Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
dnih nauka i geografije. Od godine 1920.<br />
do 1945. neprekidno je službovao u Botaničkom<br />
institutu Filozofskog fakultete<br />
u Zagrebu, vršeći funkcije asistenta, docenta,<br />
izvanrednog d redovitog profesora,<br />
a u godinama između 1939 i 1945. bio je<br />
predstojnik Botaničkog instituta i Botaničkog<br />
vrta. Život je završio kao redoviti<br />
profesor botanike na Veterinarskom fakultetu<br />
a Zagrebu.<br />
U toku svoga naučnog rada, a to znači<br />
preko 40 godina, vršio je Ivo Horvat stalno<br />
i neumorno terenska istraživanja i to<br />
najprije u Hrvatskoj, na svojoj najmilijoj<br />
planini Velebitu, a onda i dalje u Bosni,<br />
Hercegovini, u Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji.<br />
Istraživao je vegetaciju u Bugarskoj,<br />
Poljskoj i Grčkoj Tokom svojih stalnih<br />
dugotrajnih napora postao je -odličan<br />
poznavalac balkanske vegetacije, pa je u<br />
tom pogledu bio svakako prvi na svijetu.<br />
U svojim se vegetacijskini istraživanjima<br />
Ivo Horvat opredijelio za takozvana<br />
fitocenološka istraživanja prema idejama<br />
danas općenito priznajte iskale Zürich—<br />
Montpellier — koje će znatno nadograditi.<br />
Toj je školi ostao vjeran do smrti. Njegova<br />
je zasluga da se dainas teme smjeru priklanjaju<br />
svi jugoslovenski fitocenolozi koji<br />
su znatnim dijelom izišli baš iz škole Ive<br />
Horvata. Tim je istraživanjima najviše dobilo<br />
šumarstvo, jer su šume uz plan-inske<br />
rudine bile glavni predmet Horvatovih istraživanja.<br />
Šumske zajednice koje je opisao<br />
i detaljno istražio predstavljaju temelj<br />
za sva ostala suvremena istraživanja primijenjenog<br />
karaktera. Upravo preko takvih<br />
se istraživanja profesor Horvat najbliže<br />
povezao sa praksom. Njima je stekao<br />
najviše pristaša među šumarima koji su<br />
zahvaljujući istraživanjima šuma u fitocenološkom<br />
pogledu mogli pristupiti rješavanju<br />
vrlo složenih problema čisto šumarskog<br />
karaktera. Danas je svakom šumaru<br />
jasno, zahvaljujući upravo profesoru<br />
Horvatu, od kolike je važnosti za moderno<br />
gospodarenje i iskorišćavanje šuma<br />
poznavanje biljnih zajednica, pogotovo o-<br />
nih koje su kod nas klimatski uvjetovane<br />
i konačne.<br />
No što je u stvari nauka o biljnim zajednicama,<br />
sociologija bilja odnosno fitosociologija,<br />
što je njen predmet?! Tačno<br />
prije tri godine postavili smo to isto pitanje<br />
profesoru Ivi Horvatu.<br />
Predmet istraživanja fitosociologije ;li<br />
fitocenologije jesu biljne zajednice ili fitocenoze<br />
sastavljene od velikog broja različitih<br />
biljnih i životinjskih vrsta U prirodi<br />
postoje naime osim pojedinih bića.<br />
biljaka i životinja, koja su predmet istraživanja<br />
u užem smislu, visokoorganizirane<br />
životne zajednice ili biocenoze. Takve su<br />
biocenoze na primjer šume, šikare, livade,<br />
cretovi, kamenjare i druge vegetacijske<br />
jedinice. U tim biocenozama žive prostorno<br />
i po međusobnim odnosima povezana<br />
živa bića, biljke i životinje. Među njima<br />
postoje međusobni odnosi koji se očituju<br />
u borbi za iskorišćavanje prostora, svjetla<br />
i hrane, te u povezanosti njihovih rasplodnih<br />
odnosa. Naročita je uska povezanost<br />
biocenoza u hranidbi. Zelene biljke su proizvođači<br />
(producenti) orggnafeih spojeva.<br />
Pomoću sunčeve energije sastavljaju one<br />
iz jednostavnih elemenata visokomolekularne<br />
spojeve, te vrše u biocenozi temeljnu<br />
funkciju organske sinteze, a s tim u vezi<br />
opskrbljivanje svih ostalih živih bića. Nasuprot<br />
ovim proizvođačima nalazi se golemo<br />
mnoštvo potrošača (konzumenata) sastavljeno<br />
od heterotrofnih biljaka i brojnih<br />
životinjskih vrsta. Potrošači troše hranjive<br />
tvari, ali ih potpuno ne rastvaraju, pa se<br />
one u obliku humusa nagomilavaju u šumskom<br />
tlu, na livadi, tresetištu i slično. Njihovo<br />
daljnje trošenje proizvode novi članovi<br />
biocenoze — različite gljiv'ce i bakterije<br />
— koje reduciraju organske spojeve<br />
i proizvode najzad'njihovu mineralizaciju<br />
To su rastvarači (reducenti), uz proizvođače<br />
i potrošače bitni sastavni elementi<br />
svake fitocenoze.<br />
Biljna zajednica uvjetovana je, dakle<br />
s jedne strane konkurencijom svojih sastavnih<br />
članova, a s druge tijesnom prilagođenošću<br />
živih bića koja nastavaju određenu<br />
prostornu cjelinu.<br />
Životinjski svijet se uklopio u tu prirodnu<br />
cjelinu, koja određuje fizionomiju<br />
kraja, te izražava najjasnije njezine životne<br />
prilike, a dobrim je dijelom i neposredni<br />
objekat našeg gospodarenja.<br />
Ali kako razumjeti takozvanu biljnu<br />
zajednicu — bilo je tada naše daljnje pitanje.<br />
Da bismo mogli potpuno razumjeti neku<br />
biljnju zajednicu, nauka o biljnjim zajednicama<br />
morala se povezati s brojhim<br />
srodnim disciplinama, a upravo je ta povezanost<br />
dovela do velikih koristi za sve<br />
znanosti, — odgovorio je profesor. Najuže<br />
veze postoje s klimatologijom. Količina<br />
oborina, raspored i visina temperature, trajanje<br />
vegetacij skog perioda, — sve su to<br />
temeljnji faktori za razvitak biocenoze. Uz<br />
općenitu i regionalnu klimu golem utjecaj<br />
ima mikroklima, klima na najužem prostoru,<br />
pa su biljnje zajednice najjasniji izraz<br />
mikroklimatskih prilika. Uska je veza<br />
343
Change language