Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
SAOPĆENJA<br />
ŠUMA U PČELARSKOJ PRIVREDI<br />
Da bi se pojačao interes šumarskih,<br />
stručnjaka za pčelarstvo, u ovomu ću članku<br />
ukratko iznijeti, kakvog medonosnog<br />
bilja ima u našim šumama i kakvu vrstu<br />
slatkih sokova izlučuju, kako ih se isi<br />
može li se i kako ona povisiti bez štete<br />
po šumsko gospodarstvo.<br />
Šuma je pradomovina pčele. U Srednjem<br />
vijeku postojalo je u Njemačkoj i<br />
Rusiji posebno šumsko pčelarstvo, koje se<br />
sastojalo u tom, da je čovjek tu pčele držao<br />
i iskorišćavao. U Njemačkoj Zeidleri, u<br />
Rusiji bortniki, čuvali su brižljivo šuplja<br />
stabla, nastanjena pčelama, a bušili su i<br />
zdrava i u njih smještali nove rojeve pčela.<br />
Pčele i danas žive slobodnim životom<br />
u šumskomu drveću. Kasnije je<br />
čovjek hvatao rojeve po šumi, izrezivao<br />
dijelove stabala sai šupljinama i živjm<br />
pčelama u njima i dopremao ih bliže svojoj<br />
nastambi.<br />
Šumsko medonosno bilje<br />
Broj toga bilja u šumama dosta je<br />
ograničen. Grmlja ima više, a najbrojnije<br />
je prizemno rašće u slobodnom prirodnom<br />
razvoju, gdje su šume isprepletene proplancima,<br />
prirodnim livadama, čistinama i<br />
potocima.<br />
S obzirom na vrstu izlučenog soka, možemo<br />
šumsku medonosnu floru podijeliti<br />
u 2, skupine;<br />
a) koje izlučuju medun, i<br />
b) nektar.<br />
Medun izlučuju: hrast kitnjak i lužnjak,<br />
razne vrbe, grab, topole, jela, smreka,<br />
bor, neke vrste javorova, jasen, joha,<br />
drijen, pajasen, divlji bagrem, razno šumsko<br />
voće i dr. U novije vrijeme počelo se<br />
unašanjem japanske sofore, eukalipta, paulownije,<br />
kelraiterije i dr.<br />
Od mnogobrojnoga grmlja spominjem<br />
važnije: biserak (Symphoricarpus racemosus),<br />
crvenkasti vrijesak (Erica carnea),<br />
drača (Paliurus vulgaris), glog, malina, kalina,<br />
divlja jagoda (Fragaria vesca), obični<br />
pasdrijen i trušljika,, likovac obični, divlja<br />
loza, suručica (Spiraea Bumaldi), crni trn,<br />
crvena vrbica (Epilobium angustifolium),<br />
zlatošipka (Solidago virga aurea), crna<br />
bazga i dr.<br />
To je bilje zastupano u većemu ili manjemu<br />
broju prema tomu, kakovoga je šuma<br />
biološkoga i tehničkoga sastava. Prirodne<br />
šume povoljnije su za opstanak raznih<br />
životinja, posebno za pčele, nego šume<br />
uzgojene i uređivane čovjekom. U NR Hrvatskoj<br />
ima ih 364.000 ha.<br />
U uređenim šumama, kojiJti ima 827.000<br />
ha, ograničen je broj vrsta drveća, i mnoge<br />
su biljne vrste uklonjene, ili se ne uzgajaju,<br />
jer su manje vrijedne. Među njima<br />
ima medonosnoga drveća (lipe, topole,<br />
vrbe, divlje voće i dr.). Kako se<br />
svaki komadić zemljišta privodi šumskoj<br />
kulturi, nestaje mnogih cvjetnih oaza u<br />
šumama. Te su šume pristupačne čovjeku<br />
i u korišćenju pčelama.<br />
Prednost šume za pčelarstvo<br />
»<br />
Temperatura i vlaga u šumskomu tlu i<br />
povrh tla manje su kolebljivi nego na tlu<br />
izvan šuma, zimi je šuma toplija, ljeti<br />
hladnija, zrak se u šumi laganije grije<br />
i laganije hladi, zračno je strujanje slabo,<br />
insolacija nije odviše jaka i štetna, raspodjela<br />
oborina dosta je pravilna i režim voda<br />
stalniji, a zaštićeno bilje ne strada od<br />
mraza.<br />
Takva mikroklima djeluje povoljnije na<br />
život i razvoj bilja, dakle i na izlučivanje<br />
biljnih slatkih tvari, nego na tlima izvan<br />
šume.<br />
Za vrijeme poduže ljetne vrućine i suše,<br />
kad pčelarska privreda u bešumnim<br />
područjima dospije u kritično stanje, šume<br />
su pčelama dobro sklonište, jer u njima<br />
ne zamire život bilja. Zato pčelari iz<br />
vrućih i suhih krajeva sele u unutrašnje,<br />
hladnije i vlažnije krajeve. Pčele u šumi<br />
izložene su manjoj kolebljivosti hladnoće<br />
i manjemu štetnom djelovanju zimskih<br />
vjetrova.<br />
Suma je prvi i najveći proizvađač bjelančevinaste<br />
hrane za pčele, jer u šumi<br />
cvjeta prvo cvijeće. U šumi se pčele najprije<br />
i najviše množe i šire, a u povoljnim<br />
okolnostima najveći su proizvođači meduna<br />
(šumskoga meda).<br />
Šume su, zbog bjelančevinaste hrane<br />
rano u proljeće raspoložive, najbolji prirodni<br />
stimulans za brz i zdrav proljetni<br />
razvoj pčelinjeg legla. To je važno u krajevima<br />
gdje osim glavne proljetne paše<br />
nema kasnijih pčelinjih paša, jer se glavna<br />
rana proljetna paša može iskoristiti samo<br />
s vrlo jakim, vrlo dobro razvijenim<br />
pčelinjim sabirnim jedinicama, pcelcima,<br />
Na velikim šumskim prostranstvima mogu<br />
se pčelci racionalnije razmjestiti i time<br />
izbjeći akumulaciji od više stotina pa i tisuća<br />
pčelaca na jednomu mjestu, što je<br />
često neizbieživo na poljima.<br />
Ulišta (pčelinje nastambe) su stalno u<br />
sjeni i zato daju veći prinos nego ulišta<br />
izložena suncu, jer se kod potonjih pčela<br />
46
Change language