Å UMARSKI LIST 4/1952

Literatura:
1- Ainić M.: O rasprostranjenosti evropskog pitomog kestena, Zagreb 1942.
l'Piccioli L.: Selvicoltura, Torino 1923.
3. Vajda ;Z.: Uzgajanje suma — Šumarski priručnik | — Zagreb 1946.
A CONTRiBUT/ON TO THE /MPROVEMRNT OF THE SUCCESS OF THE
CHESNUTSOWING
The author emphasizes that the principal reason for the previous •unsuccessful:
sowing of the chestnut seed is due to the fact that the seed was at the moment of
sowing-tjme already in the state of heating — or it was overdryed. He gives some
'data about- the course of the rapid weight-decreasing of the ehestnutseeds OB.
account of water-evaporation usually stored up in our fieldpractiee. He suggests
* that under such storage-condition the seeds should be sown within the first week
after being collected. Further -he* reports that the Institute of Forest Research in
Zagreb is accomplishing at the same time the experiments in order to provide the
information what is the extreme liunit of the seed-evaporation, at which sowing of
such & dry chestnut seed should be considered as a rational afforestation.
&ae@ie#it£a
POJAVA BOROVOG CETNJAKA U LICI
U jeseni 1951. zapaženi su mnogobrojni zaipretci gusjenica 'borovog četnjaka u
60-godišnjoj -borovoj kulturi Beli Klanac (nadm. vis. 600 m) pokraj Srba u Lici,
Borov četnjak (Thaumatopoea pityocampa) prešao je liz doline rijeke Zrmanje
(nadm. vis. 300 m) gdje vlada submediteranska klima, preko Zruianjskog i Srpskog
klanca (nadm, vis. 790 m) u porjecje rijeke Une nadm. vis. 480 m r gdje je klima
izrazito kontinentalna. Prevalio je put od cea 20' km. Na borovoj kuituri u Joševici,
koja je od one u Belom Klancu udaljena 10 km niz rijeku Unu, pokazale su se tek
četiri zapretka. Što dalje od mora, sve manje je zastupan.
Uništavanju gusjenica borovog Ćetnjaka pristupilo' se je u toku zime određivanjem
i spaljivanjem zapredaka. %
Borov četnjak prešao je iz svoga prirodnog područja Dalmacije | Primorja «
područje sa kontinentalnom klimom, stoga pratimo daljnji njegov razvoj, jer bi nan»
mogao na mladim (borovim kulturama u Lioi nanijeti velike štete.
Ne bi bilo zgorega, kad bi se za borovoga četnjaka zainteresirao Institut za
šumarska istraživanja i Zavod za entomologiju kod Poljoprivredno šumarskog fakulteta
ti Zagrebu,
»8 Ing. Kosović J.
KOJI ŠTETNICI PRIJETE NAŠIM ŠUMAMA OVE GODINE
Stalne i dobra evidencija o šumskim štetnicima, njihovoj pojavi, populaciji
zdravstvenom stanju i njihovim parazitima, omogućuje nam da donesemo, jako ne
potpuno sigurnu, ipak približno točnu prognozu o- njihovoj pojavi u slijedećoj godini
Mi se ne možemo pohvaliti -da imamo dobru evidenciju o pojavi šumskih štetnika, jer
dobre evidencije ne može biti ibez dobro organizirane opažaške službe na terenu.
Osim toga prognozu je to teže .postaviti, što je duži vremenski period od postavljanja
prognoze do pojave štetnika koja ima uslijediti. Ipak makar i površna ^evidencija
pojave štetnika u našim šumama, daje nam mogućnost da upozorimo šumare na
terenu da ove godine obrate pažnju na neke najvažnije štetnike. Smatramo da je
vrijedno spomenuti ne samo one štetnike, koji će ove godine prouzrokovati smanjenje
prirasta ili sušenje stabala, već i one čija pojava u ovoj godini može značiti opasnost
u slijedećim godinama.
113