Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
kao što bi bilo pogrešno svakom korištenju<br />
dodjeliti jednaki dio šume. Šumar treba<br />
da šumsko zemljište istovremeno svestrano<br />
iskoristi za proizvodnju drva, za<br />
rekreaciju, za zaštitu vođa, za lovstvo, za<br />
stočarstvo i ostale svrhe. Njegova je dužnost,<br />
da izgladi konflikte, koji se pojavljuju<br />
između različitih ciljeva gospodarenja,<br />
da ih tretira kompleksno i da tako<br />
postigne najveću korist, koju šuma svojim<br />
direktnim i indirektnim beneficijama pruža<br />
čovjeku. U tom duhu odvijao se V.<br />
Svjetski Šumarski kongres; na svakom se<br />
izvještaju, na svakoj publikaciji, na svakoj<br />
znački delegata kao i na poštanskoj<br />
marki (koju je USA povodom toga izdala)<br />
nalazio simbol mnogostrukih koristi, koje<br />
šuma čovjeku pruža (drvo, rekreacija,<br />
voda, lov i paša).<br />
SI. 1<br />
Na trećem generalnom zasjedanju tretiran<br />
je problem »Progres u svjetskom šumarstvu«<br />
(»Progress in World Forestry«).<br />
Glavni referat podnio je Egon Glesinger,<br />
direktor Šumarskog Odjela FAO u Rimu.<br />
Uz taj referat bilo je sedam referata iz<br />
različitih zemalja svijeta. Zbog važnosti i<br />
interesantnosti uloge šuma u svjetskoj<br />
privredi donosimo ovdje u cijelosti prijevod<br />
referata Egona Glesingera.<br />
ULOGA ŠUME U SVJETSKOM<br />
EKONOMSKOM RAZVOJU<br />
U 1960. godini bit će u šumama cijelog<br />
svijeta proizvedeno oko 1.700 miliona kubnih<br />
metara oblovine. Taj volumen, koji<br />
teži oko 1.350 miliona tona, interesantno<br />
je usporediti sa svjetskom proizvodnjom<br />
cerealija od 800 miliona tona ili sa svjetskom<br />
proizvodnjom čelika od 290 miliona<br />
tona.<br />
Vrijednost neprerađenih šumskih proizvoda<br />
kreće se oko 35 milijardi dolara,<br />
što spada u red veličina nacionalnih dohodaka<br />
Francuske, Njemačke, Ujedinjenog<br />
Kraljevstva ili grubo uzevši to je jedna<br />
četvrtina procijenjene vrijednosti svjetske<br />
prehrambene proizvodnje. Osnovna<br />
šumska industrija zaposlit će oko 5 miliona<br />
ljudi, a prerađivačka industrija po prilici<br />
isto toliko. Pet do šest miliona ljudi<br />
bit će angažirano oko sječe i izvoza, a oko<br />
jedan i pol milijun ljudi angažirat će se<br />
u gospodarenju sa šumama. Na taj će način<br />
17 do 18 miliona ljudi naći zaposlenje<br />
u šumarstvu i drvnoj industriji, ne računajući<br />
koristi, koje će milioni seljaka, odnosno<br />
zadruge izvući iz svojih malenih<br />
šuma.<br />
Nema sumnje, prema tome, da šumarstvo<br />
predstavlja značajan elemenat u<br />
svjetskoj privredi. No važno bi bilo znati,<br />
da li će ono u budućnosti igrati veću ili<br />
manju ulogu. Kako treba planirati gledajući<br />
20 ili 40 godina unaprijed? Hoće li<br />
šume i dalje igrati bitnu ulogu u privrednom<br />
razvoju svijeta?<br />
OPASNOSTI OD RAZVOJA<br />
ČOVJEČANSTVA<br />
U toku cijele historije šumska površina<br />
zemlje nije se prestala smanjivati. To<br />
smanjivanje bilo je u posljednjih sto godina<br />
brže nego ikada prije. Pojedinci su<br />
smatrali još pred nekoliko decenija, da je<br />
taj fenomen nužno povezan uz socijalni i<br />
ekonomski progres.<br />
Šuma je opskrbljivala prve ljude hranom,<br />
ogrjevom i davala im sklonište. Uslijed<br />
razvoja poljoprivrede kao i uslijed demografske<br />
ekspanzije goleme su površine<br />
šuma bile iskrčene. Prvi stadiji industrijalizacije<br />
prouzrokovali su novu presi ju<br />
na šume — ponovni prekomjerni zahtjevi<br />
za građevnim i ogrjevnim drvom, tako da<br />
su se granice šuma još više pomaknule<br />
kako je čovjek napredovao i kako se množio.<br />
I danas se u svijetu šume uništavaju<br />
— svjesno ili nesvjesno. Ali istovremeno<br />
sve se više prihvaća ideja, da smanjenje<br />
šumske površine može imati dalekosežne<br />
posljedice, jer šuma ne daje samo drvo<br />
51
Change language