Å UMARSKI LIST 4/1952

većim i manjim površinama u području naših šuma; (pri tome ne iznosimo
mnoge kombinacije, koje postoje i nastaju u omjeru smjese u gornjem i
donjem sloju sastojine):
planinsko područje;
jcla-bukva bukva-(jcla) jela-smreka-ibukva smreka jela smreka
bukva-(jela) jcla-bukva jela^buikva-(smreka) jela smreka bukva
bor breza-jasaka-iva joha jela-bukva c. grab-c. jasen
jela-smreka jela-smreka smreka-jelf c. grab-c. jasen jela-bukva
područje brdskih šuma:
područje nizinskih šuma:
bukva-graib hrast-grab hrast-buikva buikva-(jela)
grab-(.bukva) grab-(hrast) bukva-(hrast) jela
jela-(bukva) jeb hrast-buikva-kesten
bukva breza kesten-hrast-bukva
hrast-grab hrast-jasen-(brijest) hrast-jasen hrast joha
grab-('hrast) jasen-hrast jasen topole-vrfoe jasen-hrast
područje mediteranskih šuma:
hrast
grab-jasen
bor
listače
Svakako ta izmjena na većim površinama nije uvijek i svagdje potpuna
nego se većinom smjesa samo znatnije izmijeni. Ali trajniji utjecaji istih
faktora, bilo ekoloških bilo biotskih i napose utjecaji gospodarenja dovode
u tom procesu i do gotovo potpune izmjene, kao na pr. pretvorba pojedinih
mješovitih sastojina jele-bukve i njihovih dijelova u pretežno čiste sastojine
bukve, ili pretvorba pojedinih mješovitih sastojina hrasta kitnjaka ili
lužnjaka i graba u pretežno čiste .sastojine graba. —• Proces izmjene vrsta
na manjim površinama u mnogo opaženih slučajeva je potpun, kako se
razabire i iz gornjeg prikaza, a razvija se i naplodnjom sa strane.
Da se razvio proces izmjene vrsta, može se utvrditi također i toponomistički.
Mnogim predjelima narod je dao nazive prema vrstama
drveća, koje je tamo zatekao. Danas međutim pojedini takvi predjeli
nemaju šume predašnjeg sastava, ili su dotične vrste gotovo posve istisnute,
ili šuma uopće u tim predjelima nema, jer su iskrčene za poljoprivredne
kulture. Nabrojit ćemo nazive samo nekih predjela na području Visokog
Krša, u kojima danas nema vrsta ili ih ima znatno manje, a po kojima su
ti predjeli vjerovatno dobili svoje ime:
za četinjače; općenito su najčešći nazivi Crni Vrh i Crna Kosa, zatim Crna
Draga, Crni Laži, Crna Gora, Crni Dol, Crna Greda, Crna Glava; napose za jelu
Jelovi Vrh, Jelarić, Jelova Gora, Jelvina; više naziva ima za smreku, jer je ima
manje pa se između ostalih vrsta te po svojoj kvaliteti više isticala^: Smrekovac,
Smrječje, Smrečnica, Smrčev Brijeg, Smrekova Draga, Smrčevi Dolci; za tisu često
Tisovac, manje Ti sova Glavica, Tiisov Vrh; za bor Borovac;
94