Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
prirast. Dublji su razlozi u tom, što eksploatacija<br />
radi na principu: »iza nas potop!«.<br />
Zato šumoprivreda smatra pogrešnim<br />
da se šumarske funkcije prepuste<br />
drvarskoj industriji. I oni doduše misle<br />
da treba biti samo jedan gospodar, ali taj<br />
mora biti samo šumarska uprava po čijem<br />
će se propisima gospodariti i provoditi<br />
kontrola. Velika raznolikost šuma Sov.<br />
Sav. traži različit način poslovanja u rješavanju<br />
organizacijskih i upravnih pitanja,<br />
već prema tome, da li se radi o rajonima<br />
oskudnim ili bogatim šumama. I šume<br />
Sjevera, Urala i Sibirije moraju biti<br />
pod upravom šumarstva, da bi se osigurala<br />
potrajnost u opskrbi zemlje drvom.<br />
Nije uzalud 1919 Lenjin proglasio šume<br />
»narodnim dobrom« i zabranio njihovu podjelu<br />
na grupe interesenata ili na privredne<br />
grupe.<br />
4. Nova reforma šumarske uprave<br />
Navedeni sukobi o kompetencijama između<br />
drvarske industrije i organa uprave<br />
u šumarstvu dokrajčeni su ukazom Min.<br />
poljoprivrede SSSR od 28. aug. 1959. god.<br />
Min. poljoprivrede izričito primjećuje, da<br />
gospodarenje u šumama RSFSR ne zadovoljava.<br />
Naročito je zamjera, što su se dugo<br />
vremena iskorišeavale uglavnom samo<br />
šume u evropskom dijelu RSFSR, a to je<br />
dovelo do očitog iscrpljenja drvnih zaliha<br />
u centralnim rajonima republike. Pošumljavanje<br />
je obavljeno vrlo oskudno, pa<br />
se zato nepomlađene površine stalno povećavaju.<br />
Osim toga šume stradavaju od<br />
požara i štetnika. Drvarsko industrijska<br />
poduzeća neracionalno iskorišćuju doznačene<br />
površine. Naročito se ističu kolhozi:<br />
prekoračuju doznačeni etat, a sječine ostaju<br />
gole. Smatra se da bi i drvarska poduzeća<br />
trebala da doprinesu sredstva i snage<br />
za pomlađivanje i za druge šumoprivredne<br />
zadatke.<br />
Budući da šume RSFSR zauzimaju 95'°/o<br />
svih šum. površina SSSR i imaju opće značenje<br />
za cijelu zemlju, došlo je vrijeme<br />
da se upravne funkcije u tim šumama<br />
koncentriraju u jednom organu, pa je naređeno<br />
:<br />
1. Pri Savjetu ministara RSFSR kreira<br />
se Glavna uprava za šumarstvo i zaštitu,<br />
šuma (Glavleshoz) da vodi gospodarenje<br />
sa šumama čitave republike, bez obzira na<br />
dosadašnje korisnike kao i za ostvarenje<br />
kontrole i inspekcijskih, odnosno drvarskih<br />
radova.<br />
2. U godišnjim planovima iza 1960. g.<br />
treba predvidjeti znatno proširenje pomlađivanja<br />
i zaštite šuma. Kontrola nad izvršenjem<br />
tih planova nije ništa manje važna<br />
od kontrole nad izvršenjem isporuke<br />
drveta. Tim je pošumljavanje uizakonjeno.<br />
3. Ukaz Min. poljoprivrede SSSR veže<br />
i nadležna ministarstva odnosno šum. uprave<br />
ostalih republika.<br />
Isto se tako počevši sa 1960. g. ima postupati<br />
(planovi uzgajanja šume po važnosti<br />
jednakih isporukama drvnih masa) i<br />
sa šumama, koje siu predane Privrednim<br />
savjetima na iskorištavanje. Time će početi<br />
nova era u sovjetskom šumarstvu. Šumarija<br />
postaje osnovna ćelija za provedbu<br />
šumoprivrednih zadataka.<br />
Kreiranjem samostalne Glavne uprave<br />
za šumoprivređu i zaštitu šuma pri Min.<br />
savjetu RSFSR, Glavna se šum. uprava<br />
Ministarstva poljoprivrede kao i provincijske<br />
šum. uprave preinačuju prema novim<br />
smjernicama.<br />
Pri privrednim savjetima, kojima je<br />
zadatak da vode šumoprivređu i drv. ind.<br />
u područjima bogatim šumom, osnivaju<br />
se samostalni inspektorati za šumarstvo i<br />
zaštitu, a podređen im je niz šumarskih<br />
i šumsko-tehničkih zavoda.<br />
Ima izgleda, da šumarstvu, koje je dosada<br />
bilo maćuhinski tretirano, sviću bolji<br />
dani, naročito,, jer je važnost planova<br />
pomlađivanja zakonom izjednačena s onom<br />
koja se pridaje isporukama drvnih masa.<br />
D. Knežević<br />
Prema: Dr E. Buch holz: Die Waldw. u,<br />
Holzind. der Sowjetunion. 1961.<br />
Lausi, D., P old ini, L.: Vegetacija<br />
predjela tršćanskog primorja (II paesaggio<br />
vegetale đella costiera triestina).<br />
Bolletino đella Societa ađriatica đi scienze<br />
Trieste. L II (II). pp. 87—146. Trieste, <strong>1963</strong>.<br />
U radu su autori Lausi i Poldini iznijeli<br />
pregled vegetacija područja Tršćanskog<br />
primorja, koje zaprema usku traku dugu<br />
20 km između Devina i Trsta u smjeru<br />
NW -SE, Vrlo su dobri podaci o klimi,<br />
gdje se navode podaci za period od 1841—<br />
1961. Tako npr. prosječna je temperatura<br />
najtoplijeg mjeseca 24.04*C i najhladnijeg<br />
4.59°C, odnosno prosječna godišnja 19.45°C.<br />
Prosječna maksimalna temperatura u julu<br />
27.60»C i minimalna 2.9°C (januar). God.šnji<br />
prosjek oborina (1841—1960.) iznosi<br />
1079.7 mm, odnosno po godišnjim dobama<br />
(prosjek): zima 197.6 mm, proljeće 246.4<br />
mm, ljeto 268.7 mm i jesen 367.0 mm. U<br />
338
Change language