You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
dalje svoje pogone koji su često ekstenzivno<br />
i rasipnički gospodarili šumama. Jedan<br />
od glavnih uzroka takvog stanja, prema<br />
shvaćanju vodećih sovjetskih stručnjaka,<br />
bio je u tom, što je manjkao jedinstven<br />
tačno usmjeren sistem uprave u šumarstvu<br />
i dtvar. industriji. To su bila<br />
uvijek dva rivala.<br />
Drvarska su poduzeća bivala za najrazličitije<br />
propuste i greške veoma strogo<br />
kažnjavana i to: za nedovoljne količine<br />
isporuka drva, za omaške u eksploataciji,<br />
za neiskorištene željezničke vagone, za prekoračenje<br />
roka za predaju dobitka i td.<br />
Kao primjer za novčane kazne nametnute<br />
pogonima, navest ćemo slučaj sa drvarskim<br />
Kombinatom Kostromskim (Sjeverno<br />
područje), kako to iznosi Les. promyšl.<br />
od 29. okt. 1959:<br />
Nakon dovršenja eksploatacije tre(ba<br />
predati šumariji sječinu očišćenu od svih<br />
otpadaka. Direktor je lespromhoza, radi<br />
uštede na radnoj snazi, odlučio da se otpaci<br />
spale. Ali to je, po novim propisima, radi<br />
opasnosti požara, strogo zabranjeno. Konačno<br />
je lespromhoz morao platiti znatne<br />
novčane kazne šumskoj upravi radi previsokih<br />
panjeva i Spaljivanja otpadaka.<br />
»Glavno je da plan bude ispunjen, a ostali<br />
grijesi već će se oprostiti«, rekao je direktor,<br />
a »novčane kazne i onako plaća država«.<br />
Ukupno je drvarski taj kombinat<br />
za 1/2 godine izdao za novčane ikazne i neproduktivne<br />
troškove 3,8 miliona rubalja.<br />
Naročito visoke, milijunske kazne, plaćaju<br />
fabrike celuloze radi zagađivanja voda<br />
izluživanjem. U industrijskim se pogonima<br />
sve više proširuje borba za štednju<br />
i za ograničavanje neproduktivnih izdataka,<br />
pa se i s obzirom na to očekuje promjena<br />
na bolje.<br />
Odvajanje eksploatacije od šumoprivrede,<br />
imalo je u svoje vrijeme veliko načelno<br />
značenje. To se tumači time, da su<br />
u posljednje vrijeme znatno porasli zadaci<br />
šum. planiranja, uređivanja šuma pomoću<br />
aerofotogrametrije, pomlađivanja šuma,<br />
melioracija 'i zaštite, a i na upravljanje<br />
šumama stavljaju se mnogo veći zadaci<br />
nego prije.<br />
Stručnjaci smatraju da je sjedinjavanje<br />
leshoza i lespromhoza moguće samo pri<br />
intenzivnom gospodarenju u područjima<br />
oskudnim na drvu. (K r e s c i kod Moskve<br />
je primjerni lespromhoz, koji je taj ideal<br />
ostvario). Zastupnici drvarske industrije<br />
traže »rušenje barijera« i žele jednog<br />
gospodara u šumi.<br />
Prema njihovom mišljenju, leshozi bi<br />
trebali da budu podređeni lespromhozima.<br />
Obrazlažu to time, da će potreba drva sve<br />
više rasti i da će se ubuduće godišnje<br />
sjeći 3 miliona ha šuma, a da se te goletne<br />
površine pošume, potrebna je tehnički dobro<br />
opremljena organizacija, kao što je<br />
ona, koja već godinama postoji u drvarskoj<br />
industriji. Osim toga stručni radnici lespromhoza<br />
imaju članove obitelji, koji žive<br />
u šumskim naseljima, pa mogu vršiti pošumljavanja<br />
i melioracijske radove, a tako<br />
i čuvanje šuma bez ikakve druge radne<br />
snage sa strane.<br />
Jaz između drv. ind. produbljuje se još<br />
i time, što nema jedinstvenog plana koji bi<br />
zacrtao budući razvitak. Ministarstvo drvarske<br />
industrije koje je 1957. godine dokinuto<br />
izradilo je doduše opći plan otvararanja<br />
zabačenih i udaljenih šuma za sva<br />
područja, ali manjkaju prijedlozi organizacije<br />
zaštite šuma i za bolje iskorištavanje<br />
i pomlađivanje.<br />
Dosadašnje je iskustvo pokazalo, da i<br />
koncentracija čitavog šum. fonda u rukama<br />
Ministarstva poljoprivrede ne unapređuje<br />
žumciprivređu. Šumari koji rade u<br />
leshožima često se postavljaju da vrše drugorazredne<br />
formalne funkcije kontrole o<br />
djelovanju eksploatacije, da predaju narodu<br />
livade na košenje i td. Leshozi i šumarije<br />
jedva da raspolažu modernom tehničkom<br />
opremom.<br />
Stanovište šumske uprave<br />
Nasuprot prijedloga zastupnika drvarske<br />
industrije, predstavnici šumoprivrede<br />
(V. Cepljajev, B. Perepečin i dr.) kažu<br />
slijedeće (v. Les. Hbz. 1959., 12):<br />
Dokazano je, da šume Sovj. Sav. pored<br />
privrednog značenja, treba da vrše visoke<br />
funkcije javnog interesa zemlje. Tokom<br />
40 god. sovjetske vlasti i pored najvećih<br />
teškoća, ipak je uspjelo poeumiti 8,5 miliona<br />
ha što sadnjom, što sjetvom, a na 5,3<br />
miliona ha poduzete su mjere za poboljšanje<br />
pr'rođnog pomlađenja (rahljenje tla<br />
i dr.). Već sada pretežu površine pod šumskim<br />
kulturama nad onim čistih sječa u<br />
Bjeilorusiji, Estoniji, Latviji. Litvi i u Centralnom<br />
području i Privolžju. Osobito se<br />
uspješno razvilo pošumljavanje zaštitnih<br />
pojaseva u sušnima predjelima. Površina<br />
isušenih močvarnih šuma, poduzete mjere<br />
njege, zaštite od požara i štetočina, u porastu<br />
su.<br />
Pored tog očevidnog napretka, postoje<br />
i veliki nedostaci. Godišnje se sječine pomlađuju<br />
samo upola, 250 hiljada ha umjetno<br />
se pošumijuje, tako da mnoge stotine<br />
hiljada ha propadaju s obzirom na<br />
337
Change language