestima, nivo i<br />
način obrazovanja,<br />
— utvrditi stanje kadrova na radnim mjestima<br />
i perspektivnu potrebu podmirivanja<br />
kadrova za proizvodna radna<br />
mjesta,<br />
— : predložiti sistem obrazovanja i financiranja,<br />
a u vezi toga vrst i potrebu<br />
stručnih škola na republičkom nivou,<br />
ovo povezati sa republičkim Centrom<br />
za školovanje,<br />
—-, predložiti, da se financiranje stručnog<br />
,j< školstva vrši liz sredstava dobivenih<br />
- uplatom određenog procenta bruto proj.-.du'kta<br />
šumsko privrednih organizacija.<br />
U koliko se ne bi formirala proširena<br />
komisija za rješavanje predmetnog problema,<br />
to bi ostao i dalje Savez ŠDH-e,<br />
komisija za školstvo i kadrove, zadužen sa<br />
obradom predmetnog problema.<br />
5. Pripravnički staž<br />
Mladi šumarski i drvno industrijski inženjeri<br />
i tehničari treba da polože stručni<br />
ispit nakon izvršenog pripravničkog staža,<br />
bez obzira na to, kakav stav zauzimaju u<br />
tom pogledu njihove privredne organizacije<br />
i ustanove.<br />
Trajanje pripravničkog staža i obim radova<br />
koji će se tim stazom obuhvatiti, bilo<br />
za biologe ili tehnolage, treba da obradi<br />
i predloži niadležnm organima, stalna komisija<br />
za školstvo i kadrove Saveza ŠDH-e.<br />
Privredne organizacije i ustanove, kao<br />
i organizacije IT-a, treba da se založe za<br />
pravilan prihvat, usmjeravanje i uzdizanje<br />
mladih pripravničkih kadrova za sve vrijemie<br />
trajanja pripravničkog staža. Pri tom<br />
treba nastojati i izbjegavati, da se pripravnici<br />
za vrijeme trajanja staža, ne zadužuju<br />
poslovima koji prelaze kapacitet njihova<br />
stručnog obrazovanja, kako se to ne<br />
bi nepovoljno i štetno odrazilo" na njihov<br />
stručno-praktični rad i perspektivu stručnog<br />
uzdizanja.<br />
6. Materijalna primanja —<br />
prinadležnosti<br />
Obzirom na znatno manja materijalna<br />
primanja i prinadležnosti stručnjaka i radnika<br />
zaposlenih u šumskoj i drvnoj industrijskoj<br />
proizvodnji, spram ostalih privrednih<br />
grana, Komisija Saveza ŠDH-a za<br />
školstvo i kadrove, treba da proanalizira<br />
to pitanje i da stavi prijedlog Savezu radi<br />
preuzimanja potrebnih koraka kod nadležnih<br />
organa u svrhu izjednačenja materijalnih<br />
primanja sa trudbenicima ostalih<br />
privredn-h organizacija.<br />
Ing. Rafael Mott<br />
DRUGI KONGRES<br />
JUGOSLAVENSKOG DRUŠTVA ZA PRO<br />
UČAVANJE ZEMLJIŠTA<br />
Ohrid, 27. V. do 3. VI. <strong>1963</strong>. godine<br />
Od prvog kongresa Jugoslovenskog društva<br />
za proučavanje zemljišta, koji je održan<br />
u Portorožu, prošlo je sedam godina.<br />
Predloženi referati i održane diskusije ukazali<br />
su tada na brojne radove i značajan<br />
napredak svih grana pedološke znanosti u<br />
našoj zemlji. Bilo je međutim mnogo za-<br />
329
dataka koje je još trebalo rješavati, a koje<br />
je Prvi kongres stavio u zadatak članovima<br />
Društva. Pored aktiviranja i proširenja<br />
rada na proučavanjima tala radi<br />
utvrđivanja novih naučnih osnova za pravilno<br />
korištenje i održavanje našeg zemljišnog<br />
fonda, kongres je među ostalim postavio<br />
zadatak izrade pedološke karte Jugoslavije,<br />
produžetak istraživanja još nerješetnih<br />
problema geneze pojedinih tipova<br />
tala (crvenice, smonice, pseudoglej i dr.),<br />
kao i niz drugih zadataka u sklopu komsija<br />
i potkomisija društva. Tom prilikom<br />
pozvane su i šumarske ustanove, čije<br />
je učešće bilo malo, da kroz rad Društva<br />
razviju aktivnost svojih saradnika pri rješavanju<br />
onih problema koji su aktuelni za<br />
šumarsku nauku i praksu (šumarska pedologija,<br />
melioracije šumskih tala, borba protiv<br />
erozije, uređenje bujičnih područja,<br />
f tocenologija, i t. đ).<br />
Odziv i učestvovanje na Drugom kongresu<br />
Jugoslovenskog društva za proučavanje<br />
zemljišta održanom u Ohridu koncem<br />
maja i početkom juna, bili su veoma veliki.<br />
U smislu postavljenih zadataka Prvog<br />
kongresa Društva, zatim razvoja metoda<br />
istraž vanja tipova tala naše zemlje, kao i<br />
novih zadataka koji ovise o pedološkim<br />
istraživanjima, iznijeti su brojni referati,<br />
održane d skuši je i doneseni zaključci o<br />
mnogim važnim pitanjima naučnog i praktičnog<br />
značenja u istraživanju tala.<br />
Kongres se odvijao u plenumu i komisijatma.<br />
U sastavu kongresa organizirane<br />
su pored toga dvije veoma uspjele ekskurzije.<br />
Ekskurzije su bile namijenjene diskusiji<br />
o problemima geneze i klasifikacije<br />
tala (prva ekskurzija) d upoznavanju agrotehnike,<br />
fertilizacije, melioracija i erozija<br />
tla (druga ekskurzija). Materijal: generalnih<br />
referata, rezimei naučnih saopštenja<br />
najnovijih istraživanja naših naučnih radnika<br />
iz oblasti proučavanja tla, sređeni su<br />
po komisijama i dostavljeni učesnicima<br />
prije kongresa. Izrađen je vodič ekskurzije<br />
sa podacCma terenskih prilika i analitičkim<br />
podacima profila predviđenih za pregled u<br />
toku ekskurzije. Sve to doprinijelo je normalnom<br />
i sadržajnom odvijanju kongresa.<br />
Putovanje prvog dana kongresa (27. V)<br />
od Skoplja do Ohrida, iskorišteno je kao<br />
ekskurzija na kojoj su pregledani i prodiskutirani<br />
profili kiselog smeđeg tla<br />
i lesiviranog kis. smeđeg tla<br />
koja su se formirala na filitu u masivu<br />
Vlajnice. Na ovim tlima razv'le su se sastojine<br />
brdske bukove šume sa Daphne<br />
laureola. U nastavku puta prema Mavrovu<br />
zapažaju se i humusno sifcikatna tla,<br />
rendzine u raznim stadijima obrazovanja<br />
i t. d. Vegetacija pripada svezi bukovih<br />
šuma Fagion iUyricum (makedonska šuma<br />
bukve — Fagetum macedonicum Em), zatim<br />
manjim dijelom saveza Canpinion betuli,<br />
kao i šumi bijeloga graba (Carpinetum<br />
crientalis macedonicum Rud.). Jela<br />
dolazi gotovo u svim zajednicama spomenutih<br />
sveza. Na vapnenačkim kamenjarima<br />
osobitost ovih predjela je pojava planinske<br />
somine (Juniperus sabina). Na putu<br />
za Mavrovo učesnici kongresa pregledali<br />
su i profil rankera na filitu. Nakon<br />
toga produžen je put za Ohrid gdje je slijedećeg<br />
dana (28. V) otvoren kongres.<br />
Prvog dana podnijet: su generalni referatu:<br />
»Proizvodna sposobnost glavnih tipova<br />
poljoprivrednih zemljišta Makedonije«,<br />
referenti dr. L. Altarac-Manušev, dr.<br />
D. Popovski i ing. L. Vilarov, kao i referat:<br />
»Klasifikacije zemljišta SFR Jugoslavije«,<br />
referenti: prof. dr. V. Najgebauer, prof. dr.<br />
G. Filipovski, prof. dr. M. Cirić, prof. dr.<br />
A. Skorio i doc. dr. M. Zivković. Slijedećih<br />
dana održani su referati i diskusije po komisijama<br />
za genezu, klasifikaciju ä kartografiju<br />
tla, zatim fiziku i kemiju tla, biologiju<br />
tla, komisiju za plodnost tla, ishranu<br />
bilja i đubriva i najzad komisiju za<br />
tehnologiju tla Istovremeno održan je i<br />
simpozijum iz ekološke mikrobiologije prirodnah<br />
voda.<br />
Impozantan broj referata i veoma korisne<br />
diskusije pokazali su značajan<br />
napredak u redu na istraživanjima tala i<br />
njihovih svojstava. U odnosu na Prvi kongres<br />
iznijeti su rezultati radova u vezi<br />
istraživanja i rješavanja novih problema<br />
koji do sada nisu bili kod nas rješavani.<br />
Sama činjenica da su ta istraživanja mogla<br />
biti izvedena na savremen način, da<br />
ona daju podatke za naše prirodne uslove,<br />
što znači da se za neke radove i probleme<br />
ispitivanja ne moramo ubuduće služiti<br />
atrariim podacima, pretstavlja veoma značajnu<br />
etapu u razvoju pojedinih grana naše<br />
nauke o tlu. Izrađena je zat : rn Pedološka<br />
karta Jugoslavije mjerila 1 : 1,000.000,<br />
detaljnije proučeni neki tipovi tala kemijsko-peđološke<br />
metode ispitivanja tla i drugi<br />
radovi. Rezultati ovih istraživanja olakšati<br />
će i omogućiti izvođenje n'iza važnih<br />
praktičnih i stručnih mjera za unapređenje<br />
našeg šumarstva i poljopr vrede.<br />
Nakon završenih referata i diskusija,<br />
usvajanja zaključaka načunih komisija<br />
Društva i stavljanja u zadatak svima članovima<br />
da rade na njihovom ^provođenju,<br />
330
završen je ovaj dio kongresa i nastavljen<br />
njegov terenski dio.<br />
U području Ohridsko-struškog bazena<br />
pregledana su dva profila tla u okolini<br />
Struge. To su profili močvarnog i<br />
t r e s e t n o g tla na lokalitetu »Ajrat«. Visoka<br />
razina rijeke 'Dnima kao i neregulirano<br />
korito rječice Sateske, uvjetovali su<br />
ranije stvaranje velikih površina močvara,<br />
bara i trstike. Radovi na reguliranju korita<br />
ovih rijeka privode se kraju, pa se<br />
sima) kao i šuma make4o-nr-;kog hrasta<br />
(Quercetum macedonicae Em). Dirbcka tla<br />
najčešće su staništa zajednice sladuna i<br />
cera (Quercetum confertae cerris Rud.). Tla<br />
razvijena na silikatnlim supstratima Prespanskog<br />
područja pokrivaju obično sastojine<br />
sladuna.<br />
Posebnu zahvalnost dugujemo upravitelju<br />
Centra za melioraciju degradiranih<br />
suma u Bitolju kolegi mg. Aleksandru P o-<br />
p o v s k o m. Kolega Popovsku dočekao nas<br />
je u O'tesevu i grupi šumara omogućio odlazak<br />
na padine Peristera u lijepe sastojim<br />
makedonske šume molike (Pinetum<br />
Peuc:s Em). Tom prilikom sabrali smo i<br />
ovdje uzorke tla, petrografske podloge,<br />
kao i dendrološke primjerke iz sastoj'ina<br />
mohke, a prof. H. Em i dr. Z. Pariško su<br />
nam veoma susretljivo ukazali na šumarske,<br />
fitocenološke i druge karakteristike<br />
ovih sastojina. Kolega Popovski prikaoa<br />
je ukratko dosadašnje radove i savremene<br />
metode na rekonstrukciji degradiranih šuma<br />
Šumskog gospodarstva »Kažani«.<br />
Slijedeći profil bio je pregledan kod<br />
sela Topolčani u Pelagonijl Ova tektonska<br />
kotlina, ograđena je sa svih strana planinama<br />
(Baba sa Peristerom, sa istoka<br />
Nidže sa Kajmakčalanom, sa sjevera Babunom<br />
i sa juga Malim Nidže i Neredskom<br />
planinom). Za vreme neogena bilo je ovdje<br />
jezero sa 740 m n. v. Tla Pelagonije su<br />
SI. 1 — Razvoj korjena sladuna u crvenici na<br />
vapnencu, Oteševo.<br />
Foto: M. Kalinić<br />
nakon dovršenja melioracija predviđa na<br />
njima intenzivna poljoprivredna proizvodnja.<br />
Na ogoljelim brdima rubnog dijela<br />
bazena izražena je jaka erozija. Nanošenje<br />
eroaionog materijala u Struško polje<br />
uspješno se suzbija primjenom kompleksnih,<br />
meliorativnih i drugih mjera, podizanjem<br />
voćnjaka, šumskog drveća i v:šegodišnjih<br />
trava.<br />
U nastavku puta do slijedećeg profila<br />
od Ohrida za Prespu, prelazi se preko sedla<br />
Bukovo (1100 m) u Prespansku kotlinu. Teren<br />
je građen od aržilošista, filita i raznih<br />
drugih škriljaca sa mjestimičnim interkalađjama<br />
vapnenaca paleozojske starosti.<br />
Kod Oteševa pregledan je prof 1 crvenice<br />
na vapnencu (si. 1.). Na plitkim tlima<br />
vapnenaćkih ogranaka planina Istok i<br />
Galičice razvija se zajednica gorske i pitome<br />
foje (Juniperus excelsa i J. foet:dis-<br />
SI. 2 — Iscvjetanje soli (sode) na površinu tla<br />
u obliku bijelih prevlaka sličnih inju.<br />
Ovce polje — selo Erđželija<br />
Fote: M. Kalinić<br />
331
pretežno aluvijalna, iZjatilm deluvijalna. (Juglando-Platanetum orientalis) kao i bijela<br />
topola.<br />
aluvijalno-deluvijalna, smonice, mineralno<br />
barska, slatine i crvenice. Profil tla kod<br />
sela Topolčani pripada pogrebenom m o-<br />
č v a r n o m tlu. U ravni Pelagonije Ima<br />
još tragova nekadašnjih lugova lužnjaka.<br />
Posljednjeg dana na putu od Dojrana<br />
do Valandova, pregledani su prostrani nasadi<br />
dudova posebno interesantni, jer su<br />
do krošanja zatrpani deluvijalnim nanosima.<br />
Veoma zanimivim putem od Prilepa,<br />
Preko Plauške planine, Kosturinske<br />
preko Pletvara, zatim dolinom rijeke Raec zaravni i dolinom Vodočnice stiže se u<br />
stiže se u Tikvešku kotlinu. Ovdje su pregledana<br />
Strumičko polje. Kao u većini polja Ma<br />
dva profila černozema. U kedonije dominiraju i ovdje nerazvijena<br />
predjelima Tikveša ispitana su do sada deluvijalna<br />
a aluvijalna tla, laporni sirozemi<br />
i pararendzine, smonice i gaj njače. Tikveš<br />
je najsuvlje centralno područje Makedonije.<br />
Ostaci šumskog pokrova pripadaju<br />
termofilnoj submeditefanskoj zajednici<br />
grabića sa gripom ili štrokolisnom zelenikom<br />
(Carpinetum orientalis phillyretosum).<br />
Uz Vardar i pritoke u ovom se dijelu terena<br />
zapažaju zajednice platana i oraha<br />
SI. 3 — Profil alkalijskog tla iz Ovčeg polja<br />
(s. Erđželija)<br />
Foto: M. Kalinić<br />
tla. Pored kamenitih, šljunkovifeih i pjeskovitih<br />
nanosa deluvijalnog i aluvijalnog<br />
porijekla, te deluvijalnih i aluvijalnih tala,<br />
razvile su se, iako manjim dijelom, slatine<br />
i crvenice. Između Strumice S Štipa pregledana<br />
su dva profila tla — d e 1 u v i j u m<br />
i r e n d z i n a.<br />
U Ovčem polju učesnici kongresa mogli<br />
su se upoznati sa aLkalijskim (solonec-,solončak)<br />
tlom i smonicom. Ova<br />
tla zapremaju veliki dio Ovčeg polja (si. 2<br />
i 3.). Po položaju, dubini, drugim svojstvima,<br />
kao i genezi veoma su različita (plitka,<br />
duboka, u ogajnjačavanju, karbonatna, i<br />
t. d.). Zapažaju se ostaci submediteranske<br />
listopadne vegetacije (grozdasti ruj i dr.),<br />
a na brežuljcima suhe livade sa polupustinjskom<br />
vegetacijom. Njihov razvoj uvjetovan<br />
je pored ostalog procesima erozije<br />
rastrošivog supstrata ogoljelih padina. U<br />
svrhu poboljšanja klimatskih prilika, zaštite<br />
usjeva i drugog, podignuti su u Ovčem<br />
polju vjetrobrani pojasevi (oko 600 kam),<br />
uglavnom od bagrema.<br />
Ekskurzija je završena povratkom u<br />
Skoplje, a time i zaključen ovaj značajan<br />
kongres.<br />
Referati koji su se odnosili na područje<br />
Makedonije, zatim ekskurzije koje su nas<br />
provele kroz veliki dio ove lijepe Republike,<br />
upoznali su učesnike kongresa sa<br />
opsežnim radov'ma i rezultatima u istra<br />
-živanju tala, poljoprivrednim i šumarskim<br />
melioracija ma i drugim mnogobrojnim<br />
nastojanjima oko unapređenja narodne<br />
privrede Makedonije.<br />
Ing. Mirjana Kalinić
c JiĐmaća Slcucna<br />
Utetatuca<br />
JEDAN NAS USPJEH<br />
Povodom izlaženja drugog i završnog<br />
sveska Šumarske enciklopedije i prvog<br />
Tehničke enciklopedije, održana je 29. VII<br />
<strong>1963</strong>. u Jugosl. Leksikografskom zavodu<br />
konferencija za štampu. Svrha joj je bila,<br />
da se učesnici (a preko njih i šira javnost)<br />
upoznaju sa njihovim sadržajem kao rezultatom<br />
golemog, mučnog, ali korisnog<br />
rada.<br />
Konferenciju je sazvao i njom rukovodio<br />
pomoćnik direktora JLZ drug Borko<br />
V r a n j i c a n, koji je najprije iznio opći<br />
pregled rada Zavoda, a onda prikazao ove<br />
dvije posljednje enciklopedije.<br />
Važno je istaći, rekao je drug B. V., da<br />
je ovo ne samo kompliciran, svestran, nego<br />
i pionirski posao, pa prema tome ne će<br />
se izbjeći nekim nedostacima, naročito<br />
kad se uzme u obzir brzina kojom se radi.<br />
Zavod ima 3 tisuće saradnika.<br />
Dosada je izašlo: 7 svezaka Opće enciklopedije,<br />
5 sv. Jugoslavenske, 2 sv. Muzičke<br />
(koja je time i završena), 2 sv. Likovne,<br />
7 Pomorske, 7 Medicinske, , a od<br />
nje će do kraja godine izaći i 8 sv., izašao<br />
je i Atlas, ali budući da vlada velik interes<br />
za naše more, započet će se radom na pripravi<br />
Atlasa Jadrana. Osim toga započeta<br />
je i Poljoprivredna enciklopedija, a pripravlja<br />
se Medicinski rječnik u 7 jezika i<br />
konačno Sportska enciklopedija.<br />
U odsutnosti glavnog redaktora dr ing.<br />
Z. Potočića, drug je V r a n j i c a n<br />
prikazao i našu Šumarsku enciklopediju<br />
koja u tom radu zauzima naročito<br />
mjesto. Kod nas se već prije 120 g.<br />
počelo pisat: o šumarstvu (Šporer, pa Kos,<br />
Tomić) i nastavilo daljim poletom do današnjeg,<br />
možemo slobodno reći evropskog<br />
nivoa. O tom evo svjedoče i ove dvije o-<br />
bimne naše knjige solidnog desetgodišnjeg<br />
rada. Ta je enciklopedija djelo naših stručnjaka<br />
(oko 150 iz svih naših republika),<br />
koji ovim djelom izlaze pred svjetsku javnost<br />
bez bojazni, jer su mnogi od njih<br />
priznati i van naše zemlje.<br />
Da je Šumarska enciklopedija zaista<br />
događaj i datum u našoj stručnoj literaturi,<br />
dokaz je, što je čitava naklada od<br />
6.000 primjeraka već odavno rasprodana.<br />
Prvi i drugi sv. imaju 1.568 stranica sa<br />
1.800 članaka i 2.000 ilustracija.<br />
Nakon izlaganja druga Vranjicana, o<br />
drugoj tek evo započetoj Tehničkoj<br />
enciklopediji (od koje je evo baš<br />
sada izašao prvi svezak), govorio je njezin<br />
urednik prof, dr Rikard P o d h o r s k y,<br />
naglasivši kako se velik interes za to djelo<br />
vidi iz činjenice, da je okupilo oko 15 hiljada<br />
pretplatnika, a nije to ni čudo, kad<br />
se uzme u obzir, da se naša enciklopedija<br />
obraća širem krugu čitalaca, nego strane<br />
enciklopedije, jer je svaki pojam opsežnije<br />
objašnjen (u ovom prvom svesku prosječan<br />
je opseg članka 11 stranaca). Prva ova<br />
knjiga ima 711 stranica i 66 članaka. Najveći<br />
članci predstavljaju skoro monografije<br />
(npr. Alati, Atom, Avion). Isto tako<br />
opsežno obrađena: Akustika, Analitička<br />
geometrija, Aritemetika i Algebra, Astronomija,<br />
uvelike će koristiti studentima tih<br />
nauka. Rijetko je koji članak pisan na tako<br />
visokom nivou, da ga ne b; mogli pratiti<br />
i laici sa srednjoškolskom naobrazbom.<br />
Spomenut ćemo i to, da mi još tu nemamo<br />
jedinstvene terminologije i da je<br />
to neizbježan manjak ove enciklopedije.<br />
Razlog je u tome, što još nema sporazuma<br />
među tehničarima iz svih naših republika.<br />
Prvi i najteži korak je ipak učinjen, a sad<br />
će se nastaviti do predviđenih 8 svezaka,<br />
koji će izlaziti u razmacima od jedne do<br />
podrug godine.<br />
Mi šumari imamo sada svoju enciklopediju<br />
dovršenu, a čitav naš narod dobit<br />
će riješen složen problem, golemo i dragocjeno<br />
djelo svih pomenutih enciklopedija,<br />
zahvaljujući njegovu inicijatoru i nastavljaču.<br />
Đ. Knežević<br />
333
cfteana Mcučna<br />
liiecatuca<br />
ORGANIZACIJA I UPRAVA U ŠUMARS<br />
TVU I DRVARSKOJ INDUSTRIJI SSSR<br />
Tokom dugogodišnjeg postojanja sovjetske<br />
vlasti u SSSR, razvile su se naročite<br />
forme u upravi šumarstva li drv. industrije,<br />
kakve ne poznaju zemlje zapadne Evrope<br />
i ostalog svijeta, pa ipak se ti oblici nisu<br />
ustalili sve do danas. Načelo je sovjetske<br />
politike, da se sve staro brzo zabacuje da<br />
bi se isprobalo novo, ako se od toga očekuje<br />
izlaz iz teškog položaja ma da se tiime<br />
napušta tek nedavno uvedeni postupak.<br />
Organizacija i izgradnja te uprave posljedica<br />
je prirodne, vanredno nejednolične<br />
razdiobe šuma na širokom prostranstvu između<br />
istočnog mora i Tihog oceana. Tako<br />
ono nešto šuma i grmlja po stepama i polupustinjama<br />
nemaju da ispune iste zadatke<br />
kao sklopljene šume tajge. Radi toga u Sovjetskom<br />
savezu postoji oštro lučenje između<br />
neekonomskih šuma (sa manjeviše<br />
ograničenom eksploatacijom) u gusto<br />
napučenom Jugu i šuma i n d u s t r i j -<br />
skog značenja (eksploatacijske šume) u<br />
slabo napučenom Sjeveru i Istoku.<br />
Odgovarajući' takvom raščlanjenju šumskih<br />
površina u sovjetskoj su se šumarskoj<br />
politici oštro izdvojila dva glavna zadatka:<br />
a) zaštita i održavanje postojećih (odnosno<br />
preostalih) šuma u predjelima oskudnim<br />
na šumama; pošumljavanje većeg stila<br />
u borbi s erozijom tla i sušom u tim oblastima<br />
u vezi sa drugim tehničkim mjerama,<br />
koje se temelje na dugoročnom planu za<br />
izmjenu prirode;<br />
b) izgradnja eksploatacije u šumama<br />
Sjevera i Istoka ulaganjem modernih industrijskih<br />
sredstava.<br />
Za izvršenje zadataka pod a) nadležan<br />
je uglavnom sistem šum. uprave, za one<br />
pod b) pretežno uprava drvarske industrije.<br />
1. Sistem šumarske uprave<br />
Ta je uprava stara već 250 godnia. U<br />
početku je spadala pod admiralitet (radi<br />
važnosti drva za brodogradnju), a kasnije,<br />
od 1804. g. pod financije, a onda od 1838.<br />
god. sve do Revolucije pod Ministarstvo<br />
poljoprivrede i državnih domena.<br />
Ukazom od 15. aprila 1947. sve su šume<br />
Sovjetskog Saveza predane u nadležnost<br />
novokreiranom Ministarstvu šumarstva.<br />
Tada je ostvareno razdvajanje uprave šumama<br />
od eksploatacije, koja je bila pod<br />
raznim privrednim ministarstvima, u prvom<br />
redu pod Ministarstvom drvarske industrije.<br />
U svrhu osiguranja kontrole provedbe<br />
Generalnog plana borbe sa sušom, odmah<br />
se nakon toga, 20. oktobra 1948. osniva pri<br />
Ministarskom savjetu SSSR naročita G 1 a-<br />
vna uprava za uzgoj šuma u<br />
svrhu zaštite polja (Glavnoe upravlenie<br />
polezaščitnogo lesorazvedenija). —<br />
Upute tog organa, koje su premašavale<br />
njegovu 'kompetenciju, bile su preko Ministarskog<br />
savjeta mjerodavne i obavezne<br />
za sva min'starstva i resore. U njezinim se<br />
rukama koncentriralo vođenje i kontrola<br />
svih pitanja uzgoja zaštitnih šuma. Raspolagala<br />
je sa 250 šumozaštitnih stanica po<br />
oblastima oskudnim šumom, a opremljenim<br />
mašinskim i traktorskim parkom.<br />
Od 1949-1952. god. doživjelo je uzgajanje<br />
šuma u stepskim područjima takav polet,<br />
potpomognut propagandom, kao nikad prije<br />
(Lysenko i dr.).<br />
Kad se 1953. god. prešlo na reorganizaciju<br />
ministarstava, Ministarstvo je šumarstva<br />
potpalo pod Ministarstvo poljoprivrede<br />
kao glavno odjeljenje za zašfJitu i uzgoj<br />
šuma. Taj gubitak samostalnosti Min. šumarstva<br />
teško se može shvatiti, kad se zna,<br />
da je te'k pred par godina ono bilo zaduženo<br />
tako važnim zadacima, kao što je provedba<br />
golemog pošumljavanja predjela s<br />
malo šuma i inventar'ziranjem prostranih<br />
šumskih areala.<br />
Tom Glavnom odjeljenju za šumarstvo<br />
pri Min. poljoprivrede SSSR, kreiranom<br />
namjesto Min. šumarstva, odgovaraju sada<br />
Glavne uprave za šumarstvo,<br />
koje se nalaze u svih 16 saveznih republika<br />
i to u ovim gradovima: Moskva, Kijev,<br />
Minsk, Baku, Tbilisi, Erevan, Ašhabad,<br />
Taškent, Stalinabad, Alma-Ata, Frunze,<br />
Petrozavodsk, Riga, Reval, Vilna, Kišinev.<br />
Pcd Glavnim upravama za šumarstvo<br />
nalaze se teritorijalne Šumske uprave u<br />
glavnim gradovima tih područja.<br />
Ministarstvu poljoprivrede osim Glavnog<br />
odjeljenja za šumarstvo, neposredno<br />
su podređeni:<br />
1. »Lesoproekt«, kojem je glavni zadatak<br />
uređivanje državnih i kolhoznih šuma,<br />
istraživalački radovi u šumama i problem<br />
organizacije radova. Njemu stoje na raspolaganju<br />
mnogi trustovi i uprave ekspedicija.<br />
334
2. »Agrolesoproekt«, kojem je zadatak<br />
da projektira zaštitne šume; velike rasadničke<br />
pogone i odvodnju, odnosno navodnjavanje<br />
šumskih površina. To je i<br />
glavno nadleštvo za agro-
Glavlesprom; na Uralu G 1 a v u r a 1-<br />
lesprom; u Sibirij i G 1 a v s i b 1 e s -<br />
prom ina Dalekom Istoku Glavdallesprom.<br />
Amo su spadale još i Glavne<br />
uprave za splavarenje, za šum. kemijsku<br />
industriju, za transport drva i dr.<br />
Pod Glavnim upravama bili su Drvarski<br />
kombinati i trustovi. Ti organizacijski<br />
i upravni uredi provode dovoz i preradu<br />
drva pomoću svojih lokalnih poduzeća tzv.<br />
Lespromhoza.<br />
Lespromhozi (Lesopromyslennye<br />
hozjajstva) su industr. poduzeća koja (otkako<br />
su 1931. god. organizirana) rade privremeno<br />
na »sirovinsikoj bazi« koja im je dodijeljena.<br />
Oni nemaju trajno utvrđenih<br />
granica kao Leshozi, nego ,se premještaju<br />
prema tome kako sječe napreduju skupa<br />
sa tehničkim pomoćnim sredstvima i personalom.<br />
Na čelu je lespromhoza lično odgovorni<br />
direktor, njegov pomoćnik (koji mu je i<br />
zamjenik) glavni inžinjer. Iza toga slijede<br />
upravitelji raznih pogona (šum. punktova<br />
itd.). Rukovodilački je princip (jedinon<br />
a č a 1 i j e) ovdje, kao i u čitavoj sovjetskoj<br />
industriji preduvjet i jamstvo za strogo<br />
vođenje i kontrolu primljenih zadataka.<br />
Osnovna je pogonska jedinica za isporuke<br />
drva tzv. majstorski rajon, kojim<br />
upravlja majstor sa punom odgovornošću<br />
za pogon i upravu svog rajona. Najdonje<br />
su stanice (ćelije) lespromhoza— radničke<br />
brigade drvosječa, traktorista itd. Brigadiri<br />
su odgovorni majstoru.<br />
Za »izvršenje i premašenje« planskih<br />
zadataka, a tako i za sniženje proizvodnih<br />
troškova, slijede materijalna potraživanja<br />
(tehničkog personala i drugih namještenika<br />
lespromhoza) znatnih premija i učešće u<br />
dobiti poduzeća. (Legnaja promyslen. 1. X<br />
1959.).<br />
Sirovinsku bazu lespromhoza čine šumske<br />
površine, koje im je dodijelilo Min.<br />
poljoprivrede na dugoročnu eksploataciju<br />
naročitim aktom, a vlasnikom ostaje Min.<br />
poljoprivrede. Kada je 1953. g. Min. šumarstva<br />
(radi smanjenja broja ministarstava)<br />
opet kao i prije 1929. g. potpalo pod<br />
Min. poljoprivrede, ostalo je »Ministarstvo<br />
drv. i papir, industrije« da d dalje odvojeno<br />
postoji Drvarskoj su industriji tada bile<br />
prepuštene na dugoročnu eksploataciju<br />
tzv. »sirov'inske baze« tj. područja bogata<br />
na drvnim zalihama. Golemim ulaganjem<br />
ljudstva, električnih pila, traktora, dizalica<br />
i dr., drvarska je industrija uz velike napore<br />
i rasipanja drva ipak uspjela da podigne<br />
svoju produktivnost na dvostruko<br />
od 1940. .do 1956. god. Ali odmah je postalo<br />
jasno, da za dalje povišenje proizvodnje<br />
drva, a naročito radnog učinka, treba novih<br />
organizacijskih formi, da je nužna reorganizacija<br />
šumarstva i drv. industrije.<br />
Već je u aprilu 1957. počela u štampi diskusija<br />
u kojoj su sudjelovali najbolji stručnjaci,<br />
ukazujući na neminovnost reorganizacije<br />
šumoprivrede. Mnogobrojnim organizacijama<br />
drvosječa (19.900) odgovarao je<br />
i velik broj poduzeća pilanske industrije,<br />
naročito u gradovima. Od 15.000 pilana sa<br />
41000 gatera, potpadalo je pod Min. drv.<br />
ind. samo 386 sa 1.723 gatera Unakrsno<br />
krstarenje razvažanja drva po par hiljada<br />
kilometara bilo je svakodnevno pravilo.<br />
Sve veća zebnja i zabrinutost o greškama<br />
i nedostacima u upravi šumama, kao i o<br />
njihovom mnogostruko ugroženom stanju<br />
uslijed prostorno golemih čistih sječa, jasno<br />
se konačno ispoljila.<br />
3. Upravna reforma 1957. g.<br />
Do 1957. god. postojao je u SSSR još<br />
baštinjeni glomazan centralizirani privredni<br />
aparat. Prvog jula 1957. god. odlučeno<br />
je da se 20 ministarstava među njima<br />
i Min. drv. i papir, ind., dokine i da se<br />
uprava đecentralizira. Deviza je bila: Industriju<br />
bliže sirovini, upravu bliže industriji!<br />
Kreiralo se preko 100 regionalnih<br />
tzv. Narodnih privrednih savjeta (s o v-<br />
narhoza) čime se htjelo upravu razlabaviti<br />
a birokratizam obuzdati.<br />
Osnovani Centralni sovnarhoz podređen<br />
je Komitetu za planiranje (G o s p 1 a n)<br />
u Moskvi. Centralno planiranje i kontrola<br />
još uvijek su jezgra sovj. sistema, mada je<br />
provođenje decentralizirano.<br />
Uslijed stvaranja sovnarhoza 1957. g.<br />
likvidiralo se bezbroj organizacija za isporuku<br />
drva i time koncentrirala uprava.<br />
Prema podacima zamj. ministra drv. ind.<br />
RSFSR Sudnicyna sada otpada na<br />
sovnarhoze RSFSR 80% isporuka drva i<br />
79% na proizvodnju rezane građe, a prije<br />
te reforme bili su ti procenti 60 i 26. Prelazom<br />
na decentralizaciju uprave mogao je<br />
znatan broj inžinjera i tehničara iz centralnih<br />
i lokalnih uprava prijeći u pogone.<br />
Dalja saopćenja tvrđe, da je inicijativom<br />
lokalnih organa bila omogućena veća proizvodnja<br />
drva i povišena produktivnost<br />
rada.<br />
I pored toga što su se pokazali uspjesi<br />
reforme iz 1957. g. ipak se nije mogla otkloniti<br />
rasparčanost u industriji isporuka<br />
drva uslijed bezbroja organizacija drvosječa.<br />
Razna ministarstva i ustanove centralnih<br />
i lokalnih uprava održavali su i<br />
336
dalje svoje pogone koji su često ekstenzivno<br />
i rasipnički gospodarili šumama. Jedan<br />
od glavnih uzroka takvog stanja, prema<br />
shvaćanju vodećih sovjetskih stručnjaka,<br />
bio je u tom, što je manjkao jedinstven<br />
tačno usmjeren sistem uprave u šumarstvu<br />
i dtvar. industriji. To su bila<br />
uvijek dva rivala.<br />
Drvarska su poduzeća bivala za najrazličitije<br />
propuste i greške veoma strogo<br />
kažnjavana i to: za nedovoljne količine<br />
isporuka drva, za omaške u eksploataciji,<br />
za neiskorištene željezničke vagone, za prekoračenje<br />
roka za predaju dobitka i td.<br />
Kao primjer za novčane kazne nametnute<br />
pogonima, navest ćemo slučaj sa drvarskim<br />
Kombinatom Kostromskim (Sjeverno<br />
područje), kako to iznosi Les. promyšl.<br />
od 29. okt. 1959:<br />
Nakon dovršenja eksploatacije tre(ba<br />
predati šumariji sječinu očišćenu od svih<br />
otpadaka. Direktor je lespromhoza, radi<br />
uštede na radnoj snazi, odlučio da se otpaci<br />
spale. Ali to je, po novim propisima, radi<br />
opasnosti požara, strogo zabranjeno. Konačno<br />
je lespromhoz morao platiti znatne<br />
novčane kazne šumskoj upravi radi previsokih<br />
panjeva i Spaljivanja otpadaka.<br />
»Glavno je da plan bude ispunjen, a ostali<br />
grijesi već će se oprostiti«, rekao je direktor,<br />
a »novčane kazne i onako plaća država«.<br />
Ukupno je drvarski taj kombinat<br />
za 1/2 godine izdao za novčane ikazne i neproduktivne<br />
troškove 3,8 miliona rubalja.<br />
Naročito visoke, milijunske kazne, plaćaju<br />
fabrike celuloze radi zagađivanja voda<br />
izluživanjem. U industrijskim se pogonima<br />
sve više proširuje borba za štednju<br />
i za ograničavanje neproduktivnih izdataka,<br />
pa se i s obzirom na to očekuje promjena<br />
na bolje.<br />
Odvajanje eksploatacije od šumoprivrede,<br />
imalo je u svoje vrijeme veliko načelno<br />
značenje. To se tumači time, da su<br />
u posljednje vrijeme znatno porasli zadaci<br />
šum. planiranja, uređivanja šuma pomoću<br />
aerofotogrametrije, pomlađivanja šuma,<br />
melioracija 'i zaštite, a i na upravljanje<br />
šumama stavljaju se mnogo veći zadaci<br />
nego prije.<br />
Stručnjaci smatraju da je sjedinjavanje<br />
leshoza i lespromhoza moguće samo pri<br />
intenzivnom gospodarenju u područjima<br />
oskudnim na drvu. (K r e s c i kod Moskve<br />
je primjerni lespromhoz, koji je taj ideal<br />
ostvario). Zastupnici drvarske industrije<br />
traže »rušenje barijera« i žele jednog<br />
gospodara u šumi.<br />
Prema njihovom mišljenju, leshozi bi<br />
trebali da budu podređeni lespromhozima.<br />
Obrazlažu to time, da će potreba drva sve<br />
više rasti i da će se ubuduće godišnje<br />
sjeći 3 miliona ha šuma, a da se te goletne<br />
površine pošume, potrebna je tehnički dobro<br />
opremljena organizacija, kao što je<br />
ona, koja već godinama postoji u drvarskoj<br />
industriji. Osim toga stručni radnici lespromhoza<br />
imaju članove obitelji, koji žive<br />
u šumskim naseljima, pa mogu vršiti pošumljavanja<br />
i melioracijske radove, a tako<br />
i čuvanje šuma bez ikakve druge radne<br />
snage sa strane.<br />
Jaz između drv. ind. produbljuje se još<br />
i time, što nema jedinstvenog plana koji bi<br />
zacrtao budući razvitak. Ministarstvo drvarske<br />
industrije koje je 1957. godine dokinuto<br />
izradilo je doduše opći plan otvararanja<br />
zabačenih i udaljenih šuma za sva<br />
područja, ali manjkaju prijedlozi organizacije<br />
zaštite šuma i za bolje iskorištavanje<br />
i pomlađivanje.<br />
Dosadašnje je iskustvo pokazalo, da i<br />
koncentracija čitavog šum. fonda u rukama<br />
Ministarstva poljoprivrede ne unapređuje<br />
žumciprivređu. Šumari koji rade u<br />
leshožima često se postavljaju da vrše drugorazredne<br />
formalne funkcije kontrole o<br />
djelovanju eksploatacije, da predaju narodu<br />
livade na košenje i td. Leshozi i šumarije<br />
jedva da raspolažu modernom tehničkom<br />
opremom.<br />
Stanovište šumske uprave<br />
Nasuprot prijedloga zastupnika drvarske<br />
industrije, predstavnici šumoprivrede<br />
(V. Cepljajev, B. Perepečin i dr.) kažu<br />
slijedeće (v. Les. Hbz. 1959., 12):<br />
Dokazano je, da šume Sovj. Sav. pored<br />
privrednog značenja, treba da vrše visoke<br />
funkcije javnog interesa zemlje. Tokom<br />
40 god. sovjetske vlasti i pored najvećih<br />
teškoća, ipak je uspjelo poeumiti 8,5 miliona<br />
ha što sadnjom, što sjetvom, a na 5,3<br />
miliona ha poduzete su mjere za poboljšanje<br />
pr'rođnog pomlađenja (rahljenje tla<br />
i dr.). Već sada pretežu površine pod šumskim<br />
kulturama nad onim čistih sječa u<br />
Bjeilorusiji, Estoniji, Latviji. Litvi i u Centralnom<br />
području i Privolžju. Osobito se<br />
uspješno razvilo pošumljavanje zaštitnih<br />
pojaseva u sušnima predjelima. Površina<br />
isušenih močvarnih šuma, poduzete mjere<br />
njege, zaštite od požara i štetočina, u porastu<br />
su.<br />
Pored tog očevidnog napretka, postoje<br />
i veliki nedostaci. Godišnje se sječine pomlađuju<br />
samo upola, 250 hiljada ha umjetno<br />
se pošumijuje, tako da mnoge stotine<br />
hiljada ha propadaju s obzirom na<br />
337
prirast. Dublji su razlozi u tom, što eksploatacija<br />
radi na principu: »iza nas potop!«.<br />
Zato šumoprivreda smatra pogrešnim<br />
da se šumarske funkcije prepuste<br />
drvarskoj industriji. I oni doduše misle<br />
da treba biti samo jedan gospodar, ali taj<br />
mora biti samo šumarska uprava po čijem<br />
će se propisima gospodariti i provoditi<br />
kontrola. Velika raznolikost šuma Sov.<br />
Sav. traži različit način poslovanja u rješavanju<br />
organizacijskih i upravnih pitanja,<br />
već prema tome, da li se radi o rajonima<br />
oskudnim ili bogatim šumama. I šume<br />
Sjevera, Urala i Sibirije moraju biti<br />
pod upravom šumarstva, da bi se osigurala<br />
potrajnost u opskrbi zemlje drvom.<br />
Nije uzalud 1919 Lenjin proglasio šume<br />
»narodnim dobrom« i zabranio njihovu podjelu<br />
na grupe interesenata ili na privredne<br />
grupe.<br />
4. Nova reforma šumarske uprave<br />
Navedeni sukobi o kompetencijama između<br />
drvarske industrije i organa uprave<br />
u šumarstvu dokrajčeni su ukazom Min.<br />
poljoprivrede SSSR od 28. aug. 1959. god.<br />
Min. poljoprivrede izričito primjećuje, da<br />
gospodarenje u šumama RSFSR ne zadovoljava.<br />
Naročito je zamjera, što su se dugo<br />
vremena iskorišeavale uglavnom samo<br />
šume u evropskom dijelu RSFSR, a to je<br />
dovelo do očitog iscrpljenja drvnih zaliha<br />
u centralnim rajonima republike. Pošumljavanje<br />
je obavljeno vrlo oskudno, pa<br />
se zato nepomlađene površine stalno povećavaju.<br />
Osim toga šume stradavaju od<br />
požara i štetnika. Drvarsko industrijska<br />
poduzeća neracionalno iskorišćuju doznačene<br />
površine. Naročito se ističu kolhozi:<br />
prekoračuju doznačeni etat, a sječine ostaju<br />
gole. Smatra se da bi i drvarska poduzeća<br />
trebala da doprinesu sredstva i snage<br />
za pomlađivanje i za druge šumoprivredne<br />
zadatke.<br />
Budući da šume RSFSR zauzimaju 95'°/o<br />
svih šum. površina SSSR i imaju opće značenje<br />
za cijelu zemlju, došlo je vrijeme<br />
da se upravne funkcije u tim šumama<br />
koncentriraju u jednom organu, pa je naređeno<br />
:<br />
1. Pri Savjetu ministara RSFSR kreira<br />
se Glavna uprava za šumarstvo i zaštitu,<br />
šuma (Glavleshoz) da vodi gospodarenje<br />
sa šumama čitave republike, bez obzira na<br />
dosadašnje korisnike kao i za ostvarenje<br />
kontrole i inspekcijskih, odnosno drvarskih<br />
radova.<br />
2. U godišnjim planovima iza 1960. g.<br />
treba predvidjeti znatno proširenje pomlađivanja<br />
i zaštite šuma. Kontrola nad izvršenjem<br />
tih planova nije ništa manje važna<br />
od kontrole nad izvršenjem isporuke<br />
drveta. Tim je pošumljavanje uizakonjeno.<br />
3. Ukaz Min. poljoprivrede SSSR veže<br />
i nadležna ministarstva odnosno šum. uprave<br />
ostalih republika.<br />
Isto se tako počevši sa 1960. g. ima postupati<br />
(planovi uzgajanja šume po važnosti<br />
jednakih isporukama drvnih masa) i<br />
sa šumama, koje siu predane Privrednim<br />
savjetima na iskorištavanje. Time će početi<br />
nova era u sovjetskom šumarstvu. Šumarija<br />
postaje osnovna ćelija za provedbu<br />
šumoprivrednih zadataka.<br />
Kreiranjem samostalne Glavne uprave<br />
za šumoprivređu i zaštitu šuma pri Min.<br />
savjetu RSFSR, Glavna se šum. uprava<br />
Ministarstva poljoprivrede kao i provincijske<br />
šum. uprave preinačuju prema novim<br />
smjernicama.<br />
Pri privrednim savjetima, kojima je<br />
zadatak da vode šumoprivređu i drv. ind.<br />
u područjima bogatim šumom, osnivaju<br />
se samostalni inspektorati za šumarstvo i<br />
zaštitu, a podređen im je niz šumarskih<br />
i šumsko-tehničkih zavoda.<br />
Ima izgleda, da šumarstvu, koje je dosada<br />
bilo maćuhinski tretirano, sviću bolji<br />
dani, naročito,, jer je važnost planova<br />
pomlađivanja zakonom izjednačena s onom<br />
koja se pridaje isporukama drvnih masa.<br />
D. Knežević<br />
Prema: Dr E. Buch holz: Die Waldw. u,<br />
Holzind. der Sowjetunion. 1961.<br />
Lausi, D., P old ini, L.: Vegetacija<br />
predjela tršćanskog primorja (II paesaggio<br />
vegetale đella costiera triestina).<br />
Bolletino đella Societa ađriatica đi scienze<br />
Trieste. L II (II). pp. 87—146. Trieste, <strong>1963</strong>.<br />
U radu su autori Lausi i Poldini iznijeli<br />
pregled vegetacija područja Tršćanskog<br />
primorja, koje zaprema usku traku dugu<br />
20 km između Devina i Trsta u smjeru<br />
NW -SE, Vrlo su dobri podaci o klimi,<br />
gdje se navode podaci za period od 1841—<br />
1961. Tako npr. prosječna je temperatura<br />
najtoplijeg mjeseca 24.04*C i najhladnijeg<br />
4.59°C, odnosno prosječna godišnja 19.45°C.<br />
Prosječna maksimalna temperatura u julu<br />
27.60»C i minimalna 2.9°C (januar). God.šnji<br />
prosjek oborina (1841—1960.) iznosi<br />
1079.7 mm, odnosno po godišnjim dobama<br />
(prosjek): zima 197.6 mm, proljeće 246.4<br />
mm, ljeto 268.7 mm i jesen 367.0 mm. U<br />
338
cjelini klima je subhumidna, a prema<br />
Thornwaite-u je manjak vode u ljetu.<br />
Tlo u ovom primorju je izmjenjena crvenica,<br />
koja se je zadržala između stijena.<br />
Crvenica ima crvenkasto-smeđi horizont, a<br />
pH = 6.6 i crvenkasto smeđi A»—B sloj.<br />
Geološka podloga je krečnjak.<br />
Prema sveukupnosti stanišnih faktora<br />
razlikuju se tri skupine vegetacije: I. Vegetacija<br />
stijena sa dvije asocijacije: Campanuleto<br />
— Centrauretum kartschianae i<br />
Saturejo -Euphorbietum wulfenii, II. Vegetacija<br />
urušenih staništa sa Salvieto -Euphorhietum<br />
fragiferae i III. Mediteranska<br />
makija s šumom Orneto -Quercetum ilicis.<br />
I. Vegetacija stijena je pionirska vegetacija<br />
i pripada svezi Centauro-Campanulion,<br />
odnosno reda Asplenietalia glandulosi.<br />
Prva asocijacija Campanuleto -Centaureetum<br />
kartschianae dolazi na golim<br />
stijenama. Srodna je našoj Campanuleto<br />
-Centaureetuim dalmaticae H -ic. Karakteristične<br />
su vrste tršćanske asocijacije: Centaurea<br />
kartschiana (endem) i Cheinanthus<br />
cheiri. Sa velikom frekvencijom dolaze:<br />
Crithmum maritimum, Parietaria ramiflora,<br />
Agropyrum litorale, Silene angustifolia.<br />
U ovoj zajednici prevladavaju hemikriptofti<br />
i hamefiti (7tf°/o). Druga asocijacija<br />
stijena je Saturejo — Euphorbietum<br />
wulfenii dolazi na južnim ekspozicijama s<br />
250—300 m nadmorske visine (stijene). Kao<br />
i kod predhodne i ovdje prevladavaju hemikriptofiti<br />
i hamefiti. Karakteristična<br />
vrsta asocijacija je Euphorbia wulfenii.<br />
Vrlo je raširena Satureja thymofolia.<br />
II. Vegetacija urušenih staništa (točila)<br />
s jednom asocijacijom: Salvieto - Euphorbietum<br />
fragiferae, koja je pretežna zajednica<br />
između eumediteranske i submediteransko<br />
— montane Seslerieto -Ostryetum.<br />
Karakteristične su vrste ove asocijacije<br />
Salvia officinalis, Euphorbia fragifera. Teucrium<br />
flavum, te diferencijalne Stippa<br />
pennata i Allium sphaerocephalum. Dijeli<br />
se u dvije subsocijacije: 1) alyssetosum sa<br />
karakterističnim vrstama Alyssum montanum,<br />
Scabiosa gramuntia i Campanula sibirica.<br />
Ova subasocijacija dolazi na već<br />
degradiranim stijenama i 2) stipetosum čini<br />
prelaz Cariceto — Centaureetum rupestris<br />
(pašnjak) sa karakterističnim vrstama<br />
Štipa pennata i Allium spaerocephalium.<br />
Subasocijacija stipetosum je zastupan s<br />
dvije varijante: Euphorbia wulfenii (suša)<br />
varijanta i Carex humilis (kraška varijanta).<br />
Tla pod ovom vegetacijom su alkalna,<br />
u ljeti maksimalno zagrijavana (suha). Kao<br />
životni oblici prevladavaju hamefiti.<br />
III. Mediteranska makija sa šumom<br />
Orneto — Quercetum ilicis. sa karakterističnim<br />
vrstama sveze: Quercus ilex, Asparagus<br />
acut : folius, Pistacia tereibiinthus,<br />
Lonicera etrusca, Phillyrea latifolia, Ruscus<br />
aculeatus, Viola scotophylla. U Tršćanskom<br />
Primorju progresija vegetacija<br />
polazi od tri inicijalne zajednice: a) Halofitne<br />
(Crithmum), b) Stijena (Campanuleto<br />
— Centaureetum kartschianae i Saturejo<br />
— Euphorbietum wulfenii) i c) Točila<br />
(Salvieto — Euphorbietum fragiferae) te<br />
preko stadija: Pistacia terebiwthus i Cotinus,<br />
do klimaksa vegetacije tj. do eumediteranske<br />
šume. Orneto — Quercetum ili—<br />
c's cotinetosum Tršćanska šuma crnike<br />
(Quercus ilex) je zastupana s subasocijacijom:<br />
cotinetosum, koju karakteriziraju<br />
diferencijalne vrste: Cotinus coggygria,<br />
Acer monspesulanum i Rhamnus rupestris.<br />
Ova šuma sadrži 25.5% drveća (fanerofita)<br />
i sa 49Vo eumediteranskih i 35°/o ilirskih<br />
vrsta.<br />
Temperatura zraka i tla je pod Orneto<br />
-Quercetum ilicis uvijek veća nego pod<br />
Seslerieto -Ostryetum. Ozmotski tlak kroz<br />
8 mjeseci u tršćanskoj mediteranskoj šumi<br />
je znatno niži, nego u istovrsnoj šumi po<br />
podacima Waltera i Biraun-Blanqueta. Ovo<br />
se tumači dvjema činjenicama. Prvo u<br />
tršćanskoj mediteranskoj šumi su oslabljeni<br />
mediteranski uticaji, a drugo blizina<br />
mora uvjetuje povišeni ozmotski pritisak.<br />
Dr Josip Kovačević<br />
339
c^ekcalozi<br />
PROF. DR<br />
IVO HORVAT<br />
Dne 23. IV <strong>1963</strong>. umro je jedan od najvećih<br />
hrvatskih i jugoslavenskih učenjaka,<br />
jedan od vodećih fitocenologa u Evropi,<br />
prof, dr Ivo Horvat. Cijeli svoj život, svoju<br />
izvanrednu intelegenciju i radnu sposobnost,<br />
upornost i entuzijazam, posvetio<br />
je proučavanju biljnog pokrova. Koristeći<br />
se najsuvremenijim naučnim metodama<br />
kroz desetke godina u brojnim publikacijama<br />
otkrio nam je jedan novi svijet. Njegove<br />
ideje utjecale su na razvoj ne samo<br />
fitosociologije, nego i na cijeli niz drugih<br />
naučnih oblasti, na razvoj intermediarnih<br />
naučnih disciplina, na nova shvaćanja u<br />
šumarstvu i njihovu provedbu u život.<br />
Naše šumarstvo zadužio je uvelike jer<br />
je dugogodišnjim istraživanjem izgradio<br />
jasan i logičan pregled tipova naših šuma<br />
i dao opis njihove građe, prošlosti, rasprostranjenja<br />
i životnih prilika. Shvaćajući<br />
ih kao prirodoznanstvene objekte, koji se<br />
moraju istraživati prije svega prirodoznansvenim<br />
metodama, postavio je prakticizmom<br />
i utilitarizmom opterećene biološke<br />
discipline šumarstva predratnog perioda<br />
na naučnu osnovu. Brojnim raspravama u<br />
Šumarskom listu, predavanjima u Šumarskom<br />
društvu, neposrednom suradnjom sa<br />
brojnim istaknutim šumarskim stručnjacima<br />
i znanstvenim radnicima neprekidno<br />
je doprinosio razvoju šumarske nauke.<br />
Mlađim generacijama šamara bio je veliki<br />
učitelj. Svoje ogromno znanje, snagu svojih<br />
uvjerenja, pregršt izvanrednih ideja,<br />
nadahnuće i živu riječ velikog predavača,<br />
biblioteku neprocjenjive vrijednosti, stavio<br />
je svima na raspolaganje podticajući<br />
nas na rad i nova inventivnija istraživanja.<br />
Uvijek su, u svako doba, njegov institut,<br />
njegov dom i njegovo srce bili otvoreni.<br />
Prof .dr Ivo Horvat rođen je dne 7. X<br />
1897. u Dubravici u Hrvatskom Zagorju.<br />
Filozofski fakultet završio je u Zagrebu.<br />
God. 1920. promoviran je na čast doktora<br />
filozofije iz naučne discipline botanike. Do<br />
svoje prerane smrti neprekidno radi na<br />
Zagrebačkom sveučilištu, najprije na Filozofskom,<br />
zatim na Prirodoslovnom, te Veterinarskom<br />
fakultetu. Bio je redovni profesor<br />
Veterinarskog fakulteta, Redovni naučni<br />
suradnik i Predstojnik Odjela za geobotaniku<br />
i vegetacijsku kartu Instituta za<br />
botaniku Zagrebačkog Sveučilišta, Predsjednik<br />
Odbora kod Saveznog savjeta za<br />
naučni rad u Beogradu za vegetacijsku<br />
kartu Jugoslavije, Clan Internacionalne<br />
komisije za izradu vegetacijske karte Evrope,<br />
Clan Suizdavačkog odbora internacionalnog<br />
časopisa »Vegetatio« u Den Haag<br />
i »Excerpta botanica« u Stuttgartu i Clan<br />
»Deutsche Botanische Gesellschaft« u Berlinu,<br />
»L'association internationale de phytosociolog'e«<br />
u Montpellieru. Rukovodio je<br />
izradom brojnih doktorskih disertacija svih<br />
jugoslavenskih univerzitetskih centara, o-<br />
cjenjivao haibilitacijske radnje i radove<br />
naučnih suradnika, predavao na sveučilištima<br />
u Krakovu, Beču, Halle'Saale, Hamburgu<br />
i Zürichu. Predsjedavao je brojnim<br />
internacionalnim i domaćim kongresima, i<br />
340
io u stalnom kontaktu sa svim velikim<br />
imenima biološke nauke.<br />
Četrdeset godina svog intenzivnog i<br />
plodnog rada posvetio je biljnosociološkim<br />
istraživanjima naše zemlje i Balkana. Pri<br />
tom se već u početku svog rada opredjelio<br />
za ideje i metode rada ciriško-monpelješke<br />
škole, koja je pod vodstvom njegovog<br />
prijatelja J. Braun-Blanqueta doživjela<br />
danas opće priznanje i osvojila sve kontinente..<br />
Svojim shvaćanjima ostao je uvijek<br />
dosljedan. Svaki noviji rad bio je nadogradnja<br />
ranijih. Objavio je 80 naučnih<br />
rasrpava, a najveći i najvrjedniji dio ostao<br />
je nažalost neobjavljen. Od radova koji<br />
su od neposrednijeg značenja za šumarstvo<br />
treba spomenuti:<br />
1. O vegetaciji Plješivice u Lici. Geografski<br />
vesnik, pp. 113—123. Ljubljana<br />
1925.<br />
2. Pregled šumske vegetacije u Hrvatskoj<br />
(Apercu de la vegetation sy'lvestre<br />
en Croatie.), Šumarski list. pp. 337—<br />
344. Zagreb, 1937.<br />
3. Biljnosociološka istraživanja šuma u.<br />
Hrvatskoj. Glas. za šum. pokuse, br.<br />
6. pp. 127—279. Zagreb, 1938.<br />
4. Die Pflanzenwelt Kroatiens (Ein Blick<br />
auf die Flora und Vegetation). Hrv. izd.<br />
bibl. zavod, pp. 1—22. Zagreb, 1942.<br />
5. Biljni svijet Hrvatske. Zemljopis Hrvatske,<br />
pp. 1—101. Zagreb 1942.<br />
6. Šumske zadruge Jugoslavije. Šumarski<br />
priručnik I. pp. 583—611, Zagreb, 1946.<br />
7. Biljne zadruge planinskih pašnjaka.<br />
Šumarski priručnik II. pp. 1132—1144.<br />
Zagreb, 1946.<br />
8. Istraž ; vanja i kartiranje vegetacije<br />
planinskog skupa Risnjaka i Snježnika.<br />
(Exploration et representation cartographique<br />
de la vegetation du massif<br />
montagneus de Risnjak et de Snježnik.)<br />
Šum. list 74, pp. 1—22. Zagreb,<br />
1950.<br />
9. Istraživanje i kartiranje primorskih o-<br />
bronaka Hrvatske i područja izvora<br />
Kupe. (Exploration et dressade des cartes<br />
de la vegetation des versants meridionaux<br />
de la Croatie occidentale et<br />
de la contree de la source de la Kupa.<br />
Šum. list 75. pp. 221—235. Zagreb 1951.<br />
10. Obrazloženje prijedloga za proglašenje<br />
Risnjaka narodnim parkom. (Proposition<br />
concernant la declaration du Risnjak<br />
comme pare national.) Glas. Biol,<br />
sekcije Hrv. Prirod, društva 4—6. 1950.<br />
do 1952., pp. 209—221. Zagreb, 1953.<br />
11. Istraživanja vegetacije Jugoslavije i<br />
njezino značenje za znanost i život naroda.<br />
(Die Vegetationsforschung Jugoslawiens<br />
und ihre Bedeutung für die<br />
Wissenschaft und das Leben des Volkes).<br />
Glas. Biol. sekcije Hrv. Prirod,<br />
društva, pp. 11—23. Zagreb, 1955.<br />
12. Vegetacija ponikava - prilog geografiji<br />
Krša. (Die Vegetation der Karstdolinen<br />
- ein Beitrag zur Geographie des<br />
Karstes.) Geograf, vjesnik 14—15, pp.<br />
1—25, Zagreb, 1954.<br />
13. Pflanzengeographische Gliederung Südosteuropas.<br />
Vegetatio, Vol. V—VI, pp.<br />
434—447, Den Haag, 1954.<br />
14. Osam godina istraživanja i kartiranja<br />
vegetacije Gorskog Kotara i Hrvatskog<br />
Primorja. (Durchforschung und Kartierun<br />
der Vegetation Südostkroatiens<br />
durch acht Jahre.) Šum. List 79, pp.<br />
412—422. Zagreb 1955.<br />
15. Zanimljiv nalaz samonikle borove šume<br />
pod Obručem. (Ein interessanter<br />
Föhrenwald im Obruč-Massiv.) Biol,<br />
glas. 9, pp. 43—50. Zagreb, 1956.<br />
16. Tannenwälder Kroatiens im pfanzensoziologischen<br />
und forstlichen Zusammenhang.<br />
Schweiz. Zeitschr. f. Forstwesen,<br />
108, pp. 1—27. Zürich, 1957.<br />
17. Laubwerfende Eichenzonen Südosteudopas<br />
in pflanzensozilogischer, klimatischer<br />
und bodenkundlicher Betrachtung.<br />
Angewandte Pflanzensoziologie<br />
15, pp. 50—62. Stolzenau-Weser, 1958.<br />
18. Prilog poznavanju borovih i smrekovih<br />
šuma Male Kapele. (Ein Beitrag<br />
zur Kenntnis der relikten Kiefer - und<br />
Fichtenwälder der Mala Kapela in<br />
Kroatien.) Sum. list 82, pp. 225—250.<br />
Zagreb, 1958.<br />
19. Sistematski odnosi termofilnih hrastovih<br />
i borovih šuma Jugoistočne Evrope.<br />
(Wärmeliebende Eichen und Kiefernwälder<br />
Südosteuropas in systematischer<br />
Betrachtung. (Biol. Glas. Hrv.<br />
Prirod, društva 12, pp. 1—40. Zagreb,<br />
1959.<br />
20. Potreba i značenje pregledne vegetacijske<br />
karte Jugoslavije. (Die Notwendigkeit<br />
und die Bedeutung einer Vegetationskarte<br />
Jugoslawiens. (Biol. gl.<br />
Hrv. Prirod, društva 12, pp. 135—138.<br />
Zagreb, 1959.<br />
21. Leitende Gesichtunkte zu einer pflansoziologischen<br />
Gliederung Europas.<br />
Mitt. Florist.-soziol. Arbeitsgem. Stolzenau/Weser,<br />
1960.<br />
22. Die Pflanzenwelt der Karst-Ponikveneine<br />
besondere Vegetationserschei-<br />
341
nung. Phyton, Vol. 9, pp. 268—283.<br />
Graz, 1961.<br />
23. Die Grenze der mediterranen und mitteleuropäischen<br />
Vegetation in Südosteuropa<br />
im Lichte neuer pflanzensoziologischer<br />
Forschungen. Ber. d. Deutsch.<br />
Bot. Gesell. LXXV, 3, pp. 91—104. 1962.<br />
24. Biljnogeografski položaj i raščlanjenost<br />
Like i Krbave. (Pflanzensoziologische<br />
Stellung und Gliederung von<br />
Lika und Krbava in Kroatien. (Acta<br />
Botanica Croatica, vol. XX/XXL, pp.<br />
233—242. Zagreb, 1962.<br />
25. Die Vegetation Südosteuropas in klimatischen<br />
und bodenkundlichem Zusammenkang.<br />
Mitt. d. Österreich. Geographischen<br />
Gesell. Bd. 104, I/II, pp.<br />
136—160. 1962.<br />
Od posebnih djela treba spomenuti:<br />
1. Nauka o biljnim zajednicama. Str. 1—<br />
434, sa 48 tabela i 2 vegetacijske karte.<br />
Zagreb, 1949.<br />
2. Šumske zajednice Jugoslavije. 2. izd.,<br />
str. 1—65, s 1 veget. kartom u prilogu.<br />
Zagreb, 1950.<br />
3. Priručnik za tipološko istraživanja<br />
kartiranje vegetacije. Str. 1—87. (U z,<br />
jednici sa S. Horvatićem, H. Emom,<br />
G. Tomažićem i M. Gračaninom). Zagreb,<br />
1950.<br />
4. Vegetacija planina zapadne Hrvatske.<br />
(La vegetation des montagnes de la<br />
Croatie d' Ouest.) (U posebnom prilogu<br />
4 karte biljnih zajednica sekcije Sušak<br />
lb, ld, 2a i 2c) (Avec 4 cartes des<br />
groupements vegetaux de la section<br />
Sušak) Str. 1—179, JAZU, Zagreb, 1962.<br />
5. Šumske zajednice Jugoslavije. III izdanje<br />
(kao posebni otisak Šumarske<br />
enciklopedije).<br />
Od brojnih stručnih radova treba spo-><br />
menuti:<br />
»Biologija drveća«, Šumarski priručnik<br />
I, Zagreb, 1946.<br />
(Kompletni bibliografski podaci o radu<br />
Prof. dr Ive Horvata biti će publicirani u<br />
Biološkom Glasniku).<br />
Prof. dr 1. Horvat uz G. Bečka i L. A-<br />
damovlća klasik je nauke o vegetaciji Balkana.<br />
Nažalost njegovo veliko životno djelo<br />
o vegetaciji jugoistočne Evrope, čiji je<br />
I dio priređen za štampu, ostati će nedovršen.<br />
Time je nauci zadan težak i nenadoknadiv<br />
gubitak.<br />
Prof. Horvat bio je istinski veliki čovjek;<br />
jednostavan, skroman i neposredan,<br />
uvijek spreman za dosjetku, uvijek spreman<br />
za svakog naći lijepu riječ, iskonski<br />
pošten, čvrsta i nesalomljiva značaja, neraskidivo<br />
vezan sa svojom zemljom i narodom,<br />
izvanredno prodorne inteligencije<br />
i velike naobrazbe, neiscrpnog radnog elana<br />
i ljubavi prema prirodi. Prošavši kroz<br />
sve bure i tegobe našeg stoljeća, nebrojena<br />
iskušenja i razočaranja, prof. Horvat<br />
ostao je uvijek uzoran intelektualac,<br />
predani naučni radnik koji je sve svoje<br />
vrijeme posvetio istraživalačkom radu.<br />
Prof. dr Ivo Horvat bio je naš, bio je<br />
šumar. Njegovom preranom smrću šumarska<br />
je nauka izgubila jednog od svojih<br />
najvećih ljudi. Onima koji su imali sreću<br />
poznavati ga, ostati će uvijek nezaboravan<br />
uzor. Oni koji budu čitali njegova djela<br />
ostat će presenećeni obiminošću njegova<br />
opusa, istinitošću i ljepotom njegove riječi.<br />
Slava prof, dr Ivi Horvatu!<br />
Dr V. Glavač<br />
IVO HORVAT ČOVJEK I UČENJAK*<br />
Poslije kraćeg bolovanja 22. travnja ove<br />
godine umro je u Zagrebu Ivo Horvat, jedan<br />
od vodećih svjetskih učenjaka na području<br />
biljne sociologije. Prema njegovim<br />
koncepcijama danas se u svijetu vrše istraživanja<br />
kakva je upravo on uzorno izvršio<br />
u velikom djelu naše domovine. Doživio<br />
je visoko priznanje kojim ga je odlikovao<br />
Odbor fonda za nagrađivanje naučnih<br />
radnika Socijalist'čke republike Hrva-<br />
* U emisiji Radio Zagreba: »Veliki<br />
ljudi i njihova djela« 16. VII <strong>1963</strong>. spiker<br />
je pročitao ovaj nekrolog.<br />
tske, dodijelivši mu za naučni rad visoku<br />
nagradu »Riuđer Bošković«. Ali tom prilikom<br />
kao da se poigrala sudbina: 25 travnja,<br />
prije podne nagrađenima su bile predane<br />
diplome, plakete i rješenja o nagradi,<br />
a profesor Ivo Horvat istog je dana poslije<br />
podne sahranjen.<br />
Rođen je 7. Y 1897. u Čazmi, a odrastao<br />
u Hrvatskom Zagorju, studirao je Ivo Horvat,<br />
nakon završene Klasične gimnazije,<br />
prirodne nauke na filozofskom fakultetu<br />
u Zagrebu. 1920 promoviran je na čast doktora<br />
iz naučnog područja botanike a uskoro<br />
je položio i profesorski ispit iz priro-<br />
342
dnih nauka i geografije. Od godine 1920.<br />
do 1945. neprekidno je službovao u Botaničkom<br />
institutu Filozofskog fakultete<br />
u Zagrebu, vršeći funkcije asistenta, docenta,<br />
izvanrednog d redovitog profesora,<br />
a u godinama između 1939 i 1945. bio je<br />
predstojnik Botaničkog instituta i Botaničkog<br />
vrta. Život je završio kao redoviti<br />
profesor botanike na Veterinarskom fakultetu<br />
a Zagrebu.<br />
U toku svoga naučnog rada, a to znači<br />
preko 40 godina, vršio je Ivo Horvat stalno<br />
i neumorno terenska istraživanja i to<br />
najprije u Hrvatskoj, na svojoj najmilijoj<br />
planini Velebitu, a onda i dalje u Bosni,<br />
Hercegovini, u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji.<br />
Istraživao je vegetaciju u Bugarskoj,<br />
Poljskoj i Grčkoj Tokom svojih stalnih<br />
dugotrajnih napora postao je -odličan<br />
poznavalac balkanske vegetacije, pa je u<br />
tom pogledu bio svakako prvi na svijetu.<br />
U svojim se vegetacijskini istraživanjima<br />
Ivo Horvat opredijelio za takozvana<br />
fitocenološka istraživanja prema idejama<br />
danas općenito priznajte iskale Zürich—<br />
Montpellier — koje će znatno nadograditi.<br />
Toj je školi ostao vjeran do smrti. Njegova<br />
je zasluga da se dainas teme smjeru priklanjaju<br />
svi jugoslovenski fitocenolozi koji<br />
su znatnim dijelom izišli baš iz škole Ive<br />
Horvata. Tim je istraživanjima najviše dobilo<br />
šumarstvo, jer su šume uz plan-inske<br />
rudine bile glavni predmet Horvatovih istraživanja.<br />
Šumske zajednice koje je opisao<br />
i detaljno istražio predstavljaju temelj<br />
za sva ostala suvremena istraživanja primijenjenog<br />
karaktera. Upravo preko takvih<br />
se istraživanja profesor Horvat najbliže<br />
povezao sa praksom. Njima je stekao<br />
najviše pristaša među šumarima koji su<br />
zahvaljujući istraživanjima šuma u fitocenološkom<br />
pogledu mogli pristupiti rješavanju<br />
vrlo složenih problema čisto šumarskog<br />
karaktera. Danas je svakom šumaru<br />
jasno, zahvaljujući upravo profesoru<br />
Horvatu, od kolike je važnosti za moderno<br />
gospodarenje i iskorišćavanje šuma<br />
poznavanje biljnih zajednica, pogotovo o-<br />
nih koje su kod nas klimatski uvjetovane<br />
i konačne.<br />
No što je u stvari nauka o biljnim zajednicama,<br />
sociologija bilja odnosno fitosociologija,<br />
što je njen predmet?! Tačno<br />
prije tri godine postavili smo to isto pitanje<br />
profesoru Ivi Horvatu.<br />
Predmet istraživanja fitosociologije ;li<br />
fitocenologije jesu biljne zajednice ili fitocenoze<br />
sastavljene od velikog broja različitih<br />
biljnih i životinjskih vrsta U prirodi<br />
postoje naime osim pojedinih bića.<br />
biljaka i životinja, koja su predmet istraživanja<br />
u užem smislu, visokoorganizirane<br />
životne zajednice ili biocenoze. Takve su<br />
biocenoze na primjer šume, šikare, livade,<br />
cretovi, kamenjare i druge vegetacijske<br />
jedinice. U tim biocenozama žive prostorno<br />
i po međusobnim odnosima povezana<br />
živa bića, biljke i životinje. Među njima<br />
postoje međusobni odnosi koji se očituju<br />
u borbi za iskorišćavanje prostora, svjetla<br />
i hrane, te u povezanosti njihovih rasplodnih<br />
odnosa. Naročita je uska povezanost<br />
biocenoza u hranidbi. Zelene biljke su proizvođači<br />
(producenti) orggnafeih spojeva.<br />
Pomoću sunčeve energije sastavljaju one<br />
iz jednostavnih elemenata visokomolekularne<br />
spojeve, te vrše u biocenozi temeljnu<br />
funkciju organske sinteze, a s tim u vezi<br />
opskrbljivanje svih ostalih živih bića. Nasuprot<br />
ovim proizvođačima nalazi se golemo<br />
mnoštvo potrošača (konzumenata) sastavljeno<br />
od heterotrofnih biljaka i brojnih<br />
životinjskih vrsta. Potrošači troše hranjive<br />
tvari, ali ih potpuno ne rastvaraju, pa se<br />
one u obliku humusa nagomilavaju u šumskom<br />
tlu, na livadi, tresetištu i slično. Njihovo<br />
daljnje trošenje proizvode novi članovi<br />
biocenoze — različite gljiv'ce i bakterije<br />
— koje reduciraju organske spojeve<br />
i proizvode najzad'njihovu mineralizaciju<br />
To su rastvarači (reducenti), uz proizvođače<br />
i potrošače bitni sastavni elementi<br />
svake fitocenoze.<br />
Biljna zajednica uvjetovana je, dakle<br />
s jedne strane konkurencijom svojih sastavnih<br />
članova, a s druge tijesnom prilagođenošću<br />
živih bića koja nastavaju određenu<br />
prostornu cjelinu.<br />
Životinjski svijet se uklopio u tu prirodnu<br />
cjelinu, koja određuje fizionomiju<br />
kraja, te izražava najjasnije njezine životne<br />
prilike, a dobrim je dijelom i neposredni<br />
objekat našeg gospodarenja.<br />
Ali kako razumjeti takozvanu biljnu<br />
zajednicu — bilo je tada naše daljnje pitanje.<br />
Da bismo mogli potpuno razumjeti neku<br />
biljnju zajednicu, nauka o biljnjim zajednicama<br />
morala se povezati s brojhim<br />
srodnim disciplinama, a upravo je ta povezanost<br />
dovela do velikih koristi za sve<br />
znanosti, — odgovorio je profesor. Najuže<br />
veze postoje s klimatologijom. Količina<br />
oborina, raspored i visina temperature, trajanje<br />
vegetacij skog perioda, — sve su to<br />
temeljnji faktori za razvitak biocenoze. Uz<br />
općenitu i regionalnu klimu golem utjecaj<br />
ima mikroklima, klima na najužem prostoru,<br />
pa su biljnje zajednice najjasniji izraz<br />
mikroklimatskih prilika. Uska je veza<br />
343
naše znanosti s geologijom i petrografijom.<br />
— rekao nam je dalje profesor Horvat,<br />
jer se biljke razlikuju prema svojim zahtjevima<br />
na geološku podlogu i na petrografski<br />
sastav kamenja. Najveća je veza<br />
ipak s pedologijom, naukom o tlu, pa<br />
usporedo razvijaju nauka o biljnim zajednicama<br />
i nauka o tlu.<br />
Da li ova nova nauka, kojoj ste danas<br />
najistaknutiji predstavnik možda ima i neke<br />
direktne veze s čovjekom i njegovim<br />
načinom života, — primijetili smo dalje<br />
profesoru Horvatu.<br />
Nauka o biljnjim zajednicama povezana<br />
je s mnogim drugim disciplinama na<br />
primjer s geografijom i etnografijom, jer<br />
se ni moderan čovjek nije mogao oteti<br />
prirodi, koja ga opkoljuje i koja je najjasnije<br />
izražena u biljnom pokrovu. Tipovi<br />
kuća, način gospodarenja i slično, —<br />
naglasio je veliki učenjak, — odaju jasne<br />
veze s biljnim zajednicama. U Švicarskoj<br />
se podudaraju na primjer tipovi kuća, bez<br />
obzira na jezične skupine, sa životnim prilikama<br />
vegetacije. To isto vidimo u Zapadnoj<br />
Njemačkoj, gdje je podudaranje između<br />
tipova kuća i vegetacijskih jedinica tako<br />
veliko, da je u prvi momenat teško reći, da<br />
li imamo pred sobom vegetacijsku kartu ili<br />
kartu tipova kuća. Golema podudaran ja između<br />
tipova kuća i tipova šuma nalazimo i<br />
kod nas, pa se svako područje ističe svojim<br />
posebnim značajkama.<br />
Od velikog je — gotovo još nesagledanog<br />
— značenja veza nauke o biljnim zajednicama<br />
's humanom i veterinarskom<br />
medicinom, pa njezina shvaćanja prodiru<br />
i u ove discipline, završio je prof. Horvat.<br />
Ivo Horvat se, kako je već rečeno, naročito<br />
posvetio ispitivanju biljnih zajednica<br />
kontinentalnog karaktera. Posebno se bavio<br />
proučavanjem planinske vegetacije koja<br />
je u nas iz raznih uzroka vrlo zanimljiva<br />
i karakteristična. U poznavanju planinske<br />
vegetacije Dinarskih planina kao i u poznavanju<br />
vegetacije susjednih planina srednje<br />
Evrope i Balkana, profesor Horvat je<br />
već davno ocjenjen kao najistaknutiji stručnjak<br />
svjetske botanike. Osobito je veliko<br />
značenje njtegovo poznavanje vegetacije<br />
Balkana, koju je obradio u sumarnom prikazu<br />
što će do skora izaći u Njemačkoj.<br />
Ovaj prikaz ne će biti ograničen samo na<br />
Balkan, nego će obuhvatiti čitavu jugoistočnu<br />
Evropu.<br />
Uporedo s tim istraživanjima profesor<br />
Horvat pokazao je neobično veliku aktivnost<br />
i na polju kartiranja vegetacije, odnosno<br />
u izradi vegetacijskih karata. Zbog<br />
neobične važnosti za praksu, njegovom je<br />
zaslugom takvo kartiranje uvršteno u osnovne<br />
i primarne zadatke našeg cjelokupnog<br />
botaničkog rađa.<br />
Tu je on pokazao i smjer .i način takvog<br />
rada izradivši sa svojim suradnicimanekoliko<br />
takvih karata iz područja zapadne<br />
Hrvatske. Te karte su sastavni dio djela<br />
zbog kojeg je nagrađen nagradom »Ruder<br />
Bošković«. One sigurno predstavljaju<br />
najbolje što je u tom pogledu izrađeno u<br />
Evropi.<br />
Kao što je poznato vegetacijska se istraživanja<br />
ne mogu vršiti bez temeljitog<br />
poznavanja flore. Ivo Horvat morao je<br />
zbog toga prije svakog fitocenološkog rada<br />
u nekom kraju najprije upoznati tamošnji<br />
biljni svijet. U tom je cilju Ivo Horvat<br />
sabrao upravo ogroman herbarski materijal.<br />
Njegova herbarska zbirka obuhvaća<br />
nekoliko desetaka tisuća araka. Mnogo<br />
toga za života nije uspio obraditi. Uz više<br />
biljke cn je izvanredno dobro poznavao<br />
mahovine kojima se naročito bavio ranijih<br />
godina, pa je i iz tog područja publicirao<br />
nekoliko vrlo zapaženih radova.<br />
Za svoj znanstveni rad profesor doktor<br />
Ivo Horvat stekao je opće priznanje osobito<br />
kod kuće, u srednjoj Evropi, u Sjedinjenim<br />
Američkim Državama i u Sovjetskom<br />
Savezu. Njegove ideje prodirale su<br />
relativno sporo ali neodoljivo. Redoviti je<br />
učesnik na mnogim savjetovanjima i kongresima<br />
za vegetacijska istraživanja i kartiranja<br />
različitih kontinenata. Držao je<br />
stalna predavanja na raznim sveučilištima<br />
u Evropi. Sudjelovao je na međunarodnim<br />
naučnim ekskurzijama, a u stalnom je<br />
kontaktu bio s velikim brojem istaknutih<br />
botaničara čitavog svijeta. Bio je • član<br />
brojnih naučnih društava širom svijeta.<br />
Profesor Horvat ostavio je preko 60 naučnih<br />
radova, koji su objavljeni ili kao<br />
samostalna djela ili pak u domaćim i stranim<br />
časopisima. Među njima se osobito ističu:<br />
Nauka o biljnim zajednicama. Šumske<br />
zajednice Jugoslavije i Priručnik za<br />
tipološko istraživanje i kartiranje-vegetacije.<br />
Uz već obavljene radove ostavio je<br />
mnogo radoVa u rukopisu koji čekaju na<br />
konačnu redakciju i objavljivanje. S osobitim<br />
se interesom očekuje njegovo već<br />
spomenuto djelo o vegetaciji jugoistočne<br />
Evrope.<br />
Završimo ovaj kratak prikaz ocjenama<br />
što su ih izrekli njegovi suradnici i učenici.<br />
Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu<br />
doktor Branislav Jovanović nedavno<br />
je napisao slijedeće: »Profesor Horvat<br />
je svojom naučnom širinom, svojim<br />
humanizmom, svojim razumijevanjem za<br />
344
sve one koji su davali i najmanji doprinos<br />
na polju nauke, bez obzira na njihova uvjerenja<br />
i orijentaciju u životu i nauci, bio<br />
učitelj mnogima od nas u pravom smislu<br />
osnivač i decenijama vodeći naučni radnik<br />
na polju istraživanja vegetacije naše<br />
bogate i lijepe zemlje. U jednoj mladoj i<br />
novoj naučnoj grani čiji je bio pionir ne<br />
samo u Hrvatskoj, pomoć profesora Horvata<br />
bils. je više nego dragocjena. To što<br />
danas kod nas uspješno rade desetina istraživača<br />
vegetacije na evropskom nivou,<br />
zasluga je, direktna ili posredna, našeg u-<br />
čiteija, profesora Horvata. Njegovi radovi,<br />
njegova ljubav prema poslu na kome je<br />
izgarao, služili su nam i ostat će zauvijek<br />
kao primjer.«<br />
Prisjećajući se poslijednjeg susreta u<br />
bolnici s profesorom Horvatom, dekan Veterinarskog<br />
fakulteta u Zagrebu doktor<br />
Josip Ivo« kao da tu istu misao nadovezuje<br />
slijedećim riječima: »Zaista je bio<br />
velik, zaista smo mnogo izgubili mi, naša<br />
zemlja. Nošen potrebom naučnog, stvaralačkog<br />
sagorjevanja i fizičkih podgrizan<br />
ličnom tragedijom, često ne govori — grize<br />
vlastito srce ili tiho govori do sebe onima<br />
sa sličnim udesom, smješeći se pored<br />
bolničkog prozora zalazu sunca, rascvjetanim<br />
poljima, prirodi koja traje vječno.«<br />
Ivo Horvat, čovjek, neumorni radnik,<br />
učenjak i pedagog, osoba koja se približila<br />
vrhu svjetske nauke, imao je u životu jednu<br />
jedinu preokupaciju — rad, rad, neumoran<br />
rad. Njegova posljednja nada mogla<br />
bi se izraziti samo jednom željom —<br />
da se u tom radu ne sustane. Nikada.<br />
Zeljko Polanšćak<br />
POVODOM PETE GODIŠNJICE<br />
ADOLFA DUMENGJIĆA,<br />
višeg savjetnika u miru<br />
SMRTI<br />
U plejadi šumarskih stručnjaka, apsolvenata<br />
Višeg šumarskog učilišta u Križevcima,<br />
napose iskače svijetao lik druga<br />
Adolfa Dumengjića, ne samo kao odličnog<br />
stručnjaka, već i kao druga punog humanosti<br />
i ostalih etičkih vrlina. Pristupačan<br />
i pripravan da pruži drugarsku pomoć<br />
svakome koji je to zavrijedio, pravilan i<br />
iskren odnos prema sarađnicima, pomoć<br />
mladim stručnjacima, uvijek su se ugodno<br />
zapažali i ostali su svakome od njegovih<br />
saradn ka u neizbrisivoj uspomeni.<br />
Pokojni Dumengjić bio je jedan od rijetkih<br />
poznavalaca upravnih propisa i prekaljen<br />
u zalaganju za što brži i bolji razvoj<br />
i napredak šumarstva kao cjeline uz<br />
primjenu naučnih dostignuća. Brz, odlučan<br />
i kratak kod donošenja važnih zaključaka<br />
i odluka, utirao si put do najviših rukovodećih<br />
položaja. Navedene osebine poticale<br />
su svakog da ih uvelike cijeni i poštuje<br />
ličnost nezaboravnog dobrog druga i odličnog<br />
starješine. Velikim autoritetom uvijek<br />
je ostvarivao svoje razumne odluke,<br />
donesene bilo o organizacijskim pitanjima,<br />
po stručnoj ekonomskoj izobrazbi i za<br />
uzdizanje osoblja, a napose za povećanje i<br />
unapređenje šumskog fonda i privrede.<br />
Odlučno se zalagao za potrajnu obnovu i<br />
iskorištavanje šuma prema za to sastavljenim<br />
i odobrenim gospodarskim osnovama<br />
i programima.<br />
345
Adolf Dumengjić potječe iz poznate u-<br />
gledne oficirske graničarske obitelji. Rodio<br />
se 5. I 1871. u Svilaju kraj Slavonskog<br />
Broda. Osnovnu školu svršio je u Cerni<br />
a nakon toga 5 razreda velike realke u<br />
Osijeku 1888. Šumarske nauke studirao je<br />
u Križevcima na tadanjem Višem šumarskom<br />
učilištu, koje je završio 1891. godine.<br />
God. 1892. nastupio je službu kod Brodske<br />
imovne opčine, isprva kao besplatni<br />
vježbenik kod II šumarije u Cerni, a nakon<br />
dvije godine kao stručni dnevničar<br />
kod IV šumarije u Rajevom selu. God.<br />
1894. imenovan je za šumarskog vježbenika<br />
kod županijske oblasti u Slav. Požegi.<br />
Državni ispit za samostalno upravljanje<br />
i gospodarenje šumama položio je 1896.<br />
god., i iste godine imenovan je za kotarskog<br />
šumara u Novom Marofu. Sa željom<br />
za daljnje stručno uzdizanje, premješten<br />
je 1900. god. na vlastitu molbu kotarskoj<br />
oblasti Slav. Požega sa sjedištem u Kaptolu.<br />
Poslije (1906. god.) služio je kao kotarski<br />
šumar u Đakovu, a zatjm (1912. g.)<br />
kod kotarske oblasti u Osijeku, gdje je<br />
1916. god. imenovan za šumarskog povjerenika,<br />
a zatim (1917. god.) za šumarskog<br />
nadzornika II, a 1920. god. za nadzornika<br />
I razreda.<br />
Takovim sistematskim i postepenim zauzimanjem<br />
radnih mjesta, k tome marljiv<br />
i napredan stručnjak, kao i društveni radnik,<br />
stekao je kroz gotovo 30 godina neprekidnog<br />
praktičnog stručnog rada veliko<br />
iskustvo za racionalno upravljanje i gospodarenje<br />
šumama i šumskim zemljištem^<br />
a naročito sa onima pod osobitim javniia<br />
nadzorom.<br />
Zapažen po svom radu i sposobnosti<br />
premješten je 1921. god. Županijskoj oblasti<br />
u Osijeku kao županijski izvjestitelj,<br />
gdje je 1928. god. unapređen za šumarskog<br />
višeg savjetnika. Konačno je 1929. godine<br />
premješten bivšoj Banskoj upravi Savske<br />
banovine u Zagrebu, gdje je neko vrijeme<br />
rukovodio Šumarskim odsjekom. Time je<br />
naš uzorni drug i stručnjak dobio puno<br />
i zasluženo priznanje za svoj neumoran i<br />
predani stručni i društveni rad.<br />
Umirovljen je 1932. god., dakle nakon<br />
punih 40 godina neprekidnog službovanja.<br />
Umro je 22. V 1958. god. u Zagrebu, gdje<br />
je sve do svoje 88 godine mirno i ponosno<br />
listao po opsežnoj knjizi svog života i rada,<br />
punoj vrijednog i poučnog sadržaja,<br />
ostavljenoj kao amanet mlađim pokoljenima.<br />
Za sve neka je našem istaknutom<br />
drugu i stručnjaku velika hvala.<br />
Pere<br />
SAOPĆENJE<br />
Savez inženjera i tehničara šumarstva<br />
i drv. industrije SR Makedonije saopćuje<br />
nam da je prigodom nesretnog udesa u<br />
Skoplju smrtno stradao ing. DIMKO ŠAiL-<br />
TANSKI, direktor Šumskog gazdinstva u<br />
Skoplju, a povrijeđen i nalazi se na liječenju<br />
ing. ALEKSANDAR SERAFIMOV-<br />
SKI, naučni saradnik Šumarskog instituta<br />
u Skoplju.<br />
346
Savjet Instituta za drvo u Zagrebu, Ul. 8. maja br. 82/1 raspisuje<br />
N A T J E Č A J<br />
za popunjenje sljedećih radnih mjesta:<br />
U Naučno-istraživačkom sektoru<br />
1. suradnik za površinsku obradu drveta i lijepljenje<br />
V sektoru za primjenjenu tehnologiju<br />
2. tehničar za pilansku preradu<br />
3. suradnik za ambalažu<br />
4. suradnik za površinsku obradu drveta<br />
5. suradnik za organizaciju rada i proizvodnju u finalnoj preradi<br />
6. suradnik za strojarstvo<br />
7. suradnik za uređaje grijanja i klimatizaciju<br />
8. suradn k za energetiku<br />
9. suradnik za elektrourleđaje<br />
10. suradnik za unutrašnji transport<br />
11. tehničar za energetiku i strojarstvo<br />
i2. suradnik za analizu tržišta (proizvoda finalne preirade)<br />
13. suradnik za celulozu i papir<br />
14. tehničar za laboratorijska ispitivanja ploča<br />
Natjecatelji trebaju ispunjavati uvjete iz čl. 31. Zakona o javnim<br />
službenicima, a suradnici još i uvjete iz čl. 54—57. Zalkona o organizaciji<br />
naučnog rada. Uz molbu treba priložiti posljednje irjeišenje o postavljenju,<br />
odnosno unapređenju, popis naučnih i stručnih radova i kratku biografiju.<br />
Za radna mjesta suradnika traži se odgovarajuća fakultetska sprema<br />
i to: pod 1 i 4 mogu se natjecati drvnoindustrijsk; ili kemijski inženjeri,<br />
kod 3 i 5 drvnoinđustrijiSki inženjeri, pod 6, 7 i 10 strojarski inženjeri,<br />
pod 8 strojarski 1: elk'troinišenjer, pod 9 elektroinženjer, pod 12 diplomirani<br />
ekonomist i pod 13 kemijski inženjer.<br />
Za tehničare se traži odgovarajuća srednja škola.<br />
Suradnici trebaju poznavati bar jedan strani jezik. Potrebna je 8-godišnja<br />
praksa u struci, a za radna mjesta pod 6, 7, 8, 9 i 10 3-godiišnja praksa.<br />
Za radna mjesta pod 1 i 4, ukoliko se natječe kemijski inženjer 3-godišnja<br />
praksa.<br />
Putni i selidbeni troškovi kao i troškovi odvojenog života padaju na<br />
teret ovog Instituta.<br />
Bok natječaja je 15 dana od objave. Molbe taksirane sa 50 din dostaviti<br />
natječajnoj komisiji.<br />
INSTITUT ZA DRVO — ZAGREB
Sa svrhom da se popuni osjetna praznina u stručnoj kemijskoj literaturi<br />
s područja kemijskog inženjerstva, izdaje se prijevod knjige<br />
K. F. PAVLOVA<br />
P. G. ROMANKOVA<br />
A. A. NOSKOVA<br />
poznatih stručnjaka i profesora TEHNOLOŠKOG INSTITUTA<br />
»LENSOVJET« u Lenjingradu<br />
K E M I J S K O I N Ž E N J E R S T V O<br />
PRIMJERI I ZADACI<br />
Tim prijevodom inženjeri i tehničari, te studenti dobivaju stručno<br />
djelo od velike vrijednosti za stručni razvoj i pomoć u praktičnom radu.<br />
Iako je to to djelo u prvom redu udžbenik i priručnik, gradivo je u njemu<br />
tako odabrano, raspoređeno i obrađeno da daje uvid u cjelokupnu problematiku<br />
kemijskog inženjerstva — izgradnju kemijskih aparatura.<br />
UPLATE NA ZlRORN: 400-2,1-608-282<br />
KNJIGA IZLAZI IZ ŠTAMPE U AUGUSTU <strong>1963</strong>. GOD.<br />
PRETPLATNA CIJENA DIN 3.900.—<br />
PO IZLASKU IZ ŠTAMPE DIN 5.000.—<br />
KEMIJA U INDUSTRIJI<br />
Časopis kemičara i tehnologa Jugoslavije<br />
Zagreb, Berislavićeva ul. 6 — Telefon 24-572 p. p. 152.<br />
K E M I J S K O I N Ž E N J E R S T V O<br />
PRIMJERI I ZADACI<br />
Poglavlja:<br />
I Osnove hidraulike<br />
II Pumpe. Ventilator:. Kompresori<br />
III Hidromehaničke metode odjeljivanja<br />
Miješanje u tekućem mediju<br />
IV Izmjena topline u kemijskim aparatima<br />
V Isparivanje. Kristalizacija<br />
VI Sušenje<br />
VII Destilacija. Rektifikacija. Apsorpcija<br />
VIII Umjereno i duboko hlađenje<br />
U svakom od tih poglavlja materija je podijeljena u tri dijela:<br />
1. Formule za izračunavanje<br />
2. Primjeri izračunavanja<br />
3. Zadaci za vježbu<br />
Formule za izračunavanje dane su u elementarnom matematičkom<br />
obliku.<br />
U primjerima su postavljeni i riješeni zadaci na pregledan način. U<br />
primjerima se dao niz praktičnih koeficijenata i podataka do kojih se<br />
inače u praksi teško dolaz:.<br />
Rješenja svih u knjizi danih zadataka navedena su u posebnom<br />
prilogu.<br />
Osim toga knjiga sadrži, uz mnoštvo skica i tabela, a u prilogu, 52<br />
tablice i 41 nomogram potreban za proračunavanje aparatura i rješavanje<br />
zadataka u kemijskom inženjerstvu.
VISINA PRETPLATE I CIJENE POJEDINIH BROJEVA ŠUMARSKOG<br />
<strong>LIST</strong>A<br />
Naslov:<br />
Pretplata za<br />
tek. godinu<br />
godišnje:<br />
Izdanj a<br />
do 1945. g<br />
Cijene pojedinih brojeva:<br />
Izdanja<br />
.1045.-tek. g.<br />
Izdanja<br />
tekuće g.<br />
Tuzemstvo<br />
Dinara<br />
Dinara<br />
Ustanove i poduzeća<br />
Pojedinci<br />
Studenti i đaci<br />
5.000<br />
1.000<br />
200<br />
100<br />
50<br />
30<br />
200<br />
80<br />
40<br />
500<br />
ISO<br />
50<br />
Inozemstvo:<br />
Ustanove i poduzeća<br />
Pojedinci<br />
6.000<br />
2.000<br />
150<br />
100<br />
250<br />
150<br />
600<br />
200<br />
OBAVIJEST<br />
Po odluci UO Saveza šum. društava Hrvatske od 26. XII 1962. god.<br />
Šumarski list će ubuduće besplatno objavljivati pregled potražnje i ponude<br />
šumarskih inženjera i tehničara šumsko-gospodarskog i drvarsko-<br />
-industrijskog smjera.<br />
Zainteresirani treba da dostave ove podatke:<br />
a) Ustanove i poduzeća:<br />
1. adresa, 2. naziv radnog mjesta za koje traži stručnjaka, 3. uslovi (kvalifikacija,<br />
radni staž), 4. rok do kojeg se primaju ponude.<br />
b) Stručnjaci:<br />
1. adresa, 2. podaci o kvalifikaciji i radnome stažu, 3. uslovi za primanje<br />
zaposlenja.<br />
Podatke treba slati na adresu: Savez šumarskih društava Hrvatske,<br />
Zagreb — Mažuranića trg 11.<br />
Podaci primljeni na vrijeme objavljivat će se u prvom narednom<br />
broju Šumarskog lista.<br />
Uredništvo<br />
ŠUMARSKI <strong>LIST</strong> — glasilo Saveza šumarskih društava Hrvatske. — Izdavač: Savez šumarskih<br />
društava Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranića trg 11. — Račun kod<br />
Narodne banke Zagreb 400-21-608-111 — Tisak: Izdav. tiskarsko poduzeće »A. G. Matoš« Samobor.
U nastojanju da si poveća, poboljša i usmjeri saradnju stručnjaka, a na<br />
osnovu zaključaka Upravnog odbora Saveza šumarskih društava Hrvatske od<br />
19. IV <strong>1963</strong>.. Šumarski list raspisuje<br />
N A T J E Č A J<br />
za najbolje radove na svaku od slijedećih sedam tema:<br />
1. Podizanje odnosno održavanje šumskih nasada i turizam<br />
2. Orijentacija u gospodarenju šumama neke konkretne šumske organizacije<br />
3. Formiranje i kretanje fondova kod nekog konkretnog ili više šumskih<br />
gospodarstava s gledišta perspektivnog razvoja gospodarenja šumama<br />
i investiranja<br />
4. Iskustva o ekonomskim jedinicama nekog konkretnog šumskog gospodarstva<br />
odnosno drvno industrijskog poduzeća ili više njih<br />
5. Iskustva i rezultati osnivanja intenzivnih kultura i plantaža četinjara<br />
i liščara<br />
6. Vlastita iskustva u primjeni mehanizacije u šumarstvu, analiza i<br />
ekonomika<br />
7. Iskor'šćenje i prerada tanke oblovine. iskustva i rezultati s gledišta<br />
rentabilnosti i ekonomičnosti<br />
Izbor teme i način obrade je slobodan. Veličina rada ne može prelaziti<br />
20 stranica pisanih mašinom s proredom.<br />
Svi radovi koji se ocijene kao dobri honorirat će se redovnim autorskim<br />
honorarom Šumarskog lista (1.000 dinara po štampanoj stranici). Bolji<br />
radovi honorirat će se dvostrukim, a najbolji trostrukim i više honorarom.<br />
Ocjenu kvalitete i visinu honorara određivat će Redakcijski<br />
odbor Šumarskog lista.<br />
Rok za dostavu radova na raspisane teme je 1. IX <strong>1963</strong>. U Šumarskom<br />
listu objavljivat će se, poslije isteka roka, za koje se teme i dokle produljuje rok.<br />
Radovi se dostavljaju na adresu Šumarskog lista, Zagreb, Mažuranića<br />
trg 11.<br />
Napomena: Šumarski list će i dalje primati radove koji se odnose<br />
na druge teme, slobodno odabrane i nagrađivat ih po istom kriterijumu kao<br />
i ove iz natječaja. Pozivaju se ujedno čitaoci da dostavljaju svoje prijedloge<br />
za daljnje teme za natječaj, jer će se s natječajem nastaviti.<br />
UREDNIŠTVO ŠUMARSKOG <strong>LIST</strong>A