You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Ako smo na primjer u našem slučaju investirali po 1 ha ukupno 150.000<br />
dinara početnih troškova, a uz pretpostavku da će prosjek posječenih stabala<br />
tek u osmoj godini postići navedene dimenzije i dati 1 prm cei. drva. onda bi<br />
troškovna vrijednost jednog takovog stabla iznosila 173 dinara ili za 10 njih<br />
1.730 dinara. Budući da se drvna masa ovih 10 stabala u konkretnoj lokaciji<br />
može unovčiti sa 2.750 dinara, znači, da bi dobit na stablima, odnosno na 1 prm<br />
cei. drva iznosila 2.750 — 1.730 = 1.020 dinara.<br />
Iz ove tabele se razabire i to, da u slučaju slabijeg prirasta, t. j. na slabijim<br />
tlima treba biti na oprezu u pogledu visine ulaganja, jer sa visinom ulaganja<br />
proporcionalno raste i ukamaćivanje uloženih sredstava, odnosno troškovna<br />
vrijednost stabala. Isto tako se razabire, da se rentira svako povećanje<br />
troškova ulaganja, koji bi imali za. posljedicu poboljšanje kvaliteta zemljišta, a<br />
s tim u vezi povećanje prirasta drvne mase. U svakom slučaju pri uzgajanju<br />
topola potrebno je strogo voditi računa o odnosu između uloženih sredstava<br />
i koristi, t. j. da prirast drvne mase raste brže od kamatnjaka. U protivnom se<br />
vrlo brzo ulazi u gubitak, ukoliko korisna drvna masa ne prirašćuje brže od<br />
ukamaćivanja početne troškovne vrijednosti i naknadnih troškova. Eventualno<br />
visoka početna ulaganja za osposobljenje i pripremu zemljišta, a u interesu<br />
rentabilnog uzgajanja, morala bi se amortizirati kroz dulji period od<br />
jedne ophodnje.<br />
Samo usputno se skreće pažnja, da u slučaju sadnje s većim razmacima<br />
(6 X 6 ih 270 stabala po ha) i istog početnog ulaganja (150.000 dinara) prolongirana<br />
troškovna vrijednost takovog stabla iznosi za:<br />
6 godina<br />
7 „<br />
8 „<br />
10 „<br />
Din 664.—<br />
„ 685.—<br />
„ 705.—<br />
„ 74S.—<br />
U slučaju većeg početnog ulaganja ovi iznosi su još i veći.<br />
Ove brojke ukazuju, da u slučaju sječe iz bilo kojih razloga takova stabla<br />
rijetko kada mogu pokriti svojom drvnom masom u kvaliteti cei. drva otpadajuće<br />
troškove sadnje uz današnje cijene ovog sortimenta. Što će se cei. drvo<br />
uzgojeno u tako rijetkim nasadima ipak prodavati po nižoj cijeni od stvarnih<br />
troškova njegove proizvodnje, to će se ova razlika pokriti iz drugih vrednijih<br />
i krupnijih sortimenata, kojima se dakle i iz financijskih razloga mora<br />
davati prednost pri uzgajanju. Odatle i proizlazi stalna težnja uzgajača za povećanjem<br />
cijena manje vrijednim sortimentima, pa i cei. drvu. Kako je poznato<br />
u posljednjih 10'—15 godina, osjetljivije su se povećale cijene za prostorno<br />
drvo, napose za celulozno, nego li za ostalu tehničku oblovinu. Ukoliko se sa<br />
daljnjim povećanjem cijena ne bi uspijevalo, moglo bi se jednog dana dogoditi<br />
isto, što se već danas događa sa ogrijevnim drvom slabije kvalitete. Uzgajači<br />
ga uopće ne izrađuju i ne dopremaju na tržište, već ga ostavljaju u sječini,<br />
jer im prodajna cijena ne pokriva troškove proizvodnje.<br />
Budući da se uzgajači pozivaju na princip privrednog računa, i jer na taj<br />
način uzgojeno cei. drvo stoji ispod granice rentabiliteta, može se jednoga dana<br />
postaviti i zahtjev, da im potrošači u cijelosti podmire troškove proizvodnje<br />
ovoga sortimenta. ukoliko žele da se iznosi na tržište.<br />
293
Change language