Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
naše znanosti s geologijom i petrografijom.<br />
— rekao nam je dalje profesor Horvat,<br />
jer se biljke razlikuju prema svojim zahtjevima<br />
na geološku podlogu i na petrografski<br />
sastav kamenja. Najveća je veza<br />
ipak s pedologijom, naukom o tlu, pa<br />
usporedo razvijaju nauka o biljnim zajednicama<br />
i nauka o tlu.<br />
Da li ova nova nauka, kojoj ste danas<br />
najistaknutiji predstavnik možda ima i neke<br />
direktne veze s čovjekom i njegovim<br />
načinom života, — primijetili smo dalje<br />
profesoru Horvatu.<br />
Nauka o biljnjim zajednicama povezana<br />
je s mnogim drugim disciplinama na<br />
primjer s geografijom i etnografijom, jer<br />
se ni moderan čovjek nije mogao oteti<br />
prirodi, koja ga opkoljuje i koja je najjasnije<br />
izražena u biljnom pokrovu. Tipovi<br />
kuća, način gospodarenja i slično, —<br />
naglasio je veliki učenjak, — odaju jasne<br />
veze s biljnim zajednicama. U Švicarskoj<br />
se podudaraju na primjer tipovi kuća, bez<br />
obzira na jezične skupine, sa životnim prilikama<br />
vegetacije. To isto vidimo u Zapadnoj<br />
Njemačkoj, gdje je podudaranje između<br />
tipova kuća i vegetacijskih jedinica tako<br />
veliko, da je u prvi momenat teško reći, da<br />
li imamo pred sobom vegetacijsku kartu ili<br />
kartu tipova kuća. Golema podudaran ja između<br />
tipova kuća i tipova šuma nalazimo i<br />
kod nas, pa se svako područje ističe svojim<br />
posebnim značajkama.<br />
Od velikog je — gotovo još nesagledanog<br />
— značenja veza nauke o biljnim zajednicama<br />
's humanom i veterinarskom<br />
medicinom, pa njezina shvaćanja prodiru<br />
i u ove discipline, završio je prof. Horvat.<br />
Ivo Horvat se, kako je već rečeno, naročito<br />
posvetio ispitivanju biljnih zajednica<br />
kontinentalnog karaktera. Posebno se bavio<br />
proučavanjem planinske vegetacije koja<br />
je u nas iz raznih uzroka vrlo zanimljiva<br />
i karakteristična. U poznavanju planinske<br />
vegetacije Dinarskih planina kao i u poznavanju<br />
vegetacije susjednih planina srednje<br />
Evrope i Balkana, profesor Horvat je<br />
već davno ocjenjen kao najistaknutiji stručnjak<br />
svjetske botanike. Osobito je veliko<br />
značenje njtegovo poznavanje vegetacije<br />
Balkana, koju je obradio u sumarnom prikazu<br />
što će do skora izaći u Njemačkoj.<br />
Ovaj prikaz ne će biti ograničen samo na<br />
Balkan, nego će obuhvatiti čitavu jugoistočnu<br />
Evropu.<br />
Uporedo s tim istraživanjima profesor<br />
Horvat pokazao je neobično veliku aktivnost<br />
i na polju kartiranja vegetacije, odnosno<br />
u izradi vegetacijskih karata. Zbog<br />
neobične važnosti za praksu, njegovom je<br />
zaslugom takvo kartiranje uvršteno u osnovne<br />
i primarne zadatke našeg cjelokupnog<br />
botaničkog rađa.<br />
Tu je on pokazao i smjer .i način takvog<br />
rada izradivši sa svojim suradnicimanekoliko<br />
takvih karata iz područja zapadne<br />
Hrvatske. Te karte su sastavni dio djela<br />
zbog kojeg je nagrađen nagradom »Ruder<br />
Bošković«. One sigurno predstavljaju<br />
najbolje što je u tom pogledu izrađeno u<br />
Evropi.<br />
Kao što je poznato vegetacijska se istraživanja<br />
ne mogu vršiti bez temeljitog<br />
poznavanja flore. Ivo Horvat morao je<br />
zbog toga prije svakog fitocenološkog rada<br />
u nekom kraju najprije upoznati tamošnji<br />
biljni svijet. U tom je cilju Ivo Horvat<br />
sabrao upravo ogroman herbarski materijal.<br />
Njegova herbarska zbirka obuhvaća<br />
nekoliko desetaka tisuća araka. Mnogo<br />
toga za života nije uspio obraditi. Uz više<br />
biljke cn je izvanredno dobro poznavao<br />
mahovine kojima se naročito bavio ranijih<br />
godina, pa je i iz tog područja publicirao<br />
nekoliko vrlo zapaženih radova.<br />
Za svoj znanstveni rad profesor doktor<br />
Ivo Horvat stekao je opće priznanje osobito<br />
kod kuće, u srednjoj Evropi, u Sjedinjenim<br />
Američkim Državama i u Sovjetskom<br />
Savezu. Njegove ideje prodirale su<br />
relativno sporo ali neodoljivo. Redoviti je<br />
učesnik na mnogim savjetovanjima i kongresima<br />
za vegetacijska istraživanja i kartiranja<br />
različitih kontinenata. Držao je<br />
stalna predavanja na raznim sveučilištima<br />
u Evropi. Sudjelovao je na međunarodnim<br />
naučnim ekskurzijama, a u stalnom je<br />
kontaktu bio s velikim brojem istaknutih<br />
botaničara čitavog svijeta. Bio je • član<br />
brojnih naučnih društava širom svijeta.<br />
Profesor Horvat ostavio je preko 60 naučnih<br />
radova, koji su objavljeni ili kao<br />
samostalna djela ili pak u domaćim i stranim<br />
časopisima. Među njima se osobito ističu:<br />
Nauka o biljnim zajednicama. Šumske<br />
zajednice Jugoslavije i Priručnik za<br />
tipološko istraživanje i kartiranje-vegetacije.<br />
Uz već obavljene radove ostavio je<br />
mnogo radoVa u rukopisu koji čekaju na<br />
konačnu redakciju i objavljivanje. S osobitim<br />
se interesom očekuje njegovo već<br />
spomenuto djelo o vegetaciji jugoistočne<br />
Evrope.<br />
Završimo ovaj kratak prikaz ocjenama<br />
što su ih izrekli njegovi suradnici i učenici.<br />
Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu<br />
doktor Branislav Jovanović nedavno<br />
je napisao slijedeće: »Profesor Horvat<br />
je svojom naučnom širinom, svojim<br />
humanizmom, svojim razumijevanjem za<br />
344
Change language