Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Sveučilište u Zagrebu<br />
Prirodoslovno-matematički fakultet<br />
Fizički odsjek<br />
<strong>UPIS</strong> <strong>NOVIH</strong> <strong>STUDENATA</strong><br />
Razredbeni postupak i primjeri testova<br />
Zagreb, svibanj 2009.
Sadržaj<br />
1 Riječ pročelnika 1<br />
2 Riječ studenata 2<br />
3 Zašto studirati fiziku 3<br />
3.1 Što možete studirati na Fizičkom odsjeku PMF–a? . . . . . . . . 3<br />
4 Razredbeni postupak za akademsku<br />
godinu 2009./2010. 5<br />
5 Kako se prijaviti 9<br />
6 Test provjere znanja 11<br />
6.1 Teme iz matematike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11<br />
6.2 Teme iz fizike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12<br />
6.3 Pravila igre na testu provjere znanja . . . . . . . . . . . . . . . . 13<br />
6.4 Test, 9. srpnja 2004. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14<br />
6.5 Test, 14. srpnja 2005. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19<br />
6.6 Test, 6. rujna 2005. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24<br />
6.7 Test, 13. srpnja 2006. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29<br />
6.8 Test, 5. rujna 2006. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34<br />
6.9 Test, 12. srpnja 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39<br />
6.10 Test, 6. rujna 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44<br />
6.11 Test, 10. srpnja 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49<br />
6.12 Test, 03. rujna 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55<br />
7 Iz tiska 61<br />
8 Što mi je studij fizike donio u životu 65<br />
9 Rješenja testova 67
1 Riječ pročelnika<br />
Dragi učenici, budući studenti,<br />
Želimo Vam predstaviti studij fizike koji<br />
iz godine u godinu privlači sposobne<br />
mlade ljude i osposobljuje ih za kreativan<br />
rad u budućnosti.<br />
Fizika je jedna od najstarijih akademskih disciplina (sjetite se<br />
Arhimeda i njegova usklika ”Heureka”) no ostaje aktualna kroz<br />
tisućljeća pa do naših dana. Na fizikalnim otkrićima su nastajale<br />
nove tehnologije (otkriće i primjena električne struje, elektromagnetska<br />
indukcija i transformatori, poluvodiči i integrirani<br />
krugovi, laseri i njihova primjena u telekomunikacijama i mjeriteljstvu,<br />
ultrazvuk i magnetska rezonancija u medicini, nuklearna<br />
tehnologija).<br />
Suvremena fizika kroči velikim koracima u iznalaženju materijala<br />
s potpuno novim svojstvima koja služe za bolje senzore, jače memorijske<br />
jedinice u kompjutorima, stabilnije lasere, visokotemperaturnu<br />
supravodljivost, itd. Otvaraju se stalno nova pitanja<br />
u spoznaji materije od elementarnih čestica do kozmologije i na<br />
tom se planu odvija uzbudljiva svjetska utrka znanstvenika.<br />
Više o pojedinostima nastavnog procesa u studiju fizike na PMFu,<br />
te o mogućnostima napredovanja u struci možete naći u ovoj<br />
brošuri i na portalu www.<strong>phy</strong>.hr. Želim Vam puno uspjeha i<br />
zadovoljstva u studiju fizike.<br />
Prof.dr.sc. Antonije Dulčić<br />
Pročelnik Fizičkog odsjeka PMF-a<br />
1
2 Riječ studenata<br />
Drage kolegice i kolege,<br />
dobro došli na studij fizike!<br />
Davor Cvetovac,<br />
predsjednik Studentske<br />
sekcije Hrvatskog<br />
fizikalnog društva<br />
Pozdravljam vas u ime Studentske sekcije Hrvatskog<br />
fizikalnog društva i nadam se da ćete<br />
nam se uskoro pridružiti. Iako studij kojeg ste<br />
izabrali zahtjeva da mu se ozbiljno posvetite,<br />
želim vam skrenuti pažnju na brojne aktivnosti<br />
SSHFD-a koje čine studij zanimljivijim<br />
i produktivnijim. Prvenstveno želim istaknuti<br />
medunarodnu konferenciju studenata<br />
fizike (ICPS) na kojoj članovi SSHFD-a već<br />
tradicionalno sudjeluju, a ove godine ju mi<br />
organiziramo u Splitu. Osim toga u studiju<br />
vam može pomoći naš računalni sustav te<br />
brojne društvene i popularizacijske aktivnosti.<br />
Vidimo se u Studentskoj!<br />
Dragi budući kolege i kolegice,<br />
Jelena Luetić,<br />
studentska<br />
predstavnica u Vijeću<br />
Fizičkog odsjeka (4.<br />
godina)<br />
čast mi je poželjeti vam dobrodošlicu na<br />
Fizički odsjek. Sigurno se pitate što vas ovdje<br />
očekuje. Studij fizike nije jednostavan, ali<br />
svakako pruža jedinstven uvid u svijet što nas<br />
okružuje, uči nas kreativnom razmišljanju i<br />
neprestano nas tjera da postavljamo pitanja<br />
i tražimo odgovore na njih. Nadam se da će<br />
vam studij na Fizičkom odsjeku biti ugodan,<br />
i ne zaboravite, uvijek možete starije kolege<br />
upitati za savjet i pomoć.<br />
2
3 Zašto studirati fiziku<br />
Od mnoštva mogućih odgovora na ovo pitanje, pravi je vrlo jednostavan. Fizika<br />
je izazov za pametne mlade ljude jer se bavi proučavanjem svijeta oko nas,<br />
od najsitnijeg djelića tvari pa do najudaljenijeg kutka svemira. Fizičar svojim<br />
pokusima i teorijama postavlja pitanja o načinu funkcioniranja svijeta oko nas,<br />
i od Prirode (uspješno) dobiva odgovore.<br />
Fizikalni način razmišljanja primjenjiv je i u drugim prirodnim znanostima,<br />
tehnici, medicini, pa i u društvenim znanostima, posebno u ekonomiji. Prilagodljivost<br />
razmišljanja nepoznatoj situaciji uvelike proširuje mogućnost aktivnog<br />
djelovanja fizičara. To omogućuje i znatno širi spektar budućih poslova za<br />
fizičare, od informatike do tehnologije, od edukacije do temeljnih istraživanja.<br />
Tako se dogada da fizičar zaposlen u, na primjer, nekom tehnološkom procesu<br />
ubrzo sustigne operativna znanja svojih tehnički obrazovanih kolega, a zatim<br />
svojim inovativnim pristupom temeljenim na poznavanju fizikalnih procesa uspije<br />
dati nova, bolja rješenja.<br />
Sve su zastupljenije metode istraživanja, prikupljanja i obrade podataka zasnovane<br />
na radu računala. Kao i u drugim područjima ljudskog djelovanja,<br />
računala su sve više povezana uz rad fizičara — znanstveni i bilo koji drugi.<br />
Medutim, kao i dosad, u fizici je i dalje presudan čovjek i njegova kreativnost,<br />
kojoj razvoj računala tek daje nove mogućnosti.<br />
Proučavanje fizike je lijep i izazovan posao. Učenici cijene sposobnog profesora<br />
koji im umije otkriti i objasniti zašto se neka prirodna pojava odvija upravo<br />
tako, ili na čemu se temelji neki tehnički izum, ili pak neka dijagnostička metoda<br />
u medicini.<br />
3.1 Što možete studirati na Fizičkom odsjeku PMF–a?<br />
Na Fizičkom odsjeku PMF–a Sveučilišta u Zagrebu obrazuju se ovi profili:<br />
1. magistar fizike<br />
2. magistar fizike-geofizike (prvostupnik geofizike nakon 3. godine studija)<br />
3. profesor fizike<br />
4. profesor fizike i informatike<br />
5. profesor fizike i kemije<br />
6. profesor fizike i tehnike.<br />
3
Uspješan završetak studija odgovarajućeg profila osposobljava vas za rad na<br />
sljedećim poslovima.<br />
1. Magistri fizike osposobljavaju se za samostalan rad na poslovima koji<br />
zahtijevaju primjenu fizikalnih metoda i drugih njezinih tehnika, prvenstveno<br />
u znanstveno-istraživačkim ustanovama, ali i u privrednim, razvojnim,<br />
medicinskim, financijskim, informatičkim i ostalim organizacijama<br />
svih profila.<br />
2. Magistri fizike-geofizike i prvostupnici geofizike zapošljavaju se u<br />
znanstveno-istraživačkim institutima, na fakultetima i ustanovama za primijenjenu<br />
geofiziku (npr. Državni hidrometeorološki zavod RH, Institut<br />
za oceanografiju i ribarstvo, Seizmološka služba RH, INA–Naftaplin).<br />
3. Profesori fizike osposobljavaju se za predavače fizike u srednjim školama<br />
svih profila i osnovnim školama. Oni su posebno obrazovani za vodenje<br />
zahtjevnijih fakultativnih i izbornih nastavnih predmeta iz područja fizičkih<br />
znanosti.<br />
4. Profesori fizike i informatike osposobljavaju se za predavače fizike i<br />
informatike u osnovnim i srednjim školama.<br />
5. Profesori fizike i kemije osposobljavaju se za nastavnike fizike i kemije<br />
u osnovnim i srednjim školama.<br />
6. Profesori fizike i tehnike obrazuju se za nastavnike fizike i tehničkog<br />
odgoja u osnovnim i srednjim školama.<br />
Studij za profil prvostupnik geofizike traje 6 semestara, a za sve ostale profile<br />
deset semestara. Nakon što je položio sve propisane ispite i diplomski ispit,<br />
student dobiva diplomu o završenom studiju.<br />
Tijekom studija na Fizičkom odsjeku, studenti dio vremena provode i na<br />
radu u praktikumima, gdje stječu vještinu u radu s mjernim instrumentima i<br />
računalima.<br />
Studentima nastavničkih profila, praksa u osnovnim i srednjim školama obvezan<br />
je dio studija.<br />
4
4 Razredbeni postupak za akademsku<br />
godinu 2009./2010.<br />
1. Na Fizičkom odsjeku PMF-a prijavljuju se pristupnici za studij fizike<br />
(profili: profesor fizike, profesor fizike i informatike, magistar fizike, magistar<br />
fizike-geofizike, prvostupnik geofizike, profesor fizike i kemije, profesor<br />
fizike i tehnike).<br />
2. Pravo na prijavu za razredbeni postupak imaju pristupnici koji su završili<br />
četverogodišnje srednje obrazovanje.<br />
3. Prijava za razredbeni postupak predaje se u terminima odredenim u natječaju<br />
za upis studenata u prvu godinu studija (u daljnjem tekstu: natječaj)<br />
koji će biti objavljen u dnevnim novinama, i to osobno ili se šalje poštom.<br />
Prijava, osim dokumenata propisanih u natječaju, mora sadržavati i<br />
poseban obrazac za prijavu za razredbeni postupak, koji se dobiva<br />
u Uredu za studente Fizičkog odsjeka.<br />
Za istinitost podataka na posebnom obrascu jamči pristupnik vlastoručnim<br />
potpisom.<br />
U slučaju da je pristupnik srednju školu ili njezin dio završio u inozemstvu,<br />
ili da je pohadao medunarodnu maturu, mora priložiti nostrifikaciju<br />
svjedodžbi i prijevod ocjena na važeće ocjene u Republici Hrvatskoj<br />
(nedovoljan, dovoljan, dobar, vrlo dobar, odličan).<br />
Prijave bez svih potrebnih dokumenata neće se razmatrati!<br />
4. Razredbeni postupak sastoji se od vrednovanja uspjeha u srednjoj školi,<br />
testa provjere znanja i posebnih aktivnosti. Pristupnik može biti osloboden<br />
testa provjere znanja u slučajevima navedenim u sljedećem članku.<br />
5. Pristupnik će biti osloboden provjere znanja na testu ako ispunjava sljedeći<br />
uvjet:<br />
• Ako je tijekom srednjoškolskog obrazovanja osvojio jedno od prva<br />
tri mjesta na državnom natjecanju Republike Hrvatske u rješavanju<br />
zadataka iz fizike ili je sudjelovao na olimpijadi iz fizike.<br />
Svi pristupnici koji se oslobadaju testa provjere znanja upisuju se<br />
na vrh rang–liste abecednim redom.<br />
5
6. Pristupnik koji nije osloboden testa provjere znanja, može u razredbenom<br />
postupku skupiti najviše 1000 bodova.<br />
Ako pristupnik nije osloboden testa provjere znanja i ako ne pristupi<br />
testu provjere znanja, smatrat će se da je odustao od razredbenog<br />
postupka.<br />
7. Za uspjeh u srednjem obrazovanju moguće je skupiti najviše 260 bodova.<br />
Vrednuju se opći uspjesi u sva četiri razreda srednje škole i na maturi,<br />
odnosno završnom ispitu, na sljedeći način:<br />
Opći uspjeh Bodovi<br />
odličan 52<br />
vrlo dobar 42<br />
dobar 15<br />
dovoljan 5<br />
Ako je pristupnik završio četverogodišnju srednju školu u kojoj ne postoji<br />
obveza polaganja mature, odnosno završnog ispita, kao ocjena mature uzima<br />
se zaokruženi prosjek ocjena završnih općih uspjeha u svim razredima<br />
srednje škole.<br />
8. Test provjere znanja traje 180 minuta. Na testu provjere znanja može se<br />
dobiti najviše 660 bodova. Smatra se da je pristupnik prešao razredbeni<br />
prag na testu provjere znanja ako je (na testu) skupio najmanje 60 bodova<br />
na zadacima iz matematike i najmanje 40 bodova na zadacima iz fizike.<br />
Za profil profesor fizike i kemije potrebno je skupiti najmanje 40 bodova<br />
iz matematike i 60 bodova iz fizike i kemije zajedno.<br />
Svaki ispravno riješen zadatak pristupniku donosi 20 bodova. Zadatak<br />
na koji nije dan odgovor donosi 0 bodova, dok svako pogrešno označeno<br />
rješenje donosi −5 bodova.<br />
Odgovori na testu provjere znanja upisuju se na poseban službeni<br />
obrazac i to je jedini dokument prema kojem se boduje uspjeh pristupnika<br />
na testu.<br />
Za studij na Fizičkom odsjeku, test provjere znanja ima 33 zadatka:<br />
20 zadataka iz matematike i 13 iz fizike za sve smjerove osim za smjer<br />
profesor fizike i kemije, gdje se test sastoji od 13 zadataka iz fizike, 12 iz<br />
matematike i 8 iz kemije.<br />
9. Na osnovu svake od posebnih aktivnosti pristupnik na obrascu za razredbeni<br />
postupak može zatražiti dodatne bodove. Dodatni bodovi priznaju se<br />
6
samo ako pristupnik prijavi za razredbeni postupak priloži odgovarajuće<br />
dokumente. Za posebnu aktivnost pod točkom (a) pristupnik dobiva 50<br />
bodova, za posebnu aktivnost pod točkom (b) 30 bodova, dok za posebne<br />
aktivnosti pod ostalim točkama dobiva 20 bodova.<br />
(a) Sudjelovanje na državnom natjecanju Republike Hrvatske u rješavanju<br />
zadataka iz matematike (varijanta A), fizike, informatike ili astronomije.<br />
Osvojeno prvo mjesto na državnom natjecanju Republike<br />
Hrvatske u rješavanju zadataka iz matematike (varijanta B).<br />
(b) Sudjelovanje na državnom natjecanju Republike Hrvatske u rješavanju<br />
zadataka iz matematike (varijanta B) ili prezentaciji radova iz fizike,<br />
informatike ili astronomije.<br />
(c) Znanje (pisanje i govor) trećeg svjetskog jezika. Svjetskim jezicima<br />
smatraju se: engleski, njemački, francuski, španjolski, talijanski i<br />
ruski. Znanje se može dokazati na dva načina:<br />
(1) svjedodžbama srednje škole, gdje jezik mora biti učen najmanje<br />
4 godine<br />
(2) potvrdom Filozofskog fakulteta za jezike koji nisu obuhvaćeni s<br />
(1).<br />
(d) Jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima ili sudjelovanje na<br />
medunarodnoj olimpijadi iz predmeta koji nije uključen u razredbeni<br />
postupak.<br />
(e) Završena još jedna srednja škola.<br />
(f) Pristupnici koji imaju status športaša I. ili II. kategorije.<br />
10. Za svaki studij izraduje se posebna rang–lista za upis na sljedeći način:<br />
Na vrh rang–liste upisuju se pristupnici oslobodeni testa provjere<br />
znanja (vidjeti članke 5. i 6.).<br />
Ostatak rang–liste formira se od pristupnika koji su pristupili testu<br />
provjere znanja. Pravo upisa stječu pristupnici koji su prešli razredbeni<br />
prag na testu provjere znanja, prema redoslijedu na rang listi koja se<br />
formira prema ukupnom broju bodova koje je pristupnik skupio, sve do<br />
popunjenja upisne kvote.<br />
7
11. Upis pristupnika koji su stekli pravo upisa obavljat će se prema rasporedu<br />
koji će odrediti Povjerenstvo za provedbu razredbenog postupka.<br />
Pristupnici koji se ne upišu do roka koji je odredilo Povjerenstvo za<br />
razredbeni postupak, gube pravo na upis. Tada se “pomiče crta” i pravo<br />
upisa stječu pristupnici koji slijede prema rang–listi, a prešli su razredbeni<br />
prag.<br />
12. Upis na pojedini studij smatra se završenim kada se, poštujući redoslijed<br />
s rang–liste, upiše onoliko pristupnika koliko je predvideno planom upisa.<br />
13. Ako je ostalo slobodnih mjesta, nakon što je istekao rok za upis na pojedini<br />
studij, na ta mjesta mogu se prijaviti svi pristupnici koji su prešli razredbeni<br />
prag na testu provjere znanja na Matematičkom odjelu PMF–a, ili<br />
nekom od studija na grupaciji tehničkih fakulteta.<br />
Svi pristupnici, osim onih koji su prešli razredbeni prag na Fizičkom<br />
odsjeku, uz prijavu za studij moraju obvezno priložiti još i potvrdu odgovarajućeg<br />
fakulteta da su prešli razredbeni prag.<br />
Od takvih pristupnika formira se rang–lista za upis.<br />
Upisi se obavljaju do popunjenja upisne kvote ili isteka roka za taj<br />
upis.<br />
Napomena: U slučaju razlike izmedu ovih pravila i pravila koja će<br />
biti objavljena u dnevnim novinama (zbog uvijek prisutne mogućnosti<br />
pogrešaka), ova se pravila smatraju važećima.<br />
8
5 Kako se prijaviti<br />
1. Prijave se podnose na posebnom obrascu za prijavu za razredbeni<br />
postupak, osobno na adresi:<br />
Ured za studente<br />
PMF–Fizički odsjek<br />
Bijenička cesta 32, Zagreb<br />
ili se šalju poštom na adresu:<br />
Ured za studente (za razredbeni postupak)<br />
PMF–Fizički odsjek<br />
p. p. 331<br />
10002 Zagreb<br />
2. Prijava treba sadržavati:<br />
(a) obrazac za prijavu za razredbeni postupak<br />
(b) domovnicu<br />
(c) rodni list<br />
(d) svjedodžbu o maturi, odnosno završnom ispitu, i svjedodžbe svih<br />
četiriju razreda završene srednje škole<br />
(e) dokumente za priznavanje dodatnih bodova na osnovi posebnih aktivnosti<br />
(f) potvrde o sudjelovanju na državnom ili medunarodnom natjecanju<br />
(g) dokaz o uplati troškova razredbenog postupka.<br />
Ako prilažete fotokopije dokumenata, one moraju biti ovjerene.<br />
Svjedodžbe možete ovjeriti i u svojoj srednjoj školi, a ne samo kod javnog<br />
bilježnika. Takoder, vjerojatno je jeftinije priložiti original domovnice i<br />
rodnog lista.<br />
3. Uplata troškova razredbenog postupka obavlja se na žiro-račun:<br />
2360000–1101522208<br />
poziv na broj: 05 4020–100<br />
PMF, Horvatovac 102a<br />
Zagreb<br />
Ako se osobno prijavljujete, imajte u vidu da u blizini Fizičkog odsjeka<br />
nema niti pošte, niti banke, pa je uplatnicu poželjno uplatiti prije<br />
nego što stignete u Ured za studente.<br />
9
4. Točan datum i vrijeme održavanja testa provjere znanja, kao i cijena razredbenog<br />
postupka, bit će oglašeni u sredstvima javnog priopćavanja, na<br />
oglasnom mjestu Fizičkog odsjeka i na web stranicama Fizičkog odsjeka.<br />
5. Popis oslobodenih od pisanja testa provjere znanja, kao i raspored pristupnika<br />
po dvoranama za test provjere znanja, bit će objavljen najkasnije<br />
dan prije testa. Ako niste oslobodeni testa provjere znanja, na test morate<br />
doći pola sata prije službenog početka pred zgradu Fizike.<br />
6. Ne zaboravite, kod sebe morate obvezno imati osobnu iskaznicu ili<br />
putovnicu radi provjere vašeg identiteta za test. U protivnom,<br />
nećete moći pristupiti testu provjere znanja!<br />
7. Na testu provjere znanja dopušteno je koristiti se kalkulatorom i tablicama<br />
s formulama.<br />
8. Ako se ne upišete, dokumente morate podići najkasnije 2 mjeseca nakon<br />
datuma testa.<br />
9. Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Uredu za studente Fizičkog<br />
odsjeka, osobno ili na tel. 4680–033 i 4605–518, u vremenu od 9 do 11 sati.<br />
Informacije možete dobiti i slanjem elektroničke pošte na adresu<br />
referada@<strong>phy</strong>.hr<br />
kao i na web stranicama Fizičkog odsjeka:<br />
www.<strong>phy</strong>.hr<br />
10
6 Test provjere znanja<br />
Test provjere znanja sadržava 33 zadatka, od kojih je 20 iz matematike, a 13 iz<br />
fizike.<br />
6.1 Teme iz matematike<br />
Skup prirodnih brojeva i operacije s njima. Cijeli i racionalni brojevi, realni<br />
brojevi. Potenciranje s cjelobrojnim i racionalnim eksponentom (korjenovanje).<br />
Kompleksni brojevi. Operacije s kompleksnim brojevima. Geometrijsko<br />
predočavanje kompleksnih brojeva. Pojam funkcije. Kompozicija funkcija.<br />
Inverzna funkcija. Polinomi prvog stupnja i linearne jednadžbe. Jednadžba<br />
pravca. Sustavi linearnih jednadžbi i nejednadžbi. Polinomi jedne i više varijabli.<br />
Operacije s polinomima. Racionalne funkcije. Kvadratna jednadžba.<br />
Kvadratna funkcija i njezin graf. Kvadratne nejednadžbe.<br />
Eksponencijalna i logaritamska funkcija i njihovi grafovi. Svojstva logaritamske<br />
funkcije. Logaritamske jednadžbe i nejednadžbe.<br />
Skupovi točaka u ravnini: dužina, pravac, trokut, mnogokut, kružnica i krug.<br />
Izometrije ravnine: simetrija u odnosu na pravac, centralna simetrija, rotacija<br />
i translacija. Simetrala dužine i kuta. Teorem o srednjici trokuta. Težište trokuta.<br />
Teorem o visinama trokuta. Trokutu upisana i opisana kružnica. Talesov<br />
teorem. Teoremi o sukladnosti trokuta. Homotetija. Pojam sličnosti. Teoremi<br />
o sličnosti trokuta. Pitagorin teorem. Konstrukcije osnovane na izometrijama i<br />
teoremima sličnosti i sukladnosti. Opsezi i površine ravninskih likova.<br />
Trigonometrijske funkcije i veze medu njima. Adicioni teoremi. Trigonometrijsko<br />
rješavanje pravokutnog i kosokutnog trokuta. Kosinusov i sinusov teorem.<br />
Grafičko prikazivanje trigonometrijskih funkcija. Trigonometrijske jednadžbe i<br />
nejednadžbe.<br />
Paralelnost ravnina. Paralelnost pravca i ravnine. Okomitost pravca i ravnine.<br />
Okomitost ravnina. Kut pravca i ravnine.<br />
Poznavanje formula za izračunavanje obujma i oplošja tetraedra, prizme,<br />
paralelepipeda, piramide, stošca, valjka i kugle. Primjena trigonometrije na<br />
rješvanje zadataka u vezi s navedenim tijelima. Eksplicitna i implicitna jednadžba<br />
pravca. Jednadžba pravca odredenog koeficijentom smjera i jednom<br />
točkom. Jednadžba pravca kroz dvije točke. Udaljenost točke od pravca. Analitički<br />
kriterij za okomitost i paralelnost pravaca. Površina trokuta. Jednadžba<br />
kružnice, elipse, hiperbole i parabole. Sjecište pravca i krivulje drugog reda.<br />
Jednadžba tangente krivulje drugog reda. Uvjet da pravac dira krivulju drugog<br />
reda. Pol i polara. Aritmetički i geometrijski niz. Geometrijski red.<br />
11
6.2 Teme iz fizike<br />
Put, brzina, ubrzanje. Nejednoliko, jednoliko i jednoliko promjenljivo gibanje.<br />
Newtonovi zakoni, inercija, sila, masa. Trenje. Sastavljanje i rastavljanje sila.<br />
Moment sile, poluga. Impuls sile. Količina gibanja, zakon o očuvanju količine<br />
gibanja. Krivocrtna gibanja: horizontalni i vertikalni hitac, jednoliko gibanje<br />
po kružnici. Centripetalna sila. Ubrzani sustavi, centrifugalna sila. Newtonov<br />
zakon gravitacije.<br />
Hidraulički i hidrostatski tlak u tekućini, uzgon, atmosferski tlak.<br />
Energija, promjena energije i rad, snaga, kinetička energija, gravitacijska<br />
potencijalna energija, elastična potencijalna energija, očuvanje energije.<br />
Molekularno-kinetička teorija, plinski zakon, jednadžba stanja plina, termodinamički<br />
sistem, temperatura, unutrašnja energija tijela, toplina, specifični<br />
toplinski kapacitet tijela, promjena unutrašnje energije tijela radom i toplinom,<br />
prvi i drugi zakon termodinamike, rad plina pri promjeni volumena.<br />
Električni naboj, Coulombov zakon, električno polje, električni kapacitet,<br />
kondenzator, Ohmov zakon za dio strujnog kruga i cijeli strujni krug, električni<br />
napon, vodljivost, Kirchoffova pravila, rad i snaga električne struje.<br />
Magnetsko polje, sila na strujni vodič u magnetskom polju, magnetska indukcija,<br />
sila na električni naboj u magnetskom polju, gibanje nabijene čestice u<br />
prostoru u kojem postoji električno, odnosno magnetsko polje. Elektromagnetska<br />
indukcija, samoindukcija, transformator.<br />
Harmonijsko titranje, jednostavno njihalo, postanak i širenje vala, brzina<br />
širenja vala, odbijanje i lom valova, stojni val, zvuk, Dopplerov efekt.<br />
Električni titrajni krug, električna rezonancija, elektromagnetski valovi.<br />
Svjetlost, brzina svjetlosti, refleksija i lom svjetlosti, prolaz svjetlosti kroz<br />
leće, interferencija svjetlosti, ogib svjetlosti, polarizacija svjetlosti, disperzija<br />
svjetlosti, svjetlost kao elektromagnetski val, spektar elektromagnetskih valova.<br />
Fotoelektrični efekt, valno-čestični karakter elektromagnetskog zračenja i tvari,<br />
de Broglieva relacija.<br />
Energijski spektar atoma, grada i veličina atoma, atomske jezgre, izotopi,<br />
energija vezanja atomske jezgre, nuklearne reakcije, radioaktivnost.<br />
Literatura<br />
Gimnazijski udžbenici iz matematike.<br />
Gimnazijski udžbenici iz fizike.<br />
12
Dodatna literatura<br />
1. Matko Fizić, Klasifikacijski ispiti na tehničkim fakultetima, Element, Zagreb,<br />
1993.<br />
2. Ostali udžbenici i zbirke zadataka koji se koriste u srednjoškolskoj nastavi<br />
matematike i fizike.<br />
6.3 Pravila igre na testu provjere znanja<br />
• Za svaki zadatak ponudeno je 5 odgovora, od kojih je točno jedan ispravan.<br />
Odgovara se tako da na obrascu za odgovore, uz broj zadatka, zacrnite kvadratić<br />
u kojem piše slovo (A–E) koje označava izabrani odgovor.<br />
• Svaki ispravni odgovor donosi 20 bodova, neispravni −5 bodova, a neoznačavanje<br />
odgovora 0 bodova. Zbog toga nemojte nasumce odgovarati na pitanja<br />
ako ne znate pravi odgovor — ne isplati se.<br />
• Označavanje više od jednog odgovora kod istog zadatka ili nepotpuno brisanje<br />
jednog i zacrnjenje drugog odgovora za isti zadatak donosi −5 bodova za taj<br />
zadatak.<br />
• Da biste prešli kvalifikacijski prag, morate na testu postići najmanje 60 bodova<br />
na zadacima iz matematike i najmanje 40 bodova na zadacima iz fizike. Za<br />
profil profesor fizike i kemije morate postići najmanje 40 bodova iz matematike<br />
i 60 bodova iz fizike i kemije zajedno.<br />
• Na testu smijete imati kalkulator i standardno tiskane tablice s formulama iz<br />
matematike i fizike. Sve je ostalo, osim pribora za pisanje, zabranjeno.<br />
• Vrijeme rada je 3 sata od trenutka kad su zadaci podijeljeni.<br />
• Kod nekih zadataka, posebno iz fizike, ponudeni odgovori numerički su zaokruženi.<br />
Ako dobijete drukčije rješenje, odaberite najbliži ponudeni odgovor.<br />
Razlika mora biti mala, tj. propisnim zaokruživanjem trebali biste dobiti<br />
ponudeni odgovor.<br />
• Za osnovne fizikalne konstante možete uzeti sljedeće vrijednosti:<br />
g = 10 m/s 2 , c = 300000 km/s, e = 1.6 · 10 −19 C.<br />
Ostali potrebni podaci navedeni su u tekstu zadatka.<br />
13
6.4 Test, 9. srpnja 2004.<br />
1. Kada je definiran, izraz<br />
2a<br />
a 2 − 4x 2 + 1<br />
2x 2 + 6x − ax − 3a ·<br />
(<br />
x + 3x − 6<br />
x − 2<br />
)<br />
jednak je izrazu<br />
A.<br />
1<br />
a − x<br />
B.<br />
1<br />
2a + x<br />
C.<br />
1<br />
a + 2x<br />
D.<br />
1<br />
a − 2x<br />
E.<br />
1<br />
a + x<br />
2. Koliko ima troznamenkastih brojeva kojima zbroj znamenaka iznosi 5?<br />
A. 12 B. 6 C. 30 D. 24 E. 15<br />
3. Ako je a ⊘ b = 2a + 3b, onda je 2 ⊘ (3 ⊘ 5) jednako<br />
A. 44 B. 41 C. 67 D. 30 E. 34<br />
4. Ako su a, b, c, d, e medusobno različiti realni brojevi, različiti od nule, i ako je<br />
ab = cd, onda ne mora vrijediti<br />
A.<br />
a + c<br />
a − c = d + b<br />
d − b<br />
B.<br />
ab<br />
c = cd b<br />
C.<br />
a<br />
d = c b<br />
D.<br />
a − c<br />
c<br />
= d − b<br />
b<br />
E.<br />
cd<br />
a<br />
+ ae =<br />
cde<br />
b<br />
+ b<br />
5. Apsolutna vrijednost (modul) kompleksnog broja 1 − 2i<br />
3 + 4i + 4 − i<br />
8 − 6i iznosi<br />
√<br />
41<br />
2 √ 5 + √ 17 19<br />
3<br />
3 √ 5<br />
A.<br />
B.<br />
C.<br />
D.<br />
E.<br />
6<br />
10 14<br />
10<br />
10<br />
6. Niz (a n ) definiran je na sljedeći način: a 1 = −6, a n+1 = a n + n, za n ∈ N.<br />
Koliko je a 2004 ?<br />
A. 2007000 B. 1007004 C. 2004000 D. 1994982 E. 1500000<br />
14
7. Najmanja moguća vrijednost izraza √ x 2 − 2x + 1 + √ x 2 + 2x + 1 za x ∈ R je<br />
A. 1 B. 2 C.<br />
1<br />
2<br />
D.<br />
3<br />
2<br />
E. 0<br />
8. Vrijednost izraza log tg 1 ◦ + log tg 2 ◦ + log tg 3 ◦ + . . . + log tg 89 ◦ je<br />
A. 0 B. −1 C. e D. log √ 3 E. − log √ 2<br />
9. Suma svih rješenja kubne jednadžbe z 3 + az 2 + bz + c = 0 jednaka je<br />
A. −c B. a + b + c C. −a − b − c D. −a E. −b<br />
10. Nejednadžbu log 3 (−x 2 + 2x + 24) < 2 zadovoljavaju svi x iz skupa<br />
A. 〈−4, 6〉 B. 〈−∞, −4〉 ∪ 〈6, ∞〉 C. 〈−∞, −3〉 ∪ 〈5, ∞〉<br />
D. 〈−3, 5〉 E. 〈−4, −3〉 ∪ 〈5, 6〉<br />
11. Broj<br />
{<br />
uredenih parova realnih brojeva (x, y) koji zadovoljavaju sustav jednadžbi<br />
x<br />
3x 2 −3x−6<br />
= 1<br />
jednak je<br />
xy = 4<br />
A. 3 B. 4 C. 5 D. 1 E. 2<br />
12. Ako je f(x) = sin x, a g(x) = cos x, tada za sve x, y ∈ R vrijedi<br />
A. f(x − y) = f(x)g(y) + g(x)f(y) B. f(x − y) = f(x)f(y) − g(x)g(y)<br />
C. g(x + y) = g(x)f(y) + f(x)g(y) D. g(x − y) = g(x)g(y) − f(x)f(y)<br />
E. f(x + y) = f(x)g(y) + g(x)f(y)<br />
13. Dva kruga polumjera 1 postavljena su tako da rub jednog prolazi kroz središte<br />
drugog. Površina njihovog presjeka iznosi<br />
A.<br />
π √ 3<br />
4<br />
B.<br />
( √ 5 − 1)π<br />
2<br />
C.<br />
√<br />
2π 3<br />
3 − 2<br />
D. π − √ 2 E.<br />
π<br />
3<br />
15
14. Ako polukružnica sa središtem na hipotenuzi pravokutnog trokuta dodiruje katete<br />
duljina a i b, tada je njen polumjer jednak<br />
A.<br />
ab<br />
√<br />
a2 + b 2 B.<br />
a + b<br />
4<br />
C.<br />
1<br />
a − 1 b<br />
D.<br />
ab<br />
a + b<br />
E.<br />
√<br />
a2 + b 2<br />
2<br />
15. U pravokutnom trokutu duljina težišnice povučene iz vrha pravog kuta iznosi 2.<br />
Zbroj kvadrata duljina preostalih dviju težišnica je<br />
A. 20 B. 25 C. 15 D. 16 E. 18<br />
16. Duljine stranica trokuta su a = n 2 + 3n + 3, b = n 2 + 2n, c = 2n + 3, gdje je<br />
n > 1 prirodan broj. Najveći kut trokuta je<br />
A. 75 ◦ B. 90 ◦ C. 150 ◦ D. 120 ◦ E. 80 ◦<br />
17. Za pozitivan realan broj a, označimo sa (x a , y a ) koordinate tjemena parabole<br />
y = ax 2 + 6x + 4. Skup svih tjemena (x a , y a ) za a > 0 čini<br />
A. parabolu B. ništa od navedenog C. dio pravca<br />
D. elipsu E. hiperbolu<br />
18. Ako su točke A(3, 6), B(−1, 3), C(5, 0) vrhovi trokuta, duljina visine spuštene<br />
iz vrha B na stranicu AC iznosi<br />
A.<br />
3<br />
2<br />
B.<br />
9 √ 10<br />
10<br />
C. 2 √ 10 D.<br />
9<br />
2<br />
E.<br />
3 √ 10<br />
2<br />
19. Koliki kut zatvara prostorna dijagonala kocke s osnovkom?<br />
20.<br />
A. 30 ◦ B. 35 ◦ 15 ′ 52 ′′ C. 54 ◦ 44 ′ 8 ′′ D. 45 ◦ E. 27 ◦ 31 ′ 15 ′′<br />
Šator oblika stošca ima polumjer osnovke 6 m i visinu 2.5 m. Ako šator ima<br />
pod, a na otpad se potroši 10% materijala više, koliko približno treba platna za<br />
izradu šatora?<br />
A. 2000 m 2 B. 75 m 2 C. 120 m 2 D. 260 m 2 E. 210 m 2<br />
16
21. Automobil kreće iz stanja mirovanja i giba se jednoliko ubrzano. Za prvih 20 s<br />
gibanja prevali put od 800 m. Koliki put prijede tijekom pete sekunde?<br />
A. 18 m B. 200 m C. 40 m D. 50 m E. 9 m<br />
22. Tijelo bačeno vertikalno uvis vraća se nakon 10 s. Kolika je brzina u trenu kada<br />
tijelo padne?<br />
A. 100 m/s B. 25 m/s C. 20 m/s D. 200 m/s E. 50 m/s<br />
23. Uteg mase 6 kg objesimo na dinamometar u dizalu koje se giba prema gore s<br />
ubrzanjem od 2 m/s 2 . Koju težinu pokazuje dinamometar?<br />
A. 6 N B. 72 N C. 72 kg D. 7.2 N E. 6 kg<br />
24. Ako vrtimo tijelo mase m na konopcu dužine r u horizontalnoj ravnini, sila<br />
zatezanja konopca je 20 N. Kolika će biti ta sila ako dužinu konopca skratimo<br />
na pola i tijelo vrtimo istom brzinom?<br />
A. 20 N B. 80 N C. 40 N D. 60 N E. 100 N<br />
25. Koju težinu tereta može nositi balon volumena 10 m 3 ispunjen vodikom? Gustoća<br />
zraka je 1.29 kg/m 3 , a gustoća vodika 0.09 kg/m 3 .<br />
A. 12 kg B. 120 N C. 12 N D. 1.2 N E. 120 kg<br />
26. Kolika je temperatura smjese nakon što se pomiješa 2 l vode temperature 70 ◦ C<br />
i 3 l vode temperature 10 ◦ C ?<br />
A. 55 K B. 40 ◦ C C. 34 ◦ C D. 40 K E. 105 ◦ C<br />
27. Dvije otvorene boce, jedna volumena 1 l, a druga 2 l, nalaze se u istoj prostoriji.<br />
Nakon što boce začepimo, zagrijemo ih do 100 ◦ C. Kolika će biti razlika u tlaku<br />
izmedu prve i druge posude?<br />
A. 1 Pa B. 10 3 Pa C. 10 11 Pa D. 0 Pa E. 10 Pa<br />
17
28. Kugla polumjera 5 cm nabijena je nabojem od 7 µC. Koliki će naboj prijeći na<br />
nenabijenu kuglu polumjera 2 cm ako kugle spojimo vrlo tankim vodičem?<br />
A. 1 µC B. 7 µC C. 2 µC D. 3 µC E. 0 µC<br />
29. Kroz potencijalnu razliku od 160 V ubrzani su iz stanja mirovanja proton i<br />
elektron. Koliki je omjer njihovih brzina ako je omjer njihovih masa m p /m e =<br />
1836 ?<br />
A. 43 B. 1836 C. 459 D. 918 E. 1<br />
30. Koliki je unutarnji otpor baterije elektromotornog napona 12 V ako pri jakosti<br />
struje od 4 A napon na njenim krajevima iznosi 10 V?<br />
A. 1 Ω B. 2.5 Ω C. 1.5 Ω D. 0 Ω E. 0.5 Ω<br />
31. Na zastoru udaljenom 25 cm od konvergentne leće dobiva se oštra slika predmeta<br />
čija je visina dvostruko manja od visine predmeta. Jakost leće iznosi:<br />
A. 6 m −1 B. 0.16 m −1 C. 12 m −1 D. 0.12 m −1 E. 24 m −1<br />
32. Pod kojim se kutom lomi zraka svjetlosti koja iz stakla (indeks loma 1.5) prelazi<br />
u vodu (indeks loma 1.33) ako je kut upada 45 ◦ ?<br />
A. 32 ◦ B. 42 ◦ C. 50 ◦ D. 30 ◦ E. 53 ◦<br />
33. Za koje vrijeme opadne aktivnost radioaktivnog 131 J kojemu je vrijeme poluraspada<br />
8 dana, na 1/4 od početne vrijednosti?<br />
A. 64 dana B. 8 dana C. 4 dana D. 16 dana E. 32 dana<br />
18
6.5 Test, 14. srpnja 2005.<br />
1. Koliko ima dvoznamenkastih brojeva kojima je zbroj kvadrata znamenaka jednak<br />
50?<br />
A. 2 B. 0 C. 1 D. 3 E. 5<br />
2. Ako a∇b označava a 2 + 3 b , onda je (3∇0)∇(1∇0) jednako:<br />
A. 109 B. 225 C. 181 D. 84 E. 145<br />
3. Zbroj svih prirodnih brojeva n za koje je 2005 − n<br />
99<br />
prirodan broj iznosi:<br />
A. 19290 B. 21315 C. 20790 D. 19310 E. 20000<br />
4. Prirodnih brojeva n manjih od 2005 za koje je ispunjena jednakost<br />
(1 + i) n = (1 − i) n (i je imaginarna jedinica) ima:<br />
A. 1002 B. 501 C. 2 D. 500 E. 4<br />
5. Ana, Ivana i Marija kupovale su na tržnici kod istog prodavača. Ana je kupila<br />
5 kg jabuka, 7 kg naranči i 3 kg banana i ukupno je platila 107 kuna. Ivana je<br />
kupila 3 kg jabuka, 6 kg naranči i 1 kg banana i sve zajedno platila 73 kune.<br />
Marija je kupila 5 kg jabuka, 1 kg naranči i 2 kg banana i sve to platila 52 kune.<br />
Kolika je cijena jednog kilograma banana?<br />
A. 7 kn B. 8 kn C. 8 kn i 10 lpD. 9 kn E. 6 kn<br />
6. U četiri godine studija student je položio ukupno 24 ispita. Svake godine studija<br />
položio je više ispita nego prethodne. Ako je na četvrtoj godini položio dvaput<br />
više ispita nego na prvoj, koliko je ispita položio na drugoj godini?<br />
A. 3 B. 4 C. 5 D. 7 E. 6<br />
7. Ako je a = log 7 6 (log 6 9 − log 6 3)<br />
log 5 16 (log 4 10 − log 4 2) , onda 7a iznosi:<br />
A.<br />
9<br />
40<br />
B. √ 3 C. 6 D. 3 E.<br />
9<br />
32<br />
19
8. Broj { uredenih parova (x, y) realnih brojeva koji zadovoljavaju sustav<br />
|x| + y = 4<br />
x 3 jednak je:<br />
+ |x| y = 0<br />
A. 3 B. 0 C. 4 D. 1 E. 2<br />
9. Ako je f(x) = e x , g(x) = x 2 , h(x) = ln x, tada je (f ◦ g ◦ h)(x) jednako:<br />
A. x 2 B. ln 2 (e x ) C. ln(2e x ) D. e ln2 x<br />
E. 2x<br />
10. Graf funkcije f(x) = 4x 2 + 4x + 2 nalazi se u:<br />
A. prvom i drugom kvadrantu B. prvom kvadrantu<br />
C. drugom kvadrantu D. prvom i četvrtom kvadrantu<br />
E. drugom i trećem kvadrantu<br />
11. Točka (1, 2) ne pripada grafu funkcije:<br />
A. f(x) = 4 log √ x 2 + x + 8 B. f(x) =<br />
(<br />
C. f(x) = 2 sin πx − π )<br />
2<br />
E. f(x) = 2 − log(x+9)<br />
D. f(x) = tg πx<br />
4<br />
1<br />
cos ( 2 π<br />
2 x − )<br />
π<br />
4<br />
+ ctg<br />
πx<br />
4<br />
12. Broj uredenih parova (x, y), pri čemu su x, y ∈ [−π, π], koji zadovoljavaju sustav<br />
jednadžbi { cos 2 x + cos 2 y = 2<br />
sin 2 x + sin 2 y = 0 je:<br />
A. 3 B. 1 C. 9 D. 6 E. 4<br />
13. Ako je sinus nekog kuta jednak a, tada je kosinus njemu komplementarnog kuta<br />
jednak:<br />
A. a B. √ 1 − a 2 C. −a D.<br />
1<br />
a<br />
E. − √ 1 − a 2<br />
20
14. Koja od sljedećih funkcija ima najmanji osnovni period?<br />
sin x + cos x<br />
A. sin x + cos x B.<br />
C. sin 2 x<br />
sin x<br />
2 + cos x 2 + cos2 x 2<br />
D. sin 2x cos 2x E. sin 2 x + sin x + cos 2 x<br />
15. Točke A = (−4, −5), B = (−1, 1), C = (2, 7)<br />
A. odreduju pravokutan trokut B. odreduju jednakokračan trokut<br />
C. leže na jednom pravcu D. odreduju jednakostraničan trokut<br />
E. odreduju raznostraničan trokut<br />
16. Na kružnici polumjera R nalazi se središte druge kružnice, polumjera 2 3 R.<br />
Sjecišta tih dviju kružnica odreduju tetivu duljine:<br />
A. √ 2 R B.<br />
8<br />
9<br />
√<br />
2 R C.<br />
7<br />
8<br />
√<br />
2 R D.<br />
5<br />
7<br />
√ 6√ 2 R E. 2 R<br />
7<br />
17. Jedan kut trokuta je dva puta veći od drugog, a šest puta veći od trećeg. Najmanji<br />
kut tog trokuta iznosi:<br />
A. 36 ◦ B. 20 ◦ C. 18 ◦ D. 54 ◦ E. 9 ◦<br />
18. Duljina osnovice jednakokračnog trokuta je dvostruko manja od duljine kraka.<br />
Ako je površina tog trokuta jednaka 16 √ 15, tada je duljina osnovice:<br />
A. 16 B. 4 C. 32 D. 4 √ 3 E. 8<br />
19. Metalna pravilna četverostrana piramida s osnovnim bridom duljine 9 cm i<br />
visinom duljine 8 cm pretopljena je u kocku. Duljina brida tako dobivene kocke<br />
iznosi:<br />
A. 6 3√ 3 cm B. 9 cm C. 6 √ 3 cm D. 6 cm E. 8.5 cm<br />
20. Trostranoj uspravnoj prizmi osnovka je pravokutan jednakokračan trokut duljine<br />
kraka 10. Oplošje prizme je 200. Volumen prizme je:<br />
A. 375(2 − √ 2) B. 200(2 + √ 2) C. 500(2 + √ 2)<br />
D. 400(2 − √ 2) E. 250(2 − √ 2)<br />
21
21. Tijelo mase 10 kg bacimo s visine od 20 m bez početne brzine. Tijelo padne na<br />
pješčano tlo i prodre u njega. Kolika je srednja sila otpora pijeska ako je tijelo<br />
prodrlo do dubine od 1 m ?<br />
A. 4150 N B. 2100 N C. 3200 N D. 200 N E. 1100 N<br />
22. Kameni blok mase 10 kg vučemo po horizontalnoj podlozi silom 50 N paralelno<br />
s podlogom. Koliko će biti ubrzanje kamenog bloka ako je koeficijent trenja<br />
izmedu bloka i podloge 0.1 ?<br />
A. 5.6 m/s 2 B. 2.1 m/s 2 C. 9.81 m/s 2 D. 4 m/s 2 E. 11 m/s 2<br />
23. Kuglica mase 1 kg vozi se na kolicima mase 2 kg brzinom 5 m/s. U jednom<br />
trenutku kuglica je izbačena iz kolica i nastavi se gibati u suprotnom smjeru<br />
brzinom 2 m/s. Kolika je brzina kolica nakon izbacivanja kuglice?<br />
A. 6.6 m/s B. 7.2 m/s C. 8.5 m/s D. 4.6 m/s E. 10.5 m/s<br />
24. Greda mase 4 kg položena je na stol tako da joj trećina dužine viri izvan stola.<br />
Kolika može biti maksimalna masa utega kojeg možemo objesiti na slobodni<br />
rub grede, a da se ona ne prevrne preko ruba stola?<br />
A. 3 kg B. 4 kg C. 1 kg D. 5 kg E. 2 kg<br />
25. Automobil se giba po horizontalnoj kružnoj putanji polumjera 42 m tangencijalnim<br />
ubrzanjem 2 m/s 2 . Kolika je početna brzina automobila ako prvi krug<br />
prode za 12 s ?<br />
A. 15 km/h B. 36 km/h C. 10 km/h D. 25 km/h E. 29 km/h<br />
26. Masa planeta Jupitera je 1.9 · 10 27 kg, a njegov polumjer 7 · 10 7 m. Kolika<br />
je akceleracija sile teže na površini Jupitera? Gravitacijska konstanta iznosi<br />
6.67 · 10 −11 Nm 2 kg −2 .<br />
A. 13.4 m/s 2 B. 38.4 m/s 2 C. 25.9 m/s 2 D. 32.2 m/s 2 E. 9.81 m/s 2<br />
22
27. Na koju temperaturu treba izobarno ohladiti plin da mu se volumen smanji tri<br />
puta u odnosu na volumen pri 80 ◦ C ?<br />
A. 26.7 K B. 350 K C. 270 K D. 20 ◦ C E. 117.7 K<br />
28. Da bismo ohladili vodu mase 30 kg sa 80 ◦ C na 10 ◦ C stavimo u nju komad leda<br />
temperature 0 ◦ C. Kolika mora biti masa leda ako se cijeli led pri hladenju<br />
otopi? Toplinski kapacitet vode je 4.19 kJ/(kgK), a specifična toplina taljenja<br />
leda je 335 kJ/kg.<br />
A. 37.2 kg B. 23.35 kg C. 33.21 kg D. 13.25 kg E. 10.24 kg<br />
29. Glazbena viljuška frekvencije 495 Hz približava nam se brzinom od 20 m/s. Koliku<br />
frekvenciju viljuške mi čujemo, ako je brzina zvuka u zraku 330 m/s ?<br />
A. 527 Hz B. 495 Hz C. 391 Hz D. 557 Hz E. 467 Hz<br />
30. Konkavno sferno zrcalo daje od realnog predmeta tri puta uvećanu i obrnutu<br />
sliku. Slika i predmet su medusobno udaljeni 16 cm. Kolika je žarišna daljina<br />
zrcala?<br />
A. 1.5 cm B. 2.5 cm C. 7.2 cm D. 6 cm E. 5 cm<br />
31. Elektron ubrzan naponom 200 V ulazi u magnetsko polje čije su silnice okomite<br />
na brzinu, te se u polju giba po kružnici nekog polumjera. Koliki ga napon mora<br />
ubrzati da bi kružio po kružnici dvostruko većeg polumjera u istom polju?<br />
A. 100 V B. 800 V C. 50 V D. 200 V E. 400 V<br />
32. Dva paralelno spojena kondenzatora, kapaciteta C 1 = 2 µF i C 2 = 3 µF, spojena<br />
su na izvor elektromotorne sile 24 V. Koliki je naboj na drugom kondenzatoru?<br />
A. 32 µC B. 116 µC C. 105 µC D. 91 µC E. 72 µC<br />
33. Dva duga, paralelna vodiča udaljena su 1 m, a njima teku jednake struje od<br />
10 mA u istom smjeru. Koliko je magnetsko polje u točki koja se nalazi na<br />
sredini spojnice dva vodiča?<br />
A. 6 · 10 −9 T B. 8 · 10 −9 T C. 0 T D. 2 · 10 −9 T E. 4 · 10 −9 T<br />
23
6.6 Test, 6. rujna 2005.<br />
1. Realni dio kompleksnog broja<br />
A. − 1 2<br />
1 + i + i 2 + i 3 + · · · + i 2004 + i 2005<br />
1 − i + i 2 − i 3 + · · · + i 2004 − i 2005 je:<br />
B. 0 C. −1 D.<br />
2. Koliko ima dvoznamenkastih brojeva koji nisu djeljivi brojem 5 ?<br />
1<br />
2<br />
E. 1<br />
A. 72 B. 73 C. 75 D. 70 E. 71<br />
3. Ako je (f ◦ f)(x) = √ x, koliko je (f ◦ f ◦ f ◦ f)(x) ?<br />
A.<br />
1<br />
x<br />
B.<br />
3 √ x C. x 2 D. x E.<br />
4 √ x<br />
4. Neki bi posao 12 radnika obavilo za 14 dana. Ako se nakon 2 dana razbole<br />
3 radnika, a ostali radnici nastave raditi, za koliko će ukupno dana posao biti<br />
gotov?<br />
A. 18 dana B. 15 dana C. 14 dana D. 20 dana E. 22 dana<br />
5. Koji je od sljedećih brojeva najmanji?<br />
A. √ 7 3√ 8 B.<br />
√√ √ 3<br />
3<br />
7 · 8 C. 7 √ 8 D. √ 7 3√ 8 E.<br />
3√<br />
7<br />
√<br />
8<br />
6. Broj slušatelja jedne radio–postaje u prvom satu emitiranja porastao je za k%,<br />
a u drugom satu emitiranja za još m%. Ukupni porast broja slušatelja je:<br />
A. (k + m)% B. (k · m)% C. (k + k · m)%<br />
(<br />
D. k + m + k · m ) (<br />
% E. k + m + k + m )<br />
%<br />
100<br />
100<br />
7. Samo je jedna od sljedećih funkcija parna. Koja?<br />
A. f(x) = e x B. f(x) = x 3 C. f(x) = 1 − x<br />
D. f(x) = sin x E. f(x) = cos x<br />
24
8. Ako je<br />
(a − b)(c − d)<br />
(b − c)(d − a) = −5 (a − c)(b − d)<br />
, onda je<br />
3 (a − b)(c − d)<br />
jednako:<br />
A.<br />
3<br />
5<br />
B. 2 C.<br />
8<br />
5<br />
D.<br />
4<br />
5<br />
E.<br />
7<br />
5<br />
9. Neka je f(x) = ax 2 + bx + c, (a, b, c ∈ R, a ≠ 0). Ako je jedna nultočka funkcije<br />
f dvostruko veća od druge, tada je:<br />
A. b 2 + 4ac = 0 B. b 2 − 4ac = 0 C. b 2 − 3 2 ac = 0<br />
D. b 3 + 9 2 ac = 0 E. 2b2 − 9ac = 0<br />
10. Graf funkcije f(x) = |x − 2| − |x − 3| je simetričan u odnosu na:<br />
A. pravac x = − 5 B. pravac x = 5 C. točku<br />
(− 5 )<br />
2<br />
2<br />
2 , 0 ( ) 5<br />
D. točku<br />
2 , 0 E. y–os<br />
11. Koeficijenti a i b, za koje rješenja kubne jednadžbe x 3 + ax 2 + bx + 8 = 0 čine<br />
geometrijski niz s kvocijentom q = 2, imaju vrijednosti:<br />
A. a = 10, b = 7 B. a = 1, b = 4 C. a = 7, b = 14<br />
D. a = 7, b = 7 E. a = 8, b = 8<br />
12. Za rješenja jednadžbe √ 3<br />
x + 3√ x 2 = 2 vrijedi tvrdnja:<br />
A. Produkt rješenja je 8. B. Zbroj rješenja je −1.<br />
C. Produkt rješenja je −2. D. Jednadžba nema rješenja.<br />
E. Zbroj rješenja je −7.<br />
13. Koliko je cos π 12 ?<br />
A.<br />
√<br />
2 +<br />
√<br />
3<br />
2<br />
B.<br />
√<br />
2 −<br />
√<br />
3<br />
2<br />
C. 2 − √ 3 D. 2 + √ 3 E.<br />
√<br />
6 −<br />
√<br />
2<br />
4<br />
25
14. Ako za kutove trokuta vrijedi sin α = 2 sin β cos γ, onda je taj trokut uvijek:<br />
A. jednakostraničan B. pravokutan C. ništa od navedenog<br />
D. jednakokračan E. jednakokračan pravokutan<br />
15. Središta dviju kružnica polumjera 13 cm i 15 cm udaljena su za 14 cm. Duljina<br />
zajedničke tetive tih dviju kružnica iznosi:<br />
A. 48 cm B. 24 cm C. 12 cm D. 22.4 cm E. 11.2 cm<br />
16. Unutarnji kutovi četverokuta uzastopni su članovi aritmetičkog niza čija je razlika<br />
d, izražena u stupnjevima, prirodan broj. Ako je jedan od tih kutova 100 ◦ ,<br />
tada razlika niza d iznosi:<br />
A. 25 ◦ B. 15 ◦ C. 10 ◦ D. 20 ◦ E. 30 ◦<br />
17. Skup svih točaka ravnine udaljenih za 2 od dužine duljine 1 omeduje lik površine:<br />
A. 6 + 6π B. 4 + 4π C. 7 + 7π D. 5 + 5π E. 3 + 3π<br />
18. Koja od sljedećih kružnica dodiruje kružnicu (x − 4) 2 + (y + 7) 2 = 100 ?<br />
A. (x + 2) 2 + (y − 2) 2 = 4 B. (x − 4) 2 + (y + 4) 2 = 16<br />
C. (x + 5) 2 + (y − 5) 2 = 25 D. (x − 3) 2 + (y − 3) 2 = 9<br />
E. (x − 7) 2 + (y + 1) 2 = 49<br />
19. Duljina prostorne dijagonale kocke čiji su oplošje i volumen po iznosu jednaki<br />
iznosi:<br />
A. 6 √ 3 B. 2 √ 3 C. 6 √ 6 D. 6 √ 2 E. 6<br />
20. Na sferi leži kružnica opsega 10π. Središte kružnice udaljeno je za 2 od središta<br />
sfere. Polumjer sfere je:<br />
A. √ 31 B. √ 29 C. √ 27 D. √ 30 E. √ 33<br />
26
21. Čovjek mase 80 kg nalazi se u dizalu koji se giba vertikalno prema gore ubrzanjem<br />
(prema gore) 2 m/s 2 . Kolikom silom čovjek pritišće pod dizala?<br />
A. 960 N B. 1200 N C. 640 N D. 800 N E. 200 N<br />
22. Automobil se giba jednoliko ubrzano s ubrzanjem 4 m/s 2 . Koliki put će preći<br />
tijekom četvrte sekunde, ako je krenuo iz mirovanja?<br />
A. 6 m B. 8 m C. 12 m D. 18 m E. 14 m<br />
23. Dječak vrti kuglicu vezanu na uzici u horizontalnoj ravnini tako da je radijus<br />
kružne putanje jednak dužini uzice, te na svom prstu osjeća silu uzice od 30 N.<br />
Koliku će silu osjetiti ako udvostruči i obodnu brzinu vrtnje i dužinu uzice?<br />
A. 30 N B. 15 N C. 60 N D. 120 N E. 90 N<br />
24. Željezna kocka ima pri 0◦ C brid duljine 2 cm. Pri kojoj temperaturi će njen<br />
volumen biti 8.1 cm 3 ? Koeficijent volumnog rastezanja željeza je 1.2·10 −5 K −1 .<br />
A. 856.78 ◦ C B. 947.12 ◦ C C. 359.11 ◦ C D. 1041.67 ◦ C E. 721.34 ◦ C<br />
25. Dva identična otpornika spojena su u seriju. Ako struja od 5 mA prolazi kroz<br />
kombinaciju otpornika, onda je struja kroz drugi otpornik:<br />
A. 5 mA B. 7.5 mA C. 2.5 mA D. 0 mA E. 10 mA<br />
26. Koliki je unutarnji otpor baterije elektromotornog napona 12 V, ako pri jakosti<br />
struje od 4 A napon na njenim krajevima iznosi 10 V ?<br />
A. 2 Ω B. 6.5 Ω C. 0.25 Ω D. 4 Ω E. 0.5 Ω<br />
27. Zamislite da držimo dva jednaka predmeta ispod vode. Jedan se nalazi točno<br />
ispod površine, a drugi na dubini od 2 m. Ako je sila od 5 N potrebna da zadrži<br />
prvo tijelo na mjestu, onda sila potrebna da drži drugo tijelo iznosi:<br />
A. 20 N B. 10 N C. 5 N D. 1.25 N E. 2.5 N<br />
27
28. Drvenu gredu gurate po podu stalnom brzinom, a za to vam je potrebna sila<br />
od 3 N. U jednom trenutku odlučite gredu okrenuti tako da smanjite površinu<br />
dodira grede i poda za dva puta. Da biste sada gurali istu gredu po istom podu,<br />
istom brzinom potrebna vam je sila od:<br />
A. 9 N B. 1.5 N C. 6 N D. 12 N E. 3 N<br />
29. Koliko se atoma radona raspadne za jedan dan iz milijun atoma, ako je vrijeme<br />
poluraspada 3.82 dana?<br />
A. 723459 B. 337428 C. 500000 D. 165909 E. 834090<br />
30. U zavojnici se za vrijeme 0.2 s promijeni jakost struje od 15 A na 10 A, te se pri<br />
tom inducira napon od 2 V. Koliki je induktivitet zavojnice?<br />
A. 0.2 H B. 2.5 H C. 0.08 H D. 0.55 H E. 0.02 H<br />
31. U katodnoj cijevi televizora elektroni se ubrzavaju naponom od 10 kV. Izračunajte<br />
frekvenciju X-zraka, koje nastaju kada ovi elektroni udaraju u ekran. Planckova<br />
konstanta iznosi 6.63 · 10 −34 Js.<br />
A. 2.4 · 10 18 Hz B. 8.4 · 10 18 Hz C. 1.1 · 10 17 Hz<br />
D. 3.4 · 10 19 Hz E. 2.9 · 10 19 Hz<br />
32. Deset otpornika jednakih otpora prvo spojimo serijski, a zatim paralelno. Koliko<br />
je puta otpor serijske kombinacije veći od paralelne kombinacije?<br />
A. 25 puta B. 100 puta C. 200 puta D. 50 puta E. 10 puta<br />
33. Opruga na koju je ovješeno tijelo mase 0.4 kg titra frekvencijom 3 Hz. Kolika će<br />
biti frekvencija titranja opruge kad je na nju ovješeno tijelo mase od 0.1 kg ?<br />
A. 12 Hz B. 2 Hz C. 1 Hz D. 6 Hz E. 9 Hz<br />
28
6.7 Test, 13. srpnja 2006.<br />
1. Vrijednost izraza<br />
(<br />
A. 〈 − 1 2 , 0〉 B. 〈 0, 1 2<br />
1<br />
log 3/2 2 − 1<br />
log 2/3 3<br />
〉<br />
)<br />
·<br />
1<br />
log 2 3+log 2 2<br />
leži unutar intervala<br />
C. 〈 3<br />
2 , 2〉 D. 〈 1<br />
2 , 1〉 E. 〈 〉<br />
1, 3 2<br />
2. Operacija ◦ definirana je na skupu racionalnih brojeva formulom x ◦ y = x +<br />
(<br />
y +<br />
1<br />
2)<br />
. Ta operacija je<br />
A. komutativna i asocijativna B. asocijativna i nekomutativna<br />
C. nedefinirana za neke x, y ∈ Q D. komutativna i neasocijativna<br />
E. nekomutativna i neasocijativna<br />
3. Dvanaestorici radnika za obaviti neki posao treba 10 dana. Ako se nakon dva<br />
dana razbolio jedan radnik, a nakon 8 dana (od početka) još jedan, tada je<br />
obavljanje posla trajalo ukupno:<br />
A. 12 dana B. 17 dana C. 11 dana D. 13 dana E. 10 dana<br />
4. Vrijednost sume<br />
1<br />
2·6 + 1<br />
6·10 + 1<br />
10·14 + . . . + 1<br />
2002·2006<br />
jednaka je<br />
A.<br />
501<br />
4012<br />
B.<br />
607<br />
4018<br />
C.<br />
603<br />
5012<br />
D.<br />
527<br />
4018<br />
E.<br />
503<br />
4028<br />
5. Broj troznamenkastih prirodnih brojeva kojima je umnožak znamenaka jednak<br />
0 je<br />
A. 81 B. 171 C. 190 D. 100 E. 90<br />
6. Dani su polinomi P (x) = x n · (x − 1) i Q(x) = (x 2 + x + 1) m . Kojeg je stupnja<br />
produkt P (x) · Q(x) ?<br />
A. 2m(n + 1) B. m + n C. 2m + n + 1 D. m + n + 1 E. 2mn<br />
7. Dan je niz a n = n − cos(nπ), n ∈ N. Broj članova niza koji su strogo manji od<br />
a 2006 je<br />
A. 2003 B. 2007 C. 2005 D. 2006 E. 2004<br />
29
8. Za rješenja jednadžbe ( 2 x−1 ( 27<br />
) 2<br />
x<br />
3)<br />
8<br />
= 9 4 vrijedi<br />
A. zbroj rješenja je 1 B. umnožak rješenja je 1<br />
C. zbroj rješenja je 5 D. zbroj rješenja je −1<br />
E. umnožak rješenja je 12<br />
9. Broj nultočaka funkcije f(x) = |x − 5 + |x − 2|| − |x − 1| je<br />
A. 3 B. 1 C. 6 D. 8 E. 4<br />
10. Rješenje nejednadžbe<br />
x<br />
x−2 ≤ 6<br />
x−1<br />
je skup<br />
A. ∅ B. [3, 4] C. 〈−∞, 1] ∪ [2, 3〉 ∪ 〈4, +∞〉<br />
D. 〈1, 2〉 ∪ [3, 4] E. 〈−∞, 3〉 ∪ 〈4, +∞〉<br />
11. Koliko ima realnih brojeva x za koje je √ 3 sin x + cos x = 2 i x 2 + 4x − 5 < 0 ?<br />
A. 3 B. 4 C. 0 D. 2 E. 1<br />
12. Koliko ima uredenih parova brojeva (i, j) takvih da je i, j ∈ {1, . . . , 20} i |i −<br />
j| ≤ 2 ?<br />
A. 95 B. 100 C. 68 D. 94 E. 67<br />
13. Površine dvaju sličnih trokuta su 25 cm 2 i 400 cm 2 . Ako je opseg manjeg trokuta<br />
25 cm, opseg većeg iznosi<br />
A. 75 cm B. 100 cm C. 400 cm D. 625 cm E. 200 cm<br />
14. Da bi trokuti ABC i A ′ B ′ C ′ bili sukladni, nije dovoljno da bude<br />
A. |AB| = |A ′ B ′ |, ∠ABC = ∠A ′ B ′ C ′ , ∠BCA = ∠B ′ C ′ A ′<br />
B. |AB| = |A ′ B ′ |, ∠CAB = ∠C ′ A ′ B ′ , ∠ABC = ∠A ′ B ′ C ′<br />
C. |AB| = |A ′ B ′ |, |BC| = |B ′ C ′ |, ∠ABC = ∠A ′ B ′ C ′<br />
D. |AB| = |A ′ B ′ |, |BC| = |B ′ C ′ |, |CA| = |C ′ A ′ |<br />
E. |AB| = |A ′ B ′ |, |BC| = |B ′ C ′ |, ∠BAC = ∠B ′ A ′ C ′<br />
30
15. Dvije stranice trokuta odnose se kao 2 : 1, a odgovarajući kutovi kao 3 : 1. Ako<br />
je površina tog trokuta 3√ 3<br />
2<br />
, onda je njegov opseg<br />
A. 2 + 2 √ 3 B. 2 √ 3 C. 3 + 3 √ 3 D.<br />
3+3 √ 2<br />
2<br />
E. 6<br />
16. U koordinatnoj ravnini zadane su točke A(1, 1), B(1, 3), C(3, 4) i D(3, 2). Te<br />
točke čine<br />
A. peterokut B. paralelogram C. kvadrat<br />
D. romb E. pravokutnik<br />
17. Duljine osnovica trapeza su 20 i 6, a duljine njegovih krakova 13 i 15. Površina<br />
trapeza iznosi<br />
A. 156 B. nije moguće odrediti C. 182<br />
D. 195 E. 168<br />
18. U koordinatnoj ravnini zadane su točke A(−1, 0) i B(4, 0). Zbroj površina svih<br />
pravokutnih trokuta kojima je AB hipotenuza, a vrh pravog kuta leži na pravcu<br />
y = x + 2 iznosi<br />
15<br />
15<br />
35<br />
A.<br />
4<br />
B. 5 C. 7 D.<br />
2<br />
E.<br />
4<br />
19. Za koliko treba povećati volumen kugle da bi se njezino oplošje povećalo za<br />
25% ?<br />
A. za 25% B. za 12.5% C. za 39.75% D. za 139.75% E. za 16%<br />
20. Pobočni bridovi pravilne uspravne četverostrane piramide sukladni su dijagonalama<br />
osnovice. Ako je duljina brida osnovice 6, onda volumen kugle opisane toj<br />
piramidi iznosi<br />
A. 64 π B. 64 √ 6 π C. 216 √ 6 π D. 72 √ 2 π E. 96 π<br />
21. Automobil prijede u prva dva sata 120 km, a u sljedeća tri sata još 150 km.<br />
Kolika mu je bila prosječna brzina na cijelom putu?<br />
A. 54 km/h B. 58 km/h C. 135 km/h D. 55 km/h E. 56 km/h<br />
31
22. Motorist vozi po kružnom zidu polumjera zakrivljenosti 3 m. Koliku minimalnu<br />
brzinu mora razviti da ne padne, ako je koeficijent trenja izmedu zida i kotača<br />
0.2?<br />
A. 10 m/s B. 3 m/s C. 2.45 m/s D. 5.48 m/s E. 12.25 m/s<br />
23. U posljednjoj sekundi slobodnog pada tijelo prijede 35 m. Koliko dugo tijelo<br />
pada?<br />
A. 2 s B. 1 s C. 5 s D. 4 s E. 3 s<br />
24. Homogena greda mase 60 kg duljine 2 m obješena je 50 cm daleko od jednog svog<br />
kraja. Kolikom će silom drugi kraj grede pritiskati na ruku ako želimo da greda<br />
bude u horizontalnom položaju?<br />
A. 300 N B. 200 N C. 150 N D. 450 N E. 20 N<br />
25. Zavojnica bez jezgre priključena je na izvor istosmjernog napona. Omski (radni)<br />
otpor zavojnice je takav da kroz nju teče struja jakosti 1 A. Kolika će struja teći<br />
kroz zavojnicu ako u nju stavimo feromagnetsku jezgru relativne permeabilnosti<br />
10?<br />
26.<br />
A. 3.16 A B. 0.1 A C. 10 A D. 0.01 A E. 1 A<br />
Šuplja metalna sfera polumjera 12 cm nabijena je količinom naboja 10 nC. Koliki<br />
je iznos električnog polja na mjestu udaljenom 5 cm od središta sfere?<br />
A. 0 V/m B. 0.36 · 10 6 N/C C. 2.8 · 10 −5 N/C<br />
D. 36 kV/m E. 1.8 · 10 3 V/m<br />
27. Tri jednaka kondenzatora kapaciteta 30 µF spojena su u seriju i priključena na<br />
napon gradske mreže (220 V, 50 Hz). Koliki najmanji osigurač trebamo upotrijebiti,<br />
a da ne pregori?<br />
A. 6 A B. 0.32 A C. 10 A D. 1 A E. 3.2 A<br />
32
28. Brzina longitudinalnih valova u Zemljinom omotaču je 13.8 km/s, a u Zemljinoj<br />
jezgri 8.8 km/s. Odredite kut loma vala, koji upada iz omotača na granicu<br />
omotač–jezgra pod kutom od 45 ◦ . Omotač obavija Zemljinu jezgru.<br />
A. nema loma valova B. 15.2 ◦ C. 26.8 ◦<br />
D. 53.6 ◦ E. 63.2 ◦<br />
29. Intenzitet svjetlosnog zračenja s udaljene zviezde iznosi 2.7 · 10 −16 W/m 2 . Pretpostavljajući<br />
da je valna duljina zvjezdanog svjetla 550 nm, izračunajte koliko<br />
fotona u 15 minuta padne u zjenicu oka, koja je promjera 6 mm. Planckova<br />
konstanta je 6.625 · 10 −34 Js.<br />
A. 150 B. 250 C. 52 D. 18 E. 1.5<br />
30. Aktivnost nekog izvora se za deset dana smanji tri puta. Kolika će biti aktivnost<br />
izvora nakon sto dana, ako je početna aktivnost 14 · 10 12 raspada u minuti?<br />
A. 11.2 · 10 5 Bq B. 5.1 · 10 6 Bq C. 2.3 · 10 5 Bq<br />
D. 8.3 · 10 5 Bq E. 3.9 · 10 6 Bq<br />
31. Razmak izmedu prvog i četvrtog čvora stojnog vala je 30 cm. Kolika je valna<br />
duljina?<br />
32.<br />
A. 20 cm B. 10 cm C. 7.5 cm D. 25 cm E. 15 cm<br />
Željeznu kocku vučemo po vodoravnoj podlozi na putu od 100 m i pola razvijene<br />
topline prenosi se na kocku, a pola na podlogu. Za koliko će porasti temperatura<br />
kocke ako je koeficijent trenja 0.2, a specifični toplinski kapacitet željeza je<br />
460 J/(kg K)?<br />
A. 1.9 K B. 0.87 K C. 5.3 K D. 0.43 K E. 0.21 K<br />
33. Mjehurić zraka u jezeru ima na dubini 55 m volumen 0.5 cm 3 . Ako je temperatura<br />
na toj dubini 14 ◦ C, a pri vrhu 24 ◦ C, koliki će biti volumen mjehurića<br />
neposredno prije izranjanja? Atmosferski tlak je 1013 hPa, a gustoća<br />
vode 1000 kg/m 3 .<br />
A. 7.7 cm 3 B. 3.3 cm 3 C. 5.6 cm 3 D. 20 cm 3 E. 13 cm 3<br />
33
6.8 Test, 5. rujna 2006.<br />
1. Broj prostih brojeva izmedu 20 i 40 je<br />
A. 6 B. 7 C. 5 D. 4 E. 3<br />
2. Na tržnici 2 kg blitve i 1/2 kg mrkve koštaju koliko i 3 kg salate, a 1 kg mrkve<br />
i 1/2 kg salate koliko i 1 kg blitve. Cijene mrkve, salate i blitve po kilogramu<br />
odnose se u omjeru<br />
A. 10 : 12 : 7 B. 7 : 8 : 10 C. 8 : 10 : 13 D. 10 : 12 : 17 E. 2 : 3 : 5<br />
3. Ako su a 1 , a 2 i a 3 pozitivni realni brojevi i ako vrijedi jednakost<br />
√<br />
1<br />
√ 1<br />
a1+ a 2<br />
+ √ √ 2<br />
a2+ a 3<br />
= √ √ a1+ a 3<br />
, onda su a 1 , a 2 i a 3 nužno<br />
A. svi medusobno jednaki B. članovi padajućeg niza<br />
C. svi jednaki 1 D. uzastopni članovi geometrijskog niza<br />
E. uzastopni članovi aritmetičkog niza<br />
4. Funkcija f : R → R koja je bijekcija sigurno<br />
A. je parna B. je neparna C. nije rastuća<br />
D. nije periodična E. je periodična<br />
( ) 1<br />
5. Ako je f<br />
x 2 = ln x + e x2 , onda je f(x) =<br />
A.<br />
1<br />
2 ln x + e√ x<br />
D. − 1 2 ln x + 1<br />
e x<br />
B. − 1 2 ln x + e−x C.<br />
E. − 1 2 ln x + e 1 x<br />
1<br />
2 ln x + e 1 x<br />
6. Ako su a i b rješenja kvadratne jednadžbe x 2 + px + q = 0, onda je a 3 + b 3<br />
jednako<br />
A. 3pq − p 3 B. p 3 C. p(q − p 2 ) D. p 3 + pq E. pq<br />
7. Vrijednost izraza 1 + √ 1 2<br />
+ √ 1 + · · · + √ 1<br />
2 2 2 123<br />
1 + √ 1 2<br />
+ √ 1 + · · · + √ 1<br />
2 2 2 247<br />
je<br />
A. 1 − 1<br />
2 62 B.<br />
2 62 + 1<br />
1<br />
2 62 C. 1 −<br />
2 62 + 1 D. 2 123 − 1<br />
2 247 − 1<br />
E.<br />
2 62 − 1<br />
2 124 − 1<br />
34
8. Rješenje nejednadžbe log 1 (x + 2) > 1 je skup<br />
5<br />
A. 〈−2, − 9 5 〉 B. 〈−1, +∞〉 C. 〈−3 2 , +∞〉<br />
D. 〈−∞, − 9 5 〉 E. 〈−9 , +∞〉 \ {0, 1}<br />
5<br />
9. Broj rješenja jednadžbe sin 3x = sin x na intervalu [0, 2π〉 je<br />
A. 1 B. 6 C. 4 D. 8 E. 2<br />
10. Za rješenja jednadžbe √ 4 + 9x 2 − 12|x| = 1 vrijedi tvrdnja:<br />
A. Umnožak rješenja je 0. B. Zbroj rješenja je 1.<br />
C. Zbroj rješenja je 0. D. Umnožak rješenja je − 1 3 .<br />
E. Zbroj rješenja je 4 3 .<br />
11. Grafovi funkcija f(x) = |4 − |2 − |x||| i g(x) = 1 kojima je domena R sijeku<br />
se u<br />
A. 4 točke B. 2 točke C. 3 točke<br />
D. nijednoj točki E. 1 točki<br />
12. Zbroj svih rješenja jednadžbe z 3 = 1 u skupu C je<br />
A. 1 B. 0 C. i D. 3 E. 8<br />
13. U jednom od zadataka na prvom razredbenom roku bile su zadane koordinate<br />
četiriju točaka ravnine. Trebalo je izabrati geometrijski lik kojeg one odreduju.<br />
Ponudeni odgovori bili su isti kao u ovom zadatku, a točno jedan od njih bio je<br />
ispravan. Koji je odgovor bio ispravan?<br />
A. romb B. kvadrat C. pravokutnik<br />
D. peterokut E. paralelogram<br />
14. Površina trokuta odredenog sjecištima hiperbole x 2 − y 2 = 4 i kružnice (x −<br />
1) 2 + y 2 = 9 je<br />
A. 5 B. 9 √ 5 C. 5 √ 5 D.<br />
5 √ 5<br />
2<br />
E. √ 5<br />
35
15. Omjer volumena istoj kocki opisane i upisane kugle iznosi<br />
A. √ 2 B. 3 √ 3 C. 2 √ 2 D. 3 3√ 3 E.<br />
16. Romb s manjom dijagonalom duljine √d 1 i većom dijagonalom duljine d 2 rotiramo<br />
12<br />
oko veće dijagonale. Ako je d 1 = , onda je volumen nastalog rotacijskog<br />
d 2<br />
tijela jednak<br />
π<br />
π<br />
A. π B. 8π C. 2π D.<br />
E.<br />
2<br />
12<br />
17. Vrhovi paralelograma ABCD označeni su u smjeru kazaljke na satu. Neka je O<br />
sjecište dijagonala tog paralelograma i neka su M i N redom polovišta stranica<br />
AB i CD. Tada su trokuti BMO i CNO sigurno<br />
A. homotetični B. jednake površine C. sukladni<br />
D. slični E. jednakog opsega<br />
18. Iz točke T povučene su dvije tangente na kružnicu polumjera 5. Udaljenost<br />
njihovih dirališta je 8. Koliko je točka T udaljena od kružnice?<br />
A. 5 B. 20/3 C. 25/3 D. 10/3 E. 5/4<br />
19. U kvadrat sa stranicom duljine 1 upisan je jednakostraničan trokut tako da mu<br />
je se jedan vrh podudara s vrhom kvadrata, a druga dva vrha leže na stranicama<br />
kvadrata. Duljina stranice tog trokuta iznosi<br />
1<br />
A.<br />
sin 15 ◦ B. sin 15 ◦ 1 + √ 3<br />
C.<br />
D. sin 75 ◦ 1<br />
E.<br />
2<br />
sin 75 ◦<br />
20. Trokutu upisana kružnica ima polumjer 10 i dodiruje jednu stranicu trokuta u<br />
točki koja dijeli tu stranicu na dijelove duljine 15 i 24. Površina tog trokuta<br />
iznosi<br />
A. 540 B. 360 C. 270 D. 390 E. 195<br />
21. Kolica gurnemo uz kosinu brzinom 10 m/s. Ako je faktor trenja 0.1, nakon kojeg<br />
vremena će se kolica zaustaviti? Nagib kosine je 30 ◦ .<br />
A. 1 s B. 1.71 s C. 2 s D. 11.56 s E. 2.42 s<br />
3√<br />
3<br />
36
22. Dva broda gibaju se po medusobno okomitim pravcima stalnim brzinama od<br />
18 km/h. Kolika je relativna brzina brodova?<br />
A. 36 km/h B. 18 km/h C. 8 km/h D. 25.5 km/h E. 20 km/h<br />
23. Osoba knjigu težine 20 N pritišće dlanom o strop. Sila kojom strop djeluje na<br />
knjigu iznosi 25 N. Kolikom silom djeluje knjiga na ruku osobe?<br />
A. 20 N B. 5 N C. 35 N D. 25 N E. 45 N<br />
24. Automobil se ubrzava po horizontalnoj cesti: u prvoj dionici iz stanja mirovanja<br />
do brzine 5 m/s, a u drugoj dionici od 5 m/s do 10 m/s. Koliki je omjer radova<br />
izmedu druge i prve dionice?<br />
A. 3 B. 2.21 C. 1 D. 2 E. 1.41<br />
25. Kolika bi bila najveća gustoća planeta koji se okrene oko vlastite osi u roku<br />
24 sata, a da tijela na njegovu ekvatoru ne pritišću na podlogu? Gravitacijska<br />
konstanta je 6.67 · 10 −11 m 3 kg −1 s −2 .<br />
A. 13.2 kg/m 3 B. 7800 kg/m 3 C. 1000 kg/m 3 D. 18.9 kg/m 3 E. 89 kg/m 3<br />
26. Metalni prsten smješten je koncentrično unutar strujne petlje kroz koju teče<br />
struja u smjeru kazaljke na satu. U jednom trenutku isključimo struju. Što će<br />
se dogoditi u metalnom prstenu?<br />
A. Neće se ništa dogoditi.<br />
B. Prestat će teći struja.<br />
C. Ne može se odrediti.<br />
D. Poteći će struja u smjeru obrnutom od kazaljke na satu.<br />
E. Poteći će struja u smjeru kazaljke na satu.<br />
27. Strujni krug sastoji se od 4 jednaka kondenzatora kapaciteta 10 µF spojena<br />
u seriju. Kolika je djelatna (radna) snaga tog kruga priključenog na gradsku<br />
mrežu (220 V, 50 Hz)?<br />
A. 54 W B. 22 W C. 0 W D. 27 W E. 38 W<br />
37
28. Krajevi žice duljine 10 m i poprečnog presjeka 1 mm 2 spojeni su na izvor istosmjernog<br />
napona 4.5 V. Kolika količina naboja prode kroz žicu za 10 sekundi<br />
ako je otpornost materijala od kojeg je žica napravljena 9 · 10 −7 Ω m?<br />
A. 0 C B. 5 C C. 40.5 C D. 0.2 C E. 24.7 mC<br />
29. Električno polje jakosti 10 V/m i magnetsko polje jakosti 4π ·10 7 A/m usmjereni<br />
su prema gore u polju sile teže. Nabijena kuglica mase 1 mg giba se po kružnici<br />
paralelnoj s površinom Zemlje ne mijenjajući visinu. Koliki je njezin naboj?<br />
A. +10 −6 C B. +10 −3 C C. −10 −6 C D. 0 E. −10 −3 C<br />
30. Zelena svjetlost valne duljine 0.54 µm ogiba se na rešetci koja ima 2000 zareza<br />
na 1 cm. Odredi najveći red spektra koji se još može vidjeti, ako svjetlost pada<br />
okomito na rešetku.<br />
A. 10 B. 12 C. 9 D. 4 E. 5<br />
31. Mlazni avion leti nisko. Pri nailasku zrakoplova čuje se zvuk frekvencije 15 kHz,<br />
a pri udaljavanju ta frekvencija iznosi 1 kHz. Kolika je brzina zrakoplova ako je<br />
brzina zvuka u zraku na toj temperaturi 343 m/s?<br />
A. 330.5 m/s B. 425 m/s C. 192 m/s D. 300.1 m/s E. 385.7 m/s<br />
32. Koliku brzinu mora imati elektron, da bi njegova količina gibanja bila jednaka<br />
količini gibanja fotona valne duljine 7 · 10 −8 m? Masa elektrona iznosi 9.11 ·<br />
10 −31 kg, Planckova konstanta je 6.625 · 10 −34 Js, a brzina svjetlosti iznosi c =<br />
3 · 10 8 m/s.<br />
A. 1.1 · 10 5 m/s B. 1.04 · 10 4 m/s C. 3.2 · 10 5 m/s<br />
D. 0.76 · 10 4 m/s E. 0.65 · 10 6 m/s<br />
33. U zatvorenoj čeličnoj boci nalazi se idealni plin na temperaturi 15 ◦ C i atmosferskom<br />
tlaku (1013 hPa). Bocu zagrijemo na 45 ◦ C i otvorimo ispusni ventil<br />
tako da se tlak izjednači s atmosferskim pa ponovno zatvorimo ventil. Koliki će<br />
biti tlak u boci kad ju ohladimo na 15 ◦ C?<br />
A. 917 hPa B. 507 hPa C. 338 hPa D. 1013 hPa E. 1118 hPa<br />
38
6.9 Test, 12. srpnja 2007.<br />
1. Točan odgovor na testu donosi 20 bodova, netočan donosi −5 bodova, a neoznačavanje<br />
odgovora donosi 0 bodova. Pristupnik je odgovorio na 27 pitanja i<br />
osvojio 340 bodova. Na koliko je pitanja odgovorio točno?<br />
A. 19 B. 15 C. 17 D. 16 E. 18<br />
2. Ako su A i B skupovi za koje vrijedi (A ∪ B) \ (A ∩ B) ⊆ A, onda nužno vrijedi<br />
A. A ∩ B = ∅ B. B = ∅ C. A = ∅ D. B ⊆ A E. A ⊆ B<br />
3. Koliko ima troznamenkastih prirodnih brojeva kojima zbroj znamenaka iznosi 6?<br />
A. 15 B. 6 C. 21 D. 18 E. 28<br />
4. Ako je 1 + 3 + 5 + 7 + . . . + n = 1012036, onda je<br />
A. n = 2007 B. n = 2009 C. n = 2005 D. n = 2011 E. n = 2003<br />
5. Kvocijent najmanjeg zajedničkog višekratnika i najvećeg zajedničkog djelitelja<br />
brojeva 2 m 3 n i 2 n 3 m , pri čemu su m, n ∈ N i m > n, iznosi<br />
A. 2 n−m 3 m−n B. 2 m−n 3 n−m C. 6 m−n D. 2 m+n 3 m+n E. 6 n−m<br />
6. Koji je od navedenih brojeva iracionalan?<br />
A. ( √ 2) 4 B. 4 −1/2 C. 4 5/2 D. 8 2/3 E. 8 1/2<br />
7. Koji je od navedenih polinoma djeljiv s (x − 1)(x − 2)?<br />
A. x 4 − 2x 3 − x + 2 B. x 5 − 2x 4 + 3x 2 − 5x − 2C. x 5 − x 4 + x 2 + x − 2<br />
D. x 4 − 2x 3 + x 2 − x + 3 E. x 3 − 2x + 1<br />
8. Funkcija f(x) = log x<br />
√<br />
x 2 +2x+1<br />
x−2<br />
definirana je za<br />
A. x ∈ 〈0, 2〉 \ {1} B. x ∈ 〈2, +∞〉 C. x ∈ 〈−∞, −1〉 ∪ 〈2, +∞〉<br />
D. x ∈ 〈0, +∞〉 \ {1, 2} E. x ∈ 〈−∞, 0〉 ∪ 〈2, +∞〉<br />
9. Najveća vrijednost funkcije f(x) = 6 − x − x 2 za x ∈ [1, 3] iznosi<br />
A. − 1 2<br />
B.<br />
25<br />
4<br />
C. 6 D. −6 E. 4<br />
39
10. Ako su x, y realni brojevi, i imaginarna jedinica te ako vrijedi (1 + i) x + (2 +<br />
3i) y = 1 − i, onda je x + y jednako<br />
A. 7 B. 1 C. 3 D. 0 E. −1<br />
11. Za koje vrijednosti parametra α ∈ R jednadžba α(x−1) = (x−α) 2 nema realnih<br />
rješenja?<br />
A. α ∈ 〈 〉<br />
0, 4 5<br />
B. α ∈ 〈 4<br />
5 , +∞〉 C. α ∈ [ − 4 5 , 0]<br />
D. α = 0 E. α ∈ [ ]<br />
0, 4 5<br />
12. Koliko rješenja ima sustav linearnih jednadžbi<br />
ovisno o parametru<br />
λ ∈ R?<br />
x + y = 2 + λ<br />
−x + λ y = −1<br />
A. Za svaki λ ∈ R ima jedno rješenje.<br />
B. Za λ = 1 ima beskonačno mnogo rješenja, a za λ ≠ 1 ima jedno rješenje.<br />
C. Za λ = −1 nema rješenja, a za λ ≠ −1 ima jedno rješenje.<br />
D. Za λ = 1 nema rješenja, a za λ ≠ 1 ima jedno rješenje.<br />
E. Za λ = −1 ima beskonačno mnogo rješenja, a za λ ≠ −1 ima jedno rješenje.<br />
13. Rješenje jednadžbe ( 1<br />
2) log3 (5x)<br />
= 16<br />
log 9 (25x 2 )<br />
leži u intervalu<br />
A. 〈25, +∞〉 B. 〈0, 1〉 C. 〈1, 5〉 D. 〈−∞, 0〉 E. 〈5, 25〉<br />
14. Koja je od sljedećih nejednakosti točna za svaki x ∈ R ?<br />
A. cos(cos x) > 0 B. sin(cos x) > 0 C. sin(sin x) > 0<br />
D. cos(2 sin x) > 0 E. cos(2 cos x) > 0<br />
15. Kolika je površina dijela kruga sa središtem u ishodištu polumjera 1 koji je u<br />
prvom kvadrantu i ispod pravca x = y √ 3 ?<br />
π<br />
π<br />
π<br />
2π<br />
11π<br />
A.<br />
4<br />
B.<br />
12<br />
C.<br />
6<br />
D.<br />
3<br />
E. 2<br />
12<br />
16. Broj točaka koje leže na kružnici x 2 + y 2 = 2, a jednako su udaljene od pravaca<br />
x + 2y − 1 = 0 i x − 2y + 3 = 0 je<br />
A. 0 B. 4 C. 3 D. 2 E. 1<br />
40
17. Srednjica trokuta dijeli ga na manji trokut i na trapez kojima se površine odnose<br />
kao<br />
A. 1 : 2 B. 2 : 3 C. 1 : 4<br />
D. 1 : 3 E. ovisi o početnom trokutu<br />
18. Graf funkcije f(x) = x 2 − 2x + 2 možemo dobiti tako da parabolu y = x 2<br />
A. zrcalimo s obzirom na pravac y = 2x − 2<br />
B. zrcalimo s obzirom na pravac x = 1<br />
C. translatiramo po x-osi za 1 udesno, a zatim po y-osi za 1 prema gore<br />
D. translatiramo po y-osi za 1 prema gore, a zatim po x-osi za 2 ulijevo<br />
E. translatiramo po x-osi za 2 ulijevo, a zatim po y-osi za 2 prema dolje<br />
19. Točke D i E nalaze se redom na stranicama AC i BC jednakostraničnog trokuta<br />
ABC sa stranicom duljine a. Ako vrijedi |CD| = |CE| i ako se u četverokut<br />
ABED može upisati kružnica, onda je |CD| jednako<br />
a<br />
a<br />
A.<br />
4<br />
B. √ 3<br />
a<br />
2<br />
C. √ 2<br />
a<br />
a<br />
3<br />
D.<br />
3<br />
E.<br />
2<br />
20. Kvadrat sa stranicom duljine a rotira oko svoje dijagonale. Volumen tako dobivenog<br />
tijela jednak je<br />
A.<br />
a 2 π √ 3<br />
6<br />
B.<br />
π a 3<br />
3 √ 2<br />
π a<br />
C. 3√ 2<br />
a<br />
2<br />
D. 3 π √ 2<br />
4<br />
12<br />
E. √ 2 πa 3<br />
3<br />
21. Tijelo slobodno pada iz mirovanja s tornja visokoga 150 m. Na kojoj je visini<br />
kada prode pola ukupnog vremena pada?<br />
A. 50 m B. 100 m C. 75 m D. 37.5 m E. 112.5 m<br />
22. Skakač s mosta (“bungee jumper”) mase 80 kg privezan je o elastično uže duljine<br />
25 m u nerastegnutom stanju. Konstanta elastičnosti užeta je 200 N/m. Skakač<br />
se pusti s mosta bez početne brzine. Kolika je minimalna visina mosta da skakač<br />
ne dodirne površinu vode? Zanemarite masu užeta prema masi skakača, visinu<br />
skakača i silu otpora zraka.<br />
A. 30.3 m B. 29 m C. 52.5 m D. 43.7 m E. 18.6 m<br />
41
23. Koliko bi trebao biti dugačak dan da tijela na ekvatoru ne pritišću na površinu<br />
Zemlje? Polumjer Zemlje je 6370 km.<br />
A. 1 h 23 min 35 s B. 51 min 46 s C. 4 h 28 min 15 s<br />
D. 49 h 53 min 3 s E. 13 min 18 s<br />
24. Metalni prsten otpora 0.1 Ω i polumjera 10 cm nalazi se u magnetskom polju<br />
okomitom na ravninu prstena koje raste brzinom 10 µT/s. Kolika struja teče<br />
prstenom?<br />
A. 1 mA B. 1 µA C. 3.14 µA D. 0.5 µA E. 6.28 µA<br />
25. Osoba knjigu težine 20 N pritišće o strop silom od 25 N. Kolikom silom djeluje<br />
strop na knjigu?<br />
A. 45 N B. 25 N C. 0 N D. 20 N E. 5 N<br />
26. Elektron ulijeće brzinom 10 6 m/s u homogeno električno polje jakosti 10 N/C<br />
okomito na silnice polja. Koliki će mu biti kut otklona od početne putanje kad<br />
nakon 0.1 µs izleti iz polja? Masa elektrona je 9.1 · 10 −31 kg.<br />
A. 46 ◦ 27 ′ B. 0 ◦ 18 ′ C. 1 ◦ 78 ′ D. 9 ◦ 58 ′ E. 0 ◦ 11 ′<br />
27. Stranice kvadrata su otpornici otpora 1 Ω, medusobno povezani u vrhovima<br />
kvadrata. Koliki je ekvivalentni otpor izmedu dvaju susjednih vrhova kvadrata?<br />
A. 4 Ω B. 0.75 Ω C. 1 Ω D. 0.25 Ω E. 1.33 Ω<br />
28. Koliko puta se promijeni rezonantna frekvencija serijskog LC titrajnog kruga<br />
ako svakom elementu u krugu serijski priključimo još jedan isti element?<br />
A. ne promijeni se B. 0.25 puta C. 4 puta<br />
D. 0.5 puta E. 2 puta<br />
29. Jedna jezgra 235 U oslobodi pri nuklearnoj fisiji energiju od 201 MeV. Za koliko<br />
se smanji masa tog izotopa urana u nuklearnom reaktoru tijekom jedne sekunde,<br />
kada reaktor radi snagom od 50 MW? Masa jezgre atoma 235 U je 3.9 · 10 −25 kg.<br />
A. 3 mg B. 0.6 mg C. 0.32 µg D. 0.02 mg E. 35 µg<br />
42
30. Elektron se iz mirovanja ubrzava naponom od 511 kV. Kolika je njegova relativistička<br />
brzina nakon ubrzavanja? Energija mirovanja elektrona je m e c 2 =<br />
511 keV.<br />
A. 9.8 · 10 7 m/sB. 3.7 · 10 7 m/sC. 2.6 · 10 8 m/sD. 1.5 · 10 8 m/sE. 4.2 · 10 8 m/s<br />
31. Olovno tane palo je s neke visine na zemlju. Zbog udarca o zemlju se zagrijalo,<br />
a na zagrijavanje se potrošilo 50% njegove energije. Temperatura mu se<br />
promijenila za 39 ◦ C. S koje visine je palo tane? Toplinski kapacitet olova je<br />
130 J/(kg · K).<br />
A. 1014 m B. 2028 m C. 75 m D. 355 m E. 507 m<br />
32. Čelični most ima duljinu 518 m na temperaturi 0◦ C. Za koliko se može promijeniti<br />
duljina mosta ako se ekstremne temperature na tom području kreću od<br />
−20 ◦ C do +35 ◦ C? Linearni koeficijent rastezanja čelika je β = 1.1 · 10 −5 K −1 .<br />
A. 3.2 m B. 62 cm C. 6 cm D. 0.31 m E. 1.55 m<br />
33. Kut prizme je 40 ◦ . Koliki je indeks loma prizme, ako se zraka koja pada okomito<br />
na jednu plohu lomi tako da izlazi duž druge plohe prizme? Nema refleksija na<br />
plohama prizme, a spomenute dvije plohe razapinju kut prizme.<br />
A. 1.41 B. 1.56 C. 1.78 D. 2 E. 1.31<br />
43
6.10 Test, 6. rujna 2007.<br />
1. Ako broj 0.12333333 . . . prikažemo kao razlomak koji je potpuno skraćen, brojnik<br />
mu je<br />
A. 300 B. 1 C. 123 D. 3 E. 37<br />
2. Neka su a, b ∈ R takvi da vrijedi<br />
1<br />
a + 1 b = 2 . Tada je a + b jednako<br />
ab<br />
A. 0 B. 2 C. 1 D. √ 2 E. −2<br />
3. Koliko ima troznamenkastih brojeva sa sljedećim svojstvom: kad se broju doda<br />
10, zbroj znamenaka mu se smanji za 8?<br />
A. 72 B. 81 C. 90 D. 80 E. 100<br />
4. Ako je a ♥ b = 7a − 8b, onda je (2 ♥ 3) ♥(4 ♥ 5) jednako<br />
A. −94 B. 26 C. −19 D. 101 E. 11<br />
5. U cjelobrojnom aritmetičkom nizu zbroj prvih p članova je 125, a p-ti član niza<br />
je 125. Ako je p neparan prost broj, odredite prvi član niza.<br />
A. −125 B. −50 C. −25 D. −150 E. −75<br />
6. Ako je i imaginarna jedinica, izračunajte i + i 3 + i 5 + i 7 . . . + i 2005 + i 2007 .<br />
A. 0 B. −i C. −1003i D. 1003i E. i<br />
7. Petero srednjoškolskih prijatelja pisalo je razredbene ispite na PMF-u, FER-u i<br />
na MEF-u. Jedan od njih ostvario je pravo upisa na sva tri fakulteta, troje na<br />
dva fakulteta, a jedan samo na jednom fakultetu. Koliko je prijatelja ostvarilo<br />
pravo upisa na PMF-u ako je poznato da ih je na FER-u troje ostvarilo pravo<br />
upisa, a na MEF-u takoder troje?<br />
A. 2 B. 5 C. 3 D. 4 E. 1<br />
8. Ako je f(x) = 2 sin(x + π 2 ) + 1 i g(x) = ln(x − 1), onda je (f ◦ g)(eπ + 1) =<br />
A. −1 B. 1 C. π D. e E. 0<br />
44
9. Ako je p(x) = x 2 + 2x + 2, ostatak pri dijeljenju polinoma p(x 2 ) s polinomom<br />
p(x) je<br />
A. 4x − 2 B. 6x − 2 C. −4x − 6 D. x 2 − 2x + 4 E. 2x − 6<br />
10. Brojevi a, b i c zadovoljavaju sustav jednadžbi<br />
a + b + c = −2<br />
ab + bc + ca = 1<br />
abc = 3<br />
Koji od zadanih polinoma ima nultočke a, b i c?<br />
A. x 3 + 2x 2 + x − 3 B. x 3 − 2x 2 + x − 3 C. x 3 + 3x 2 + x + 2<br />
D. x 3 − 2x 2 + x + 3 E. x 3 + 3x 2 + x − 2<br />
11. Za koje a ∈ R rješenje (x, y) sustava<br />
zadovoljava nejednakost<br />
x − y > 1?<br />
ax + y = a<br />
x − (a − 1)y = 2<br />
A. a ∈ 〈−∞, −3〉 B. a ∈ R C. a ∈ 〈−∞, 1〉<br />
D. a ∈ 〈−1, +∞〉 E. ne postoji takav a<br />
12. Zbroj rješenja jednadžbe 2 x + 2 1−x = 3 leži u intervalu<br />
A. 〈16, +∞〉 B. 〈−∞, 0] C. 〈0, 2] D. 〈4, 16] E. 〈2, 4]<br />
13. Koliko rješenja ima jednadžba log(x − 1) + log(x + 2) = 3 u skupu R?<br />
A. 0 B. 1 C. 3 D. 4 E. 2<br />
14. Koliko rješenja ima jednadžba sin x = − 1 π<br />
u intervalu [0, 20] ?<br />
A. 6 B. 8 C. 3 D. 9 E. 5<br />
15. U ravnini su zadani pravci p i q koji se sijeku. Skup svih točaka ravnine jednako<br />
udaljenih od p i q je<br />
A. parabola B. unija dvaju pravaca C. pravac<br />
D. polupravac E. kružnica<br />
45
16. U pravilnoj četverostranoj piramidi visine h ravnina paralelna s osnovicom i<br />
udaljena za d ≤ h 2<br />
od vrha piramide dijeli piramidu na dva dijela kojima se<br />
volumeni odnose kao 1 : 26. Tada je d jednak<br />
h<br />
h<br />
h<br />
h<br />
h<br />
A.<br />
2<br />
B.<br />
4<br />
C.<br />
6<br />
D.<br />
9<br />
E.<br />
3<br />
17. Jednakokračan trokut ABC s osnovicom a ima površinu P . Opseg tog trokuta<br />
je<br />
A. 2a + 1 a√<br />
a4 + 9P 2 B. a + 2 a√<br />
a4 + 9P 2 C. a + 1 a√<br />
a4 + 16P 2<br />
D. 2a + 1 a√<br />
a4 + 16P 2 E. a + 3 a√<br />
a4 + 9P 2<br />
18. Kroz težište trokuta povučena je paralela s jednom od stranica. Na taj način<br />
odreden je manji trokut, kojem se površina odnosi prema površini polaznog<br />
trokuta kao<br />
A. 4 : 9 B. 1 : 2 C. 2 : 3 D. 1 : 3 E. 4 : 5<br />
19. Ako tjeme parabole y = 3x 2 − 6x + 1 zrcalimo s obzirom na pravac y = x − 1,<br />
dobit ćemo točku<br />
A. (0, 0) B. (−1, 0) C. (−1, 2) D. (1, −2) E. (0, 1)<br />
20. Za koje vrijednosti realnog parametra m je os x tangenta parabole y = x 2 +<br />
mx + (m + 1) 2 ?<br />
A. ne postoji takav m B. m = 2 i m = 2/3 C. m = −2 i m = −2/3<br />
D. m = 2 i m = −2/3 E. m = −2 i m = 2/3<br />
21. Za vrijeme pravocrtnog gibanja na automobil djeluje sila trenja koja iznosi 1/10<br />
njegove težine. Koliki je omjer vučne sile motora i težine automobila, ako se on<br />
giba po vodoravnoj podlozi stalnom akceleracijom g/5?<br />
A. 2/10 B. 1 C. 12/10 D. 3/10 E. 13/10<br />
46
22. Automobil prvih 100 km puta prijede brzinom 120 km/h. Zatim 10 minuta čeka<br />
naplatu cestarine, a onda drugih 100 km puta vozi brzinom 50 km/h. Kolika<br />
mu je prosječna brzina na tom putu?<br />
A. 50 km/h B. 85 km/h C. 66.7 km/h D. 96.7 km/h E. 72.3 km/h<br />
23. Sa stajališta opažača na obali, na rijeci koja teče brzinom v brod plovi uzvodno<br />
brzinom 2v. Koju bi brzinu imao brod kad bi istom snagom plovio nizvodno (sa<br />
stajališta istog opažača)?<br />
A. v B. 0 C. 2v D. 3v E. 4v<br />
24. Dizalicu pokreće motor snage 7.5 kW. Koliku masu ima tijelo koje ta dizalica<br />
podiže brzinom 6 m/min ako je korisnost dizalice 80% ?<br />
A. 6000 kg B. 750 kg C. 1500 kg D. 125 kg E. 9000 kg<br />
25. Kamen privezan o nit dugu 80 cm vrtimo u vertikalnoj ravnini tako da učini<br />
3 okreta u sekundi. Na koju će visinu odletjeti kamen ako nit pukne upravo u<br />
trenutku kad je brzina kamena usmjerena vertikalno prema gore?<br />
26.<br />
A. 5.76 m B. 28.8 m C. 1.15 m D. 11.37 m E. 4.5 m<br />
Žarulje nominalne snage 75 W i 25 W (pri 220 V) spojimo u seriju na napon<br />
gradske mreže od 220 V. Koliku će ukupnu snagu razvijati? Pretpostavite da<br />
se otpor žarulje ne mijenja.<br />
A. 50 W B. 25 W C. 100 W D. 75 W E. 18.75 W<br />
27. Električki nabijena čestica ulijeće u homogeno magnetsko polje jakosti 0.8 T<br />
okomito na silnice polja brzinom 1000 m/s. Koliki će biti iznos brzine te čestice<br />
nakon jedne sekunde?<br />
A. 80 m/s B. 80000 m/s C. 1000 m/s D. 81000 m/s E. 1080 m/s<br />
28. Tri jednaka kondenzatora spojena su u seriju i tako imaju ekvivalentni kapacitet<br />
1 nF. Koliki će biti ekvivalentni kapacitet spoja ako jedan od tih kondenzatora<br />
kratko spojimo (premostimo)?<br />
A. 0.66 nF B. 3 nF C. 0.33 nF D. 1.5 nF E. 1 nF<br />
47
29. Na kojoj udaljenosti od konkavnog sfernog zrcala polumjera zakrivljenosti 60 cm<br />
treba postaviti predmet da njegova slika bude uspravna i dva puta povećana?<br />
A. 15 cm B. 45 cm C. 30 cm D. 60 cm E. 90 cm<br />
30. Kolika je minimalna frekvencija ultraljubičaste svjetlosti koja može izbaciti<br />
elektron iz materijala ako je izlazni rad 5.01 eV? Planckova konstanta iznosi<br />
6.625 · 10 −34 Js.<br />
A. 0.57 · 10 12 Hz B. 2.63 · 10 14 Hz C. 0.12 · 10 15 Hz<br />
D. 7.56 · 10 14 Hz E. 25.1 · 10 10 Hz<br />
31. Koliko će na dan zaostajati ura s klatnom ako se klatno produlji za 0.1 %?<br />
A. 6.7 s B. 2300.5 s C. 125.3 s D. 1018 s E. 43.2 s<br />
32. Koliki rad izvrši 2 g vodika, ako ga zagrijavamo s 0 ◦ C na 1 ◦ C pri konstantnom<br />
tlaku? Univerzalna plinska konstanta iznosi 8.314 J/(mol · K), a molarna masa<br />
vodika je 2 g/mol.<br />
A. 6.236 J B. 4.157 J C. 8.314 J D. 24.942 J E. 16.628 J<br />
33. Dvije materijalne točke nalaze se na istoj zraci na udaljenostima 10 m i 15 m od<br />
izvora titranja i titraju s razlikom u fazi 2π radijana. Odredite brzinu širenja<br />
titranja u tom sredstvu, izraženu u km/h, ako je frekvencija titranja izvora<br />
1000 Hz.<br />
A. 5 · 10 3 km/h B. 15.7 · 10 3 km/h C. 0.18 · 10 3 km/h<br />
D. 180 · 10 3 km/h E. 18 · 10 3 km/h<br />
48
6.11 Test, 10. srpnja 2008.<br />
1. Svaka strana kocke obojena je drugom bojom. Na koliko se načina mogu na<br />
strane kocke upisati brojevi 1, 2, 3, 4, 5, 6 tako da je zbroj brojeva na nasuprotnim<br />
stranama jednak 7?<br />
A. 24 B. 1 C. 720 D. 48 E. 8<br />
2. Paralelogram opsega 80 cm ima jednu stranicu za 6 cm dulju od druge. Ako<br />
je duljina visine na dulju stranicu tog paralelograma 12 cm, onda površina tog<br />
paralelograma iznosi<br />
A. 76 cm 2 B. 138 cm 2 C. 144 cm 2 D. 276 cm 2 E. 84 cm 2<br />
3. Kolika je površina kvadrata čiji je jedan vrh u točki (−1, 5), a čija dijagonala<br />
leži na pravcu x − 2y + 3 = 0?<br />
A. 39.2 B. 12.8 C. 25.6 D. 78.4 E. 51.2<br />
4. Zbroj svih prirodnih brojeva manjih od 1000 koji su djeljivi s 11 iznosi:<br />
A. 42108 B. 44055 C. 46046 D. 45045 E. 43076<br />
5. S koliko znamenki nula završava zapis broja 140! u dekadskom sustavu?<br />
A. 28 B. 38 C. 34 D. 33 E. 41<br />
6.<br />
(<br />
)<br />
6 − 3a + 18a2<br />
6+3a<br />
: 9a4 −144<br />
6a 3 +48 =<br />
A. 2 B.<br />
D.<br />
2(a+2)<br />
a−2<br />
E.<br />
2(a 2 −2a+4)<br />
a 2 −4<br />
C.<br />
2(a−2)<br />
a+2<br />
2(a 2 +2a+4)<br />
a 2 −4<br />
49
7. Neka su A i B podskupovi od N takvi da je A∩B = {1, 2, 3}, (A∪B)\A = {4, 5}<br />
i {6, 7} ⊆ A ∪ B. Tada je<br />
A. B = {1, 2, 3, 4, 5} B. B = {1, 2, 3} C. B = {1, 2, 3, 6, 7}<br />
D. B = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7} E. B = {6, 7}<br />
8. Koliko kišnih kapi stane u posudu oblika kocke brida 10 centimetara ako uzmemo<br />
da kišna kap ima oblik kuglice promjera 4 3√ π<br />
milimetra?<br />
A. 10 6 B. 4 · 3 10 C. 120000 D. 3 · 10 5 E. 6 · 5 6<br />
9. Koliko ima uredenih parova (x, y), x, y ∈ Z takvih da je<br />
|x + y| > 2, |x| + |y| ≤ 4?<br />
A. 17 B. 18 C. 20 D. 22 E. 23<br />
10. U trokutu ABC vrijedi |AB| = 2|BC| i ∠ABC = 120 ◦ . Ako trokut zarotiramo<br />
oko AB dobivamo rotacijsko tijelo volumena V 1 , a rotacijom oko BC dobivamo<br />
tijelo volumena V 2 . Odredite omjer V 1 /V 2 .<br />
A.<br />
1<br />
3<br />
B.<br />
√<br />
3<br />
2<br />
C.<br />
√<br />
3<br />
1<br />
1<br />
3<br />
D.<br />
4<br />
E.<br />
2<br />
11. Cijena iznajmljivanja bicikla je najprije povećana za 25%, pa snižena za 22%.<br />
Što treba učiniti s cijenom da postane jednaka početnoj?<br />
A. Povećati je za 2.56%. B. Sniziti je za 2.56%. C. Povećati je za 3%.<br />
D. Sniziti je za 1%. E. Sniziti je za 3%.<br />
12. Koliko ima uredenih parova (x, y), x, y ∈ [0, 2π] koji zadovoljavaju jednakosti<br />
cos y · cos(x + y) + sin y · sin(x + y) = 1<br />
cos y · cos(x − y) − sin y · sin(x − y) = 1 ?<br />
A. 1 B. ∞ C. 0 D. 2 E. 4<br />
50
13. Stranice pravokutnog trokuta čine geometrijski niz. Tangens najmanjeg kuta u<br />
trokutu tada iznosi<br />
√<br />
2+ √ √<br />
5<br />
A.<br />
√<br />
2+<br />
C.<br />
√ 5<br />
2<br />
D.<br />
2<br />
2<br />
B.<br />
1+ √ 5<br />
√<br />
2<br />
1+ √ 5<br />
2<br />
E. √<br />
2+ √ 5<br />
14. Zbroj svih kompleksnih rješenja jednadžbe z 8 = 1 za koje vrijedi Im z > 0 je<br />
A. 0 B. √ 2 + i C. ( √ 2 + 1)i D.<br />
√<br />
2<br />
2 i E. √<br />
2<br />
2<br />
15. Neka je f : R → 〈1, ∞〉 funkcija definirana s f(x) = e x + 1. Graf funkcije f −1<br />
dobiven je od grafa funkcije f<br />
A. osnom simetrijom s obzirom na pravac y = x.<br />
B. centralnom simetrijom s obzirom na ishodište.<br />
C. osnom simetrijom s obzirom na pravac y = −x.<br />
D. osnom simetrijom s obzirom na y-os.<br />
E. osnom simetrijom s obzirom na x-os<br />
16. Zbroj kvadrata koordinata točke koja je simetrična točki P (−5, 13) s obzirom<br />
na pravac 2x − 3y − 3 = 0 iznosi<br />
A. 2 B. 450 C. 242 D. 0 E. 25<br />
17. Zadani su brojevi a = sin 130 ◦ , b = tg 130 ◦ i c = cos 50π<br />
9<br />
. Njihov poredak je<br />
A. a < c < b B. c < b < a C. a = b < c D. b < c < a E. a < b < c<br />
18. Broj elemenata skupa {i k+1 + i −k−1 : k ∈ N} je<br />
A. 2 B. 5 C. 1 D. 4 E. 3<br />
19. Skup svih m ∈ R za koje jednadžba cos x = m 2 + m − 1 ima rješenje je<br />
A. [−2, −1] ∪ [0, 1] B. 〈−2, −1〉 ∪ 〈0, 1〉 C. [−2, 1]<br />
D. 〈−∞, −1〉 E. [−2, 0]<br />
51
20. Rješenje jednadžbe 2 · 2 2x + 4 x+2 − 2 · 4 x−1 = 35 pripada intervalu<br />
A. 〈3, ∞〉 B. [0, 1] C. 〈−∞, 0〉 D. 〈2, 3] E. 〈1, 2]<br />
Zadaci iz fizike<br />
21. Predmet mase 3 kg spušta se iz mirovanja s vrha kosine visoke 4 m. Koliki je rad<br />
utrošen na trenje predmeta s kosinom ako brzina predmeta na podnožju kosine<br />
iznosi 5 m/s?<br />
A. 82.5 J B. 107.5 J C. 95 J D. 20 J E. 60 J<br />
22. Kamen je izbačen horizontalno. Sile otpora zraka i uzgona su zanemarive.<br />
Ukupna sila na kamen tijekom njegova gibanja usmjerena je:<br />
A. cijelo vrijeme u smjeru gibanja<br />
B. u početku prema dolje, a kasnije u smjeru gibanja<br />
C. nema sile<br />
D. cijelo vrijeme prema dolje<br />
E. u početku u smjeru gibanja, a kasnije prema dolje<br />
23. Tenisač pri servisu udara lopticu mase 60 g srednjom silom 40 N u vremenskom<br />
intervalu od 0.05 s. Kolika je brzina lopte pri servisu tog tenisača?<br />
A. 33.3 m/s B. 20 m/s C. 101 m/s D. 49.6 m/s E. 27 m/s<br />
24. Na Mjesecu je akceleracija slobodnog pada šest puta manja nego na Zemlji.<br />
Želimo li da tijelo blizu površine Mjeseca ima jednaku potencijalnu energiju kao<br />
isto tijelo blizu površine Zemlje, onda ono mora biti na:<br />
A. √ 6 puta manjoj visini nego na Zemlji. B. istoj visini kao na Zemlji.<br />
C. 6 puta manjoj visini nego na Zemlji.D. √ 6 puta većoj visini nego na Zemlji.<br />
E. 6 puta većoj visini nego na Zemlji.<br />
52
25. Na tijelo, koje se giba stalnom brzinom udesno, počnu djelovati dvije sile, kako<br />
je prikazano na slici (trenje je zanemarivo). Kako će to utjecati na gibanje tijela?<br />
Tijelo će se:<br />
A. početi gibati ulijevo B. odmah zaustaviti<br />
C. početi ubrzavati D. početi usporavati<br />
E. nastaviti gibati stalnom brzinom<br />
26. Kuglica obješena na niti kruži jednoliko u horizontalnoj ravnini kao na slici.<br />
Koja slika ispravno prikazuje ukupnu (rezultantnu) silu na kuglicu?<br />
A. B. C. nijedna D. E.<br />
27. Koliki je unutarnji otpor baterije elektromotorne sile 12 V ako nakon priključenja<br />
potrošača otpora 5 Ω poteče struja jakosti 2.2 A?<br />
A. 0.45 Ω B. 0 Ω C. 1.5 Ω D. 2.5 Ω E. 1 Ω<br />
28. Koji se od strujnih krugova prikazanih shemama na slici može upotrijebiti da<br />
se izmjeri iznos otpora R?<br />
A. B. C. nijedan D. E.<br />
53
29. Stranice peterokuta su žice spojene u vrhovima, svaka otpora 1 Ω. Koliki je<br />
otpor izmedu dva nesusjedna vrha peterokuta?<br />
A. 1.5 Ω B. 1 Ω C. 0.2 Ω D. 5 Ω E. 1.2 Ω<br />
30. Kada se ravni vodič giba okomito na silnice homogenog magnetskog polja brzinom<br />
10 m/s, na njegovim se krajevima inducira napon 20 V. Koliki se napon<br />
inducira na tom vodiču kada se u istom magnetskom polju giba duž silnica<br />
brzinom 15 m/s?<br />
A. 0 V B. 15 V C. 20 V D. 10 V E. 30 V<br />
31. Ako se apsolutna temperatura jednoatomnog plina udvostruči, što će se dogoditi<br />
sa srednjom kinetičkom energijom nasumičnog gibanja čestica plina?<br />
A. Neće se promijeniti. B. Smanjit će se na pola.<br />
C. Povećat će se dva puta. D. Smanjit će se na četvrtinu.<br />
E. Povećat će se četiri puta.<br />
32. S obzirom na Einsteinovo objašnjenje fotoelektričnog učinka, ako metal obasjavamo<br />
zračenjem sve manjih valnih duljina tada napon potreban za zaustavljanje<br />
izbačenih elektrona moramo:<br />
A. ostaviti stalnim B. smanjivati<br />
C. prvo povećati a zatim smanjiti D. povećavati<br />
E. prvo smanjiti a zatim povećati<br />
33. Koliki je kut elevacije Sunca nad horizontom, kada je svjetlost sa Sunca reflektirana<br />
od mirne površine vode totalno polarizirana? Indeks loma vode je<br />
4/3.<br />
A. 90 ◦ B. 36.9 ◦ C. 22.4 ◦ D. 45.2 ◦ E. 53.1 ◦<br />
54
6.12 Test, 03. rujna 2008.<br />
1. Zbroj svih vrijednosti broja a ∈ R \ {±2} za koje je izraz<br />
1<br />
(a−1) 2 +3<br />
− 1 cijeli broj jednak je<br />
(<br />
a+1<br />
a 2 −4 + 1−a2<br />
a 3 +8<br />
)<br />
:<br />
A. 2 B. −2 C. −4 D. 4 E. 8<br />
2. Ako je recipročna vrijednost broja x + 1 jednaka trećini broja x − 2, onda je<br />
umnožak svih vrijednosti broja x koji zadovoljavaju ovaj uvjet jednak<br />
A. 2 B. 1 C. −5 D. 5 E. −2<br />
3. Promjer kotača bicikla jednak je 200<br />
π<br />
cm. Ako biciklist prijede 10 km, koliko<br />
puta se pri tome kotač bicikla okrene oko svoje osovine?<br />
A. 5000 B. 4600 C. 1000 D. 6000 E. 1700<br />
4. Autobus polazi sa stajališta u pravilnim vremenskim razmacima, svakih x minuta,<br />
gdje je x ∈ N. Poznato je sljedeće: autobus je krenuo u 10:00 i u 10:40,<br />
nije krenuo u 10:20, no izmedu 10:10 i 10:30 je krenuo bar jednom. Tada je<br />
A. x = 5 B. x = 7 C. x = 8 D. x = 6 E. x = 4<br />
5. Neka je (a n ) geometrijski niz pozitivnih realnih brojeva, te neka je a 3 = 2 i<br />
a 5 = 1 511<br />
2<br />
. Tada<br />
32<br />
odgovara zbroju prvih<br />
A. 10 članova B. 9 članova C. 50 članova<br />
D. 29 članova E. 7 članova<br />
6. Presjek rješenja nejednadžbi |x − 1| ≥ 1 i x−1<br />
3−x ≤ 0 je<br />
A. [0, 1] ∪ 〈3, ∞〉 B. 〈−∞, 0] ∪ [2, 3〉 C. 〈−∞, 1] ∪ [2, ∞〉<br />
D. 〈−∞, 0] ∪ 〈3, ∞〉 E. [0, 1] ∪ [2, 3]<br />
55
7. Umnožak svih rješenja jednadžbe<br />
√<br />
( )<br />
x 2 + x 12 − 1 √x −<br />
√(x − 1 2<br />
4 )(x + 1 3 ) = 0<br />
je<br />
1<br />
A.<br />
72<br />
B. 0 C. − 1 1<br />
2<br />
6<br />
D.<br />
44<br />
E.<br />
3<br />
8. Ako je f(x) = log 1/2 (x + 4), tada je njena invezna funkcija<br />
A. f −1 (x) = ( )<br />
1 x−1<br />
2 + 4 B. f −1 (x) = 2 −x − 4 C. f −1 (x) = ( 1 x−1<br />
2)<br />
− 4<br />
D. f −1 (x) = 2 −x + 4 E. f −1 (x) = 2 x − 4<br />
9. Apsolutne vrijednosti realnog i imaginarnog dijela kompleksnog broja ((2−i) 2 +<br />
(1 + i) 3 )(1 + i) −2 odnose se kao<br />
A. 2 : 1 B. 6 : 5 C. 1 : 1 D. 3 : 2 E. 4 : 3<br />
10. Za koje cijele brojeve p jednadžba x 2 −(p−2)x+p 2 = 0 ima dva različita realna<br />
rješenja?<br />
A. Za p ∈ {1, 2}. B. Za p ∈ {−1, 0}. C. Za p ∈ Z\{−2, −1, 0}.<br />
D. Za p = 1. E. Za p ∈ Z\{−2, 2}.<br />
11. Ako je ϕ ∈ 〈π, 3π 2<br />
jednako<br />
〉 i sin ϕ =<br />
b−a<br />
a+b<br />
za neke a, b ∈ R, a > b > 0, tada je cos ϕ<br />
A.<br />
2 √ ab<br />
a+b<br />
B. − a+b<br />
2 √ ab<br />
C. − 2√ ab<br />
a+b<br />
D. − ab<br />
a+b<br />
E.<br />
ab<br />
a+b<br />
12. Polinom f(x) = x 4 − 3x 2 − ax + b pri dijeljenju s polinomom x + 1 daje ostatak<br />
3, a pri dijeljenju s polinomom x − 2 ostatak −3. Tada a 2 + b 2 iznosi<br />
A. 26 B. −11 C. 16 D. 0 E. 17<br />
56
13. Točka D pripada stranici AC, a točka E stranici BC trokuta ABC pri čemu je<br />
AB||DE. Ako je |AB| : |DE| = 7 : 5, koliko je |AD| : |CD|?<br />
A. 5 : 12 B. 7 : 5 C. 2 : 5 D. 12 : 5 E. 5 : 7<br />
14. Neka je P polovište odsječka kojeg pravac 3x − 4y + 12 = 0 čini s koordinatnim<br />
osima. Jednadžba pravca okomitog na zadani pravac koji prolazi točkom P je<br />
A. 8x − 6y + 7 = 0 B. 8x + 6y − 7 = 0<br />
C. 6x − 8y = 0 D. 8x + 6y + 7 = 0<br />
E. 6x − 8y − 11 = 0<br />
15. Jednadžba kružnice koja dodiruje pravac x − 2y + 5 = 0, a središte joj je simetrično<br />
točki (−1, 7) u odnosu na isti pravac je<br />
A. (x − 4) 2 + (y + 3) 2 = 45B. (x − 2) 2 + (y − 1) 2 = 5C. (x − 3) 2 + (y − 1) 2 = 10<br />
D. (x − 1) 2 + (y − 3) 2 = 20E. (x − 3) 2 + (y + 1) 2 = 20<br />
16. Jednakostraničnom trokutu duljine stranice a je opisana kružnica. Kolika je<br />
površina onog dijela pripadnog kruga koji se nalazi izvan trokuta?<br />
A.<br />
a 2<br />
3 (π − √ 3) B. a 2 ( π 3 − √ 3<br />
4 ) C. a2 π 3<br />
D. a 2 ( π 4 − √ 3<br />
3 ) E. a 2<br />
4 (π − √ 3)<br />
17. Zadana su dva valjka s kvadratnim osnim presjekom. Polumjer baze drugog<br />
valjka za 20% je veći od polumjera baze prvog valjka. Za koliko posto je oplošje<br />
drugog valjka veće od oplošja prvog valjka?<br />
A. 44% B. 69% C. 12% D. 73% E. 40%<br />
18. Odredite prirodnu domenu funkcije f(x) = log x 2 +5x+6(−x − 3).<br />
A. 〈−∞, −3] \ { −5−√ 5<br />
2<br />
} B. 〈−3, −2〉 \ { 6−√ 5<br />
2<br />
} C. 〈−∞, −3〉 \ { −5−√ 5<br />
2<br />
}<br />
D. 〈−∞, −3〉 E. 〈−∞, −3〉 ∪ 〈−2, +∞〉<br />
57
19. Kompleksni broj ( √ 3<br />
2 − 1 2 i)5 jednak je<br />
A.<br />
√<br />
3<br />
2 + 1 2 i B. √<br />
3<br />
2 − 1 2 i C. − √ 3<br />
2 + 1 2 i D. − √ 3<br />
2 − 1 2 i E. √<br />
2<br />
2 − √ 2<br />
2 i<br />
20. Ako pravac y = kx + 2 ne siječe parabolu y 2 = 4x tada je<br />
A. 0 < k < 1 2<br />
B. k < 1 2<br />
C. − 1 2 < k < 0D. k < − 1 2<br />
E. k > 1 2<br />
58
Zadaci iz fizike<br />
21. Dva tijela krenu istodobno s istog mjesta u medusobno okomitim smjerovima.<br />
Jedno se kreće stalnom brzinom 10 m/s, a drugo stalnim ubrzanjem 5 m/s 2 .<br />
Početna brzina drugog tijela je nula. Kolika je udaljenost izmedu tijela dvije<br />
sekunde nakon početka gibanja?<br />
A. 10 m B. 22.4 m C. 18.7 m D. 20 m E. 30 m<br />
22. Metak mase 20 g i početne brzine 600 m/s zabije se u dasku debljine 2 cm i<br />
probivši je izleti brzinom 200 m/s. Kolika je prosječna sila otpora djelovala na<br />
metak prilikom probijanja daske?<br />
A. 1.6 · 10 5 N B. 1.8 · 10 4 N C. 1.3 · 10 5 N D. 1.5 · 10 4 N E. 1.7 · 10 6 N<br />
23. Kuglicu koja visi na niti dugoj 2 m otklonimo iz položaja ravnoteže za kut<br />
α = 15 ◦ i pustimo. Koliku brzinu ima kuglica u času prolaska kroz položaj<br />
ravnoteže?<br />
A. 1.5 m/s B. 1.17 m/s C. 1.36 m/s D. 0.87 m/s E. 0.58 m/s<br />
24. Uteg od 3 kg nalazi se na podu dizala. Ako se dizalo penje brzinom 1 m/s, kojom<br />
silom uteg pritišće pod?<br />
A. 3.3 N B. 27 N C. 30 N D. 33 N E. 3 N<br />
25. Kamen težak 5 N privezan je na uže dugo 1.5 m i napravi u horizontalnoj ravnini<br />
jedan okret u sekundi. Koliko iznosi centripetalna sila?<br />
A. 20 N B. 25 N C. 35 N D. 15 N E. 30 N<br />
26. Kolika je najmanja masa utega koji moramo položiti na ledenu ploču da bi ona<br />
utonula u vodu? Površina horizontalnog presjeka ploče je 5 m 2 , debljina ploče<br />
0.2 m, a gustoća leda 900 kg/m 3 , a gustoća vode 1000 kg/m 3 .<br />
A. 111 kg B. 100 kg C. 10 kg D. 900 kg E. 12 kg<br />
59
27. Otpornici otpora 1 Ω i 2 Ω paralelno su spojeni u strujnom krugu. Ako je napon<br />
na krajevima prvog otpornika 2 V, koliki je napon na krajevima drugog<br />
otpornika?<br />
A. 2 V B. 4 V C. 1 V D. 2.82 V E. 0 V<br />
28. Dva potrošača, svaki snage 2 kW, priključena su paralelno na napon gradske<br />
mreže 220 V. Kolika će biti njihova ukupna snaga ako ih priključimo serijski?<br />
Radni otpor potrošača se ne mijenja.<br />
A. 1 kW B. 2 kW C. 4 kW D. 0.5 kW E. 18 kW<br />
29. Titrajni krug se sastoji od zavojnice i pločastog kondenzatora. Rezonantna<br />
frekvencija titrajnog kruga iznosi 100 kHz. Ako se izmedu ploča kondenzatora<br />
umetne dielektrik relativne permitivnosti 2, tada će rezonantna frekvencija iznositi:<br />
A. 200 kHz B. 50 kHz C. 25 kHz D. 71 kHz E. 100 kHz<br />
30. Zavojnica omskog otpora 0.1 Ω i induktiviteta 2.4 H priključena je na izvor istosmjernog<br />
napona 2.5 V. Kolika struja kroz nju protječe?<br />
A. 10 A B. 1.04 A C. 25 A D. 0.96 A E. 1 A<br />
31. Jezgra izotopa vodika tricija 3 H raspada se po procesu 3 1H → 3 2He + ? + ¯ν.<br />
Osim helija i neutrina u reakciji nastaje i:<br />
A. proton B. neutron C. foton D. elektron E. positron<br />
32. Masa B je poduprta oprugom čiji je drugi kraj učvršćen za površinu stola, i<br />
titra s periodom od 0.350 s. Kada na masu B stavimo masu A od 2 kg, period<br />
titranja sustava iznosi 0.850 s. Kolika je masa B?<br />
A. 9.384 kg B. 0.339 kg C. 2 kg D. 1 kg E. 0.408 kg<br />
33. U spektru Sunca maksimum zračenja ima valnu duljinu 475 nm. Kada bi Sunce<br />
zračilo kao crno tijelo, kolika bi bila temperatura njegove površine?<br />
A. 6100 K B. 2500 K C. 950 K D. 1200 K E. 45000 K<br />
60
7 Iz tiska<br />
61
8 Što mi je studij fizike donio u životu<br />
Najveći resurs koji ima čovjek je njegovo vrijeme, a veći dio vremena<br />
čovjek provede radeći neki posao.<br />
Stoga je poželjno birati pažljivo<br />
i pronaći zanimanje koje nas čini (ili barem može učiniti) sretnima.<br />
Meni je studij fizike omogućio da dobar dio svog vremena provodim<br />
u rješavanju ili stvaranju teorijskih modela koji opisuju zanimljive<br />
prirodne pojave (prije negoli se pojavi rješenje problema, isfrustriran<br />
sam, ali to se poslije zaboravi). To je uzbudljiv posao koji me čini<br />
sretnim.<br />
Tijekom rada upoznao sam se i radio s ljudima iz raznih<br />
dijelova svijeta, od Izraela, preko Europe do SAD-a i Kanade.<br />
Hrvoje Buljan, Prirodoslovno-matematički fakultet<br />
Studij fizike omogućio mi je da radim na poslu koji volim i predstavlja<br />
mi svakodnevni izazov. Radim u suvremeno opremljenom Laboratoriju<br />
za femtosekundnu lasersku spektroskopiju Instituta za fiziku, gdje<br />
uz dinamičan tim rješavam osnovne fizikalne probleme atomske i molekulske<br />
fizike.<br />
Ovaj studij mi je takoder omogućio niz putovanja,<br />
posjeta vrhunskim znanstvenim laboratorijima i druženja s mladim<br />
fizičarima diljem svijeta.<br />
Ticijana Ban, Institut za fiziku, Zagreb<br />
U istraživačkom radu bavio sam se faznim prijelazima, teorijom kaosa,<br />
programiranjem superračunala, modeliranjem hiperinflacije... Danas<br />
radim kao risk manager, a studij fizike omogućio mi je da rješavam<br />
stvarne probleme u vrlo složenom sustavu kao što je tržište kapitala.<br />
Primjer? Nije iz financija, ali vrlo sličan. Zašto leptir koji u Kini<br />
mahne krilima neće uzrokovati oluju u Teksasu, iako teorija kaosa to<br />
dopušta? (a) Ima jačih turbulencija u zraku. (b) Ima puno leptira u<br />
Kini i njihovo nekorelirano mahanje krilima medusobno će se poništiti.<br />
(c) Pitaj Zorana Vakulu.<br />
teoriju.<br />
Mladen Latković, Raiffeisen obvezni mirovinski fond<br />
Zadovoljstvo, posao, hobi... Zanimljivo je, i katkad stresno, prognozirati<br />
vrijeme jer zbog mnogočega rezultat nije 100% točan - teško da<br />
će ikada u potpunosti i biti. No, meteorologija nije samo prognoza!<br />
Proučavanje klimatskih promjena, globalnog zatopljenja, djelovanja<br />
atmosferskih promjena na ljude samo su neka od područja koja meteorologiju<br />
čine sve popularnijom. A zanima li vas, kako neki kažu, ova<br />
znanost bez granica – studirajte je!<br />
(d) Kreni na studij fizike i postavi svoju<br />
Zoran Vakula, Državni hidrometeorološki zavod<br />
65
Studij fizike mi je omogućio da otkrijem ljepote i čudnovatosti svijeta<br />
koji nas okružuje, upoznam mnoštvo kreativnih ljudi te posjetim<br />
razne dijelove svijeta. Fizika pridonosi razumijevanju osnovnih zakona<br />
prirode, ali i omogućava nova praktična otkrića. Stoga mi bavljenje<br />
fizikom istovremeno pruža intelektualnu radost i otvara mogućnost da<br />
pridonesem daljnjem tehnološkom razvoju.<br />
Silvija Gradečak, Massachusetts Institute of Technology (MIT)<br />
Spajajući fiziku i pedagoški rad želim novim naraštajima približiti<br />
barem djelić čudesnog svijeta fizike. Rad s učenicima posebno je zabavan<br />
i privlačan i od njih čovjek može mnogo toga naučiti. U svakom<br />
slučaju, naučila sam probleme, kako fizikalne, tako i životne, gledati<br />
na drugi način, stvorila sam nov način razmišljanja, i sretna sam jer<br />
radim posao koji me ispunjava, a mislim da je to veliko bogatstvo.<br />
Lana Ivanjek, Prirodoslovno-matematički fakultet<br />
Pa ukratko, jedan drukčiji i praktičniji način razmišljanja i potpuno<br />
novi pogled na svijet. I naravno, opsjednutost pitanjima kako i zašto.<br />
No to možda i nije plus :-)<br />
Goran Duplančić, Institut ”Ruder Bošković”<br />
Znanje fizike omogućilo mi je kvalitetan život.<br />
Zašto?<br />
Radim kreativan i zanimljiv posao koji se sastoji od neprestanog stjecanja<br />
novih znanja, a koja kasnije kombiniram u rješavanju korisnih<br />
problema.<br />
Vito Despoja, Prirodoslovno-matematički fakultet<br />
Kao čovjeku koji se odlučio baviti znanošću, studij fizike donio mi je<br />
puno toga: od osnova znanstvene metode do tehničkih znanja korisnih<br />
i u svakodnevnom životu. Kao najveći dobitak izdvojio bih ipak<br />
znanje kako se fokusirati na konkretan problem i kako ga najefikasnije<br />
riješiti; osim očite primjene u znanstvenom radu, ta vještina mi je i<br />
privatni život učinila jednostavnijim i kvalitetnijim.<br />
Matko Milin, Prirodoslovno-matematički fakultet<br />
66
9 Rješenja testova<br />
Rješenje, 9. srpnja 2004.<br />
1. C 7. B 13. C 19. B 25. B 31. A<br />
2. E 8. A 14. D 20. D 26. C 32. E<br />
3. C 9. D 15. A 21. A 27. D 33. D<br />
4. B 10. E 16. D 22. E 28. C<br />
5. D 11. A 17. C 23. B 29. A<br />
6. A 12. E 18. E 24. C 30. E<br />
Rješenje, 14. srpnja 2005.<br />
1. D 7. B 13. A 19. D 25. B 31. B<br />
2. A 8. E 14. D 20. E 26. C 32. E<br />
3. D 9. D 15. C 21. B 27. E 33. C<br />
4. B 10. A 16. B 22. D 28. B<br />
5. A 11. E 17. C 23. C 29. A<br />
6. C 12. C 18. E 24. E 30. D<br />
Rješenje, 6. rujna 2005.<br />
1. B 7. E 13. A 19. A 25. A 31. A<br />
2. A 8. C 14. D 20. B 26. E 32. B<br />
3. E 9. E 15. B 21. A 27. C 33. D<br />
4. A 10. D 16. D 22. E 28. E<br />
5. B 11. C 17. B 23. C 29. D<br />
6. D 12. E 18. C 24. D 30. C<br />
Rješenje, 13. srpnja 2006.<br />
1. B 7. E 13. B 19. C 25. E 31. A<br />
2. A 8. D 14. E 20. B 26. A 32. E<br />
3. C 9. A 15. C 21. A 27. D 33. B<br />
4. A 10. D 16. B 22. E 28. C<br />
5. B 11. C 17. A 23. D 29. D<br />
6. C 12. D 18. E 24. B 30. E<br />
67
Rješenje, 5. rujna 2006.<br />
1. D 7. C 13. E 19. E 25. D 31. D<br />
2. C 8. A 14. C 20. A 26. E 32. B<br />
3. E 9. B 15. B 21. B 27. C 33. A<br />
4. D 10. C 16. A 22. D 28. B<br />
5. E 11. A 17. B 23. E 29. A<br />
6. A 12. B 18. D 24. A 30. C<br />
Rješenje, 12. srpnja 2007.<br />
1. A 7. A 13. B 19. D 25. E 31. A<br />
2. D 8. B 14. A 20. B 26. D 32. D<br />
3. C 9. E 15. B 21. E 27. B 33. B<br />
4. D 10. C 16. C 22. D 28. A<br />
5. C 11. A 17. D 23. A 29. B<br />
6. E 12. E 18. C 24. C 30. C<br />
Rješenje, 10. srpnja 2008.<br />
1. E 7. E 13. C 19. D 25. E 31. D<br />
2. C 8. B 14. D 20. E 26. B 32. E<br />
3. A 9. A 15. E 21. B 27. A 33. A<br />
4. C 10. B 16. B 22. A 28. A<br />
5. B 11. C 17. A 23. B 29. D<br />
6. D 12. E 18. C 24. C 30. C<br />
Rješenje, 8. rujna 2008.<br />
1. E 7. E 13. C 19. D 25. E 31. D<br />
2. C 8. B 14. D 20. E 26. B 32. E<br />
3. A 9. A 15. E 21. B 27. A 33. A<br />
4. C 10. B 16. B 22. A 28. A<br />
5. B 11. C 17. A 23. B 29. D<br />
6. D 12. E 18. C 24. C 30. C<br />
68