22.05.2014 Views

UPIS NOVIH STUDENATA - phy

UPIS NOVIH STUDENATA - phy

UPIS NOVIH STUDENATA - phy

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Sveučilište u Zagrebu<br />

Prirodoslovno-matematički fakultet<br />

Fizički odsjek<br />

<strong>UPIS</strong> <strong>NOVIH</strong> <strong>STUDENATA</strong><br />

Razredbeni postupak i primjeri testova<br />

Zagreb, svibanj 2009.


Sadržaj<br />

1 Riječ pročelnika 1<br />

2 Riječ studenata 2<br />

3 Zašto studirati fiziku 3<br />

3.1 Što možete studirati na Fizičkom odsjeku PMF–a? . . . . . . . . 3<br />

4 Razredbeni postupak za akademsku<br />

godinu 2009./2010. 5<br />

5 Kako se prijaviti 9<br />

6 Test provjere znanja 11<br />

6.1 Teme iz matematike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11<br />

6.2 Teme iz fizike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12<br />

6.3 Pravila igre na testu provjere znanja . . . . . . . . . . . . . . . . 13<br />

6.4 Test, 9. srpnja 2004. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14<br />

6.5 Test, 14. srpnja 2005. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19<br />

6.6 Test, 6. rujna 2005. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24<br />

6.7 Test, 13. srpnja 2006. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29<br />

6.8 Test, 5. rujna 2006. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34<br />

6.9 Test, 12. srpnja 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39<br />

6.10 Test, 6. rujna 2007. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44<br />

6.11 Test, 10. srpnja 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49<br />

6.12 Test, 03. rujna 2008. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55<br />

7 Iz tiska 61<br />

8 Što mi je studij fizike donio u životu 65<br />

9 Rješenja testova 67


1 Riječ pročelnika<br />

Dragi učenici, budući studenti,<br />

Želimo Vam predstaviti studij fizike koji<br />

iz godine u godinu privlači sposobne<br />

mlade ljude i osposobljuje ih za kreativan<br />

rad u budućnosti.<br />

Fizika je jedna od najstarijih akademskih disciplina (sjetite se<br />

Arhimeda i njegova usklika ”Heureka”) no ostaje aktualna kroz<br />

tisućljeća pa do naših dana. Na fizikalnim otkrićima su nastajale<br />

nove tehnologije (otkriće i primjena električne struje, elektromagnetska<br />

indukcija i transformatori, poluvodiči i integrirani<br />

krugovi, laseri i njihova primjena u telekomunikacijama i mjeriteljstvu,<br />

ultrazvuk i magnetska rezonancija u medicini, nuklearna<br />

tehnologija).<br />

Suvremena fizika kroči velikim koracima u iznalaženju materijala<br />

s potpuno novim svojstvima koja služe za bolje senzore, jače memorijske<br />

jedinice u kompjutorima, stabilnije lasere, visokotemperaturnu<br />

supravodljivost, itd. Otvaraju se stalno nova pitanja<br />

u spoznaji materije od elementarnih čestica do kozmologije i na<br />

tom se planu odvija uzbudljiva svjetska utrka znanstvenika.<br />

Više o pojedinostima nastavnog procesa u studiju fizike na PMFu,<br />

te o mogućnostima napredovanja u struci možete naći u ovoj<br />

brošuri i na portalu www.<strong>phy</strong>.hr. Želim Vam puno uspjeha i<br />

zadovoljstva u studiju fizike.<br />

Prof.dr.sc. Antonije Dulčić<br />

Pročelnik Fizičkog odsjeka PMF-a<br />

1


2 Riječ studenata<br />

Drage kolegice i kolege,<br />

dobro došli na studij fizike!<br />

Davor Cvetovac,<br />

predsjednik Studentske<br />

sekcije Hrvatskog<br />

fizikalnog društva<br />

Pozdravljam vas u ime Studentske sekcije Hrvatskog<br />

fizikalnog društva i nadam se da ćete<br />

nam se uskoro pridružiti. Iako studij kojeg ste<br />

izabrali zahtjeva da mu se ozbiljno posvetite,<br />

želim vam skrenuti pažnju na brojne aktivnosti<br />

SSHFD-a koje čine studij zanimljivijim<br />

i produktivnijim. Prvenstveno želim istaknuti<br />

medunarodnu konferenciju studenata<br />

fizike (ICPS) na kojoj članovi SSHFD-a već<br />

tradicionalno sudjeluju, a ove godine ju mi<br />

organiziramo u Splitu. Osim toga u studiju<br />

vam može pomoći naš računalni sustav te<br />

brojne društvene i popularizacijske aktivnosti.<br />

Vidimo se u Studentskoj!<br />

Dragi budući kolege i kolegice,<br />

Jelena Luetić,<br />

studentska<br />

predstavnica u Vijeću<br />

Fizičkog odsjeka (4.<br />

godina)<br />

čast mi je poželjeti vam dobrodošlicu na<br />

Fizički odsjek. Sigurno se pitate što vas ovdje<br />

očekuje. Studij fizike nije jednostavan, ali<br />

svakako pruža jedinstven uvid u svijet što nas<br />

okružuje, uči nas kreativnom razmišljanju i<br />

neprestano nas tjera da postavljamo pitanja<br />

i tražimo odgovore na njih. Nadam se da će<br />

vam studij na Fizičkom odsjeku biti ugodan,<br />

i ne zaboravite, uvijek možete starije kolege<br />

upitati za savjet i pomoć.<br />

2


3 Zašto studirati fiziku<br />

Od mnoštva mogućih odgovora na ovo pitanje, pravi je vrlo jednostavan. Fizika<br />

je izazov za pametne mlade ljude jer se bavi proučavanjem svijeta oko nas,<br />

od najsitnijeg djelića tvari pa do najudaljenijeg kutka svemira. Fizičar svojim<br />

pokusima i teorijama postavlja pitanja o načinu funkcioniranja svijeta oko nas,<br />

i od Prirode (uspješno) dobiva odgovore.<br />

Fizikalni način razmišljanja primjenjiv je i u drugim prirodnim znanostima,<br />

tehnici, medicini, pa i u društvenim znanostima, posebno u ekonomiji. Prilagodljivost<br />

razmišljanja nepoznatoj situaciji uvelike proširuje mogućnost aktivnog<br />

djelovanja fizičara. To omogućuje i znatno širi spektar budućih poslova za<br />

fizičare, od informatike do tehnologije, od edukacije do temeljnih istraživanja.<br />

Tako se dogada da fizičar zaposlen u, na primjer, nekom tehnološkom procesu<br />

ubrzo sustigne operativna znanja svojih tehnički obrazovanih kolega, a zatim<br />

svojim inovativnim pristupom temeljenim na poznavanju fizikalnih procesa uspije<br />

dati nova, bolja rješenja.<br />

Sve su zastupljenije metode istraživanja, prikupljanja i obrade podataka zasnovane<br />

na radu računala. Kao i u drugim područjima ljudskog djelovanja,<br />

računala su sve više povezana uz rad fizičara — znanstveni i bilo koji drugi.<br />

Medutim, kao i dosad, u fizici je i dalje presudan čovjek i njegova kreativnost,<br />

kojoj razvoj računala tek daje nove mogućnosti.<br />

Proučavanje fizike je lijep i izazovan posao. Učenici cijene sposobnog profesora<br />

koji im umije otkriti i objasniti zašto se neka prirodna pojava odvija upravo<br />

tako, ili na čemu se temelji neki tehnički izum, ili pak neka dijagnostička metoda<br />

u medicini.<br />

3.1 Što možete studirati na Fizičkom odsjeku PMF–a?<br />

Na Fizičkom odsjeku PMF–a Sveučilišta u Zagrebu obrazuju se ovi profili:<br />

1. magistar fizike<br />

2. magistar fizike-geofizike (prvostupnik geofizike nakon 3. godine studija)<br />

3. profesor fizike<br />

4. profesor fizike i informatike<br />

5. profesor fizike i kemije<br />

6. profesor fizike i tehnike.<br />

3


Uspješan završetak studija odgovarajućeg profila osposobljava vas za rad na<br />

sljedećim poslovima.<br />

1. Magistri fizike osposobljavaju se za samostalan rad na poslovima koji<br />

zahtijevaju primjenu fizikalnih metoda i drugih njezinih tehnika, prvenstveno<br />

u znanstveno-istraživačkim ustanovama, ali i u privrednim, razvojnim,<br />

medicinskim, financijskim, informatičkim i ostalim organizacijama<br />

svih profila.<br />

2. Magistri fizike-geofizike i prvostupnici geofizike zapošljavaju se u<br />

znanstveno-istraživačkim institutima, na fakultetima i ustanovama za primijenjenu<br />

geofiziku (npr. Državni hidrometeorološki zavod RH, Institut<br />

za oceanografiju i ribarstvo, Seizmološka služba RH, INA–Naftaplin).<br />

3. Profesori fizike osposobljavaju se za predavače fizike u srednjim školama<br />

svih profila i osnovnim školama. Oni su posebno obrazovani za vodenje<br />

zahtjevnijih fakultativnih i izbornih nastavnih predmeta iz područja fizičkih<br />

znanosti.<br />

4. Profesori fizike i informatike osposobljavaju se za predavače fizike i<br />

informatike u osnovnim i srednjim školama.<br />

5. Profesori fizike i kemije osposobljavaju se za nastavnike fizike i kemije<br />

u osnovnim i srednjim školama.<br />

6. Profesori fizike i tehnike obrazuju se za nastavnike fizike i tehničkog<br />

odgoja u osnovnim i srednjim školama.<br />

Studij za profil prvostupnik geofizike traje 6 semestara, a za sve ostale profile<br />

deset semestara. Nakon što je položio sve propisane ispite i diplomski ispit,<br />

student dobiva diplomu o završenom studiju.<br />

Tijekom studija na Fizičkom odsjeku, studenti dio vremena provode i na<br />

radu u praktikumima, gdje stječu vještinu u radu s mjernim instrumentima i<br />

računalima.<br />

Studentima nastavničkih profila, praksa u osnovnim i srednjim školama obvezan<br />

je dio studija.<br />

4


4 Razredbeni postupak za akademsku<br />

godinu 2009./2010.<br />

1. Na Fizičkom odsjeku PMF-a prijavljuju se pristupnici za studij fizike<br />

(profili: profesor fizike, profesor fizike i informatike, magistar fizike, magistar<br />

fizike-geofizike, prvostupnik geofizike, profesor fizike i kemije, profesor<br />

fizike i tehnike).<br />

2. Pravo na prijavu za razredbeni postupak imaju pristupnici koji su završili<br />

četverogodišnje srednje obrazovanje.<br />

3. Prijava za razredbeni postupak predaje se u terminima odredenim u natječaju<br />

za upis studenata u prvu godinu studija (u daljnjem tekstu: natječaj)<br />

koji će biti objavljen u dnevnim novinama, i to osobno ili se šalje poštom.<br />

Prijava, osim dokumenata propisanih u natječaju, mora sadržavati i<br />

poseban obrazac za prijavu za razredbeni postupak, koji se dobiva<br />

u Uredu za studente Fizičkog odsjeka.<br />

Za istinitost podataka na posebnom obrascu jamči pristupnik vlastoručnim<br />

potpisom.<br />

U slučaju da je pristupnik srednju školu ili njezin dio završio u inozemstvu,<br />

ili da je pohadao medunarodnu maturu, mora priložiti nostrifikaciju<br />

svjedodžbi i prijevod ocjena na važeće ocjene u Republici Hrvatskoj<br />

(nedovoljan, dovoljan, dobar, vrlo dobar, odličan).<br />

Prijave bez svih potrebnih dokumenata neće se razmatrati!<br />

4. Razredbeni postupak sastoji se od vrednovanja uspjeha u srednjoj školi,<br />

testa provjere znanja i posebnih aktivnosti. Pristupnik može biti osloboden<br />

testa provjere znanja u slučajevima navedenim u sljedećem članku.<br />

5. Pristupnik će biti osloboden provjere znanja na testu ako ispunjava sljedeći<br />

uvjet:<br />

• Ako je tijekom srednjoškolskog obrazovanja osvojio jedno od prva<br />

tri mjesta na državnom natjecanju Republike Hrvatske u rješavanju<br />

zadataka iz fizike ili je sudjelovao na olimpijadi iz fizike.<br />

Svi pristupnici koji se oslobadaju testa provjere znanja upisuju se<br />

na vrh rang–liste abecednim redom.<br />

5


6. Pristupnik koji nije osloboden testa provjere znanja, može u razredbenom<br />

postupku skupiti najviše 1000 bodova.<br />

Ako pristupnik nije osloboden testa provjere znanja i ako ne pristupi<br />

testu provjere znanja, smatrat će se da je odustao od razredbenog<br />

postupka.<br />

7. Za uspjeh u srednjem obrazovanju moguće je skupiti najviše 260 bodova.<br />

Vrednuju se opći uspjesi u sva četiri razreda srednje škole i na maturi,<br />

odnosno završnom ispitu, na sljedeći način:<br />

Opći uspjeh Bodovi<br />

odličan 52<br />

vrlo dobar 42<br />

dobar 15<br />

dovoljan 5<br />

Ako je pristupnik završio četverogodišnju srednju školu u kojoj ne postoji<br />

obveza polaganja mature, odnosno završnog ispita, kao ocjena mature uzima<br />

se zaokruženi prosjek ocjena završnih općih uspjeha u svim razredima<br />

srednje škole.<br />

8. Test provjere znanja traje 180 minuta. Na testu provjere znanja može se<br />

dobiti najviše 660 bodova. Smatra se da je pristupnik prešao razredbeni<br />

prag na testu provjere znanja ako je (na testu) skupio najmanje 60 bodova<br />

na zadacima iz matematike i najmanje 40 bodova na zadacima iz fizike.<br />

Za profil profesor fizike i kemije potrebno je skupiti najmanje 40 bodova<br />

iz matematike i 60 bodova iz fizike i kemije zajedno.<br />

Svaki ispravno riješen zadatak pristupniku donosi 20 bodova. Zadatak<br />

na koji nije dan odgovor donosi 0 bodova, dok svako pogrešno označeno<br />

rješenje donosi −5 bodova.<br />

Odgovori na testu provjere znanja upisuju se na poseban službeni<br />

obrazac i to je jedini dokument prema kojem se boduje uspjeh pristupnika<br />

na testu.<br />

Za studij na Fizičkom odsjeku, test provjere znanja ima 33 zadatka:<br />

20 zadataka iz matematike i 13 iz fizike za sve smjerove osim za smjer<br />

profesor fizike i kemije, gdje se test sastoji od 13 zadataka iz fizike, 12 iz<br />

matematike i 8 iz kemije.<br />

9. Na osnovu svake od posebnih aktivnosti pristupnik na obrascu za razredbeni<br />

postupak može zatražiti dodatne bodove. Dodatni bodovi priznaju se<br />

6


samo ako pristupnik prijavi za razredbeni postupak priloži odgovarajuće<br />

dokumente. Za posebnu aktivnost pod točkom (a) pristupnik dobiva 50<br />

bodova, za posebnu aktivnost pod točkom (b) 30 bodova, dok za posebne<br />

aktivnosti pod ostalim točkama dobiva 20 bodova.<br />

(a) Sudjelovanje na državnom natjecanju Republike Hrvatske u rješavanju<br />

zadataka iz matematike (varijanta A), fizike, informatike ili astronomije.<br />

Osvojeno prvo mjesto na državnom natjecanju Republike<br />

Hrvatske u rješavanju zadataka iz matematike (varijanta B).<br />

(b) Sudjelovanje na državnom natjecanju Republike Hrvatske u rješavanju<br />

zadataka iz matematike (varijanta B) ili prezentaciji radova iz fizike,<br />

informatike ili astronomije.<br />

(c) Znanje (pisanje i govor) trećeg svjetskog jezika. Svjetskim jezicima<br />

smatraju se: engleski, njemački, francuski, španjolski, talijanski i<br />

ruski. Znanje se može dokazati na dva načina:<br />

(1) svjedodžbama srednje škole, gdje jezik mora biti učen najmanje<br />

4 godine<br />

(2) potvrdom Filozofskog fakulteta za jezike koji nisu obuhvaćeni s<br />

(1).<br />

(d) Jedno od prva tri mjesta na državnim natjecanjima ili sudjelovanje na<br />

medunarodnoj olimpijadi iz predmeta koji nije uključen u razredbeni<br />

postupak.<br />

(e) Završena još jedna srednja škola.<br />

(f) Pristupnici koji imaju status športaša I. ili II. kategorije.<br />

10. Za svaki studij izraduje se posebna rang–lista za upis na sljedeći način:<br />

Na vrh rang–liste upisuju se pristupnici oslobodeni testa provjere<br />

znanja (vidjeti članke 5. i 6.).<br />

Ostatak rang–liste formira se od pristupnika koji su pristupili testu<br />

provjere znanja. Pravo upisa stječu pristupnici koji su prešli razredbeni<br />

prag na testu provjere znanja, prema redoslijedu na rang listi koja se<br />

formira prema ukupnom broju bodova koje je pristupnik skupio, sve do<br />

popunjenja upisne kvote.<br />

7


11. Upis pristupnika koji su stekli pravo upisa obavljat će se prema rasporedu<br />

koji će odrediti Povjerenstvo za provedbu razredbenog postupka.<br />

Pristupnici koji se ne upišu do roka koji je odredilo Povjerenstvo za<br />

razredbeni postupak, gube pravo na upis. Tada se “pomiče crta” i pravo<br />

upisa stječu pristupnici koji slijede prema rang–listi, a prešli su razredbeni<br />

prag.<br />

12. Upis na pojedini studij smatra se završenim kada se, poštujući redoslijed<br />

s rang–liste, upiše onoliko pristupnika koliko je predvideno planom upisa.<br />

13. Ako je ostalo slobodnih mjesta, nakon što je istekao rok za upis na pojedini<br />

studij, na ta mjesta mogu se prijaviti svi pristupnici koji su prešli razredbeni<br />

prag na testu provjere znanja na Matematičkom odjelu PMF–a, ili<br />

nekom od studija na grupaciji tehničkih fakulteta.<br />

Svi pristupnici, osim onih koji su prešli razredbeni prag na Fizičkom<br />

odsjeku, uz prijavu za studij moraju obvezno priložiti još i potvrdu odgovarajućeg<br />

fakulteta da su prešli razredbeni prag.<br />

Od takvih pristupnika formira se rang–lista za upis.<br />

Upisi se obavljaju do popunjenja upisne kvote ili isteka roka za taj<br />

upis.<br />

Napomena: U slučaju razlike izmedu ovih pravila i pravila koja će<br />

biti objavljena u dnevnim novinama (zbog uvijek prisutne mogućnosti<br />

pogrešaka), ova se pravila smatraju važećima.<br />

8


5 Kako se prijaviti<br />

1. Prijave se podnose na posebnom obrascu za prijavu za razredbeni<br />

postupak, osobno na adresi:<br />

Ured za studente<br />

PMF–Fizički odsjek<br />

Bijenička cesta 32, Zagreb<br />

ili se šalju poštom na adresu:<br />

Ured za studente (za razredbeni postupak)<br />

PMF–Fizički odsjek<br />

p. p. 331<br />

10002 Zagreb<br />

2. Prijava treba sadržavati:<br />

(a) obrazac za prijavu za razredbeni postupak<br />

(b) domovnicu<br />

(c) rodni list<br />

(d) svjedodžbu o maturi, odnosno završnom ispitu, i svjedodžbe svih<br />

četiriju razreda završene srednje škole<br />

(e) dokumente za priznavanje dodatnih bodova na osnovi posebnih aktivnosti<br />

(f) potvrde o sudjelovanju na državnom ili medunarodnom natjecanju<br />

(g) dokaz o uplati troškova razredbenog postupka.<br />

Ako prilažete fotokopije dokumenata, one moraju biti ovjerene.<br />

Svjedodžbe možete ovjeriti i u svojoj srednjoj školi, a ne samo kod javnog<br />

bilježnika. Takoder, vjerojatno je jeftinije priložiti original domovnice i<br />

rodnog lista.<br />

3. Uplata troškova razredbenog postupka obavlja se na žiro-račun:<br />

2360000–1101522208<br />

poziv na broj: 05 4020–100<br />

PMF, Horvatovac 102a<br />

Zagreb<br />

Ako se osobno prijavljujete, imajte u vidu da u blizini Fizičkog odsjeka<br />

nema niti pošte, niti banke, pa je uplatnicu poželjno uplatiti prije<br />

nego što stignete u Ured za studente.<br />

9


4. Točan datum i vrijeme održavanja testa provjere znanja, kao i cijena razredbenog<br />

postupka, bit će oglašeni u sredstvima javnog priopćavanja, na<br />

oglasnom mjestu Fizičkog odsjeka i na web stranicama Fizičkog odsjeka.<br />

5. Popis oslobodenih od pisanja testa provjere znanja, kao i raspored pristupnika<br />

po dvoranama za test provjere znanja, bit će objavljen najkasnije<br />

dan prije testa. Ako niste oslobodeni testa provjere znanja, na test morate<br />

doći pola sata prije službenog početka pred zgradu Fizike.<br />

6. Ne zaboravite, kod sebe morate obvezno imati osobnu iskaznicu ili<br />

putovnicu radi provjere vašeg identiteta za test. U protivnom,<br />

nećete moći pristupiti testu provjere znanja!<br />

7. Na testu provjere znanja dopušteno je koristiti se kalkulatorom i tablicama<br />

s formulama.<br />

8. Ako se ne upišete, dokumente morate podići najkasnije 2 mjeseca nakon<br />

datuma testa.<br />

9. Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Uredu za studente Fizičkog<br />

odsjeka, osobno ili na tel. 4680–033 i 4605–518, u vremenu od 9 do 11 sati.<br />

Informacije možete dobiti i slanjem elektroničke pošte na adresu<br />

referada@<strong>phy</strong>.hr<br />

kao i na web stranicama Fizičkog odsjeka:<br />

www.<strong>phy</strong>.hr<br />

10


6 Test provjere znanja<br />

Test provjere znanja sadržava 33 zadatka, od kojih je 20 iz matematike, a 13 iz<br />

fizike.<br />

6.1 Teme iz matematike<br />

Skup prirodnih brojeva i operacije s njima. Cijeli i racionalni brojevi, realni<br />

brojevi. Potenciranje s cjelobrojnim i racionalnim eksponentom (korjenovanje).<br />

Kompleksni brojevi. Operacije s kompleksnim brojevima. Geometrijsko<br />

predočavanje kompleksnih brojeva. Pojam funkcije. Kompozicija funkcija.<br />

Inverzna funkcija. Polinomi prvog stupnja i linearne jednadžbe. Jednadžba<br />

pravca. Sustavi linearnih jednadžbi i nejednadžbi. Polinomi jedne i više varijabli.<br />

Operacije s polinomima. Racionalne funkcije. Kvadratna jednadžba.<br />

Kvadratna funkcija i njezin graf. Kvadratne nejednadžbe.<br />

Eksponencijalna i logaritamska funkcija i njihovi grafovi. Svojstva logaritamske<br />

funkcije. Logaritamske jednadžbe i nejednadžbe.<br />

Skupovi točaka u ravnini: dužina, pravac, trokut, mnogokut, kružnica i krug.<br />

Izometrije ravnine: simetrija u odnosu na pravac, centralna simetrija, rotacija<br />

i translacija. Simetrala dužine i kuta. Teorem o srednjici trokuta. Težište trokuta.<br />

Teorem o visinama trokuta. Trokutu upisana i opisana kružnica. Talesov<br />

teorem. Teoremi o sukladnosti trokuta. Homotetija. Pojam sličnosti. Teoremi<br />

o sličnosti trokuta. Pitagorin teorem. Konstrukcije osnovane na izometrijama i<br />

teoremima sličnosti i sukladnosti. Opsezi i površine ravninskih likova.<br />

Trigonometrijske funkcije i veze medu njima. Adicioni teoremi. Trigonometrijsko<br />

rješavanje pravokutnog i kosokutnog trokuta. Kosinusov i sinusov teorem.<br />

Grafičko prikazivanje trigonometrijskih funkcija. Trigonometrijske jednadžbe i<br />

nejednadžbe.<br />

Paralelnost ravnina. Paralelnost pravca i ravnine. Okomitost pravca i ravnine.<br />

Okomitost ravnina. Kut pravca i ravnine.<br />

Poznavanje formula za izračunavanje obujma i oplošja tetraedra, prizme,<br />

paralelepipeda, piramide, stošca, valjka i kugle. Primjena trigonometrije na<br />

rješvanje zadataka u vezi s navedenim tijelima. Eksplicitna i implicitna jednadžba<br />

pravca. Jednadžba pravca odredenog koeficijentom smjera i jednom<br />

točkom. Jednadžba pravca kroz dvije točke. Udaljenost točke od pravca. Analitički<br />

kriterij za okomitost i paralelnost pravaca. Površina trokuta. Jednadžba<br />

kružnice, elipse, hiperbole i parabole. Sjecište pravca i krivulje drugog reda.<br />

Jednadžba tangente krivulje drugog reda. Uvjet da pravac dira krivulju drugog<br />

reda. Pol i polara. Aritmetički i geometrijski niz. Geometrijski red.<br />

11


6.2 Teme iz fizike<br />

Put, brzina, ubrzanje. Nejednoliko, jednoliko i jednoliko promjenljivo gibanje.<br />

Newtonovi zakoni, inercija, sila, masa. Trenje. Sastavljanje i rastavljanje sila.<br />

Moment sile, poluga. Impuls sile. Količina gibanja, zakon o očuvanju količine<br />

gibanja. Krivocrtna gibanja: horizontalni i vertikalni hitac, jednoliko gibanje<br />

po kružnici. Centripetalna sila. Ubrzani sustavi, centrifugalna sila. Newtonov<br />

zakon gravitacije.<br />

Hidraulički i hidrostatski tlak u tekućini, uzgon, atmosferski tlak.<br />

Energija, promjena energije i rad, snaga, kinetička energija, gravitacijska<br />

potencijalna energija, elastična potencijalna energija, očuvanje energije.<br />

Molekularno-kinetička teorija, plinski zakon, jednadžba stanja plina, termodinamički<br />

sistem, temperatura, unutrašnja energija tijela, toplina, specifični<br />

toplinski kapacitet tijela, promjena unutrašnje energije tijela radom i toplinom,<br />

prvi i drugi zakon termodinamike, rad plina pri promjeni volumena.<br />

Električni naboj, Coulombov zakon, električno polje, električni kapacitet,<br />

kondenzator, Ohmov zakon za dio strujnog kruga i cijeli strujni krug, električni<br />

napon, vodljivost, Kirchoffova pravila, rad i snaga električne struje.<br />

Magnetsko polje, sila na strujni vodič u magnetskom polju, magnetska indukcija,<br />

sila na električni naboj u magnetskom polju, gibanje nabijene čestice u<br />

prostoru u kojem postoji električno, odnosno magnetsko polje. Elektromagnetska<br />

indukcija, samoindukcija, transformator.<br />

Harmonijsko titranje, jednostavno njihalo, postanak i širenje vala, brzina<br />

širenja vala, odbijanje i lom valova, stojni val, zvuk, Dopplerov efekt.<br />

Električni titrajni krug, električna rezonancija, elektromagnetski valovi.<br />

Svjetlost, brzina svjetlosti, refleksija i lom svjetlosti, prolaz svjetlosti kroz<br />

leće, interferencija svjetlosti, ogib svjetlosti, polarizacija svjetlosti, disperzija<br />

svjetlosti, svjetlost kao elektromagnetski val, spektar elektromagnetskih valova.<br />

Fotoelektrični efekt, valno-čestični karakter elektromagnetskog zračenja i tvari,<br />

de Broglieva relacija.<br />

Energijski spektar atoma, grada i veličina atoma, atomske jezgre, izotopi,<br />

energija vezanja atomske jezgre, nuklearne reakcije, radioaktivnost.<br />

Literatura<br />

Gimnazijski udžbenici iz matematike.<br />

Gimnazijski udžbenici iz fizike.<br />

12


Dodatna literatura<br />

1. Matko Fizić, Klasifikacijski ispiti na tehničkim fakultetima, Element, Zagreb,<br />

1993.<br />

2. Ostali udžbenici i zbirke zadataka koji se koriste u srednjoškolskoj nastavi<br />

matematike i fizike.<br />

6.3 Pravila igre na testu provjere znanja<br />

• Za svaki zadatak ponudeno je 5 odgovora, od kojih je točno jedan ispravan.<br />

Odgovara se tako da na obrascu za odgovore, uz broj zadatka, zacrnite kvadratić<br />

u kojem piše slovo (A–E) koje označava izabrani odgovor.<br />

• Svaki ispravni odgovor donosi 20 bodova, neispravni −5 bodova, a neoznačavanje<br />

odgovora 0 bodova. Zbog toga nemojte nasumce odgovarati na pitanja<br />

ako ne znate pravi odgovor — ne isplati se.<br />

• Označavanje više od jednog odgovora kod istog zadatka ili nepotpuno brisanje<br />

jednog i zacrnjenje drugog odgovora za isti zadatak donosi −5 bodova za taj<br />

zadatak.<br />

• Da biste prešli kvalifikacijski prag, morate na testu postići najmanje 60 bodova<br />

na zadacima iz matematike i najmanje 40 bodova na zadacima iz fizike. Za<br />

profil profesor fizike i kemije morate postići najmanje 40 bodova iz matematike<br />

i 60 bodova iz fizike i kemije zajedno.<br />

• Na testu smijete imati kalkulator i standardno tiskane tablice s formulama iz<br />

matematike i fizike. Sve je ostalo, osim pribora za pisanje, zabranjeno.<br />

• Vrijeme rada je 3 sata od trenutka kad su zadaci podijeljeni.<br />

• Kod nekih zadataka, posebno iz fizike, ponudeni odgovori numerički su zaokruženi.<br />

Ako dobijete drukčije rješenje, odaberite najbliži ponudeni odgovor.<br />

Razlika mora biti mala, tj. propisnim zaokruživanjem trebali biste dobiti<br />

ponudeni odgovor.<br />

• Za osnovne fizikalne konstante možete uzeti sljedeće vrijednosti:<br />

g = 10 m/s 2 , c = 300000 km/s, e = 1.6 · 10 −19 C.<br />

Ostali potrebni podaci navedeni su u tekstu zadatka.<br />

13


6.4 Test, 9. srpnja 2004.<br />

1. Kada je definiran, izraz<br />

2a<br />

a 2 − 4x 2 + 1<br />

2x 2 + 6x − ax − 3a ·<br />

(<br />

x + 3x − 6<br />

x − 2<br />

)<br />

jednak je izrazu<br />

A.<br />

1<br />

a − x<br />

B.<br />

1<br />

2a + x<br />

C.<br />

1<br />

a + 2x<br />

D.<br />

1<br />

a − 2x<br />

E.<br />

1<br />

a + x<br />

2. Koliko ima troznamenkastih brojeva kojima zbroj znamenaka iznosi 5?<br />

A. 12 B. 6 C. 30 D. 24 E. 15<br />

3. Ako je a ⊘ b = 2a + 3b, onda je 2 ⊘ (3 ⊘ 5) jednako<br />

A. 44 B. 41 C. 67 D. 30 E. 34<br />

4. Ako su a, b, c, d, e medusobno različiti realni brojevi, različiti od nule, i ako je<br />

ab = cd, onda ne mora vrijediti<br />

A.<br />

a + c<br />

a − c = d + b<br />

d − b<br />

B.<br />

ab<br />

c = cd b<br />

C.<br />

a<br />

d = c b<br />

D.<br />

a − c<br />

c<br />

= d − b<br />

b<br />

E.<br />

cd<br />

a<br />

+ ae =<br />

cde<br />

b<br />

+ b<br />

5. Apsolutna vrijednost (modul) kompleksnog broja 1 − 2i<br />

3 + 4i + 4 − i<br />

8 − 6i iznosi<br />

√<br />

41<br />

2 √ 5 + √ 17 19<br />

3<br />

3 √ 5<br />

A.<br />

B.<br />

C.<br />

D.<br />

E.<br />

6<br />

10 14<br />

10<br />

10<br />

6. Niz (a n ) definiran je na sljedeći način: a 1 = −6, a n+1 = a n + n, za n ∈ N.<br />

Koliko je a 2004 ?<br />

A. 2007000 B. 1007004 C. 2004000 D. 1994982 E. 1500000<br />

14


7. Najmanja moguća vrijednost izraza √ x 2 − 2x + 1 + √ x 2 + 2x + 1 za x ∈ R je<br />

A. 1 B. 2 C.<br />

1<br />

2<br />

D.<br />

3<br />

2<br />

E. 0<br />

8. Vrijednost izraza log tg 1 ◦ + log tg 2 ◦ + log tg 3 ◦ + . . . + log tg 89 ◦ je<br />

A. 0 B. −1 C. e D. log √ 3 E. − log √ 2<br />

9. Suma svih rješenja kubne jednadžbe z 3 + az 2 + bz + c = 0 jednaka je<br />

A. −c B. a + b + c C. −a − b − c D. −a E. −b<br />

10. Nejednadžbu log 3 (−x 2 + 2x + 24) < 2 zadovoljavaju svi x iz skupa<br />

A. 〈−4, 6〉 B. 〈−∞, −4〉 ∪ 〈6, ∞〉 C. 〈−∞, −3〉 ∪ 〈5, ∞〉<br />

D. 〈−3, 5〉 E. 〈−4, −3〉 ∪ 〈5, 6〉<br />

11. Broj<br />

{<br />

uredenih parova realnih brojeva (x, y) koji zadovoljavaju sustav jednadžbi<br />

x<br />

3x 2 −3x−6<br />

= 1<br />

jednak je<br />

xy = 4<br />

A. 3 B. 4 C. 5 D. 1 E. 2<br />

12. Ako je f(x) = sin x, a g(x) = cos x, tada za sve x, y ∈ R vrijedi<br />

A. f(x − y) = f(x)g(y) + g(x)f(y) B. f(x − y) = f(x)f(y) − g(x)g(y)<br />

C. g(x + y) = g(x)f(y) + f(x)g(y) D. g(x − y) = g(x)g(y) − f(x)f(y)<br />

E. f(x + y) = f(x)g(y) + g(x)f(y)<br />

13. Dva kruga polumjera 1 postavljena su tako da rub jednog prolazi kroz središte<br />

drugog. Površina njihovog presjeka iznosi<br />

A.<br />

π √ 3<br />

4<br />

B.<br />

( √ 5 − 1)π<br />

2<br />

C.<br />

√<br />

2π 3<br />

3 − 2<br />

D. π − √ 2 E.<br />

π<br />

3<br />

15


14. Ako polukružnica sa središtem na hipotenuzi pravokutnog trokuta dodiruje katete<br />

duljina a i b, tada je njen polumjer jednak<br />

A.<br />

ab<br />

√<br />

a2 + b 2 B.<br />

a + b<br />

4<br />

C.<br />

1<br />

a − 1 b<br />

D.<br />

ab<br />

a + b<br />

E.<br />

√<br />

a2 + b 2<br />

2<br />

15. U pravokutnom trokutu duljina težišnice povučene iz vrha pravog kuta iznosi 2.<br />

Zbroj kvadrata duljina preostalih dviju težišnica je<br />

A. 20 B. 25 C. 15 D. 16 E. 18<br />

16. Duljine stranica trokuta su a = n 2 + 3n + 3, b = n 2 + 2n, c = 2n + 3, gdje je<br />

n > 1 prirodan broj. Najveći kut trokuta je<br />

A. 75 ◦ B. 90 ◦ C. 150 ◦ D. 120 ◦ E. 80 ◦<br />

17. Za pozitivan realan broj a, označimo sa (x a , y a ) koordinate tjemena parabole<br />

y = ax 2 + 6x + 4. Skup svih tjemena (x a , y a ) za a > 0 čini<br />

A. parabolu B. ništa od navedenog C. dio pravca<br />

D. elipsu E. hiperbolu<br />

18. Ako su točke A(3, 6), B(−1, 3), C(5, 0) vrhovi trokuta, duljina visine spuštene<br />

iz vrha B na stranicu AC iznosi<br />

A.<br />

3<br />

2<br />

B.<br />

9 √ 10<br />

10<br />

C. 2 √ 10 D.<br />

9<br />

2<br />

E.<br />

3 √ 10<br />

2<br />

19. Koliki kut zatvara prostorna dijagonala kocke s osnovkom?<br />

20.<br />

A. 30 ◦ B. 35 ◦ 15 ′ 52 ′′ C. 54 ◦ 44 ′ 8 ′′ D. 45 ◦ E. 27 ◦ 31 ′ 15 ′′<br />

Šator oblika stošca ima polumjer osnovke 6 m i visinu 2.5 m. Ako šator ima<br />

pod, a na otpad se potroši 10% materijala više, koliko približno treba platna za<br />

izradu šatora?<br />

A. 2000 m 2 B. 75 m 2 C. 120 m 2 D. 260 m 2 E. 210 m 2<br />

16


21. Automobil kreće iz stanja mirovanja i giba se jednoliko ubrzano. Za prvih 20 s<br />

gibanja prevali put od 800 m. Koliki put prijede tijekom pete sekunde?<br />

A. 18 m B. 200 m C. 40 m D. 50 m E. 9 m<br />

22. Tijelo bačeno vertikalno uvis vraća se nakon 10 s. Kolika je brzina u trenu kada<br />

tijelo padne?<br />

A. 100 m/s B. 25 m/s C. 20 m/s D. 200 m/s E. 50 m/s<br />

23. Uteg mase 6 kg objesimo na dinamometar u dizalu koje se giba prema gore s<br />

ubrzanjem od 2 m/s 2 . Koju težinu pokazuje dinamometar?<br />

A. 6 N B. 72 N C. 72 kg D. 7.2 N E. 6 kg<br />

24. Ako vrtimo tijelo mase m na konopcu dužine r u horizontalnoj ravnini, sila<br />

zatezanja konopca je 20 N. Kolika će biti ta sila ako dužinu konopca skratimo<br />

na pola i tijelo vrtimo istom brzinom?<br />

A. 20 N B. 80 N C. 40 N D. 60 N E. 100 N<br />

25. Koju težinu tereta može nositi balon volumena 10 m 3 ispunjen vodikom? Gustoća<br />

zraka je 1.29 kg/m 3 , a gustoća vodika 0.09 kg/m 3 .<br />

A. 12 kg B. 120 N C. 12 N D. 1.2 N E. 120 kg<br />

26. Kolika je temperatura smjese nakon što se pomiješa 2 l vode temperature 70 ◦ C<br />

i 3 l vode temperature 10 ◦ C ?<br />

A. 55 K B. 40 ◦ C C. 34 ◦ C D. 40 K E. 105 ◦ C<br />

27. Dvije otvorene boce, jedna volumena 1 l, a druga 2 l, nalaze se u istoj prostoriji.<br />

Nakon što boce začepimo, zagrijemo ih do 100 ◦ C. Kolika će biti razlika u tlaku<br />

izmedu prve i druge posude?<br />

A. 1 Pa B. 10 3 Pa C. 10 11 Pa D. 0 Pa E. 10 Pa<br />

17


28. Kugla polumjera 5 cm nabijena je nabojem od 7 µC. Koliki će naboj prijeći na<br />

nenabijenu kuglu polumjera 2 cm ako kugle spojimo vrlo tankim vodičem?<br />

A. 1 µC B. 7 µC C. 2 µC D. 3 µC E. 0 µC<br />

29. Kroz potencijalnu razliku od 160 V ubrzani su iz stanja mirovanja proton i<br />

elektron. Koliki je omjer njihovih brzina ako je omjer njihovih masa m p /m e =<br />

1836 ?<br />

A. 43 B. 1836 C. 459 D. 918 E. 1<br />

30. Koliki je unutarnji otpor baterije elektromotornog napona 12 V ako pri jakosti<br />

struje od 4 A napon na njenim krajevima iznosi 10 V?<br />

A. 1 Ω B. 2.5 Ω C. 1.5 Ω D. 0 Ω E. 0.5 Ω<br />

31. Na zastoru udaljenom 25 cm od konvergentne leće dobiva se oštra slika predmeta<br />

čija je visina dvostruko manja od visine predmeta. Jakost leće iznosi:<br />

A. 6 m −1 B. 0.16 m −1 C. 12 m −1 D. 0.12 m −1 E. 24 m −1<br />

32. Pod kojim se kutom lomi zraka svjetlosti koja iz stakla (indeks loma 1.5) prelazi<br />

u vodu (indeks loma 1.33) ako je kut upada 45 ◦ ?<br />

A. 32 ◦ B. 42 ◦ C. 50 ◦ D. 30 ◦ E. 53 ◦<br />

33. Za koje vrijeme opadne aktivnost radioaktivnog 131 J kojemu je vrijeme poluraspada<br />

8 dana, na 1/4 od početne vrijednosti?<br />

A. 64 dana B. 8 dana C. 4 dana D. 16 dana E. 32 dana<br />

18


6.5 Test, 14. srpnja 2005.<br />

1. Koliko ima dvoznamenkastih brojeva kojima je zbroj kvadrata znamenaka jednak<br />

50?<br />

A. 2 B. 0 C. 1 D. 3 E. 5<br />

2. Ako a∇b označava a 2 + 3 b , onda je (3∇0)∇(1∇0) jednako:<br />

A. 109 B. 225 C. 181 D. 84 E. 145<br />

3. Zbroj svih prirodnih brojeva n za koje je 2005 − n<br />

99<br />

prirodan broj iznosi:<br />

A. 19290 B. 21315 C. 20790 D. 19310 E. 20000<br />

4. Prirodnih brojeva n manjih od 2005 za koje je ispunjena jednakost<br />

(1 + i) n = (1 − i) n (i je imaginarna jedinica) ima:<br />

A. 1002 B. 501 C. 2 D. 500 E. 4<br />

5. Ana, Ivana i Marija kupovale su na tržnici kod istog prodavača. Ana je kupila<br />

5 kg jabuka, 7 kg naranči i 3 kg banana i ukupno je platila 107 kuna. Ivana je<br />

kupila 3 kg jabuka, 6 kg naranči i 1 kg banana i sve zajedno platila 73 kune.<br />

Marija je kupila 5 kg jabuka, 1 kg naranči i 2 kg banana i sve to platila 52 kune.<br />

Kolika je cijena jednog kilograma banana?<br />

A. 7 kn B. 8 kn C. 8 kn i 10 lpD. 9 kn E. 6 kn<br />

6. U četiri godine studija student je položio ukupno 24 ispita. Svake godine studija<br />

položio je više ispita nego prethodne. Ako je na četvrtoj godini položio dvaput<br />

više ispita nego na prvoj, koliko je ispita položio na drugoj godini?<br />

A. 3 B. 4 C. 5 D. 7 E. 6<br />

7. Ako je a = log 7 6 (log 6 9 − log 6 3)<br />

log 5 16 (log 4 10 − log 4 2) , onda 7a iznosi:<br />

A.<br />

9<br />

40<br />

B. √ 3 C. 6 D. 3 E.<br />

9<br />

32<br />

19


8. Broj { uredenih parova (x, y) realnih brojeva koji zadovoljavaju sustav<br />

|x| + y = 4<br />

x 3 jednak je:<br />

+ |x| y = 0<br />

A. 3 B. 0 C. 4 D. 1 E. 2<br />

9. Ako je f(x) = e x , g(x) = x 2 , h(x) = ln x, tada je (f ◦ g ◦ h)(x) jednako:<br />

A. x 2 B. ln 2 (e x ) C. ln(2e x ) D. e ln2 x<br />

E. 2x<br />

10. Graf funkcije f(x) = 4x 2 + 4x + 2 nalazi se u:<br />

A. prvom i drugom kvadrantu B. prvom kvadrantu<br />

C. drugom kvadrantu D. prvom i četvrtom kvadrantu<br />

E. drugom i trećem kvadrantu<br />

11. Točka (1, 2) ne pripada grafu funkcije:<br />

A. f(x) = 4 log √ x 2 + x + 8 B. f(x) =<br />

(<br />

C. f(x) = 2 sin πx − π )<br />

2<br />

E. f(x) = 2 − log(x+9)<br />

D. f(x) = tg πx<br />

4<br />

1<br />

cos ( 2 π<br />

2 x − )<br />

π<br />

4<br />

+ ctg<br />

πx<br />

4<br />

12. Broj uredenih parova (x, y), pri čemu su x, y ∈ [−π, π], koji zadovoljavaju sustav<br />

jednadžbi { cos 2 x + cos 2 y = 2<br />

sin 2 x + sin 2 y = 0 je:<br />

A. 3 B. 1 C. 9 D. 6 E. 4<br />

13. Ako je sinus nekog kuta jednak a, tada je kosinus njemu komplementarnog kuta<br />

jednak:<br />

A. a B. √ 1 − a 2 C. −a D.<br />

1<br />

a<br />

E. − √ 1 − a 2<br />

20


14. Koja od sljedećih funkcija ima najmanji osnovni period?<br />

sin x + cos x<br />

A. sin x + cos x B.<br />

C. sin 2 x<br />

sin x<br />

2 + cos x 2 + cos2 x 2<br />

D. sin 2x cos 2x E. sin 2 x + sin x + cos 2 x<br />

15. Točke A = (−4, −5), B = (−1, 1), C = (2, 7)<br />

A. odreduju pravokutan trokut B. odreduju jednakokračan trokut<br />

C. leže na jednom pravcu D. odreduju jednakostraničan trokut<br />

E. odreduju raznostraničan trokut<br />

16. Na kružnici polumjera R nalazi se središte druge kružnice, polumjera 2 3 R.<br />

Sjecišta tih dviju kružnica odreduju tetivu duljine:<br />

A. √ 2 R B.<br />

8<br />

9<br />

√<br />

2 R C.<br />

7<br />

8<br />

√<br />

2 R D.<br />

5<br />

7<br />

√ 6√ 2 R E. 2 R<br />

7<br />

17. Jedan kut trokuta je dva puta veći od drugog, a šest puta veći od trećeg. Najmanji<br />

kut tog trokuta iznosi:<br />

A. 36 ◦ B. 20 ◦ C. 18 ◦ D. 54 ◦ E. 9 ◦<br />

18. Duljina osnovice jednakokračnog trokuta je dvostruko manja od duljine kraka.<br />

Ako je površina tog trokuta jednaka 16 √ 15, tada je duljina osnovice:<br />

A. 16 B. 4 C. 32 D. 4 √ 3 E. 8<br />

19. Metalna pravilna četverostrana piramida s osnovnim bridom duljine 9 cm i<br />

visinom duljine 8 cm pretopljena je u kocku. Duljina brida tako dobivene kocke<br />

iznosi:<br />

A. 6 3√ 3 cm B. 9 cm C. 6 √ 3 cm D. 6 cm E. 8.5 cm<br />

20. Trostranoj uspravnoj prizmi osnovka je pravokutan jednakokračan trokut duljine<br />

kraka 10. Oplošje prizme je 200. Volumen prizme je:<br />

A. 375(2 − √ 2) B. 200(2 + √ 2) C. 500(2 + √ 2)<br />

D. 400(2 − √ 2) E. 250(2 − √ 2)<br />

21


21. Tijelo mase 10 kg bacimo s visine od 20 m bez početne brzine. Tijelo padne na<br />

pješčano tlo i prodre u njega. Kolika je srednja sila otpora pijeska ako je tijelo<br />

prodrlo do dubine od 1 m ?<br />

A. 4150 N B. 2100 N C. 3200 N D. 200 N E. 1100 N<br />

22. Kameni blok mase 10 kg vučemo po horizontalnoj podlozi silom 50 N paralelno<br />

s podlogom. Koliko će biti ubrzanje kamenog bloka ako je koeficijent trenja<br />

izmedu bloka i podloge 0.1 ?<br />

A. 5.6 m/s 2 B. 2.1 m/s 2 C. 9.81 m/s 2 D. 4 m/s 2 E. 11 m/s 2<br />

23. Kuglica mase 1 kg vozi se na kolicima mase 2 kg brzinom 5 m/s. U jednom<br />

trenutku kuglica je izbačena iz kolica i nastavi se gibati u suprotnom smjeru<br />

brzinom 2 m/s. Kolika je brzina kolica nakon izbacivanja kuglice?<br />

A. 6.6 m/s B. 7.2 m/s C. 8.5 m/s D. 4.6 m/s E. 10.5 m/s<br />

24. Greda mase 4 kg položena je na stol tako da joj trećina dužine viri izvan stola.<br />

Kolika može biti maksimalna masa utega kojeg možemo objesiti na slobodni<br />

rub grede, a da se ona ne prevrne preko ruba stola?<br />

A. 3 kg B. 4 kg C. 1 kg D. 5 kg E. 2 kg<br />

25. Automobil se giba po horizontalnoj kružnoj putanji polumjera 42 m tangencijalnim<br />

ubrzanjem 2 m/s 2 . Kolika je početna brzina automobila ako prvi krug<br />

prode za 12 s ?<br />

A. 15 km/h B. 36 km/h C. 10 km/h D. 25 km/h E. 29 km/h<br />

26. Masa planeta Jupitera je 1.9 · 10 27 kg, a njegov polumjer 7 · 10 7 m. Kolika<br />

je akceleracija sile teže na površini Jupitera? Gravitacijska konstanta iznosi<br />

6.67 · 10 −11 Nm 2 kg −2 .<br />

A. 13.4 m/s 2 B. 38.4 m/s 2 C. 25.9 m/s 2 D. 32.2 m/s 2 E. 9.81 m/s 2<br />

22


27. Na koju temperaturu treba izobarno ohladiti plin da mu se volumen smanji tri<br />

puta u odnosu na volumen pri 80 ◦ C ?<br />

A. 26.7 K B. 350 K C. 270 K D. 20 ◦ C E. 117.7 K<br />

28. Da bismo ohladili vodu mase 30 kg sa 80 ◦ C na 10 ◦ C stavimo u nju komad leda<br />

temperature 0 ◦ C. Kolika mora biti masa leda ako se cijeli led pri hladenju<br />

otopi? Toplinski kapacitet vode je 4.19 kJ/(kgK), a specifična toplina taljenja<br />

leda je 335 kJ/kg.<br />

A. 37.2 kg B. 23.35 kg C. 33.21 kg D. 13.25 kg E. 10.24 kg<br />

29. Glazbena viljuška frekvencije 495 Hz približava nam se brzinom od 20 m/s. Koliku<br />

frekvenciju viljuške mi čujemo, ako je brzina zvuka u zraku 330 m/s ?<br />

A. 527 Hz B. 495 Hz C. 391 Hz D. 557 Hz E. 467 Hz<br />

30. Konkavno sferno zrcalo daje od realnog predmeta tri puta uvećanu i obrnutu<br />

sliku. Slika i predmet su medusobno udaljeni 16 cm. Kolika je žarišna daljina<br />

zrcala?<br />

A. 1.5 cm B. 2.5 cm C. 7.2 cm D. 6 cm E. 5 cm<br />

31. Elektron ubrzan naponom 200 V ulazi u magnetsko polje čije su silnice okomite<br />

na brzinu, te se u polju giba po kružnici nekog polumjera. Koliki ga napon mora<br />

ubrzati da bi kružio po kružnici dvostruko većeg polumjera u istom polju?<br />

A. 100 V B. 800 V C. 50 V D. 200 V E. 400 V<br />

32. Dva paralelno spojena kondenzatora, kapaciteta C 1 = 2 µF i C 2 = 3 µF, spojena<br />

su na izvor elektromotorne sile 24 V. Koliki je naboj na drugom kondenzatoru?<br />

A. 32 µC B. 116 µC C. 105 µC D. 91 µC E. 72 µC<br />

33. Dva duga, paralelna vodiča udaljena su 1 m, a njima teku jednake struje od<br />

10 mA u istom smjeru. Koliko je magnetsko polje u točki koja se nalazi na<br />

sredini spojnice dva vodiča?<br />

A. 6 · 10 −9 T B. 8 · 10 −9 T C. 0 T D. 2 · 10 −9 T E. 4 · 10 −9 T<br />

23


6.6 Test, 6. rujna 2005.<br />

1. Realni dio kompleksnog broja<br />

A. − 1 2<br />

1 + i + i 2 + i 3 + · · · + i 2004 + i 2005<br />

1 − i + i 2 − i 3 + · · · + i 2004 − i 2005 je:<br />

B. 0 C. −1 D.<br />

2. Koliko ima dvoznamenkastih brojeva koji nisu djeljivi brojem 5 ?<br />

1<br />

2<br />

E. 1<br />

A. 72 B. 73 C. 75 D. 70 E. 71<br />

3. Ako je (f ◦ f)(x) = √ x, koliko je (f ◦ f ◦ f ◦ f)(x) ?<br />

A.<br />

1<br />

x<br />

B.<br />

3 √ x C. x 2 D. x E.<br />

4 √ x<br />

4. Neki bi posao 12 radnika obavilo za 14 dana. Ako se nakon 2 dana razbole<br />

3 radnika, a ostali radnici nastave raditi, za koliko će ukupno dana posao biti<br />

gotov?<br />

A. 18 dana B. 15 dana C. 14 dana D. 20 dana E. 22 dana<br />

5. Koji je od sljedećih brojeva najmanji?<br />

A. √ 7 3√ 8 B.<br />

√√ √ 3<br />

3<br />

7 · 8 C. 7 √ 8 D. √ 7 3√ 8 E.<br />

3√<br />

7<br />

√<br />

8<br />

6. Broj slušatelja jedne radio–postaje u prvom satu emitiranja porastao je za k%,<br />

a u drugom satu emitiranja za još m%. Ukupni porast broja slušatelja je:<br />

A. (k + m)% B. (k · m)% C. (k + k · m)%<br />

(<br />

D. k + m + k · m ) (<br />

% E. k + m + k + m )<br />

%<br />

100<br />

100<br />

7. Samo je jedna od sljedećih funkcija parna. Koja?<br />

A. f(x) = e x B. f(x) = x 3 C. f(x) = 1 − x<br />

D. f(x) = sin x E. f(x) = cos x<br />

24


8. Ako je<br />

(a − b)(c − d)<br />

(b − c)(d − a) = −5 (a − c)(b − d)<br />

, onda je<br />

3 (a − b)(c − d)<br />

jednako:<br />

A.<br />

3<br />

5<br />

B. 2 C.<br />

8<br />

5<br />

D.<br />

4<br />

5<br />

E.<br />

7<br />

5<br />

9. Neka je f(x) = ax 2 + bx + c, (a, b, c ∈ R, a ≠ 0). Ako je jedna nultočka funkcije<br />

f dvostruko veća od druge, tada je:<br />

A. b 2 + 4ac = 0 B. b 2 − 4ac = 0 C. b 2 − 3 2 ac = 0<br />

D. b 3 + 9 2 ac = 0 E. 2b2 − 9ac = 0<br />

10. Graf funkcije f(x) = |x − 2| − |x − 3| je simetričan u odnosu na:<br />

A. pravac x = − 5 B. pravac x = 5 C. točku<br />

(− 5 )<br />

2<br />

2<br />

2 , 0 ( ) 5<br />

D. točku<br />

2 , 0 E. y–os<br />

11. Koeficijenti a i b, za koje rješenja kubne jednadžbe x 3 + ax 2 + bx + 8 = 0 čine<br />

geometrijski niz s kvocijentom q = 2, imaju vrijednosti:<br />

A. a = 10, b = 7 B. a = 1, b = 4 C. a = 7, b = 14<br />

D. a = 7, b = 7 E. a = 8, b = 8<br />

12. Za rješenja jednadžbe √ 3<br />

x + 3√ x 2 = 2 vrijedi tvrdnja:<br />

A. Produkt rješenja je 8. B. Zbroj rješenja je −1.<br />

C. Produkt rješenja je −2. D. Jednadžba nema rješenja.<br />

E. Zbroj rješenja je −7.<br />

13. Koliko je cos π 12 ?<br />

A.<br />

√<br />

2 +<br />

√<br />

3<br />

2<br />

B.<br />

√<br />

2 −<br />

√<br />

3<br />

2<br />

C. 2 − √ 3 D. 2 + √ 3 E.<br />

√<br />

6 −<br />

√<br />

2<br />

4<br />

25


14. Ako za kutove trokuta vrijedi sin α = 2 sin β cos γ, onda je taj trokut uvijek:<br />

A. jednakostraničan B. pravokutan C. ništa od navedenog<br />

D. jednakokračan E. jednakokračan pravokutan<br />

15. Središta dviju kružnica polumjera 13 cm i 15 cm udaljena su za 14 cm. Duljina<br />

zajedničke tetive tih dviju kružnica iznosi:<br />

A. 48 cm B. 24 cm C. 12 cm D. 22.4 cm E. 11.2 cm<br />

16. Unutarnji kutovi četverokuta uzastopni su članovi aritmetičkog niza čija je razlika<br />

d, izražena u stupnjevima, prirodan broj. Ako je jedan od tih kutova 100 ◦ ,<br />

tada razlika niza d iznosi:<br />

A. 25 ◦ B. 15 ◦ C. 10 ◦ D. 20 ◦ E. 30 ◦<br />

17. Skup svih točaka ravnine udaljenih za 2 od dužine duljine 1 omeduje lik površine:<br />

A. 6 + 6π B. 4 + 4π C. 7 + 7π D. 5 + 5π E. 3 + 3π<br />

18. Koja od sljedećih kružnica dodiruje kružnicu (x − 4) 2 + (y + 7) 2 = 100 ?<br />

A. (x + 2) 2 + (y − 2) 2 = 4 B. (x − 4) 2 + (y + 4) 2 = 16<br />

C. (x + 5) 2 + (y − 5) 2 = 25 D. (x − 3) 2 + (y − 3) 2 = 9<br />

E. (x − 7) 2 + (y + 1) 2 = 49<br />

19. Duljina prostorne dijagonale kocke čiji su oplošje i volumen po iznosu jednaki<br />

iznosi:<br />

A. 6 √ 3 B. 2 √ 3 C. 6 √ 6 D. 6 √ 2 E. 6<br />

20. Na sferi leži kružnica opsega 10π. Središte kružnice udaljeno je za 2 od središta<br />

sfere. Polumjer sfere je:<br />

A. √ 31 B. √ 29 C. √ 27 D. √ 30 E. √ 33<br />

26


21. Čovjek mase 80 kg nalazi se u dizalu koji se giba vertikalno prema gore ubrzanjem<br />

(prema gore) 2 m/s 2 . Kolikom silom čovjek pritišće pod dizala?<br />

A. 960 N B. 1200 N C. 640 N D. 800 N E. 200 N<br />

22. Automobil se giba jednoliko ubrzano s ubrzanjem 4 m/s 2 . Koliki put će preći<br />

tijekom četvrte sekunde, ako je krenuo iz mirovanja?<br />

A. 6 m B. 8 m C. 12 m D. 18 m E. 14 m<br />

23. Dječak vrti kuglicu vezanu na uzici u horizontalnoj ravnini tako da je radijus<br />

kružne putanje jednak dužini uzice, te na svom prstu osjeća silu uzice od 30 N.<br />

Koliku će silu osjetiti ako udvostruči i obodnu brzinu vrtnje i dužinu uzice?<br />

A. 30 N B. 15 N C. 60 N D. 120 N E. 90 N<br />

24. Željezna kocka ima pri 0◦ C brid duljine 2 cm. Pri kojoj temperaturi će njen<br />

volumen biti 8.1 cm 3 ? Koeficijent volumnog rastezanja željeza je 1.2·10 −5 K −1 .<br />

A. 856.78 ◦ C B. 947.12 ◦ C C. 359.11 ◦ C D. 1041.67 ◦ C E. 721.34 ◦ C<br />

25. Dva identična otpornika spojena su u seriju. Ako struja od 5 mA prolazi kroz<br />

kombinaciju otpornika, onda je struja kroz drugi otpornik:<br />

A. 5 mA B. 7.5 mA C. 2.5 mA D. 0 mA E. 10 mA<br />

26. Koliki je unutarnji otpor baterije elektromotornog napona 12 V, ako pri jakosti<br />

struje od 4 A napon na njenim krajevima iznosi 10 V ?<br />

A. 2 Ω B. 6.5 Ω C. 0.25 Ω D. 4 Ω E. 0.5 Ω<br />

27. Zamislite da držimo dva jednaka predmeta ispod vode. Jedan se nalazi točno<br />

ispod površine, a drugi na dubini od 2 m. Ako je sila od 5 N potrebna da zadrži<br />

prvo tijelo na mjestu, onda sila potrebna da drži drugo tijelo iznosi:<br />

A. 20 N B. 10 N C. 5 N D. 1.25 N E. 2.5 N<br />

27


28. Drvenu gredu gurate po podu stalnom brzinom, a za to vam je potrebna sila<br />

od 3 N. U jednom trenutku odlučite gredu okrenuti tako da smanjite površinu<br />

dodira grede i poda za dva puta. Da biste sada gurali istu gredu po istom podu,<br />

istom brzinom potrebna vam je sila od:<br />

A. 9 N B. 1.5 N C. 6 N D. 12 N E. 3 N<br />

29. Koliko se atoma radona raspadne za jedan dan iz milijun atoma, ako je vrijeme<br />

poluraspada 3.82 dana?<br />

A. 723459 B. 337428 C. 500000 D. 165909 E. 834090<br />

30. U zavojnici se za vrijeme 0.2 s promijeni jakost struje od 15 A na 10 A, te se pri<br />

tom inducira napon od 2 V. Koliki je induktivitet zavojnice?<br />

A. 0.2 H B. 2.5 H C. 0.08 H D. 0.55 H E. 0.02 H<br />

31. U katodnoj cijevi televizora elektroni se ubrzavaju naponom od 10 kV. Izračunajte<br />

frekvenciju X-zraka, koje nastaju kada ovi elektroni udaraju u ekran. Planckova<br />

konstanta iznosi 6.63 · 10 −34 Js.<br />

A. 2.4 · 10 18 Hz B. 8.4 · 10 18 Hz C. 1.1 · 10 17 Hz<br />

D. 3.4 · 10 19 Hz E. 2.9 · 10 19 Hz<br />

32. Deset otpornika jednakih otpora prvo spojimo serijski, a zatim paralelno. Koliko<br />

je puta otpor serijske kombinacije veći od paralelne kombinacije?<br />

A. 25 puta B. 100 puta C. 200 puta D. 50 puta E. 10 puta<br />

33. Opruga na koju je ovješeno tijelo mase 0.4 kg titra frekvencijom 3 Hz. Kolika će<br />

biti frekvencija titranja opruge kad je na nju ovješeno tijelo mase od 0.1 kg ?<br />

A. 12 Hz B. 2 Hz C. 1 Hz D. 6 Hz E. 9 Hz<br />

28


6.7 Test, 13. srpnja 2006.<br />

1. Vrijednost izraza<br />

(<br />

A. 〈 − 1 2 , 0〉 B. 〈 0, 1 2<br />

1<br />

log 3/2 2 − 1<br />

log 2/3 3<br />

〉<br />

)<br />

·<br />

1<br />

log 2 3+log 2 2<br />

leži unutar intervala<br />

C. 〈 3<br />

2 , 2〉 D. 〈 1<br />

2 , 1〉 E. 〈 〉<br />

1, 3 2<br />

2. Operacija ◦ definirana je na skupu racionalnih brojeva formulom x ◦ y = x +<br />

(<br />

y +<br />

1<br />

2)<br />

. Ta operacija je<br />

A. komutativna i asocijativna B. asocijativna i nekomutativna<br />

C. nedefinirana za neke x, y ∈ Q D. komutativna i neasocijativna<br />

E. nekomutativna i neasocijativna<br />

3. Dvanaestorici radnika za obaviti neki posao treba 10 dana. Ako se nakon dva<br />

dana razbolio jedan radnik, a nakon 8 dana (od početka) još jedan, tada je<br />

obavljanje posla trajalo ukupno:<br />

A. 12 dana B. 17 dana C. 11 dana D. 13 dana E. 10 dana<br />

4. Vrijednost sume<br />

1<br />

2·6 + 1<br />

6·10 + 1<br />

10·14 + . . . + 1<br />

2002·2006<br />

jednaka je<br />

A.<br />

501<br />

4012<br />

B.<br />

607<br />

4018<br />

C.<br />

603<br />

5012<br />

D.<br />

527<br />

4018<br />

E.<br />

503<br />

4028<br />

5. Broj troznamenkastih prirodnih brojeva kojima je umnožak znamenaka jednak<br />

0 je<br />

A. 81 B. 171 C. 190 D. 100 E. 90<br />

6. Dani su polinomi P (x) = x n · (x − 1) i Q(x) = (x 2 + x + 1) m . Kojeg je stupnja<br />

produkt P (x) · Q(x) ?<br />

A. 2m(n + 1) B. m + n C. 2m + n + 1 D. m + n + 1 E. 2mn<br />

7. Dan je niz a n = n − cos(nπ), n ∈ N. Broj članova niza koji su strogo manji od<br />

a 2006 je<br />

A. 2003 B. 2007 C. 2005 D. 2006 E. 2004<br />

29


8. Za rješenja jednadžbe ( 2 x−1 ( 27<br />

) 2<br />

x<br />

3)<br />

8<br />

= 9 4 vrijedi<br />

A. zbroj rješenja je 1 B. umnožak rješenja je 1<br />

C. zbroj rješenja je 5 D. zbroj rješenja je −1<br />

E. umnožak rješenja je 12<br />

9. Broj nultočaka funkcije f(x) = |x − 5 + |x − 2|| − |x − 1| je<br />

A. 3 B. 1 C. 6 D. 8 E. 4<br />

10. Rješenje nejednadžbe<br />

x<br />

x−2 ≤ 6<br />

x−1<br />

je skup<br />

A. ∅ B. [3, 4] C. 〈−∞, 1] ∪ [2, 3〉 ∪ 〈4, +∞〉<br />

D. 〈1, 2〉 ∪ [3, 4] E. 〈−∞, 3〉 ∪ 〈4, +∞〉<br />

11. Koliko ima realnih brojeva x za koje je √ 3 sin x + cos x = 2 i x 2 + 4x − 5 < 0 ?<br />

A. 3 B. 4 C. 0 D. 2 E. 1<br />

12. Koliko ima uredenih parova brojeva (i, j) takvih da je i, j ∈ {1, . . . , 20} i |i −<br />

j| ≤ 2 ?<br />

A. 95 B. 100 C. 68 D. 94 E. 67<br />

13. Površine dvaju sličnih trokuta su 25 cm 2 i 400 cm 2 . Ako je opseg manjeg trokuta<br />

25 cm, opseg većeg iznosi<br />

A. 75 cm B. 100 cm C. 400 cm D. 625 cm E. 200 cm<br />

14. Da bi trokuti ABC i A ′ B ′ C ′ bili sukladni, nije dovoljno da bude<br />

A. |AB| = |A ′ B ′ |, ∠ABC = ∠A ′ B ′ C ′ , ∠BCA = ∠B ′ C ′ A ′<br />

B. |AB| = |A ′ B ′ |, ∠CAB = ∠C ′ A ′ B ′ , ∠ABC = ∠A ′ B ′ C ′<br />

C. |AB| = |A ′ B ′ |, |BC| = |B ′ C ′ |, ∠ABC = ∠A ′ B ′ C ′<br />

D. |AB| = |A ′ B ′ |, |BC| = |B ′ C ′ |, |CA| = |C ′ A ′ |<br />

E. |AB| = |A ′ B ′ |, |BC| = |B ′ C ′ |, ∠BAC = ∠B ′ A ′ C ′<br />

30


15. Dvije stranice trokuta odnose se kao 2 : 1, a odgovarajući kutovi kao 3 : 1. Ako<br />

je površina tog trokuta 3√ 3<br />

2<br />

, onda je njegov opseg<br />

A. 2 + 2 √ 3 B. 2 √ 3 C. 3 + 3 √ 3 D.<br />

3+3 √ 2<br />

2<br />

E. 6<br />

16. U koordinatnoj ravnini zadane su točke A(1, 1), B(1, 3), C(3, 4) i D(3, 2). Te<br />

točke čine<br />

A. peterokut B. paralelogram C. kvadrat<br />

D. romb E. pravokutnik<br />

17. Duljine osnovica trapeza su 20 i 6, a duljine njegovih krakova 13 i 15. Površina<br />

trapeza iznosi<br />

A. 156 B. nije moguće odrediti C. 182<br />

D. 195 E. 168<br />

18. U koordinatnoj ravnini zadane su točke A(−1, 0) i B(4, 0). Zbroj površina svih<br />

pravokutnih trokuta kojima je AB hipotenuza, a vrh pravog kuta leži na pravcu<br />

y = x + 2 iznosi<br />

15<br />

15<br />

35<br />

A.<br />

4<br />

B. 5 C. 7 D.<br />

2<br />

E.<br />

4<br />

19. Za koliko treba povećati volumen kugle da bi se njezino oplošje povećalo za<br />

25% ?<br />

A. za 25% B. za 12.5% C. za 39.75% D. za 139.75% E. za 16%<br />

20. Pobočni bridovi pravilne uspravne četverostrane piramide sukladni su dijagonalama<br />

osnovice. Ako je duljina brida osnovice 6, onda volumen kugle opisane toj<br />

piramidi iznosi<br />

A. 64 π B. 64 √ 6 π C. 216 √ 6 π D. 72 √ 2 π E. 96 π<br />

21. Automobil prijede u prva dva sata 120 km, a u sljedeća tri sata još 150 km.<br />

Kolika mu je bila prosječna brzina na cijelom putu?<br />

A. 54 km/h B. 58 km/h C. 135 km/h D. 55 km/h E. 56 km/h<br />

31


22. Motorist vozi po kružnom zidu polumjera zakrivljenosti 3 m. Koliku minimalnu<br />

brzinu mora razviti da ne padne, ako je koeficijent trenja izmedu zida i kotača<br />

0.2?<br />

A. 10 m/s B. 3 m/s C. 2.45 m/s D. 5.48 m/s E. 12.25 m/s<br />

23. U posljednjoj sekundi slobodnog pada tijelo prijede 35 m. Koliko dugo tijelo<br />

pada?<br />

A. 2 s B. 1 s C. 5 s D. 4 s E. 3 s<br />

24. Homogena greda mase 60 kg duljine 2 m obješena je 50 cm daleko od jednog svog<br />

kraja. Kolikom će silom drugi kraj grede pritiskati na ruku ako želimo da greda<br />

bude u horizontalnom položaju?<br />

A. 300 N B. 200 N C. 150 N D. 450 N E. 20 N<br />

25. Zavojnica bez jezgre priključena je na izvor istosmjernog napona. Omski (radni)<br />

otpor zavojnice je takav da kroz nju teče struja jakosti 1 A. Kolika će struja teći<br />

kroz zavojnicu ako u nju stavimo feromagnetsku jezgru relativne permeabilnosti<br />

10?<br />

26.<br />

A. 3.16 A B. 0.1 A C. 10 A D. 0.01 A E. 1 A<br />

Šuplja metalna sfera polumjera 12 cm nabijena je količinom naboja 10 nC. Koliki<br />

je iznos električnog polja na mjestu udaljenom 5 cm od središta sfere?<br />

A. 0 V/m B. 0.36 · 10 6 N/C C. 2.8 · 10 −5 N/C<br />

D. 36 kV/m E. 1.8 · 10 3 V/m<br />

27. Tri jednaka kondenzatora kapaciteta 30 µF spojena su u seriju i priključena na<br />

napon gradske mreže (220 V, 50 Hz). Koliki najmanji osigurač trebamo upotrijebiti,<br />

a da ne pregori?<br />

A. 6 A B. 0.32 A C. 10 A D. 1 A E. 3.2 A<br />

32


28. Brzina longitudinalnih valova u Zemljinom omotaču je 13.8 km/s, a u Zemljinoj<br />

jezgri 8.8 km/s. Odredite kut loma vala, koji upada iz omotača na granicu<br />

omotač–jezgra pod kutom od 45 ◦ . Omotač obavija Zemljinu jezgru.<br />

A. nema loma valova B. 15.2 ◦ C. 26.8 ◦<br />

D. 53.6 ◦ E. 63.2 ◦<br />

29. Intenzitet svjetlosnog zračenja s udaljene zviezde iznosi 2.7 · 10 −16 W/m 2 . Pretpostavljajući<br />

da je valna duljina zvjezdanog svjetla 550 nm, izračunajte koliko<br />

fotona u 15 minuta padne u zjenicu oka, koja je promjera 6 mm. Planckova<br />

konstanta je 6.625 · 10 −34 Js.<br />

A. 150 B. 250 C. 52 D. 18 E. 1.5<br />

30. Aktivnost nekog izvora se za deset dana smanji tri puta. Kolika će biti aktivnost<br />

izvora nakon sto dana, ako je početna aktivnost 14 · 10 12 raspada u minuti?<br />

A. 11.2 · 10 5 Bq B. 5.1 · 10 6 Bq C. 2.3 · 10 5 Bq<br />

D. 8.3 · 10 5 Bq E. 3.9 · 10 6 Bq<br />

31. Razmak izmedu prvog i četvrtog čvora stojnog vala je 30 cm. Kolika je valna<br />

duljina?<br />

32.<br />

A. 20 cm B. 10 cm C. 7.5 cm D. 25 cm E. 15 cm<br />

Željeznu kocku vučemo po vodoravnoj podlozi na putu od 100 m i pola razvijene<br />

topline prenosi se na kocku, a pola na podlogu. Za koliko će porasti temperatura<br />

kocke ako je koeficijent trenja 0.2, a specifični toplinski kapacitet željeza je<br />

460 J/(kg K)?<br />

A. 1.9 K B. 0.87 K C. 5.3 K D. 0.43 K E. 0.21 K<br />

33. Mjehurić zraka u jezeru ima na dubini 55 m volumen 0.5 cm 3 . Ako je temperatura<br />

na toj dubini 14 ◦ C, a pri vrhu 24 ◦ C, koliki će biti volumen mjehurića<br />

neposredno prije izranjanja? Atmosferski tlak je 1013 hPa, a gustoća<br />

vode 1000 kg/m 3 .<br />

A. 7.7 cm 3 B. 3.3 cm 3 C. 5.6 cm 3 D. 20 cm 3 E. 13 cm 3<br />

33


6.8 Test, 5. rujna 2006.<br />

1. Broj prostih brojeva izmedu 20 i 40 je<br />

A. 6 B. 7 C. 5 D. 4 E. 3<br />

2. Na tržnici 2 kg blitve i 1/2 kg mrkve koštaju koliko i 3 kg salate, a 1 kg mrkve<br />

i 1/2 kg salate koliko i 1 kg blitve. Cijene mrkve, salate i blitve po kilogramu<br />

odnose se u omjeru<br />

A. 10 : 12 : 7 B. 7 : 8 : 10 C. 8 : 10 : 13 D. 10 : 12 : 17 E. 2 : 3 : 5<br />

3. Ako su a 1 , a 2 i a 3 pozitivni realni brojevi i ako vrijedi jednakost<br />

√<br />

1<br />

√ 1<br />

a1+ a 2<br />

+ √ √ 2<br />

a2+ a 3<br />

= √ √ a1+ a 3<br />

, onda su a 1 , a 2 i a 3 nužno<br />

A. svi medusobno jednaki B. članovi padajućeg niza<br />

C. svi jednaki 1 D. uzastopni članovi geometrijskog niza<br />

E. uzastopni članovi aritmetičkog niza<br />

4. Funkcija f : R → R koja je bijekcija sigurno<br />

A. je parna B. je neparna C. nije rastuća<br />

D. nije periodična E. je periodična<br />

( ) 1<br />

5. Ako je f<br />

x 2 = ln x + e x2 , onda je f(x) =<br />

A.<br />

1<br />

2 ln x + e√ x<br />

D. − 1 2 ln x + 1<br />

e x<br />

B. − 1 2 ln x + e−x C.<br />

E. − 1 2 ln x + e 1 x<br />

1<br />

2 ln x + e 1 x<br />

6. Ako su a i b rješenja kvadratne jednadžbe x 2 + px + q = 0, onda je a 3 + b 3<br />

jednako<br />

A. 3pq − p 3 B. p 3 C. p(q − p 2 ) D. p 3 + pq E. pq<br />

7. Vrijednost izraza 1 + √ 1 2<br />

+ √ 1 + · · · + √ 1<br />

2 2 2 123<br />

1 + √ 1 2<br />

+ √ 1 + · · · + √ 1<br />

2 2 2 247<br />

je<br />

A. 1 − 1<br />

2 62 B.<br />

2 62 + 1<br />

1<br />

2 62 C. 1 −<br />

2 62 + 1 D. 2 123 − 1<br />

2 247 − 1<br />

E.<br />

2 62 − 1<br />

2 124 − 1<br />

34


8. Rješenje nejednadžbe log 1 (x + 2) > 1 je skup<br />

5<br />

A. 〈−2, − 9 5 〉 B. 〈−1, +∞〉 C. 〈−3 2 , +∞〉<br />

D. 〈−∞, − 9 5 〉 E. 〈−9 , +∞〉 \ {0, 1}<br />

5<br />

9. Broj rješenja jednadžbe sin 3x = sin x na intervalu [0, 2π〉 je<br />

A. 1 B. 6 C. 4 D. 8 E. 2<br />

10. Za rješenja jednadžbe √ 4 + 9x 2 − 12|x| = 1 vrijedi tvrdnja:<br />

A. Umnožak rješenja je 0. B. Zbroj rješenja je 1.<br />

C. Zbroj rješenja je 0. D. Umnožak rješenja je − 1 3 .<br />

E. Zbroj rješenja je 4 3 .<br />

11. Grafovi funkcija f(x) = |4 − |2 − |x||| i g(x) = 1 kojima je domena R sijeku<br />

se u<br />

A. 4 točke B. 2 točke C. 3 točke<br />

D. nijednoj točki E. 1 točki<br />

12. Zbroj svih rješenja jednadžbe z 3 = 1 u skupu C je<br />

A. 1 B. 0 C. i D. 3 E. 8<br />

13. U jednom od zadataka na prvom razredbenom roku bile su zadane koordinate<br />

četiriju točaka ravnine. Trebalo je izabrati geometrijski lik kojeg one odreduju.<br />

Ponudeni odgovori bili su isti kao u ovom zadatku, a točno jedan od njih bio je<br />

ispravan. Koji je odgovor bio ispravan?<br />

A. romb B. kvadrat C. pravokutnik<br />

D. peterokut E. paralelogram<br />

14. Površina trokuta odredenog sjecištima hiperbole x 2 − y 2 = 4 i kružnice (x −<br />

1) 2 + y 2 = 9 je<br />

A. 5 B. 9 √ 5 C. 5 √ 5 D.<br />

5 √ 5<br />

2<br />

E. √ 5<br />

35


15. Omjer volumena istoj kocki opisane i upisane kugle iznosi<br />

A. √ 2 B. 3 √ 3 C. 2 √ 2 D. 3 3√ 3 E.<br />

16. Romb s manjom dijagonalom duljine √d 1 i većom dijagonalom duljine d 2 rotiramo<br />

12<br />

oko veće dijagonale. Ako je d 1 = , onda je volumen nastalog rotacijskog<br />

d 2<br />

tijela jednak<br />

π<br />

π<br />

A. π B. 8π C. 2π D.<br />

E.<br />

2<br />

12<br />

17. Vrhovi paralelograma ABCD označeni su u smjeru kazaljke na satu. Neka je O<br />

sjecište dijagonala tog paralelograma i neka su M i N redom polovišta stranica<br />

AB i CD. Tada su trokuti BMO i CNO sigurno<br />

A. homotetični B. jednake površine C. sukladni<br />

D. slični E. jednakog opsega<br />

18. Iz točke T povučene su dvije tangente na kružnicu polumjera 5. Udaljenost<br />

njihovih dirališta je 8. Koliko je točka T udaljena od kružnice?<br />

A. 5 B. 20/3 C. 25/3 D. 10/3 E. 5/4<br />

19. U kvadrat sa stranicom duljine 1 upisan je jednakostraničan trokut tako da mu<br />

je se jedan vrh podudara s vrhom kvadrata, a druga dva vrha leže na stranicama<br />

kvadrata. Duljina stranice tog trokuta iznosi<br />

1<br />

A.<br />

sin 15 ◦ B. sin 15 ◦ 1 + √ 3<br />

C.<br />

D. sin 75 ◦ 1<br />

E.<br />

2<br />

sin 75 ◦<br />

20. Trokutu upisana kružnica ima polumjer 10 i dodiruje jednu stranicu trokuta u<br />

točki koja dijeli tu stranicu na dijelove duljine 15 i 24. Površina tog trokuta<br />

iznosi<br />

A. 540 B. 360 C. 270 D. 390 E. 195<br />

21. Kolica gurnemo uz kosinu brzinom 10 m/s. Ako je faktor trenja 0.1, nakon kojeg<br />

vremena će se kolica zaustaviti? Nagib kosine je 30 ◦ .<br />

A. 1 s B. 1.71 s C. 2 s D. 11.56 s E. 2.42 s<br />

3√<br />

3<br />

36


22. Dva broda gibaju se po medusobno okomitim pravcima stalnim brzinama od<br />

18 km/h. Kolika je relativna brzina brodova?<br />

A. 36 km/h B. 18 km/h C. 8 km/h D. 25.5 km/h E. 20 km/h<br />

23. Osoba knjigu težine 20 N pritišće dlanom o strop. Sila kojom strop djeluje na<br />

knjigu iznosi 25 N. Kolikom silom djeluje knjiga na ruku osobe?<br />

A. 20 N B. 5 N C. 35 N D. 25 N E. 45 N<br />

24. Automobil se ubrzava po horizontalnoj cesti: u prvoj dionici iz stanja mirovanja<br />

do brzine 5 m/s, a u drugoj dionici od 5 m/s do 10 m/s. Koliki je omjer radova<br />

izmedu druge i prve dionice?<br />

A. 3 B. 2.21 C. 1 D. 2 E. 1.41<br />

25. Kolika bi bila najveća gustoća planeta koji se okrene oko vlastite osi u roku<br />

24 sata, a da tijela na njegovu ekvatoru ne pritišću na podlogu? Gravitacijska<br />

konstanta je 6.67 · 10 −11 m 3 kg −1 s −2 .<br />

A. 13.2 kg/m 3 B. 7800 kg/m 3 C. 1000 kg/m 3 D. 18.9 kg/m 3 E. 89 kg/m 3<br />

26. Metalni prsten smješten je koncentrično unutar strujne petlje kroz koju teče<br />

struja u smjeru kazaljke na satu. U jednom trenutku isključimo struju. Što će<br />

se dogoditi u metalnom prstenu?<br />

A. Neće se ništa dogoditi.<br />

B. Prestat će teći struja.<br />

C. Ne može se odrediti.<br />

D. Poteći će struja u smjeru obrnutom od kazaljke na satu.<br />

E. Poteći će struja u smjeru kazaljke na satu.<br />

27. Strujni krug sastoji se od 4 jednaka kondenzatora kapaciteta 10 µF spojena<br />

u seriju. Kolika je djelatna (radna) snaga tog kruga priključenog na gradsku<br />

mrežu (220 V, 50 Hz)?<br />

A. 54 W B. 22 W C. 0 W D. 27 W E. 38 W<br />

37


28. Krajevi žice duljine 10 m i poprečnog presjeka 1 mm 2 spojeni su na izvor istosmjernog<br />

napona 4.5 V. Kolika količina naboja prode kroz žicu za 10 sekundi<br />

ako je otpornost materijala od kojeg je žica napravljena 9 · 10 −7 Ω m?<br />

A. 0 C B. 5 C C. 40.5 C D. 0.2 C E. 24.7 mC<br />

29. Električno polje jakosti 10 V/m i magnetsko polje jakosti 4π ·10 7 A/m usmjereni<br />

su prema gore u polju sile teže. Nabijena kuglica mase 1 mg giba se po kružnici<br />

paralelnoj s površinom Zemlje ne mijenjajući visinu. Koliki je njezin naboj?<br />

A. +10 −6 C B. +10 −3 C C. −10 −6 C D. 0 E. −10 −3 C<br />

30. Zelena svjetlost valne duljine 0.54 µm ogiba se na rešetci koja ima 2000 zareza<br />

na 1 cm. Odredi najveći red spektra koji se još može vidjeti, ako svjetlost pada<br />

okomito na rešetku.<br />

A. 10 B. 12 C. 9 D. 4 E. 5<br />

31. Mlazni avion leti nisko. Pri nailasku zrakoplova čuje se zvuk frekvencije 15 kHz,<br />

a pri udaljavanju ta frekvencija iznosi 1 kHz. Kolika je brzina zrakoplova ako je<br />

brzina zvuka u zraku na toj temperaturi 343 m/s?<br />

A. 330.5 m/s B. 425 m/s C. 192 m/s D. 300.1 m/s E. 385.7 m/s<br />

32. Koliku brzinu mora imati elektron, da bi njegova količina gibanja bila jednaka<br />

količini gibanja fotona valne duljine 7 · 10 −8 m? Masa elektrona iznosi 9.11 ·<br />

10 −31 kg, Planckova konstanta je 6.625 · 10 −34 Js, a brzina svjetlosti iznosi c =<br />

3 · 10 8 m/s.<br />

A. 1.1 · 10 5 m/s B. 1.04 · 10 4 m/s C. 3.2 · 10 5 m/s<br />

D. 0.76 · 10 4 m/s E. 0.65 · 10 6 m/s<br />

33. U zatvorenoj čeličnoj boci nalazi se idealni plin na temperaturi 15 ◦ C i atmosferskom<br />

tlaku (1013 hPa). Bocu zagrijemo na 45 ◦ C i otvorimo ispusni ventil<br />

tako da se tlak izjednači s atmosferskim pa ponovno zatvorimo ventil. Koliki će<br />

biti tlak u boci kad ju ohladimo na 15 ◦ C?<br />

A. 917 hPa B. 507 hPa C. 338 hPa D. 1013 hPa E. 1118 hPa<br />

38


6.9 Test, 12. srpnja 2007.<br />

1. Točan odgovor na testu donosi 20 bodova, netočan donosi −5 bodova, a neoznačavanje<br />

odgovora donosi 0 bodova. Pristupnik je odgovorio na 27 pitanja i<br />

osvojio 340 bodova. Na koliko je pitanja odgovorio točno?<br />

A. 19 B. 15 C. 17 D. 16 E. 18<br />

2. Ako su A i B skupovi za koje vrijedi (A ∪ B) \ (A ∩ B) ⊆ A, onda nužno vrijedi<br />

A. A ∩ B = ∅ B. B = ∅ C. A = ∅ D. B ⊆ A E. A ⊆ B<br />

3. Koliko ima troznamenkastih prirodnih brojeva kojima zbroj znamenaka iznosi 6?<br />

A. 15 B. 6 C. 21 D. 18 E. 28<br />

4. Ako je 1 + 3 + 5 + 7 + . . . + n = 1012036, onda je<br />

A. n = 2007 B. n = 2009 C. n = 2005 D. n = 2011 E. n = 2003<br />

5. Kvocijent najmanjeg zajedničkog višekratnika i najvećeg zajedničkog djelitelja<br />

brojeva 2 m 3 n i 2 n 3 m , pri čemu su m, n ∈ N i m > n, iznosi<br />

A. 2 n−m 3 m−n B. 2 m−n 3 n−m C. 6 m−n D. 2 m+n 3 m+n E. 6 n−m<br />

6. Koji je od navedenih brojeva iracionalan?<br />

A. ( √ 2) 4 B. 4 −1/2 C. 4 5/2 D. 8 2/3 E. 8 1/2<br />

7. Koji je od navedenih polinoma djeljiv s (x − 1)(x − 2)?<br />

A. x 4 − 2x 3 − x + 2 B. x 5 − 2x 4 + 3x 2 − 5x − 2C. x 5 − x 4 + x 2 + x − 2<br />

D. x 4 − 2x 3 + x 2 − x + 3 E. x 3 − 2x + 1<br />

8. Funkcija f(x) = log x<br />

√<br />

x 2 +2x+1<br />

x−2<br />

definirana je za<br />

A. x ∈ 〈0, 2〉 \ {1} B. x ∈ 〈2, +∞〉 C. x ∈ 〈−∞, −1〉 ∪ 〈2, +∞〉<br />

D. x ∈ 〈0, +∞〉 \ {1, 2} E. x ∈ 〈−∞, 0〉 ∪ 〈2, +∞〉<br />

9. Najveća vrijednost funkcije f(x) = 6 − x − x 2 za x ∈ [1, 3] iznosi<br />

A. − 1 2<br />

B.<br />

25<br />

4<br />

C. 6 D. −6 E. 4<br />

39


10. Ako su x, y realni brojevi, i imaginarna jedinica te ako vrijedi (1 + i) x + (2 +<br />

3i) y = 1 − i, onda je x + y jednako<br />

A. 7 B. 1 C. 3 D. 0 E. −1<br />

11. Za koje vrijednosti parametra α ∈ R jednadžba α(x−1) = (x−α) 2 nema realnih<br />

rješenja?<br />

A. α ∈ 〈 〉<br />

0, 4 5<br />

B. α ∈ 〈 4<br />

5 , +∞〉 C. α ∈ [ − 4 5 , 0]<br />

D. α = 0 E. α ∈ [ ]<br />

0, 4 5<br />

12. Koliko rješenja ima sustav linearnih jednadžbi<br />

ovisno o parametru<br />

λ ∈ R?<br />

x + y = 2 + λ<br />

−x + λ y = −1<br />

A. Za svaki λ ∈ R ima jedno rješenje.<br />

B. Za λ = 1 ima beskonačno mnogo rješenja, a za λ ≠ 1 ima jedno rješenje.<br />

C. Za λ = −1 nema rješenja, a za λ ≠ −1 ima jedno rješenje.<br />

D. Za λ = 1 nema rješenja, a za λ ≠ 1 ima jedno rješenje.<br />

E. Za λ = −1 ima beskonačno mnogo rješenja, a za λ ≠ −1 ima jedno rješenje.<br />

13. Rješenje jednadžbe ( 1<br />

2) log3 (5x)<br />

= 16<br />

log 9 (25x 2 )<br />

leži u intervalu<br />

A. 〈25, +∞〉 B. 〈0, 1〉 C. 〈1, 5〉 D. 〈−∞, 0〉 E. 〈5, 25〉<br />

14. Koja je od sljedećih nejednakosti točna za svaki x ∈ R ?<br />

A. cos(cos x) > 0 B. sin(cos x) > 0 C. sin(sin x) > 0<br />

D. cos(2 sin x) > 0 E. cos(2 cos x) > 0<br />

15. Kolika je površina dijela kruga sa središtem u ishodištu polumjera 1 koji je u<br />

prvom kvadrantu i ispod pravca x = y √ 3 ?<br />

π<br />

π<br />

π<br />

2π<br />

11π<br />

A.<br />

4<br />

B.<br />

12<br />

C.<br />

6<br />

D.<br />

3<br />

E. 2<br />

12<br />

16. Broj točaka koje leže na kružnici x 2 + y 2 = 2, a jednako su udaljene od pravaca<br />

x + 2y − 1 = 0 i x − 2y + 3 = 0 je<br />

A. 0 B. 4 C. 3 D. 2 E. 1<br />

40


17. Srednjica trokuta dijeli ga na manji trokut i na trapez kojima se površine odnose<br />

kao<br />

A. 1 : 2 B. 2 : 3 C. 1 : 4<br />

D. 1 : 3 E. ovisi o početnom trokutu<br />

18. Graf funkcije f(x) = x 2 − 2x + 2 možemo dobiti tako da parabolu y = x 2<br />

A. zrcalimo s obzirom na pravac y = 2x − 2<br />

B. zrcalimo s obzirom na pravac x = 1<br />

C. translatiramo po x-osi za 1 udesno, a zatim po y-osi za 1 prema gore<br />

D. translatiramo po y-osi za 1 prema gore, a zatim po x-osi za 2 ulijevo<br />

E. translatiramo po x-osi za 2 ulijevo, a zatim po y-osi za 2 prema dolje<br />

19. Točke D i E nalaze se redom na stranicama AC i BC jednakostraničnog trokuta<br />

ABC sa stranicom duljine a. Ako vrijedi |CD| = |CE| i ako se u četverokut<br />

ABED može upisati kružnica, onda je |CD| jednako<br />

a<br />

a<br />

A.<br />

4<br />

B. √ 3<br />

a<br />

2<br />

C. √ 2<br />

a<br />

a<br />

3<br />

D.<br />

3<br />

E.<br />

2<br />

20. Kvadrat sa stranicom duljine a rotira oko svoje dijagonale. Volumen tako dobivenog<br />

tijela jednak je<br />

A.<br />

a 2 π √ 3<br />

6<br />

B.<br />

π a 3<br />

3 √ 2<br />

π a<br />

C. 3√ 2<br />

a<br />

2<br />

D. 3 π √ 2<br />

4<br />

12<br />

E. √ 2 πa 3<br />

3<br />

21. Tijelo slobodno pada iz mirovanja s tornja visokoga 150 m. Na kojoj je visini<br />

kada prode pola ukupnog vremena pada?<br />

A. 50 m B. 100 m C. 75 m D. 37.5 m E. 112.5 m<br />

22. Skakač s mosta (“bungee jumper”) mase 80 kg privezan je o elastično uže duljine<br />

25 m u nerastegnutom stanju. Konstanta elastičnosti užeta je 200 N/m. Skakač<br />

se pusti s mosta bez početne brzine. Kolika je minimalna visina mosta da skakač<br />

ne dodirne površinu vode? Zanemarite masu užeta prema masi skakača, visinu<br />

skakača i silu otpora zraka.<br />

A. 30.3 m B. 29 m C. 52.5 m D. 43.7 m E. 18.6 m<br />

41


23. Koliko bi trebao biti dugačak dan da tijela na ekvatoru ne pritišću na površinu<br />

Zemlje? Polumjer Zemlje je 6370 km.<br />

A. 1 h 23 min 35 s B. 51 min 46 s C. 4 h 28 min 15 s<br />

D. 49 h 53 min 3 s E. 13 min 18 s<br />

24. Metalni prsten otpora 0.1 Ω i polumjera 10 cm nalazi se u magnetskom polju<br />

okomitom na ravninu prstena koje raste brzinom 10 µT/s. Kolika struja teče<br />

prstenom?<br />

A. 1 mA B. 1 µA C. 3.14 µA D. 0.5 µA E. 6.28 µA<br />

25. Osoba knjigu težine 20 N pritišće o strop silom od 25 N. Kolikom silom djeluje<br />

strop na knjigu?<br />

A. 45 N B. 25 N C. 0 N D. 20 N E. 5 N<br />

26. Elektron ulijeće brzinom 10 6 m/s u homogeno električno polje jakosti 10 N/C<br />

okomito na silnice polja. Koliki će mu biti kut otklona od početne putanje kad<br />

nakon 0.1 µs izleti iz polja? Masa elektrona je 9.1 · 10 −31 kg.<br />

A. 46 ◦ 27 ′ B. 0 ◦ 18 ′ C. 1 ◦ 78 ′ D. 9 ◦ 58 ′ E. 0 ◦ 11 ′<br />

27. Stranice kvadrata su otpornici otpora 1 Ω, medusobno povezani u vrhovima<br />

kvadrata. Koliki je ekvivalentni otpor izmedu dvaju susjednih vrhova kvadrata?<br />

A. 4 Ω B. 0.75 Ω C. 1 Ω D. 0.25 Ω E. 1.33 Ω<br />

28. Koliko puta se promijeni rezonantna frekvencija serijskog LC titrajnog kruga<br />

ako svakom elementu u krugu serijski priključimo još jedan isti element?<br />

A. ne promijeni se B. 0.25 puta C. 4 puta<br />

D. 0.5 puta E. 2 puta<br />

29. Jedna jezgra 235 U oslobodi pri nuklearnoj fisiji energiju od 201 MeV. Za koliko<br />

se smanji masa tog izotopa urana u nuklearnom reaktoru tijekom jedne sekunde,<br />

kada reaktor radi snagom od 50 MW? Masa jezgre atoma 235 U je 3.9 · 10 −25 kg.<br />

A. 3 mg B. 0.6 mg C. 0.32 µg D. 0.02 mg E. 35 µg<br />

42


30. Elektron se iz mirovanja ubrzava naponom od 511 kV. Kolika je njegova relativistička<br />

brzina nakon ubrzavanja? Energija mirovanja elektrona je m e c 2 =<br />

511 keV.<br />

A. 9.8 · 10 7 m/sB. 3.7 · 10 7 m/sC. 2.6 · 10 8 m/sD. 1.5 · 10 8 m/sE. 4.2 · 10 8 m/s<br />

31. Olovno tane palo je s neke visine na zemlju. Zbog udarca o zemlju se zagrijalo,<br />

a na zagrijavanje se potrošilo 50% njegove energije. Temperatura mu se<br />

promijenila za 39 ◦ C. S koje visine je palo tane? Toplinski kapacitet olova je<br />

130 J/(kg · K).<br />

A. 1014 m B. 2028 m C. 75 m D. 355 m E. 507 m<br />

32. Čelični most ima duljinu 518 m na temperaturi 0◦ C. Za koliko se može promijeniti<br />

duljina mosta ako se ekstremne temperature na tom području kreću od<br />

−20 ◦ C do +35 ◦ C? Linearni koeficijent rastezanja čelika je β = 1.1 · 10 −5 K −1 .<br />

A. 3.2 m B. 62 cm C. 6 cm D. 0.31 m E. 1.55 m<br />

33. Kut prizme je 40 ◦ . Koliki je indeks loma prizme, ako se zraka koja pada okomito<br />

na jednu plohu lomi tako da izlazi duž druge plohe prizme? Nema refleksija na<br />

plohama prizme, a spomenute dvije plohe razapinju kut prizme.<br />

A. 1.41 B. 1.56 C. 1.78 D. 2 E. 1.31<br />

43


6.10 Test, 6. rujna 2007.<br />

1. Ako broj 0.12333333 . . . prikažemo kao razlomak koji je potpuno skraćen, brojnik<br />

mu je<br />

A. 300 B. 1 C. 123 D. 3 E. 37<br />

2. Neka su a, b ∈ R takvi da vrijedi<br />

1<br />

a + 1 b = 2 . Tada je a + b jednako<br />

ab<br />

A. 0 B. 2 C. 1 D. √ 2 E. −2<br />

3. Koliko ima troznamenkastih brojeva sa sljedećim svojstvom: kad se broju doda<br />

10, zbroj znamenaka mu se smanji za 8?<br />

A. 72 B. 81 C. 90 D. 80 E. 100<br />

4. Ako je a ♥ b = 7a − 8b, onda je (2 ♥ 3) ♥(4 ♥ 5) jednako<br />

A. −94 B. 26 C. −19 D. 101 E. 11<br />

5. U cjelobrojnom aritmetičkom nizu zbroj prvih p članova je 125, a p-ti član niza<br />

je 125. Ako je p neparan prost broj, odredite prvi član niza.<br />

A. −125 B. −50 C. −25 D. −150 E. −75<br />

6. Ako je i imaginarna jedinica, izračunajte i + i 3 + i 5 + i 7 . . . + i 2005 + i 2007 .<br />

A. 0 B. −i C. −1003i D. 1003i E. i<br />

7. Petero srednjoškolskih prijatelja pisalo je razredbene ispite na PMF-u, FER-u i<br />

na MEF-u. Jedan od njih ostvario je pravo upisa na sva tri fakulteta, troje na<br />

dva fakulteta, a jedan samo na jednom fakultetu. Koliko je prijatelja ostvarilo<br />

pravo upisa na PMF-u ako je poznato da ih je na FER-u troje ostvarilo pravo<br />

upisa, a na MEF-u takoder troje?<br />

A. 2 B. 5 C. 3 D. 4 E. 1<br />

8. Ako je f(x) = 2 sin(x + π 2 ) + 1 i g(x) = ln(x − 1), onda je (f ◦ g)(eπ + 1) =<br />

A. −1 B. 1 C. π D. e E. 0<br />

44


9. Ako je p(x) = x 2 + 2x + 2, ostatak pri dijeljenju polinoma p(x 2 ) s polinomom<br />

p(x) je<br />

A. 4x − 2 B. 6x − 2 C. −4x − 6 D. x 2 − 2x + 4 E. 2x − 6<br />

10. Brojevi a, b i c zadovoljavaju sustav jednadžbi<br />

a + b + c = −2<br />

ab + bc + ca = 1<br />

abc = 3<br />

Koji od zadanih polinoma ima nultočke a, b i c?<br />

A. x 3 + 2x 2 + x − 3 B. x 3 − 2x 2 + x − 3 C. x 3 + 3x 2 + x + 2<br />

D. x 3 − 2x 2 + x + 3 E. x 3 + 3x 2 + x − 2<br />

11. Za koje a ∈ R rješenje (x, y) sustava<br />

zadovoljava nejednakost<br />

x − y > 1?<br />

ax + y = a<br />

x − (a − 1)y = 2<br />

A. a ∈ 〈−∞, −3〉 B. a ∈ R C. a ∈ 〈−∞, 1〉<br />

D. a ∈ 〈−1, +∞〉 E. ne postoji takav a<br />

12. Zbroj rješenja jednadžbe 2 x + 2 1−x = 3 leži u intervalu<br />

A. 〈16, +∞〉 B. 〈−∞, 0] C. 〈0, 2] D. 〈4, 16] E. 〈2, 4]<br />

13. Koliko rješenja ima jednadžba log(x − 1) + log(x + 2) = 3 u skupu R?<br />

A. 0 B. 1 C. 3 D. 4 E. 2<br />

14. Koliko rješenja ima jednadžba sin x = − 1 π<br />

u intervalu [0, 20] ?<br />

A. 6 B. 8 C. 3 D. 9 E. 5<br />

15. U ravnini su zadani pravci p i q koji se sijeku. Skup svih točaka ravnine jednako<br />

udaljenih od p i q je<br />

A. parabola B. unija dvaju pravaca C. pravac<br />

D. polupravac E. kružnica<br />

45


16. U pravilnoj četverostranoj piramidi visine h ravnina paralelna s osnovicom i<br />

udaljena za d ≤ h 2<br />

od vrha piramide dijeli piramidu na dva dijela kojima se<br />

volumeni odnose kao 1 : 26. Tada je d jednak<br />

h<br />

h<br />

h<br />

h<br />

h<br />

A.<br />

2<br />

B.<br />

4<br />

C.<br />

6<br />

D.<br />

9<br />

E.<br />

3<br />

17. Jednakokračan trokut ABC s osnovicom a ima površinu P . Opseg tog trokuta<br />

je<br />

A. 2a + 1 a√<br />

a4 + 9P 2 B. a + 2 a√<br />

a4 + 9P 2 C. a + 1 a√<br />

a4 + 16P 2<br />

D. 2a + 1 a√<br />

a4 + 16P 2 E. a + 3 a√<br />

a4 + 9P 2<br />

18. Kroz težište trokuta povučena je paralela s jednom od stranica. Na taj način<br />

odreden je manji trokut, kojem se površina odnosi prema površini polaznog<br />

trokuta kao<br />

A. 4 : 9 B. 1 : 2 C. 2 : 3 D. 1 : 3 E. 4 : 5<br />

19. Ako tjeme parabole y = 3x 2 − 6x + 1 zrcalimo s obzirom na pravac y = x − 1,<br />

dobit ćemo točku<br />

A. (0, 0) B. (−1, 0) C. (−1, 2) D. (1, −2) E. (0, 1)<br />

20. Za koje vrijednosti realnog parametra m je os x tangenta parabole y = x 2 +<br />

mx + (m + 1) 2 ?<br />

A. ne postoji takav m B. m = 2 i m = 2/3 C. m = −2 i m = −2/3<br />

D. m = 2 i m = −2/3 E. m = −2 i m = 2/3<br />

21. Za vrijeme pravocrtnog gibanja na automobil djeluje sila trenja koja iznosi 1/10<br />

njegove težine. Koliki je omjer vučne sile motora i težine automobila, ako se on<br />

giba po vodoravnoj podlozi stalnom akceleracijom g/5?<br />

A. 2/10 B. 1 C. 12/10 D. 3/10 E. 13/10<br />

46


22. Automobil prvih 100 km puta prijede brzinom 120 km/h. Zatim 10 minuta čeka<br />

naplatu cestarine, a onda drugih 100 km puta vozi brzinom 50 km/h. Kolika<br />

mu je prosječna brzina na tom putu?<br />

A. 50 km/h B. 85 km/h C. 66.7 km/h D. 96.7 km/h E. 72.3 km/h<br />

23. Sa stajališta opažača na obali, na rijeci koja teče brzinom v brod plovi uzvodno<br />

brzinom 2v. Koju bi brzinu imao brod kad bi istom snagom plovio nizvodno (sa<br />

stajališta istog opažača)?<br />

A. v B. 0 C. 2v D. 3v E. 4v<br />

24. Dizalicu pokreće motor snage 7.5 kW. Koliku masu ima tijelo koje ta dizalica<br />

podiže brzinom 6 m/min ako je korisnost dizalice 80% ?<br />

A. 6000 kg B. 750 kg C. 1500 kg D. 125 kg E. 9000 kg<br />

25. Kamen privezan o nit dugu 80 cm vrtimo u vertikalnoj ravnini tako da učini<br />

3 okreta u sekundi. Na koju će visinu odletjeti kamen ako nit pukne upravo u<br />

trenutku kad je brzina kamena usmjerena vertikalno prema gore?<br />

26.<br />

A. 5.76 m B. 28.8 m C. 1.15 m D. 11.37 m E. 4.5 m<br />

Žarulje nominalne snage 75 W i 25 W (pri 220 V) spojimo u seriju na napon<br />

gradske mreže od 220 V. Koliku će ukupnu snagu razvijati? Pretpostavite da<br />

se otpor žarulje ne mijenja.<br />

A. 50 W B. 25 W C. 100 W D. 75 W E. 18.75 W<br />

27. Električki nabijena čestica ulijeće u homogeno magnetsko polje jakosti 0.8 T<br />

okomito na silnice polja brzinom 1000 m/s. Koliki će biti iznos brzine te čestice<br />

nakon jedne sekunde?<br />

A. 80 m/s B. 80000 m/s C. 1000 m/s D. 81000 m/s E. 1080 m/s<br />

28. Tri jednaka kondenzatora spojena su u seriju i tako imaju ekvivalentni kapacitet<br />

1 nF. Koliki će biti ekvivalentni kapacitet spoja ako jedan od tih kondenzatora<br />

kratko spojimo (premostimo)?<br />

A. 0.66 nF B. 3 nF C. 0.33 nF D. 1.5 nF E. 1 nF<br />

47


29. Na kojoj udaljenosti od konkavnog sfernog zrcala polumjera zakrivljenosti 60 cm<br />

treba postaviti predmet da njegova slika bude uspravna i dva puta povećana?<br />

A. 15 cm B. 45 cm C. 30 cm D. 60 cm E. 90 cm<br />

30. Kolika je minimalna frekvencija ultraljubičaste svjetlosti koja može izbaciti<br />

elektron iz materijala ako je izlazni rad 5.01 eV? Planckova konstanta iznosi<br />

6.625 · 10 −34 Js.<br />

A. 0.57 · 10 12 Hz B. 2.63 · 10 14 Hz C. 0.12 · 10 15 Hz<br />

D. 7.56 · 10 14 Hz E. 25.1 · 10 10 Hz<br />

31. Koliko će na dan zaostajati ura s klatnom ako se klatno produlji za 0.1 %?<br />

A. 6.7 s B. 2300.5 s C. 125.3 s D. 1018 s E. 43.2 s<br />

32. Koliki rad izvrši 2 g vodika, ako ga zagrijavamo s 0 ◦ C na 1 ◦ C pri konstantnom<br />

tlaku? Univerzalna plinska konstanta iznosi 8.314 J/(mol · K), a molarna masa<br />

vodika je 2 g/mol.<br />

A. 6.236 J B. 4.157 J C. 8.314 J D. 24.942 J E. 16.628 J<br />

33. Dvije materijalne točke nalaze se na istoj zraci na udaljenostima 10 m i 15 m od<br />

izvora titranja i titraju s razlikom u fazi 2π radijana. Odredite brzinu širenja<br />

titranja u tom sredstvu, izraženu u km/h, ako je frekvencija titranja izvora<br />

1000 Hz.<br />

A. 5 · 10 3 km/h B. 15.7 · 10 3 km/h C. 0.18 · 10 3 km/h<br />

D. 180 · 10 3 km/h E. 18 · 10 3 km/h<br />

48


6.11 Test, 10. srpnja 2008.<br />

1. Svaka strana kocke obojena je drugom bojom. Na koliko se načina mogu na<br />

strane kocke upisati brojevi 1, 2, 3, 4, 5, 6 tako da je zbroj brojeva na nasuprotnim<br />

stranama jednak 7?<br />

A. 24 B. 1 C. 720 D. 48 E. 8<br />

2. Paralelogram opsega 80 cm ima jednu stranicu za 6 cm dulju od druge. Ako<br />

je duljina visine na dulju stranicu tog paralelograma 12 cm, onda površina tog<br />

paralelograma iznosi<br />

A. 76 cm 2 B. 138 cm 2 C. 144 cm 2 D. 276 cm 2 E. 84 cm 2<br />

3. Kolika je površina kvadrata čiji je jedan vrh u točki (−1, 5), a čija dijagonala<br />

leži na pravcu x − 2y + 3 = 0?<br />

A. 39.2 B. 12.8 C. 25.6 D. 78.4 E. 51.2<br />

4. Zbroj svih prirodnih brojeva manjih od 1000 koji su djeljivi s 11 iznosi:<br />

A. 42108 B. 44055 C. 46046 D. 45045 E. 43076<br />

5. S koliko znamenki nula završava zapis broja 140! u dekadskom sustavu?<br />

A. 28 B. 38 C. 34 D. 33 E. 41<br />

6.<br />

(<br />

)<br />

6 − 3a + 18a2<br />

6+3a<br />

: 9a4 −144<br />

6a 3 +48 =<br />

A. 2 B.<br />

D.<br />

2(a+2)<br />

a−2<br />

E.<br />

2(a 2 −2a+4)<br />

a 2 −4<br />

C.<br />

2(a−2)<br />

a+2<br />

2(a 2 +2a+4)<br />

a 2 −4<br />

49


7. Neka su A i B podskupovi od N takvi da je A∩B = {1, 2, 3}, (A∪B)\A = {4, 5}<br />

i {6, 7} ⊆ A ∪ B. Tada je<br />

A. B = {1, 2, 3, 4, 5} B. B = {1, 2, 3} C. B = {1, 2, 3, 6, 7}<br />

D. B = {1, 2, 3, 4, 5, 6, 7} E. B = {6, 7}<br />

8. Koliko kišnih kapi stane u posudu oblika kocke brida 10 centimetara ako uzmemo<br />

da kišna kap ima oblik kuglice promjera 4 3√ π<br />

milimetra?<br />

A. 10 6 B. 4 · 3 10 C. 120000 D. 3 · 10 5 E. 6 · 5 6<br />

9. Koliko ima uredenih parova (x, y), x, y ∈ Z takvih da je<br />

|x + y| > 2, |x| + |y| ≤ 4?<br />

A. 17 B. 18 C. 20 D. 22 E. 23<br />

10. U trokutu ABC vrijedi |AB| = 2|BC| i ∠ABC = 120 ◦ . Ako trokut zarotiramo<br />

oko AB dobivamo rotacijsko tijelo volumena V 1 , a rotacijom oko BC dobivamo<br />

tijelo volumena V 2 . Odredite omjer V 1 /V 2 .<br />

A.<br />

1<br />

3<br />

B.<br />

√<br />

3<br />

2<br />

C.<br />

√<br />

3<br />

1<br />

1<br />

3<br />

D.<br />

4<br />

E.<br />

2<br />

11. Cijena iznajmljivanja bicikla je najprije povećana za 25%, pa snižena za 22%.<br />

Što treba učiniti s cijenom da postane jednaka početnoj?<br />

A. Povećati je za 2.56%. B. Sniziti je za 2.56%. C. Povećati je za 3%.<br />

D. Sniziti je za 1%. E. Sniziti je za 3%.<br />

12. Koliko ima uredenih parova (x, y), x, y ∈ [0, 2π] koji zadovoljavaju jednakosti<br />

cos y · cos(x + y) + sin y · sin(x + y) = 1<br />

cos y · cos(x − y) − sin y · sin(x − y) = 1 ?<br />

A. 1 B. ∞ C. 0 D. 2 E. 4<br />

50


13. Stranice pravokutnog trokuta čine geometrijski niz. Tangens najmanjeg kuta u<br />

trokutu tada iznosi<br />

√<br />

2+ √ √<br />

5<br />

A.<br />

√<br />

2+<br />

C.<br />

√ 5<br />

2<br />

D.<br />

2<br />

2<br />

B.<br />

1+ √ 5<br />

√<br />

2<br />

1+ √ 5<br />

2<br />

E. √<br />

2+ √ 5<br />

14. Zbroj svih kompleksnih rješenja jednadžbe z 8 = 1 za koje vrijedi Im z > 0 je<br />

A. 0 B. √ 2 + i C. ( √ 2 + 1)i D.<br />

√<br />

2<br />

2 i E. √<br />

2<br />

2<br />

15. Neka je f : R → 〈1, ∞〉 funkcija definirana s f(x) = e x + 1. Graf funkcije f −1<br />

dobiven je od grafa funkcije f<br />

A. osnom simetrijom s obzirom na pravac y = x.<br />

B. centralnom simetrijom s obzirom na ishodište.<br />

C. osnom simetrijom s obzirom na pravac y = −x.<br />

D. osnom simetrijom s obzirom na y-os.<br />

E. osnom simetrijom s obzirom na x-os<br />

16. Zbroj kvadrata koordinata točke koja je simetrična točki P (−5, 13) s obzirom<br />

na pravac 2x − 3y − 3 = 0 iznosi<br />

A. 2 B. 450 C. 242 D. 0 E. 25<br />

17. Zadani su brojevi a = sin 130 ◦ , b = tg 130 ◦ i c = cos 50π<br />

9<br />

. Njihov poredak je<br />

A. a < c < b B. c < b < a C. a = b < c D. b < c < a E. a < b < c<br />

18. Broj elemenata skupa {i k+1 + i −k−1 : k ∈ N} je<br />

A. 2 B. 5 C. 1 D. 4 E. 3<br />

19. Skup svih m ∈ R za koje jednadžba cos x = m 2 + m − 1 ima rješenje je<br />

A. [−2, −1] ∪ [0, 1] B. 〈−2, −1〉 ∪ 〈0, 1〉 C. [−2, 1]<br />

D. 〈−∞, −1〉 E. [−2, 0]<br />

51


20. Rješenje jednadžbe 2 · 2 2x + 4 x+2 − 2 · 4 x−1 = 35 pripada intervalu<br />

A. 〈3, ∞〉 B. [0, 1] C. 〈−∞, 0〉 D. 〈2, 3] E. 〈1, 2]<br />

Zadaci iz fizike<br />

21. Predmet mase 3 kg spušta se iz mirovanja s vrha kosine visoke 4 m. Koliki je rad<br />

utrošen na trenje predmeta s kosinom ako brzina predmeta na podnožju kosine<br />

iznosi 5 m/s?<br />

A. 82.5 J B. 107.5 J C. 95 J D. 20 J E. 60 J<br />

22. Kamen je izbačen horizontalno. Sile otpora zraka i uzgona su zanemarive.<br />

Ukupna sila na kamen tijekom njegova gibanja usmjerena je:<br />

A. cijelo vrijeme u smjeru gibanja<br />

B. u početku prema dolje, a kasnije u smjeru gibanja<br />

C. nema sile<br />

D. cijelo vrijeme prema dolje<br />

E. u početku u smjeru gibanja, a kasnije prema dolje<br />

23. Tenisač pri servisu udara lopticu mase 60 g srednjom silom 40 N u vremenskom<br />

intervalu od 0.05 s. Kolika je brzina lopte pri servisu tog tenisača?<br />

A. 33.3 m/s B. 20 m/s C. 101 m/s D. 49.6 m/s E. 27 m/s<br />

24. Na Mjesecu je akceleracija slobodnog pada šest puta manja nego na Zemlji.<br />

Želimo li da tijelo blizu površine Mjeseca ima jednaku potencijalnu energiju kao<br />

isto tijelo blizu površine Zemlje, onda ono mora biti na:<br />

A. √ 6 puta manjoj visini nego na Zemlji. B. istoj visini kao na Zemlji.<br />

C. 6 puta manjoj visini nego na Zemlji.D. √ 6 puta većoj visini nego na Zemlji.<br />

E. 6 puta većoj visini nego na Zemlji.<br />

52


25. Na tijelo, koje se giba stalnom brzinom udesno, počnu djelovati dvije sile, kako<br />

je prikazano na slici (trenje je zanemarivo). Kako će to utjecati na gibanje tijela?<br />

Tijelo će se:<br />

A. početi gibati ulijevo B. odmah zaustaviti<br />

C. početi ubrzavati D. početi usporavati<br />

E. nastaviti gibati stalnom brzinom<br />

26. Kuglica obješena na niti kruži jednoliko u horizontalnoj ravnini kao na slici.<br />

Koja slika ispravno prikazuje ukupnu (rezultantnu) silu na kuglicu?<br />

A. B. C. nijedna D. E.<br />

27. Koliki je unutarnji otpor baterije elektromotorne sile 12 V ako nakon priključenja<br />

potrošača otpora 5 Ω poteče struja jakosti 2.2 A?<br />

A. 0.45 Ω B. 0 Ω C. 1.5 Ω D. 2.5 Ω E. 1 Ω<br />

28. Koji se od strujnih krugova prikazanih shemama na slici može upotrijebiti da<br />

se izmjeri iznos otpora R?<br />

A. B. C. nijedan D. E.<br />

53


29. Stranice peterokuta su žice spojene u vrhovima, svaka otpora 1 Ω. Koliki je<br />

otpor izmedu dva nesusjedna vrha peterokuta?<br />

A. 1.5 Ω B. 1 Ω C. 0.2 Ω D. 5 Ω E. 1.2 Ω<br />

30. Kada se ravni vodič giba okomito na silnice homogenog magnetskog polja brzinom<br />

10 m/s, na njegovim se krajevima inducira napon 20 V. Koliki se napon<br />

inducira na tom vodiču kada se u istom magnetskom polju giba duž silnica<br />

brzinom 15 m/s?<br />

A. 0 V B. 15 V C. 20 V D. 10 V E. 30 V<br />

31. Ako se apsolutna temperatura jednoatomnog plina udvostruči, što će se dogoditi<br />

sa srednjom kinetičkom energijom nasumičnog gibanja čestica plina?<br />

A. Neće se promijeniti. B. Smanjit će se na pola.<br />

C. Povećat će se dva puta. D. Smanjit će se na četvrtinu.<br />

E. Povećat će se četiri puta.<br />

32. S obzirom na Einsteinovo objašnjenje fotoelektričnog učinka, ako metal obasjavamo<br />

zračenjem sve manjih valnih duljina tada napon potreban za zaustavljanje<br />

izbačenih elektrona moramo:<br />

A. ostaviti stalnim B. smanjivati<br />

C. prvo povećati a zatim smanjiti D. povećavati<br />

E. prvo smanjiti a zatim povećati<br />

33. Koliki je kut elevacije Sunca nad horizontom, kada je svjetlost sa Sunca reflektirana<br />

od mirne površine vode totalno polarizirana? Indeks loma vode je<br />

4/3.<br />

A. 90 ◦ B. 36.9 ◦ C. 22.4 ◦ D. 45.2 ◦ E. 53.1 ◦<br />

54


6.12 Test, 03. rujna 2008.<br />

1. Zbroj svih vrijednosti broja a ∈ R \ {±2} za koje je izraz<br />

1<br />

(a−1) 2 +3<br />

− 1 cijeli broj jednak je<br />

(<br />

a+1<br />

a 2 −4 + 1−a2<br />

a 3 +8<br />

)<br />

:<br />

A. 2 B. −2 C. −4 D. 4 E. 8<br />

2. Ako je recipročna vrijednost broja x + 1 jednaka trećini broja x − 2, onda je<br />

umnožak svih vrijednosti broja x koji zadovoljavaju ovaj uvjet jednak<br />

A. 2 B. 1 C. −5 D. 5 E. −2<br />

3. Promjer kotača bicikla jednak je 200<br />

π<br />

cm. Ako biciklist prijede 10 km, koliko<br />

puta se pri tome kotač bicikla okrene oko svoje osovine?<br />

A. 5000 B. 4600 C. 1000 D. 6000 E. 1700<br />

4. Autobus polazi sa stajališta u pravilnim vremenskim razmacima, svakih x minuta,<br />

gdje je x ∈ N. Poznato je sljedeće: autobus je krenuo u 10:00 i u 10:40,<br />

nije krenuo u 10:20, no izmedu 10:10 i 10:30 je krenuo bar jednom. Tada je<br />

A. x = 5 B. x = 7 C. x = 8 D. x = 6 E. x = 4<br />

5. Neka je (a n ) geometrijski niz pozitivnih realnih brojeva, te neka je a 3 = 2 i<br />

a 5 = 1 511<br />

2<br />

. Tada<br />

32<br />

odgovara zbroju prvih<br />

A. 10 članova B. 9 članova C. 50 članova<br />

D. 29 članova E. 7 članova<br />

6. Presjek rješenja nejednadžbi |x − 1| ≥ 1 i x−1<br />

3−x ≤ 0 je<br />

A. [0, 1] ∪ 〈3, ∞〉 B. 〈−∞, 0] ∪ [2, 3〉 C. 〈−∞, 1] ∪ [2, ∞〉<br />

D. 〈−∞, 0] ∪ 〈3, ∞〉 E. [0, 1] ∪ [2, 3]<br />

55


7. Umnožak svih rješenja jednadžbe<br />

√<br />

( )<br />

x 2 + x 12 − 1 √x −<br />

√(x − 1 2<br />

4 )(x + 1 3 ) = 0<br />

je<br />

1<br />

A.<br />

72<br />

B. 0 C. − 1 1<br />

2<br />

6<br />

D.<br />

44<br />

E.<br />

3<br />

8. Ako je f(x) = log 1/2 (x + 4), tada je njena invezna funkcija<br />

A. f −1 (x) = ( )<br />

1 x−1<br />

2 + 4 B. f −1 (x) = 2 −x − 4 C. f −1 (x) = ( 1 x−1<br />

2)<br />

− 4<br />

D. f −1 (x) = 2 −x + 4 E. f −1 (x) = 2 x − 4<br />

9. Apsolutne vrijednosti realnog i imaginarnog dijela kompleksnog broja ((2−i) 2 +<br />

(1 + i) 3 )(1 + i) −2 odnose se kao<br />

A. 2 : 1 B. 6 : 5 C. 1 : 1 D. 3 : 2 E. 4 : 3<br />

10. Za koje cijele brojeve p jednadžba x 2 −(p−2)x+p 2 = 0 ima dva različita realna<br />

rješenja?<br />

A. Za p ∈ {1, 2}. B. Za p ∈ {−1, 0}. C. Za p ∈ Z\{−2, −1, 0}.<br />

D. Za p = 1. E. Za p ∈ Z\{−2, 2}.<br />

11. Ako je ϕ ∈ 〈π, 3π 2<br />

jednako<br />

〉 i sin ϕ =<br />

b−a<br />

a+b<br />

za neke a, b ∈ R, a > b > 0, tada je cos ϕ<br />

A.<br />

2 √ ab<br />

a+b<br />

B. − a+b<br />

2 √ ab<br />

C. − 2√ ab<br />

a+b<br />

D. − ab<br />

a+b<br />

E.<br />

ab<br />

a+b<br />

12. Polinom f(x) = x 4 − 3x 2 − ax + b pri dijeljenju s polinomom x + 1 daje ostatak<br />

3, a pri dijeljenju s polinomom x − 2 ostatak −3. Tada a 2 + b 2 iznosi<br />

A. 26 B. −11 C. 16 D. 0 E. 17<br />

56


13. Točka D pripada stranici AC, a točka E stranici BC trokuta ABC pri čemu je<br />

AB||DE. Ako je |AB| : |DE| = 7 : 5, koliko je |AD| : |CD|?<br />

A. 5 : 12 B. 7 : 5 C. 2 : 5 D. 12 : 5 E. 5 : 7<br />

14. Neka je P polovište odsječka kojeg pravac 3x − 4y + 12 = 0 čini s koordinatnim<br />

osima. Jednadžba pravca okomitog na zadani pravac koji prolazi točkom P je<br />

A. 8x − 6y + 7 = 0 B. 8x + 6y − 7 = 0<br />

C. 6x − 8y = 0 D. 8x + 6y + 7 = 0<br />

E. 6x − 8y − 11 = 0<br />

15. Jednadžba kružnice koja dodiruje pravac x − 2y + 5 = 0, a središte joj je simetrično<br />

točki (−1, 7) u odnosu na isti pravac je<br />

A. (x − 4) 2 + (y + 3) 2 = 45B. (x − 2) 2 + (y − 1) 2 = 5C. (x − 3) 2 + (y − 1) 2 = 10<br />

D. (x − 1) 2 + (y − 3) 2 = 20E. (x − 3) 2 + (y + 1) 2 = 20<br />

16. Jednakostraničnom trokutu duljine stranice a je opisana kružnica. Kolika je<br />

površina onog dijela pripadnog kruga koji se nalazi izvan trokuta?<br />

A.<br />

a 2<br />

3 (π − √ 3) B. a 2 ( π 3 − √ 3<br />

4 ) C. a2 π 3<br />

D. a 2 ( π 4 − √ 3<br />

3 ) E. a 2<br />

4 (π − √ 3)<br />

17. Zadana su dva valjka s kvadratnim osnim presjekom. Polumjer baze drugog<br />

valjka za 20% je veći od polumjera baze prvog valjka. Za koliko posto je oplošje<br />

drugog valjka veće od oplošja prvog valjka?<br />

A. 44% B. 69% C. 12% D. 73% E. 40%<br />

18. Odredite prirodnu domenu funkcije f(x) = log x 2 +5x+6(−x − 3).<br />

A. 〈−∞, −3] \ { −5−√ 5<br />

2<br />

} B. 〈−3, −2〉 \ { 6−√ 5<br />

2<br />

} C. 〈−∞, −3〉 \ { −5−√ 5<br />

2<br />

}<br />

D. 〈−∞, −3〉 E. 〈−∞, −3〉 ∪ 〈−2, +∞〉<br />

57


19. Kompleksni broj ( √ 3<br />

2 − 1 2 i)5 jednak je<br />

A.<br />

√<br />

3<br />

2 + 1 2 i B. √<br />

3<br />

2 − 1 2 i C. − √ 3<br />

2 + 1 2 i D. − √ 3<br />

2 − 1 2 i E. √<br />

2<br />

2 − √ 2<br />

2 i<br />

20. Ako pravac y = kx + 2 ne siječe parabolu y 2 = 4x tada je<br />

A. 0 < k < 1 2<br />

B. k < 1 2<br />

C. − 1 2 < k < 0D. k < − 1 2<br />

E. k > 1 2<br />

58


Zadaci iz fizike<br />

21. Dva tijela krenu istodobno s istog mjesta u medusobno okomitim smjerovima.<br />

Jedno se kreće stalnom brzinom 10 m/s, a drugo stalnim ubrzanjem 5 m/s 2 .<br />

Početna brzina drugog tijela je nula. Kolika je udaljenost izmedu tijela dvije<br />

sekunde nakon početka gibanja?<br />

A. 10 m B. 22.4 m C. 18.7 m D. 20 m E. 30 m<br />

22. Metak mase 20 g i početne brzine 600 m/s zabije se u dasku debljine 2 cm i<br />

probivši je izleti brzinom 200 m/s. Kolika je prosječna sila otpora djelovala na<br />

metak prilikom probijanja daske?<br />

A. 1.6 · 10 5 N B. 1.8 · 10 4 N C. 1.3 · 10 5 N D. 1.5 · 10 4 N E. 1.7 · 10 6 N<br />

23. Kuglicu koja visi na niti dugoj 2 m otklonimo iz položaja ravnoteže za kut<br />

α = 15 ◦ i pustimo. Koliku brzinu ima kuglica u času prolaska kroz položaj<br />

ravnoteže?<br />

A. 1.5 m/s B. 1.17 m/s C. 1.36 m/s D. 0.87 m/s E. 0.58 m/s<br />

24. Uteg od 3 kg nalazi se na podu dizala. Ako se dizalo penje brzinom 1 m/s, kojom<br />

silom uteg pritišće pod?<br />

A. 3.3 N B. 27 N C. 30 N D. 33 N E. 3 N<br />

25. Kamen težak 5 N privezan je na uže dugo 1.5 m i napravi u horizontalnoj ravnini<br />

jedan okret u sekundi. Koliko iznosi centripetalna sila?<br />

A. 20 N B. 25 N C. 35 N D. 15 N E. 30 N<br />

26. Kolika je najmanja masa utega koji moramo položiti na ledenu ploču da bi ona<br />

utonula u vodu? Površina horizontalnog presjeka ploče je 5 m 2 , debljina ploče<br />

0.2 m, a gustoća leda 900 kg/m 3 , a gustoća vode 1000 kg/m 3 .<br />

A. 111 kg B. 100 kg C. 10 kg D. 900 kg E. 12 kg<br />

59


27. Otpornici otpora 1 Ω i 2 Ω paralelno su spojeni u strujnom krugu. Ako je napon<br />

na krajevima prvog otpornika 2 V, koliki je napon na krajevima drugog<br />

otpornika?<br />

A. 2 V B. 4 V C. 1 V D. 2.82 V E. 0 V<br />

28. Dva potrošača, svaki snage 2 kW, priključena su paralelno na napon gradske<br />

mreže 220 V. Kolika će biti njihova ukupna snaga ako ih priključimo serijski?<br />

Radni otpor potrošača se ne mijenja.<br />

A. 1 kW B. 2 kW C. 4 kW D. 0.5 kW E. 18 kW<br />

29. Titrajni krug se sastoji od zavojnice i pločastog kondenzatora. Rezonantna<br />

frekvencija titrajnog kruga iznosi 100 kHz. Ako se izmedu ploča kondenzatora<br />

umetne dielektrik relativne permitivnosti 2, tada će rezonantna frekvencija iznositi:<br />

A. 200 kHz B. 50 kHz C. 25 kHz D. 71 kHz E. 100 kHz<br />

30. Zavojnica omskog otpora 0.1 Ω i induktiviteta 2.4 H priključena je na izvor istosmjernog<br />

napona 2.5 V. Kolika struja kroz nju protječe?<br />

A. 10 A B. 1.04 A C. 25 A D. 0.96 A E. 1 A<br />

31. Jezgra izotopa vodika tricija 3 H raspada se po procesu 3 1H → 3 2He + ? + ¯ν.<br />

Osim helija i neutrina u reakciji nastaje i:<br />

A. proton B. neutron C. foton D. elektron E. positron<br />

32. Masa B je poduprta oprugom čiji je drugi kraj učvršćen za površinu stola, i<br />

titra s periodom od 0.350 s. Kada na masu B stavimo masu A od 2 kg, period<br />

titranja sustava iznosi 0.850 s. Kolika je masa B?<br />

A. 9.384 kg B. 0.339 kg C. 2 kg D. 1 kg E. 0.408 kg<br />

33. U spektru Sunca maksimum zračenja ima valnu duljinu 475 nm. Kada bi Sunce<br />

zračilo kao crno tijelo, kolika bi bila temperatura njegove površine?<br />

A. 6100 K B. 2500 K C. 950 K D. 1200 K E. 45000 K<br />

60


7 Iz tiska<br />

61


8 Što mi je studij fizike donio u životu<br />

Najveći resurs koji ima čovjek je njegovo vrijeme, a veći dio vremena<br />

čovjek provede radeći neki posao.<br />

Stoga je poželjno birati pažljivo<br />

i pronaći zanimanje koje nas čini (ili barem može učiniti) sretnima.<br />

Meni je studij fizike omogućio da dobar dio svog vremena provodim<br />

u rješavanju ili stvaranju teorijskih modela koji opisuju zanimljive<br />

prirodne pojave (prije negoli se pojavi rješenje problema, isfrustriran<br />

sam, ali to se poslije zaboravi). To je uzbudljiv posao koji me čini<br />

sretnim.<br />

Tijekom rada upoznao sam se i radio s ljudima iz raznih<br />

dijelova svijeta, od Izraela, preko Europe do SAD-a i Kanade.<br />

Hrvoje Buljan, Prirodoslovno-matematički fakultet<br />

Studij fizike omogućio mi je da radim na poslu koji volim i predstavlja<br />

mi svakodnevni izazov. Radim u suvremeno opremljenom Laboratoriju<br />

za femtosekundnu lasersku spektroskopiju Instituta za fiziku, gdje<br />

uz dinamičan tim rješavam osnovne fizikalne probleme atomske i molekulske<br />

fizike.<br />

Ovaj studij mi je takoder omogućio niz putovanja,<br />

posjeta vrhunskim znanstvenim laboratorijima i druženja s mladim<br />

fizičarima diljem svijeta.<br />

Ticijana Ban, Institut za fiziku, Zagreb<br />

U istraživačkom radu bavio sam se faznim prijelazima, teorijom kaosa,<br />

programiranjem superračunala, modeliranjem hiperinflacije... Danas<br />

radim kao risk manager, a studij fizike omogućio mi je da rješavam<br />

stvarne probleme u vrlo složenom sustavu kao što je tržište kapitala.<br />

Primjer? Nije iz financija, ali vrlo sličan. Zašto leptir koji u Kini<br />

mahne krilima neće uzrokovati oluju u Teksasu, iako teorija kaosa to<br />

dopušta? (a) Ima jačih turbulencija u zraku. (b) Ima puno leptira u<br />

Kini i njihovo nekorelirano mahanje krilima medusobno će se poništiti.<br />

(c) Pitaj Zorana Vakulu.<br />

teoriju.<br />

Mladen Latković, Raiffeisen obvezni mirovinski fond<br />

Zadovoljstvo, posao, hobi... Zanimljivo je, i katkad stresno, prognozirati<br />

vrijeme jer zbog mnogočega rezultat nije 100% točan - teško da<br />

će ikada u potpunosti i biti. No, meteorologija nije samo prognoza!<br />

Proučavanje klimatskih promjena, globalnog zatopljenja, djelovanja<br />

atmosferskih promjena na ljude samo su neka od područja koja meteorologiju<br />

čine sve popularnijom. A zanima li vas, kako neki kažu, ova<br />

znanost bez granica – studirajte je!<br />

(d) Kreni na studij fizike i postavi svoju<br />

Zoran Vakula, Državni hidrometeorološki zavod<br />

65


Studij fizike mi je omogućio da otkrijem ljepote i čudnovatosti svijeta<br />

koji nas okružuje, upoznam mnoštvo kreativnih ljudi te posjetim<br />

razne dijelove svijeta. Fizika pridonosi razumijevanju osnovnih zakona<br />

prirode, ali i omogućava nova praktična otkrića. Stoga mi bavljenje<br />

fizikom istovremeno pruža intelektualnu radost i otvara mogućnost da<br />

pridonesem daljnjem tehnološkom razvoju.<br />

Silvija Gradečak, Massachusetts Institute of Technology (MIT)<br />

Spajajući fiziku i pedagoški rad želim novim naraštajima približiti<br />

barem djelić čudesnog svijeta fizike. Rad s učenicima posebno je zabavan<br />

i privlačan i od njih čovjek može mnogo toga naučiti. U svakom<br />

slučaju, naučila sam probleme, kako fizikalne, tako i životne, gledati<br />

na drugi način, stvorila sam nov način razmišljanja, i sretna sam jer<br />

radim posao koji me ispunjava, a mislim da je to veliko bogatstvo.<br />

Lana Ivanjek, Prirodoslovno-matematički fakultet<br />

Pa ukratko, jedan drukčiji i praktičniji način razmišljanja i potpuno<br />

novi pogled na svijet. I naravno, opsjednutost pitanjima kako i zašto.<br />

No to možda i nije plus :-)<br />

Goran Duplančić, Institut ”Ruder Bošković”<br />

Znanje fizike omogućilo mi je kvalitetan život.<br />

Zašto?<br />

Radim kreativan i zanimljiv posao koji se sastoji od neprestanog stjecanja<br />

novih znanja, a koja kasnije kombiniram u rješavanju korisnih<br />

problema.<br />

Vito Despoja, Prirodoslovno-matematički fakultet<br />

Kao čovjeku koji se odlučio baviti znanošću, studij fizike donio mi je<br />

puno toga: od osnova znanstvene metode do tehničkih znanja korisnih<br />

i u svakodnevnom životu. Kao najveći dobitak izdvojio bih ipak<br />

znanje kako se fokusirati na konkretan problem i kako ga najefikasnije<br />

riješiti; osim očite primjene u znanstvenom radu, ta vještina mi je i<br />

privatni život učinila jednostavnijim i kvalitetnijim.<br />

Matko Milin, Prirodoslovno-matematički fakultet<br />

66


9 Rješenja testova<br />

Rješenje, 9. srpnja 2004.<br />

1. C 7. B 13. C 19. B 25. B 31. A<br />

2. E 8. A 14. D 20. D 26. C 32. E<br />

3. C 9. D 15. A 21. A 27. D 33. D<br />

4. B 10. E 16. D 22. E 28. C<br />

5. D 11. A 17. C 23. B 29. A<br />

6. A 12. E 18. E 24. C 30. E<br />

Rješenje, 14. srpnja 2005.<br />

1. D 7. B 13. A 19. D 25. B 31. B<br />

2. A 8. E 14. D 20. E 26. C 32. E<br />

3. D 9. D 15. C 21. B 27. E 33. C<br />

4. B 10. A 16. B 22. D 28. B<br />

5. A 11. E 17. C 23. C 29. A<br />

6. C 12. C 18. E 24. E 30. D<br />

Rješenje, 6. rujna 2005.<br />

1. B 7. E 13. A 19. A 25. A 31. A<br />

2. A 8. C 14. D 20. B 26. E 32. B<br />

3. E 9. E 15. B 21. A 27. C 33. D<br />

4. A 10. D 16. D 22. E 28. E<br />

5. B 11. C 17. B 23. C 29. D<br />

6. D 12. E 18. C 24. D 30. C<br />

Rješenje, 13. srpnja 2006.<br />

1. B 7. E 13. B 19. C 25. E 31. A<br />

2. A 8. D 14. E 20. B 26. A 32. E<br />

3. C 9. A 15. C 21. A 27. D 33. B<br />

4. A 10. D 16. B 22. E 28. C<br />

5. B 11. C 17. A 23. D 29. D<br />

6. C 12. D 18. E 24. B 30. E<br />

67


Rješenje, 5. rujna 2006.<br />

1. D 7. C 13. E 19. E 25. D 31. D<br />

2. C 8. A 14. C 20. A 26. E 32. B<br />

3. E 9. B 15. B 21. B 27. C 33. A<br />

4. D 10. C 16. A 22. D 28. B<br />

5. E 11. A 17. B 23. E 29. A<br />

6. A 12. B 18. D 24. A 30. C<br />

Rješenje, 12. srpnja 2007.<br />

1. A 7. A 13. B 19. D 25. E 31. A<br />

2. D 8. B 14. A 20. B 26. D 32. D<br />

3. C 9. E 15. B 21. E 27. B 33. B<br />

4. D 10. C 16. C 22. D 28. A<br />

5. C 11. A 17. D 23. A 29. B<br />

6. E 12. E 18. C 24. C 30. C<br />

Rješenje, 10. srpnja 2008.<br />

1. E 7. E 13. C 19. D 25. E 31. D<br />

2. C 8. B 14. D 20. E 26. B 32. E<br />

3. A 9. A 15. E 21. B 27. A 33. A<br />

4. C 10. B 16. B 22. A 28. A<br />

5. B 11. C 17. A 23. B 29. D<br />

6. D 12. E 18. C 24. C 30. C<br />

Rješenje, 8. rujna 2008.<br />

1. E 7. E 13. C 19. D 25. E 31. D<br />

2. C 8. B 14. D 20. E 26. B 32. E<br />

3. A 9. A 15. E 21. B 27. A 33. A<br />

4. C 10. B 16. B 22. A 28. A<br />

5. B 11. C 17. A 23. B 29. D<br />

6. D 12. E 18. C 24. C 30. C<br />

68

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!