Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
zračenje od jednostavnih organizama. Čovjek i životinja su oko 1OO0 puta<br />
osjetljiviji od gljiva i bakterija, a oko 200O puta od nekih virusa (7.). Nadalje,<br />
kod svih živih bića, generativne stanice su osjetljivije na zračenje od<br />
somatskih.<br />
Hibridizacija (križanje) i heterozis (luksuriranje) kod kulturnog bilja, dali<br />
su poljoprivredi rezultate od ogromne važnosti. I u šumarstvu postoje brojni<br />
primjeri, koji upućuju na važnost hibridizacije i heterozisa. Tako npr. Thuja<br />
plicata dobro raste u Danskoj, ali strada od gljivične bolesti Didymascella<br />
thujina. dok je Thuja Standishii otporna na tu bolest. Danac Soegaard<br />
je uspio da križanjem Th. plicata X Th. Standishii. dobije tip otporan prema<br />
tom gljivičnom oboljenju, a koji u Danskoj raste isto tako dobro kao i Th.<br />
plicata.<br />
0 pojavi heterozisa kod šumskog drveća ima mnogo primjera kod topola.<br />
Tako npr. euroamerički hibridi crnih topola, poznati kao kanadske topole, imaju<br />
pojavu heterozisa. Naročito u šumarstvu, heterozis je od neobično velike važnosti,<br />
jer vegetativno razmnožavanje Fi generacije sa pojavom heterozisa, omogućuje<br />
stvaranje klona sa neograničenim brojem individuuma luksurirajućeg<br />
rasta, pogotovo kod brzo rastućih vrsta, a koje se uz to i lako vegetativno razmnožavanju.<br />
Najbolji primjer za to su topole i vrbe, jer su već dosada podignute<br />
plantaže sastavljene od vegetativno razmnoženih biljaka sa pojavom<br />
heterozisa.<br />
Poznato je, da se luksuriranje javlja križanjem samooplodnjom dobivenih<br />
potomaka dvaju individuuma. Osim toga, ponekad se križanjem blisko srodnih<br />
ili udaljenih vrsta, javlja potomstvo, koje ima bujniji rast od roditelja. Iz<br />
primjera križanja Th. plicita X Th. Standishii vidimo, da se izborom roditelja<br />
sa pogodnim svojstvima, može dobiti hibrid, u kom su se ujedinile pozitivne<br />
osobine roditelja. Međutim, koji puta se desi i to, da raspolažemo sa roditeljskim<br />
parom, kod kojega bi bilo poželjno ujediniti dobra svojstva roditelja,<br />
ah se zbog genotipskih razlika među njima, ne može izvršiti njihovo međusobno<br />
križanje. U tom slučaju, zračenje ženskih cvjetova ili polena, moglo bi poslužiti<br />
kao faktor za sprečavanje opiranja križanju.<br />
Jasno je, da ovakovi radovi u šumarstvu iziskuju vrlo dugotrajan i mukotrpan<br />
rad, pogotovu ako se ima u vidu vrijeme potrebno da pojedina vrsta<br />
dostigne spolnu zrelost, odnosno pruži mogućnost za umjetno oprašivanje i<br />
križanje u drugoj ili trećoj generaciji. Prema Panovu (10.), početak fiziološke<br />
zrelosti za stabla smrče iz sklopa, nastupa u 35. godini. Jela počinje fruktificirati<br />
u 40.. bijeli bor u 20., a crni bor u 25. godini.<br />
1 pored velikog broja mogućnosti, hibridizacija i heterozis nisu svemoguće<br />
sredstvo u genetici. Za dobivanje novih, željenih svojstava šumskog drveća,<br />
veoma prikladan način je i umjetno stvaranje mutacija.<br />
Mutacije su prirodne i inducirane spontane kvalitativne i kvantitativne<br />
nasljedne promjene nekog svojstva organizma (13.). Broj prirodnih spontanih<br />
mutacija, u odnosu na broj biljaka, iznosi: 1 : 10000 — 1 milion. Dugotrajan<br />
i težak posao na selekciji, odnosno odabiranju prirodnih povoljnih mutacija,<br />
među tako velikim brojem biljaka, ni u kom slučaju ne zadovoljava današnje<br />
potrebe. Radioaktivno zračenje povećava mogućnost dobivanja većeg broja<br />
mutacija, jer direktno djeluje na nasljedne osnove i omogućava povećanje nastajanja<br />
novih mutanata u odnosu na biljke, ponekad čak i do 1% (12.).<br />
312<br />
\
Change language