Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
RAZMATRANJA O FITOCENGLOŠKOJ<br />
ING. ZVONIMIR TOMAC<br />
Uvod<br />
TERMINOLOGIJI<br />
Fitocenologija je mlađa nauka, koja se tek poslije rata počela kod nas<br />
snažnije razvijati i iz akademskih okvira prelaziti u praksu. Prema tome normalno<br />
je da ni terminologija iz područja šumarstva nema tradiciju i da nije<br />
pročišćena. Kako su nju dali botaničari, koji biološku stvarnost obrađuju više<br />
ili manje teoretski, to nisu ni mogli uočiti nedostatke te terminologije u času<br />
kad će se ona početi primjenjivati u široj stručnoj praksi.<br />
Svi nazivi su manje ili više stvar slobodnog izbora (I. Horvat, Nauka o<br />
biljnim zajednicama str. 374 »U imenovanju nema posebnih pravila, već se<br />
postupa po prilikama i nahođenju.. .«) ili pak konvencije, te se ovaj napis daje<br />
u želji da se, ako je moguće zavede neki stalni i praksi odgovarajući red. Cijeli<br />
napis je zapravo gledanje s praktičnog aspekta, te ga tako i treba shvatiti.<br />
Sigurno je da su se zajednice mogle nazvati brojevima, imenima ljudi ili ma<br />
kakvom šifrom, a da bi svaka za se u biti imala sasvim iste karakteristike kao<br />
i. sada. No kad su zajednice imenovane prema imenima svojih individualnih<br />
članova, vjerojatno zato. da bi iz samoga imena izbijala njena karakteristika,<br />
onda smo slobodni predložiti da bi ta karakteristična imena bila takva da u<br />
njima bude najmanje bezsistema, da ih praksa najlakše prihvati, odnosno da<br />
budu i za praksu dovoljno karakteristična.<br />
Stanje<br />
Konkretno, glavni nosioci karakteristika biljnih zajednica (Materijal uzet<br />
iz: Šumske zajednice Jugoslavije, I. Horvat, Zgb 1950 i Nauka o biljnim zajednicama,<br />
I. Horvat, Zgb. 1949.) imadu nastavak, završetak na . .-etum {Seslerietum,<br />
Fagetum, Blechnetum i td.), a sami su odabrani između članova pojedine<br />
zajednice, koji se čine za tu zajednicu dovoljno karakteristični (Sesleria autumnalis,<br />
Fagus silvatica, Blechnum spicant i td.). Kako se vjerojatno brzo uočilo<br />
da osim po glavnom nosiocu često treba još detaljnije i određenjie označiti pojedinu<br />
zajenicu, to je osnovnom nosiocu s završetkom . . .-etum predložen još<br />
jedan ili više »tumača« s završetkom . . .-eto (Ostrieto, Aremonieto, Abieto i<br />
td.), ili doložena tipska karakteristika po geografskom rasprostranjenju (dalmaticae,<br />
croaticum, i td.) odnosno po imenu druge dolazeće vrste s nastavkom . . .<br />
-etosum za subasocijacije (abietetosum, quercetosum, ericetosum i td.) i . . -osum<br />
za faciese (alliosum i td.). Osim navedenih oznaka još se često stavljaju uz glavno<br />
ime biljne vrste asocijacije, subasocijacije ili facijesa i imena dotične biljke<br />
u nominativu ili genitivu za detaljniju oznaku (autumnalis, carpinifoliae, roboris<br />
i td.).<br />
Cesto se svi ovi epiteti redaju potrebnim kombinacijama.<br />
305
Change language