03.09.2014 Views

Å UMARSKI LIST 4/1952

Å UMARSKI LIST 4/1952

Å UMARSKI LIST 4/1952

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

VoJ. LVl-n 3. 1949. D. Crivellari u bibliografiji »L'ltalia iorestale e montana«<br />

br. 3/1950. izlažem je opažanja prof. Messed kao potvrdu svojih pokusa o smolarenju,<br />

provađanih na alepskom boru u šumama na jonskoj obali provincije Taranto, od god,<br />

ly47. Rezultati ov:h istraživanja bili su slijedeći:<br />

Borovi smolareni po francuskoj metoidi (apšooim) ali su mnogo veći prinos<br />

smole nego oni po njemačkoj metoda (žljebačem) prem je smlarenje ovom poslj.dnjom<br />

metodom mnogo intenzivnije oibziro mna veličini ranjavanja. D. Crivellari:<br />

Prvi pokusi smolarenja alepskog bora^Agricoltura Pugliese II—11, Prosječni prinos<br />

smoile stabla prsnog promjera oid 30 om na visini 1,30 m ad zemlje iznašao je godišnje<br />

u sezoni 1947/48:<br />

^<br />

Al epski bor smolaren po francuskoj metodi njemačkoj metodi<br />

na živo i 5 kg (apšo-om) 3,- kg (žljebačem)<br />

na mrtva 10 kg 5,7 kg<br />

u šumama Paternisvo-Gallio provincije Taranto.<br />

Ova pojava nalazi objašnjenje u opažanjima prof. Messeri, koja je pratila<br />

razvoj kambija i drveta za nekoliko godišta na kontrolnim stablima kao j na samolareniim<br />

borovima po francuskoj i njemačkoj metodi »na živo i mrtvo« za vrijeme<br />

i pod konac sezone smolarenja.<br />

Dok se god. 1948. moglo na kontrolnom stablu ustanoviti formiranje dvostrukog<br />

goda, dotle je na pofcuantim stblima smolaireniim po njemačkoj metodi » na živo ila<br />

na mrtvo« zapaženo osjetljivo ubrzanje evolucije »nepravog« goda kao i' formiranje<br />

još dvaju ostalih »napravih« godova, do konca sezone smolarenja (30. X.). Takove<br />

promjene (alteracije) tkiva ustanovljene su sve do 20 cm od najniže rane", pa kako<br />

kod njemačke metode ranjavanja odn. zairezivanja nastupa odozgo prema dolje, to<br />

se dolazi do zaključka da je niže tikivo osjetilo posljedice prethodnog ramj-tvanja<br />

gornjih dijelova. Smolni kanal:', zadržavaju svoj norimalni položaj između proljetnog<br />

i jesenjega tkiva, formirali su se u svima trim godovima, ali nešto sitniji j, sa manje<br />

emoile u nekim sektorima.<br />

Među.im na borovma smclai-enim po francuskoj metodi', bilo na 1 živo ili na<br />

mrtvo, iako je ustanovljeno da ranjavanje koje nastupa odozdo prema gore, izaziva<br />

ubrzavanje evolucije goda, nisu se mogli ustanoviti podražaji gornjeg tkiva uslij-d<br />

sukcesivnog zarezivanja. I doista roii koncu smolarske sezone na zoni rane usuanovljen<br />

je samo jedan »nepravi« god kao i na kontrolnom stablu.<br />

Smolni kamali-rasmoređemi među oba goda — nešto širi i u većem broju formirani<br />

zadržavali su više smole nego 1 li omi kontio'nog stabla, a pogotovo od stabla<br />

smolarcnih po njemačkoj metodi (za žljebačem).<br />

Rezultati istraživanja uvedenih sa strane prof. Messeri dali 1 siu porvo

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!