You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
cjelini klima je subhumidna, a prema<br />
Thornwaite-u je manjak vode u ljetu.<br />
Tlo u ovom primorju je izmjenjena crvenica,<br />
koja se je zadržala između stijena.<br />
Crvenica ima crvenkasto-smeđi horizont, a<br />
pH = 6.6 i crvenkasto smeđi A»—B sloj.<br />
Geološka podloga je krečnjak.<br />
Prema sveukupnosti stanišnih faktora<br />
razlikuju se tri skupine vegetacije: I. Vegetacija<br />
stijena sa dvije asocijacije: Campanuleto<br />
— Centrauretum kartschianae i<br />
Saturejo -Euphorbietum wulfenii, II. Vegetacija<br />
urušenih staništa sa Salvieto -Euphorhietum<br />
fragiferae i III. Mediteranska<br />
makija s šumom Orneto -Quercetum ilicis.<br />
I. Vegetacija stijena je pionirska vegetacija<br />
i pripada svezi Centauro-Campanulion,<br />
odnosno reda Asplenietalia glandulosi.<br />
Prva asocijacija Campanuleto -Centaureetum<br />
kartschianae dolazi na golim<br />
stijenama. Srodna je našoj Campanuleto<br />
-Centaureetuim dalmaticae H -ic. Karakteristične<br />
su vrste tršćanske asocijacije: Centaurea<br />
kartschiana (endem) i Cheinanthus<br />
cheiri. Sa velikom frekvencijom dolaze:<br />
Crithmum maritimum, Parietaria ramiflora,<br />
Agropyrum litorale, Silene angustifolia.<br />
U ovoj zajednici prevladavaju hemikriptofti<br />
i hamefiti (7tf°/o). Druga asocijacija<br />
stijena je Saturejo — Euphorbietum<br />
wulfenii dolazi na južnim ekspozicijama s<br />
250—300 m nadmorske visine (stijene). Kao<br />
i kod predhodne i ovdje prevladavaju hemikriptofiti<br />
i hamefiti. Karakteristična<br />
vrsta asocijacija je Euphorbia wulfenii.<br />
Vrlo je raširena Satureja thymofolia.<br />
II. Vegetacija urušenih staništa (točila)<br />
s jednom asocijacijom: Salvieto - Euphorbietum<br />
fragiferae, koja je pretežna zajednica<br />
između eumediteranske i submediteransko<br />
— montane Seslerieto -Ostryetum.<br />
Karakteristične su vrste ove asocijacije<br />
Salvia officinalis, Euphorbia fragifera. Teucrium<br />
flavum, te diferencijalne Stippa<br />
pennata i Allium sphaerocephalum. Dijeli<br />
se u dvije subsocijacije: 1) alyssetosum sa<br />
karakterističnim vrstama Alyssum montanum,<br />
Scabiosa gramuntia i Campanula sibirica.<br />
Ova subasocijacija dolazi na već<br />
degradiranim stijenama i 2) stipetosum čini<br />
prelaz Cariceto — Centaureetum rupestris<br />
(pašnjak) sa karakterističnim vrstama<br />
Štipa pennata i Allium spaerocephalium.<br />
Subasocijacija stipetosum je zastupan s<br />
dvije varijante: Euphorbia wulfenii (suša)<br />
varijanta i Carex humilis (kraška varijanta).<br />
Tla pod ovom vegetacijom su alkalna,<br />
u ljeti maksimalno zagrijavana (suha). Kao<br />
životni oblici prevladavaju hamefiti.<br />
III. Mediteranska makija sa šumom<br />
Orneto — Quercetum ilicis. sa karakterističnim<br />
vrstama sveze: Quercus ilex, Asparagus<br />
acut : folius, Pistacia tereibiinthus,<br />
Lonicera etrusca, Phillyrea latifolia, Ruscus<br />
aculeatus, Viola scotophylla. U Tršćanskom<br />
Primorju progresija vegetacija<br />
polazi od tri inicijalne zajednice: a) Halofitne<br />
(Crithmum), b) Stijena (Campanuleto<br />
— Centaureetum kartschianae i Saturejo<br />
— Euphorbietum wulfenii) i c) Točila<br />
(Salvieto — Euphorbietum fragiferae) te<br />
preko stadija: Pistacia terebiwthus i Cotinus,<br />
do klimaksa vegetacije tj. do eumediteranske<br />
šume. Orneto — Quercetum ili—<br />
c's cotinetosum Tršćanska šuma crnike<br />
(Quercus ilex) je zastupana s subasocijacijom:<br />
cotinetosum, koju karakteriziraju<br />
diferencijalne vrste: Cotinus coggygria,<br />
Acer monspesulanum i Rhamnus rupestris.<br />
Ova šuma sadrži 25.5% drveća (fanerofita)<br />
i sa 49Vo eumediteranskih i 35°/o ilirskih<br />
vrsta.<br />
Temperatura zraka i tla je pod Orneto<br />
-Quercetum ilicis uvijek veća nego pod<br />
Seslerieto -Ostryetum. Ozmotski tlak kroz<br />
8 mjeseci u tršćanskoj mediteranskoj šumi<br />
je znatno niži, nego u istovrsnoj šumi po<br />
podacima Waltera i Biraun-Blanqueta. Ovo<br />
se tumači dvjema činjenicama. Prvo u<br />
tršćanskoj mediteranskoj šumi su oslabljeni<br />
mediteranski uticaji, a drugo blizina<br />
mora uvjetuje povišeni ozmotski pritisak.<br />
Dr Josip Kovačević<br />
339
Change language