Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Površina čitave regije mora biti poznata a priori. Postoji mogućnost da je<br />
ta poznata iz katastarskih operata (suma površina katastarskih općina) ili bolje<br />
iz koordinata graničnih trigonometara te regije.<br />
Točnost u određivanju površina šuma čitave Švedske u prvoj nacionalnoj<br />
izmjeri (linearnom taksacijom) iznosila je + 2% [4].<br />
SI. 1.<br />
Druga nacionalna izmjera šumskog bogatstva Švedske obavljena je u godinama<br />
od 1938 do 1952. Za razliku od prve ta je izmjera imala karakter »linearno<br />
plošne« izmjere. Paralelne linije projektirane su sada u nešto manjim međusobnim<br />
razmacima. Duž paralelnih linija — ovaj puta — bile su u određenim<br />
intervalima postavljene kružne primjerne plohe (površine oko 140 m 2 ). Na tim<br />
plohama izvršena su opažanja na svim stablima (vrst drveća i di,s). Primjerna<br />
stabla birana su po unaprijed utvrđenom sistemu. Određivanja površina pojedinih<br />
stratuma izvršeno je na isti način (mjerenja dužina duž taksacionih linija)<br />
kao u prvoj nacionalnoj izmjeri. Pojedine klase površina opažane su i na primjernim<br />
plohama, a ne samo duž taksacionih linija.<br />
Metoda lineamo-pružna (1. izmjera) dala je neznatno bolje rezultate od linearno<br />
plošne izmjere.<br />
Treća izmjera Švedske započela je godine 2953. Njen predviđeni završetak<br />
pada u god. 1962. Sada nije — u pogledu izmjere — Švedska razdijeljena u provincije.<br />
Taksacione linije sada prolaze kroz čitavu Švedsku od granice do granice.<br />
Cijela je Švedska sada razdijeljena u 5 regija (I do V od sjevera prema<br />
jugu).<br />
37