Å UMARSKI LIST 3-5/1989

Poštarina plaćena 

u gotovom 

u«; 

UJU' 

YU ISSN 

0373 — 1332 

CODEN 

SULIAB 

SAVEZ DRUŠTAVA 

NŽENJERA I TEHNIČARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE 

HRVATSKE 

3-5 

GODINA CXII! 

Zagreb 

19 8 9

Vinjeta na naslovnoj stranici omota prikazuje glavni ulaz u Šumarski dom u 

Zagrebu — Front page showing sculpture at main entrance to Forestry Centre in 

Zagreb

UDC 630* (05:) »54—02« (061.2) YU ISSN 0373-1332 

CODEN SULIAB 

ŠUMARSKI 

LIST 

Znanstveno-stručno i društveno glasilo Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva 

i drvne industrije Hrvatske 

Journal of the Union of Forestry Societies of Croatia — Organe de l'Union des 

Societes forestieres de Croatie — Zeitschrift des Verbandes der Forstvereine 

Kroatiens — Žurnal Sojuza inž. i teh. les in lesprom Horvatii 

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK: 

PROF. DR. BRANIMIR 

PRPIĆ 

© 

IZDAVAČ: Savez društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije 

Hrvatske uz financijsku pomoć Republičke zajednice za znanstveni rad SR Hrvatske 

Publisher: Union of Forestry Societies of Croatia •— Editeur: L'Union des Societes 

forestieres de Croatie — Herausgeber: Verband der Forstvereine Kroatiens — 

Izdatelj: Sojuz ITLILP Horvatii 

Zagreb, Trg Mažuranića 11 — Tel. 444-206 

Tisak: »A. G. Matoš«, Samobor

SAVJET ŠUMARSKOG 

LISTA 

Predsjednik: Franjo Knebl, dipl. inž. 

1. Članovi s područja SR Hrvatske: 

Mirko Andrašek, dipl. inž., prof. dr. Milan A n d r o i ć, prof. dr. Roko B e 

nić, Vjekoslav Cvitkovac, dipl. inž., Slobodan Galović, dipl. inž., dr. Joso 

Gračan, dipl. inž., Slavko Horvatinović, dipl. inž., Antun Jurić, dipl. inž., 

Čedo Klada r in, dipl. inž., prof. dr. Dušan K 1 e p a c, Tomislav Krnjak, dipl. 

inž., mr. Zdravko M o t a 1, dipl. inž., Ante Mudrovčić, dipl. inž., prof. dr. Zvonimir 

Potočić, Srećko V a n j k o v i ć, dipl. inž. i prof. dr. Mirko V i d a k o v i ć. 

2. Članovi s područja drugih Socijalističkih republika i autonomnih pokrajina: 

Prof. dr. Velizar Velašević — Beograd, prof. dr. Dušan M1 i n š e k — 

Ljubljana, prof. dr. Konrad P i n t a r i ć — Sarajevo, prof. dr. Radoslav Rizovs 

k i —• Skopje i dr. Dušan Vučković •— Titograd. 

UREĐIVAČKI ODBOR 

Predsjednik: Prof. dr. Branimir P r p i ć 

Urednici znanstveno-stručnih područja: 

Biologija šumskog drveća, ekologija šuma, ekologija krajolika, oblikovanje 

krajolika, općekorisne funkcije šume: prof. dr. Branimir Prpić; 

Fiziologija i ishrana šumskog drveća, šumarska pedologija, ekofiziologija: dr. 

Nikola Komlenović; 

Šumarska genetika, oplemenjivanje šumskog drveća, dendrologija: Prof. dr. 

Ante Krstinić; 

Njega šuma, šumske kulture i plantaže, sjemenarstvo i rasadničarstvo, pošumljavanje: 

prof. dr. Slavko M a t i ć i mr. Ivan M r z 1 j a k; 

Zaštita šuma, šumarska entomologija, šumarska fitopatologija: prof. dr. Katica 

0 p a 1 i č k i; 

Dendrometrija, uređivanje šuma, rast i prirast šumskog drveća, šumarska 

fotograme trija: prof. dr. Ankica P r a n j i ć; 

Iskorišćivanje šuma, šumske prometnice i mehanizacija u šumarstvu: prof. dr. 

Stevan B o j a n i n, mr. Tomislav H e s k i i Ivo Knežević dipl. inž.; 

Ekonomika šumarstva i prerade drva, organizacija rada: prof. dr. Rudolf 

S ab a d i; 

Organizacija proizvodnje u šumarstvu: prof. dr. Simeun Tomanić; 

Krš problematika i osvajanje: mr. Vice Ivančević; 

Zaštita prirode, nacionalni parkovi, parkiranje: prof. dr. Šime Meštrović; 

Lovstvo: Alojzije F r k o v i ć, dipl. inž.; 

Povijest šumarstva, publicistika: Oskar P i š k o r i ć, dipl. inž.; 

Društveno-stručne vijesti: Ivan Maričcvić, dipl. inž. 

Tehnički urednik: 

Ivan M a r i č e v i ć, dipl. inž. 

Časopis je oslobođen od plaćanja osnovnog poreza na promet proizvoda na temelju 

mišljenja Republičkog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu SR 

Hrvatske br. 1416/1974, od 22. 03. 1974. godine. 

Naklada 1450 primjeraka.

SADRŽAJ — CONTENTS 

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC 

PAPERS 

UDK 630*215.001 

Biskup, J.: Stupanj religiozne svijesti zaposlenih u šumarstvu Hrvatske — 

Degree of Religions Conscionsness of Forestry Employees in Croatia (101) 

UDK 630*22:631.415.3.001 (Fraxinus angustifolia Vahl) 

Kadović, R.: Tolerantnost poljskog jasena (Fraxinus angustifolia 

Vahl.) prema solima i mogućnost njegove primjene u šumarskim zasadima na 

zaslanjenim zemljištima — Narrow — Leaved Ash Salt Tolerance and the 

Application in Forest Plantings on Saline Soils (1.11) 

IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE 

PAPERS 

UDK 630*68:681.14 

To manić, S., Novak, N.: Razvoj informacijskog sistema u šumarstvu — 

Development of the Information System in Forestry (119) 

UDK 331.021:630*323 

Vondra, V.: Ovisnost prekida rada o metodi rada pri sječi i izradi drva — 

Delay Time Dependence on Work Methods at Cutting and Primary Wood Conversion 

(133) 

STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS 

UDK 630*:528.7 

S e g e d i, N.: Jednostavni stereoskopski aeroprecrtivač za izradu krokija — A 

Simple stereo — Aero — Sketchmaster (143) 

UDK 630*272 (Quercus pseudosuber Santi) 

Šolić, P.: Prilog uzgajanju suplutnjaka (Quercus pseudosuber Santi, Q. 

Cerris X, Q. suber, Q. X Rispanica Lam) u nasadima vinodolskog 

primorja — Contributo alia cottivazione del cerro — sughera (Quercus pseusuber,...) 

sulle piantaggioni della riviere di Vinodol (153) 

UDK 630*29 (497.17) 

D i m i t r o v, B.: Stanje šuma i problem reprodukcije s posebnim osvrtom na 

regeneraciju šuma u SR Makedoniji (161) 

UDK 630*432.9 

Šoštarić, V.: Požari šuma (168) 

UDK 630*91 (458.2) 

Mikloš, L: Šumarska razglednica sa Malte (173) 

99

STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI 

Dimitrov, T.: Seminar u Avignonu, 14—18. ožujka 1988. g. (187) 

S to j ko vic, M.: Izložba »Drvo u Turopolju« (191) 

AKTUALNA 

Filip i, M.: Izvoz danas (194) 

KNJIGE I ČASOPISI 

P i š k o r i ć, 0.: Glasnik za šumske pokuse, Volumen 24—1988. (197) 

Vidaković, M., Krstinić, A.: Dr Aleksander R. Tucović i dr. Vasilije V. 

Isajev: Praktikum iz genetike sa oplemenjivanjem biljaka (200) 

Kraljić, B.: Jean Michel Pinet: L'ECONOMIE DE LA CHASSE (201) 

IZ SAVEZA I DRUŠTAVA ITSDI HRVATSKE 

Uredništvo: ZAPISNIK 6. sjednice PREDSJEDNIŠTVA SAVEZA (205) 

Tonković, D.: Nakon 50 godina ponovo na okupu (215) 

IN MEMORIAM 

M. B. i N. B.: Prof. dr. IVO HORVAT, dipl. inž. (224) 

Vladisavljević, S.: ANTE ROSIĆ, dipl. inž. (227) 

IZ ŠUMARSKOG LISTA (132, 152, 204) 

Uredništvo: Obavijest o god. pretplati na Šum. list (142) 

i tragom novinskih vijesti (141) 

NAPOMENA: Uredništvo ne mora uvijek biti suglasno sa stovovima autora 

100

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS 

UDK 630*:215.001 Sum. list CXII (1989) 101 

STUPANJ RELIGIOZNE SVIJESTI ZAPOSLENIH U ŠUMARSTVU 

HRVATSKE 

Josip BISKUP* 

SAŽETAK. Kabinet za marksizam i samoupravljanje Šumarskog 

fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u okviru longitudinalnih istraživanja 

socioloških fenomena u šumarstvu SR Hrvatske, istražuje 

— uz ostalo — i stupanj religiozne svijesti zaposlenih [ u šumarstvu 

naše republike. Autor ovog članka analizirao je rezultate istraživanja 

i utvrdio da ne zavisi stupanj religiozne svijesti samo od »negativne 

ekonomske osnovice« nego i od drugih faktora među kojima 

na prvo mjesto stavlja stupanj obrazovanja populacije 

koja se istražuje. 

UVOD 

Religiju sociolozi obično definiraju kao jedan od najstarijih oblika 

društvene svijesti. »Religija je prvobitni oblik ideologije kao izopačene 

svijesti. Ljudi proizvode religiju, a nije bog stvorio čovjeka.« (5) Marx 

kaže za religiju da je ona »opijum za narod« i da je religija svojevrsno 

otuđenje čovjeka koji se nije našao ili se već izgubio.« (9) 

»Religija je za Feuerbacha primarno i bitno otuđenje, a njeno prevladavanje 

znači, prema tome, bitnu promjenu biti čovjeka.« (1) Iako Feuerbach 

svodi religiju na antropološku osnovicu, Marx se s njime ne slaže u 

potpunosti, smatrajući da je ekonomsko otuđenje za čovjeka teže i da se 

religiozno otuđenje ne može ukinuti zabranom religije nego da će religija 

odumrijeti. 

Ovoj Marxovoj ekonomskoj kritici religije Engels pridodaje znanstvenu, 

smatrajući da će nauka potisnuti i zamijeniti religiju. »Osobito posle 

ogromnih uspeha prirodnih nauka u ovom veku, mi smo sve više u stanju 

da upoznamo, a time i savladamo i udaljenije prirodne posledice bar najobičnijih 

naših operacija u oblasti proizvodnje. I ukoliko se više bude dešavalo, 

utoliko će više i ljudi ne samo opet osećati, nego i znati svoje 

jedinstvo s prirodom, i utoliko će biti nemogućnija ona besmislena i protivprirodna 

predstava o nekoj suprotnosti između duha i materije, čoveka 

i prirode, duše i tela, koja se pojavila u Evropi posle propasti klasične 

antike i koja je u hrišćanstvu postigla svoj najviši razvitak.« (7) 

Međutim, B. Bošnjak kaže: »Iluzija je ako se misli da će jednoga 

dana religija sama po sebi odumrijeti. Pretpostavka za odumiranje religi- 

* Prof, dr Josip Biskup, Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Šimunska 

c. 25. 

101

je je totalni racionalni odnos prema bitku. A takav se odnos postiže razvojem 

mišljenja, svijesti i prakse.« (4) 

Na temelju Engelsovog mišljenja te Bošnjakove opservacije mogla bi 

se postaviti slijedeća teza: da bi religija iščezla, potrebno je apsolutno znanje. 

Budući da apsolutno znanje nije moguće, slijedi da ni religija neće iščeznuti 

jer će joj uvijek ostati granično i prekogranično područje, koje 

ljudski um još nije dosegao i objasnio, jer čovjek iza svega što ne zna 

objasniti vidi natprirodne sile. Naime, teolozi ia toj osnovi od znanstvenika 

neprestano traže apsolutno znanje o kozmosu i čovjeku i ako samo 

jedno objašnjenje manjka ili je neophodno, teolozi iz toga zaključuju na 

ispavnost vjerovanja. 

Ako razmotrimo odnos filozofije i religije, evidentno je da se idealistička 

filozofija i ne bori protiv religije. Ona nastoji pomiriti filozofiju 

i teologiju. Ona želi teologiju racionalizirati. A to žele i teolozi. 

Dijalektički materijalizam, od kojega se očekuje odgovor na mnoga pitanja 

iz ovog područja, odviše je dogmatiziran i polazi od netočnih pretpostavki 

kojih se ne želi osloboditi. Tako npr. Marx piše da je kritika religije 

osnova za svaku drugu kritiku i da je za Njemačku njegova vremena 

kritika religije već završena. Međutim, Marx je promatrao religiju pod utjecajem 

Feuerbacha i Bauera — antropološki, a ne filozofijski, a to znači da 

istinska filozofska kritika religije nije dovršena, tj. nije dana gnoseološka, 

ontološka, etička, estetska itd. marksistička kritika religije. 

Pogrešna teza da se znanjem, tj. racionalno, ne može prevladati iracionalno 

uzrok je nezainteresiranosti da znanstveno objašnjavamo fenomene 

koje teologija eksplicira kao »prve istine«. Ako religiozni fenomeni nisu 

znanstveno objašnjeni, onda se oni i ne mogu transformirati u znanje pomoću 

kojeg se educiraju mladi naraštaji. 

Strah od borbenog ateizma doveo nas je do pasiviteta. Pustili smo neka 

religija »odumire«, pa su glavnu riječ preuzeli teolozi stvorivši »borbeni 

teizam«. 

»U skoro svim istraživanjima obavljenim u SAD i Zapadnoj Evropi 

više klase pokazuju više vezanosti za religiju d crkvu, dok u Istočnoj Evropi 

niže klase više vjeruju i odlaze u crkvu.« (11) Ti podaci opovrgavaju 

točnost Marxovog mišljenja da je religija vezana uz negativnu ekonomsku 

osnovicu i da će sama odumrijeti i idu u prilog Engelsovog stava da je 

religija ipak najmanje pod utjecajem »ekonomske baze«. 

Američki sociolozi religije temeljito istražuju pluralizam religija i stupanj 

religiozne svijesti i evo jednog zaključka: »Međutim, ta kultura obuhvata 

impresivan broj religioznih institucija koje mogu da računaju na lojalnost 

trojice od svake petorice građana i na redovno nedjeljno učešće u 

obredima dvojice od petorice njih, što će se, po svemu sudeći, produžiti u 

nedogled.« (8) 

Budući da su i kod nas provedena brojna istraživanja o stupnju religioznosti 

naših građana, zanimalo nas je kakav je odnos prema religiji i koji 

je stupanj religiozne svijesti zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske. Evo tih 

rezultata. 

102

UZORAK I METODE ISTRAŽIVANJA 

U istraživanju religioznog fenomena kod zaposlenih u šumarstvu SR 

Hrvatske koristili smo se stratificiranim uzorkom koji je obuhvatio 847 ispitanika 

ravnomjerno uzetih prema broju zaposlenih na području čitave republike. 

Prema kvalifikacionoj strukturi uzorak izgleda ovako: KV radnika 

— 284, SSS — 264, NKV radnika — 104, PKV radnika — 81, VSS — 52, NSS 

— 24, VKV — 21 i VŠS — 17. 

Istraživanje je obavljeno anketiranjem ispitanika putem znanstvenog 

upitnika prethodno verificiranog i sondiranog. Anketiranje su obavili studenti 

II godine šumarstva u toku 1987. godine. Oni su prethodno bili instruirani 

za obavljanje toga zadatka. Anketiranje je uspješno obavljeno uz pomoć 

i razumijevanje operative. 

Pri obradi podataka korištena je suradnja članova Instituta za društvena 

istraživanja u Zagrebu.* Obavljena je kompjuterska obrada podataka, 

a zatim provedena znanstvena analiza uz pomoć statističke metode. Korištena 

je faktorska i multivarijantna analiza. 

REZULTATI ISTRAŽIVANJA 

Naša polazna hipoteza bila je da su obrazovaniji građani manje religiozni. 

Osim te hipoteze pošli smo i od slijedeće konstatacije: »Istini za 

volju mora se reći da ima generalizacija koje se već mogu smatrati naučnim 

zakonima: to da su mladi slabije 'religiozno muzikalni' od starih, da su 

žene u prošeku više vezane za religiju i crkvu no muškarci, da su seljaci 

religiozniji od građana. ..« (11) 

Zanimalo nas je da li se gornje postavke odnose i na zaposlene u šumarstvu. 

Postavili smo, stoga, pitanje: 

»Ocijenite Vaš stav prema religiji: 

1. Vjernik isam i redovito tjedno idem u crkvu 

2. Vjernik sam i često idem u crkvu 

3. Vjernik sam i ponekad idem u crkvu 

4. Vjernik sam, ali ne idem u crkvu 

5. Iako posjećujem vjerske obrede, u pogledu vjere sam neodlučan 

6. Nisam vjernik iako posjećujem obrede 

7. Obrede posjećujem ali sam neodlučan u pogledu vjere 

8. Nisam vjernik i ne posjećujem obrede 

9. Ateista sam, tj. ne prihvaćam vjersko učenje 

10. Bez odgovora. 

Religijsku identifikaciju zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske pokušali 

smo provesti putem gornje skale nastojeći da ona bude komparabilna s 

rezultatima sličnih Istraživanja. S obzirom na mogućnost nijansiranja odgovora, 

ona je precizna, a odgovore je moguće i grupirati u tri skupine: a) 

vjernici, b) indiferentni i c) nevjernici. Ta mogućnost je važna stoga što 

postoji veliki broj varijacija, a skaliranje se preporuča sa tri ili pet varijacija. 

(10) 

* Suradnici su bili Željko Buzov i Ivan Rimac pa im izražavamo zahvalnost. 

103

Budući da je religioznost kompleksan fenomen, nismo se zadovoljili 

samo deskriptivnim raščlanjivanjem niti »jednodimenzionalnim« raščlanjivanjem 

i tabeliranjem nego smo se pri obradi podataka koristili i »višedimenzionalnim« 

tabeliranjem i ukrštanjem podataka. 

»Jednostavno tabeliranje služi nam samo kao izlazišna točika za daljnju 

statističku analizu. Takav daljnji korak statističke analize je dvodimenzionalno 

tabeliranje: uzorak se podijeli na podgrupe...« (10) Mi smo tako 

raščlanili naš uzorak po stručnoj spremi da bismo evidentno dokazali ili o- 

povrgli NUL-hipotezu da je stupanj religioznosti u kauzalnom odnosu sa 

stupnjem obrazovanja, a iz toga bi dalje slijedilo da se obrazovanjem može 

utjecati na religioznost, odnosno na smanjivanje religioznosti. Dakle, mi smo 

kao nezavisnu varijablu (Vn) uzeli stupanj obrazovanja, a kao promjenljivu 

varijablu (Vz), tj. zavisnu, intenzitet (stupanj) religioznosti od 1—9. Pogledajmo 

kako izgleda tablica 1. 

Dakle, postavili smo pitanje: razlikuju li se značajno po stupnju religiozne 

svijesti zaposleni u šumarstvu SR Hrvatske u odnosu na stupanj 

obrazovanja. Dobili smo da X' 1 iznosi 237,002 uz stupanj slobode (SS) od 

63, što potvrđuje značajnost razlike. Zatim, C = 0,467 označava da je stupanj 

povezanosti među varijablama značajan. 

Vizualna interpretacija tablice omogućava nam da uočimo kako su prve 

tri varijable sa svojim odgovorima raspoređene po sredini i u lijevom 

dijelu tablice, a ostale pretežno udesno, a to znači da su NKV, PKV i KV 

—• radnici u znatno višem stupnju religiozni od drugih, i obratno: da .su 

ostali zaposleni, koji — razumljivo —imaju i višu školsku spremu — 

znatno manje religiozni. Posebno je evidentno da od zaposlenih sa SSS, 

VŠS i VSS samo je jedan ispitanik koji »redovito tjedno ide u crkvu« i 

»vjernik je«, a 'samo dva ispitanika sa VSS »nisu vjernici iako posjećuju 

obrede«. Svi ostali ili »nisu vjernici« »ili su »ateisti«. 

Dakle, naša polazna hipoteza je potvrđena! 

Ipak, interesantno je naglasiti da 92 ispitanika, tj. 10.8",o, nije dalo nikakav 

odgovor, iako je anketa bila tajna i koristi se samo u znanstvene 

svrhe. Zaključujemo da su svi ispitanici smatrali da je religija privatna 

stvar pojedinca, i da nisu željeli odgovarati na postavljeno pitanje, jer teško 

bi bilo vjerovati da su se bojali »posljedica« ako odgovore da su religiozni. 

Ipak, možemo pretpostaviti da bi odgovorili na upitnik kad ne 

bi bili religiozni, pa bi se taj procenat mogao pribrojiti procentu vjernika. 

Međutim, ovi podaci mogu dobiti pravu dimenziju tek ako ih kompariramo 

s drugim već postojećim rezultatima nekih drugih globalnih istraživanja 

na tom planu. 

Tablica 2, zbog preglednosti, skraćena je, pa su isključeni odgovori 

koji ukazuju na indiferentnost stavova prema crkvi, religiji i pohađanju 

vjerskih obreda. Uzeli smo samo one stavove koji se mogu definirati 

kao oznake vjernika (1, 2, 3, 4) i nevjernika (8, 9). Zanemarili smo, 

također apstinente od odgovora. Da bismo bolje i lakše mogli provesti 

komparativnu i segmentarnu analizu, spojili smo i po nekoliko rangova 

gdje je to bilo moguće i sveli stupaj obrazovanja na pet rangova. 

»Iz ovih podataka očita je vrlo visoka veza između stupnja obrazovanja 

i formiranja uvjerenja u pogledu vjere što, međutim, ne znači da i 

104

105

o i upanj 

obrazovanja j* 

0—8 76 

KV 4 

SSS 7 

VŠS + VKV 7 

VSS 9 

Komparativni pokazatelji stupnja religioznosti Slavonaca i šumara 

1 

b 

% 

31 

30 

30 

9 

0 

a 

% 

20 

5 

4 

2 

1 

2 

b 

% 

27 

60 

13 

0 

0 

a 

% 

87 

30 

19 

11 

8 

3 

b 

% 

34 

48 

13 

2 

3 

Oznake odgovora: 

1. Vjernik sam i redovito Ijedno idem u crkvu 

2. Vjernik sam i često idem u crkvu 

3. Vjernik sam i ponekad idem u crkvu 

4. Vjernik sam ali ne idem u crkvu 

8. Nisam vjernik i ne posjećujem obrede 

9. Ateista sam, tj. ne prihvaćam vjersko učenje 

a) odgovori ispitanika u Slavoniji i Baranji izraženi procentualno 

b) odgovori ispitanika zaposlenih u šumarstvu 

a 

% 

61 

14 

11 

7 

8 

4 

b 

% 

40 

34 

23 

2 

2 

a 

"... 

19 

17 

23 

36 

21 

8 

b 

% 

17 

28 

41 

5 

9 

Tablica 2 

najviši stupnjevi školske spreme nisu spojivi s religioznošću, iako je to 

kod njih manjinska pojava.« (3) 

Međutim, ako kompariramo odgovore, onda je vidljivo da stav 1 zauzima 

76% populacije Slavonije i Baranje koje je završilo najviše osmogodišnju 

školu, a samo 31% zaposlenih u šumarstvu su iz tog ranga ortodoksni vjernici. 

Naprotiv, veći stupanj religioznosti pokazuju kvalificirani radnici i zaposleni 

sa srednjom stručnom spremom u šumarstvu, skoro su podjednaki 

na razini VŠS + VKV. Zaposleni u šumarstvu sa VSS ne opredjeljuju se 

ni za prvi ni za drugi stav, a samo 3, odnosno 2% za treći i četvrti stav. 

Ali ni za 8. i 9. nije se mnogo opredijelilo šumara, odnosno njih je znatno 

manje nego u tom rangu Slavonaca i Baranjaca. Proizlazi da je većina šumara 

s VSS indiferentna prema religiji i vjerskim obredima, a oni u najnižem 

rangu su približno jednaki kad se radi o ateizmu, odnosno o stavu da su 

nevjernici. Dakle, naša_ hipoteza je i na širem planu potvrđena, tj. da postoji 

korelacija između stupnja obrazovanja i stupnja religioznosti. 

Ako bismo pokušali dati odgovor na pitanje otkud tolika razlika oko 

1. stava najnižeg ranga, očito da bi nam odgovor mogla dati istraživanja 

koja povezuju naciju s religijom (6). Naime, rezultati pokazuju da su katolici 

vatreniji vjernici nego pripadnici drugih vjera, a budući da su zaposleni 

u šumarstvu u većem postotku pripadnici drugih nacija i religija (2) nego 

procentualno stanovnici Slavonije i Baranje, rezultat bi upravo zato mogao 

biti ovakav kako ga prikazuje tablica. 

U obradi rezultata istraživanja ukrstili smo, dalje, ekonomski status 

zaposlenih u šumarstvu sa stupnjem njihove religioznosti. Naime, imali smo 

106 

a 

% 

8 

10 

19 

28 

31 

9 

b 

% 

5 

19 

48 

13 

15

na umu Marxov stav da postoji uska povezanost između stupnja ekonomskog 

razvoja i religioznosti. 

Ekonomski status utvrdili smo na temelju slijedećih ekonomskih dimenzija: 

— broj zaposlenih u domaćinstvu, 

— prosječni osobni dohodak, 

— posjedovanje zemlje, 

— veličina zemljišta, 

— posjedovanje stoke, 

— posjedovanje automobila i 

— posjedovanje traktora. 

Zatim, odredili smo pet rangova ekonomskog položaja zaposlenih u šumarstvu 

i to: 

Rang 1 = Visok položaj 

Rang 2 = Dobar položaj 

Rang 3 = Srednji položaj 

Rang 4 = Niži položaj 

Rang 5 = Nizak položaj. 

Pomoću kompjutora ukrstili smo rangove sa stavovima (1—10) i dobili 

tablicu 3. Iz podataka proizlazi da je X 2 = 66,53, da je stupanj slobode 

SS = 36, P = 0,00145, Ti = 17 (34,0%), da je C = 0,26, a C k = 0,29, što ukazuje 

da je stupanj povezanosti slab. 

Ako analiziramo tablicu, onda proizlazi da prema segmentu V postoji 

tendencija da ispitanici koji pripadaju Rangu 1 neće zauzimati stav 1, 6, 

7, 8, 9, 10 (V = negativan). To, dalje, znači da ispitanici koji imaju ekonomski 

Visok položaj, neće se u principu izjašnjavati da su vjernici i da redovito 

tjedno idu u crkvu, zatim, neće se izjašnjavati »da nisu vjernici, iako 

posjećuju obrede«, ni »da obrede posjećuju, ali su neodlučni u pogledu 

vjere«. Neće se oni izjašnjavati niti da su nevjernici ili ateisti, što je suprotno 

Marxovom mišljenju. 

Ispitanici iz Ranga 2 neće zauzimati stav 3, 7, 8, 9, a to opet znači da 

ispitanici zaposleni u šumarstvu, koji ekonomski imaju Dobar položaj, nisu 

nevjernici ili ateisti jer se ne izjašnjavaju za stav 8 i 9, pa i to ide u prilog 

hipotezi da stupanj religioznosti ne ovisi o ekonomskom položju i da je 

korelacija C k slaba (0,29). 

Iz tablice 3 vidi se da Rang 3, tj. ispitanici koji imaju »srednji položaj« 

u pravilu neće zauzimati stav 1, 2, 6 i 8. To znači da nisu ortodoksni 

vjernici (stav 1 i 2 prihvaća samo 4 ispitanika), a 37,8° () su nevjernici. 

Međutim, iznenađuje, i naglašeno ide u prilog našoj hipotezi da Rang 

4, koji zauzima »niži ekonomski položaj« u šumarstvu SR Hrvatske, imaju 

V negativan u prvih 5 stavova, da se samo 9 ispitanika iz tog ranga izjašnjava 

kao neodlučan s nižim stupnjem religioznosti, a 52,4% izjašnjava 

se da su nevjernici, odnosno ateisti. 

Slično je i sa ispitanicima koje smo svrstali u Rang 5, tj. koji imaju 

»nizak ekonomski položaj«. I kod njih je V u prvih pet stavova negativan, 

što znači da će se malo ispitanika iz tog ranga izjasniti da su vjernici, a 

40,8% se izjasnilo da su nevjernici odnosno ateisti. 

107

108

Dakle, oborena je nul-hipoteza koja očekuje visok stupanj korelacije 

između ekonomski višeg položaja i nižeg stupnja religioznosti, tj. u manjem 

stupnju religiozni su oni koji su u lošijem materijalnom položaju. 

Iz ovog podatka mogao bi se izvesti smion zaključak da su kod nas religiozniji 

oni sa većim stupnjem tradicionalizma, pod utjecajem nasljeđene 

buržoaske ideologije, koji su zahvaljujući nasljeđenim materijalnim dobrima, 

ali i iskustvu stečenom u porodici, zauzeli viši rang. Da'kle, kod nas 

je bogatstvo vezano s tradicionalizmom i starim ideologijama, pa je to u- 

pravo obratan proces od onoga koji je očekivao Marx. 

U našim istraživanjima zanimalo nas je kakvi su stavovi članova Saveza 

komunista prema religiji, pa smo proveli analizu i usporedili stavove 

članova SK s nečlanovima. Od 864 ispitanika 286 (33,l lD /») su članovi SK. 

Ovako velik broj članova SK u uzorku uzrok je što su odgovori »ateističkiji« 

nego što bi se očekivalo, uzevši ih u cjelini. Ipak iznenađuje da se 

samo za prva dva stava ne opredjeljuje ni jedan član SK. Da su nevjernici 

izjašnjava se 47,2% ispitanika članova SK, a 29,7% zauzima stav 9, tj. da 

su ateisti. Međutim, 8,3% ispitanika se ne izjašnjava, iako je anketa bila 

anonimna, a ostali zauzimaju stavove 3, 4, 5, 6 i 7, koji očito nisu komunistički. 

Dakle, 14,4*/a članova SK ispitanika ili su vjernici ili indiferentni, 

ali na ovaj ili onaj način sudjeluju u vjerskim obredima ili su neodlučni. 

Ako tom postotku pribrojimo one koji se nisu izjasnili, onda 22,4% 

ispitanih članova SK u šumarstvu nisu raščistili s religijvm. 

Međutim, postoji statistički značajna razlika između stavova članova 

SK i ostalih ispitanika (P > 0,005), pa je nul-hipoteza o nepostojanju razlike 

— oborena. Spomenimo još da je X- = 292,566, SS = 9, C = 0,50, C^ = 0,71. 

U analizi rezultata ankete doveli smo u vezu' godine starosti i stupanj religioznosti, 

jer se pokazalo značajnim u nekim drugim istraživanjima religioznog 

fenomena, koje su dobi ispitanici. Načinili smo rangove i to: do 

30 godina starosti, od 31 do 40, od 41 do 50 i 51 i više. 

Korigirani koeficijent kontingencije (QJ, koji iznosi 0,23, ukazuje da 

je stupanj povezanosti među varijantama slab. X 2 = 35.031. Stupanj slobode 

(SS) je 27, a P < 0,25, znači da ne postoji statistički značajna razlika 

među ukrštenim varijablama, odnosno nul-hipoteza je potvrđena. 

ZAKLJUČAK 

Istražujući stupanj religiozne svijesti zaposlenih u šumarstvu SR Hrvatske, 

utvrdili smo da je on znatno niži od drugih populacija. Razlog bi 

trebalo tražiti djelomično u uzorku. Naime, anketirano je 33,1% članova Saveza 

komunista, 17,3 B /o poslovođa i 12,50/0 ispitanika koji imaju neku izvršnu 

funkciju u radnoj organizaciji, zatim u tome što je u šumarstvu zaposlen 

mali broj žena sa nižim kvalifikacijama. 

Dalje, potvrđena je naša hipoteza da postoji uslka veza između stupnja 

religioznosti i stupnja obrazovanja i da je ona obratno proporcionalna. 

Naime, ispitanici sa višom stručnom spremom bit će u pravilu manje religiozni 

od ostalih, i među njima treba tražiti najviše nevjernika i ateista. 

109

Također smo potvrdili postavku da visok ekonomski status ne potstiče 

sam po sebi ateizam i da je kod nas, kao i u nekim razvijenim zemljama 

Zapada upravo obratno — da su religiozniji oni bogatiji. 

Godine starosti ne pokazuju statistički značajnu razliku. 

Iznenađuje dobiveni podatak da 14,4% članova SK ili su vjernici ili na 

ovaj ili onaj način sudjeluju u obredima i imaju vezu sa crkvom. Ako k 

tom postotku pribrojimo one (8,3%) koji se nisu izjasnili (?), proizlazi da 

22,4'°/o članova SK u šumarstvu nije načisto s religijom. 

LITERATURA 

1. Berlot, D. (1975): Djelokrug i domet Feuerbachove kritike religije, Marksistički 

centar, str. 41, Rijeka. 

2. Biskup, J. (1984): Sociološka istraživanja u šumarstvu, Šumarski fakultet, 

str. 27, Zagreb. 

3. Borzan, T. (1985): Religioznost u Slavoniji i Baranji 1975—1984, Centar za 

idejno-teorijski rad, str. 16—17, Osijek. 

4. Bošnjak, B. (1966): Filozofija i kršćanstvo, Naprijed, str. 17, Zagreb. 

5. Cvjetičanin, V. (1979): Marksistička teorija društva, Naprijed, (str. 17), 

Zagreb. 

6. Dugandžija, N. (1986): Religija i nacija, str. 25, Stvarnost, Zagreb. 

7. Engels, F. (1970): Dijalektika prirode, Kultura, str. 205, Beograd. 

8. Marty, E. M. (1982): The Public Churc, America Academy of Arts and Sciences, 

str. 45, Boston. 

9. Marx, K. (1972): Kritika Hegelove filozofije državnog prava, u Marx — 

Engels: Dela, tom 3, Prosveta, str. 150, Beograd. 

10. Supek, R. (1984): Ispitivanje javnog mnijenja, SNL, str. 357, Zagreb. 

11. Šušnjić, Đ. (1988): Znati i verovati, Kršćanska sadašnjost — Stvarnost, str. 

46, Zagreb. 

Degree of Religious Consciousness of Forestry 

Employees in Croatia 

Summary 

Within the framework of the longitudinal sociological investigation in forestry 

the degree of religious consciousness of forestry employees was investigated. 

It was established that forestres were less religious than other society 

groyps in Croatia. More religious feeling was present in the materially better 

situated and greater number of atheists and non-beliveres was found among more 

educated individuals. It was also confirmed by using multi-variety analyses 

and other statistical methods, that no firm connection exists between the degree 

of religious feeling and the age of examinees: i.e. there is no statistically significant 

difference in this field. Of interest are data showing that nearly a fifth 

of League of Communist members have not entirely abandoned religion and celebration 

of religious events. 

110

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS 

UDK 630*22:631.415.3.001 (Fraxinus angustifolia Vahl) gum. list CXIII (1989) 111 

TOLERANTNOST POLJSKOG JASENA (Fraxinus angustifolia 

Vahl.) PREMA SOLIMA I MOGUĆNOST NJEGOVE PRIMJENE U 

ŠUMSKIM ZASADIMA NA ZASLANJENIM ZEMLJIŠTIMA 

Ratko KADOVIĆ* 

SAŽETAK: U ovom radu se razmatra utjecaj hemizma zaslanjivanja 

zemljišta na razvoj poljskog jasena (Fraxinus angustifolia 

Vahl.), u uslovima prirodne zaslanjenosti zemljišta u Vojvodini. 

Izvedene analize ukazuju na sposobnost poljskog jasena da se 

održi i razvija u uslovima sodno-sulfatnog i hloridno-sulfatnog tipa 

zaslanjivanja zemljišta, koje karakteriše sledeći odnos i sadržaj 

toksičnih jona: 

— sodno-sulfatni tip zaslanjivanja: 0,212—0,343*1« toksičnih jona, 

od čega — do 0,122*1* HCO'rjona, 0,028>*/o Cl'-jona i 0,n5/ SO",,- 

-jona; 

—• hloridno-sulfatni tip zaslanjivanja: 0,161—0,437*1« toksičnih 

jona, od čega — do 0,049*1« HCO' T jona, 0,03% Cl'-jona i 0,268V« 

SO/ k "-jona. 

Dobijene zavisnosti za porast visina stabala (Y), i dubine razvoja 

osnovne mase korenovog sistema (X t ) i sume toksičnih jona 

(X 2 ) u tom sloju, pokazuju visok stepen uzajamne veze. 

UVOD 

Procesi zaslanjivanja i pojava halomorfnih zemljišta u nas, najviše su 

izraženi u Vojvodini, gde zahvataju površinu od oko 250.000 ha, što čini 

oko l0P/a ukupne ili 19"Vo obradive površine, s tendencijom daljeg širenja. 

Ovaj, nesumnjivo, ozbiljan manjak u proizvodnom zemljišnom fondu, ukazuje 

na neophodnost korišćenja dela ovih zemljišta za podizanje zasada 

različite namene, a ujedno, ovo su i najveće potencijalne površine za pošumljavanje 

u Vojvodini. 

Pošumljavanje većih površina pod zaslanjenim zemljištima na ovom 

području, doprinelo bi bržem uspostavljanju optimalne šumovitosti, koja 

danas, u evropskim razmerima, ima najmanju vrednost — svega 6*1«. 

U ovom radu se razmatra uticaj hemizma zaslanjivanja zemljišta na 

razvoj poljskog jasena {Fraxinus angustifolia Vahl.) u uslovima prirodne 

zaslanjenosti zemljišta u Vojvodini. Istraživanja su provedena s ciljem da 

se utvrdi odnos ove vrste drveća prema solima i mogućnost njene primene 

pri podizanju šumskih zasada u ovim specifičnim uslovima. 

* Dr Ratko Kadović, Šumarski fakultet, Beograd. 

111

OBJEKTI ISTRAŽIVANJA I METOD RADA 

Istraživanja su zasnovana na analizama rasta i razvitka poljskog jasena 

na oglednim površinama formiranim na zemljištima različitog tipa i 

stepena zaslanjenosti. Ogledna polja je osnovao Zavod za šumarstvo iz Novog 

Sada u periodu od 1949—1953. godine na području Kanjiže i Bačkog 

Monoštora. 

Pošumljavanje oglednih polja, prema usvojenoj šemi unutrašnje organizacije 

parcela, uz prethodnu pripremu zemljišta, izvršeno je u toku 

1951. i 1952. god., sadnjom sadnica. 

U okolini Kanjiže formirana su dva ogledna polja, površine 3,5 ha, na 

opštinskom pašnjaku. Nalaze se na oko 83 mnm, na površini s vrlo izraženim 

mikroreljefom. 

Ogledno polje kod Bačkog Monoštora zahvata površinu od 4,0 ha i 

nalazi se, također, na bivšem pašnjaku. Predstavlja- uglavnom, ravan teren, 

s vrlo malim depresijama, na oko 89 mnm. 

U geološkom smislu, teren oba proučavana lokaliteta izgrađuju les, 

lesoidne sugline i barski les. Lesoidne sugline prate les na celoj površini. 

U podini tih suglina nalaze se proslojci peskova veoma finog zrna koji sadrže 

podzemnu vodu. 

Pod uticaiem pedogenetskih procesa, tj. poplavnih površinskih i podzemnih 

voda ili salinizacije i alkalizacije, nastala su sadašnja svojstva terasnog 

lesa kao matičnog supstrata, pretežno metamorfozom prvobitnog, 

relativno homogenog materijala. 

U klimatskom pogledu proučavani lokaliteti pripadaju subhumidnoj suvljoj 

klimi (C|). U toku vegetacionog perioda pada 55—57 l8 /o od ukupne količine 

padavina (Sombor — 591 mm; Senta — 592 mm). Najkišovitiji mesec 

je juni sa 71 mm (Sombor) i 75 mm (Senta). 

Rekonstrukcijom oglednih površina (1981—87. god.), izvršeni su opsežni 

radovi, kojima su obuhvaćena terenska i laboratorijska proučavanja 

vegetacije, zemljišta, podzemnih voda i odgovarajuća taksaciona merenja. 

Pri obradi dobijenih podataka primenjene su metode matematičke statistike, 

a odgovarajući proračuni su izvršeni na PC ZX Spectrum. 

REZULTATI ISTRAŽIVANJA 

Karakteristike 

zemljišta 

Na osnovu izvršenih terenskih i laboratorijskih pedoloških proučavanja, 

na oglednim površinama u Kanjiži izdvojeni su: livadska crnica solončakasta, 

blagi solončak srednje alkalizovan i ljuti solončak jako alkalizovan. 

Na površinama oglednog polja u Bačkom Monoštoru izdvojeni su: solonec 

sa znacima osolođavanja i osolođeni solonec. Za sva izdvojena zemljišta 

izvršen je proračun toksičnih jona po genetičkim horizontima, pri čemu 

je posebna pažnja posvećena njihovom sadržaju u zoni razvoja osnovne 

mase korenovog sistema. 

112

Prema podacima o sadržaju i odnosu toksičnih jona, livadsku crnicu 

i blagi solončak karakteriše sodno-sulfatni tip zaslanjivanja. Horizonti A sa 

(0—25—35 cm) su srednje do slabo zaslanjeni i u njima se razvija osnovna 

masa korenovog sistema, HCOVjona 0,122%, Cl'-jona — 0,028'Vo i SO'Vjona — 

0,096—0,115%. U slučaju ljutog solončaka, procesi salinizacije su ekstremno 

izraženi, tako da sadržaj toksičnih jona u površinskom Sa-horizontu (0—7 

cm) iznosi 8,4%, koji se s dubinom povečava. 

Na zemljištima tipa solonec, rastvorljive soli su isprane na izvesnu dubinu, 

a tip zslanjivanja je hloridno-sulfatni. Horizonti A 3 g (0—20 cm) i 

gB, (20—40 cm) su srednje zaslanjeni. Suma toksičnih jona se kreće od 

0,161—0,437 l:l /», od čega HCCV-jona, Cl'-jona — 0,03% i SO,"-jona — 0,065— 

—0,268%. 

Sastav i raspored soli po profilima izučavanih zemljišta prikazan je 

na grafikonima 1, 2, 3 i 4. 

* 

l 1) M 30 

' 1 1 

'7.8 i 

AS*D» 

|7.8 \ 

ss 

1 

- \ \ 

\ \ 

8.ž\ 

\ i 

\ \ 

\ V 

\ ) 

\ i 

8.8 \ / 

c 2 

120 

V 

A 

' * 

% io 

X 

3 

As, 

3 

ASJCI 

X 

SCi 

c, 

.i 

CG. 

1 pHi 

i 7.2 

', v 

\* ' 

8.8 ~~ 

9L2 

a3 

~-^ 

~Ci 

> \ 

KS CO," 

gH3HC0j" 

SSSci • 

110 

APflSTOiTTiBr 

113

X 10 30 3) so n 

t 

ads.Na 

i CaCO 3 

I 

7.4 \ 

at 

\ ^ 

8.7 

L _J SO < 

WSTCmpJi 

Razvoj poljskog jasena na proučavanim 

zemljištima 

O odnosu poljskog jasena prema zaslanjivanju zemljišta, u literaturi 

ima malo podataka. Prema istraživanjima Migunove, E. S. (1966, 1976), 

za većinu vrsta šumskog drveća, navodi se različito toksično dejstvo pojedinih 

soli. Tako, koncentracija od 0,01% CO." izaziva značajno smanjenje 

rasta, a koncentracije od 0,02—0,03'Vo dovode do potpunog sušenja drvenastih 

vrsta. Sadržaj bikarbonata je manje štetan, tako da koncentracije 

od 0,05—0,15 lo /oHC0 3 '-jona još uvek bitno ne utiču na njihov razvoj, dok 

114

sadržaj Cl'-jona iznad 0,1!%», čak i na dubini od 1,0 m, u prvih 3—5 godina 

izaziva propadanje svih drvenastih vrsta, izuzev tamariksa. Znatno manju 

toksičnost imaju sulfati, ikoji tek u koncentracijama od 0,2—0,3 B /o SO/,"-jona 

utiču na usporavanje rasta drvenastih vrsta. 

U okviru izdvojenih zemljišnih celina na oglednim poljima, poljski 

jasen je zastupljen na svim, izuzev ljutog solončaka. 

Analizama zastupljenosti broja stabala u odnosu na početno stanje 

iz 1951. i 1952. godine, ova vrsta drveća se održala u relativno visokom 

procentu i to: na livadskoj crnici solončakastoj i blagom solončaku (Kanjiža) 

sa 55 i 34"Vo, a na solonecu sa znacima osolođavanja i osolođenom 

solonecu (Bački Monoštor) — 50 i 4P/». 

Na osnovu izvršenih analiza stabala, zapažaju se osetne razlike svih 

taksacionih elemenata u odnosu na stepen zaslanjenosti zemljišta. Pored 

razlika zapaženih na kraju posmatranog perioda u razvoju stabala (30. godina), 

konstatovane su i značajne oscilacije parametara u pojedinim vremenskim 

intervalima. Elementi porasta srednjih stabala (visina i prečnika) 

prikazani su na graf. 5. 

Srednje visine stabala, dostignute u 30. godini, pokazuju da su stabla 

imala bolji porast na zemljištima tipa solonec (9,3 m), nego na livadskoj 

crnici solončakastoj (5,9 m) i blagom solončaku (6,1 m). Za razliku od ovih, 

vrednosti srednjih prečnika su: 9,9 cm (livadska crnica solončakasta), 9,1 

cm (blagi solončak), 7,4 cm (osolođeni solonec) i 6,8 cm (solonec sa znacima 

osolođavanja). Značajnost razlika je utvrđena analizom, varijanse i testom 

NZR. 

Rezultati provedene analize varijanse pokazuju da je za navedene taksacione 

elemente F-odnos veći od vrednosti iz F-distribucije za prag značajnosti 

od 0,05 i stepene slobode 3 i 8. Ova vrednost za prečnike iznosi 

11,91 > 4,07, a za srednje visine 6,97 > 4,07. 

Uvidom u opšte stanje poljskog jasena na pojedinim površinama, konstavovano 

je da stabla na solonecu sa znacima osolođavanja i livadskoj crnici 

solončakastoj, zauzimaju, uglavnom, gornji, a na ostalim zemljištima srednji 

sprat. Vitalnost većine stabala je normalna, sa normalno razvijenim asimilacionim 

organima. 

Rezultati istraživanja pokazuju da režim soli u zemljištu predstavlja 

osnovni faktor koji određuje stanje, otpornost i produktivnost zasada drveća. 

Kvalitativni sastav soli i dubina na kojoj se nalaze, posebno u koncentracijama 

štetnim za biljke, limitira procese rasta i razvitka. Lako rastvorljive 

soli (soda, hloridi, sulfati) koje se sreću u proučavanim zemljištima, 

karakterišu se različitim stepenom toksičnosti, što je, pored ostalog, 

tesno povezano i sa karakterom vlaženja zemljišta. 

Na osnovu izvršenih analiza prijema sadnica i preostale zastupljenosti, 

jasno se ističe da se korenov sistem, u prvim godinama razvijao u slojevima 

bogatijim hranljivim materijama i znatno manje zaslanjenim, što 

je i uticalo na, relativno visok stepen održanosti. Međutim, u kasnijim 

godinama, korenov sistem dospeva u zbijenije i jako zaslanjene slojeve i 

horizonte, koji limitiraju njegov dalji razvoj, što dovodi do usporavanja 

rasta i razvoja. 

115

graf. 5 

Fraxinus an gu s t i f cl i a Vani. 

a) porast prečnika 

livadska crni ca s ol o n ča kasta 

blagi so loncak 

. solonec sa znacima osol odavanja 

osolođeni solonec 

/ 

/ 

/ 

.S 

'/ 

i o 20 30 god, 

bj porast visina 

livadska crni ca s olonćakasta 

blagi solončak 

solonec sa znacima osolođavanja 

osolođeni solonec ^-f' 

10 2 0 30 god, 

116

Dejstvo edafske sredine na razvoj korenovog sistema je višestruko, 

tako da je i tolerantnost prema solima, pored bioloških svojstava vrste i 

navedenih faktora, u mnogome uslovljena i plastičnošću korenovog sistema. 

Polazeći od rezultata izvršenih analiza, razmatran je porast srednjih 

visina stabala poljskog jasena (u 30. god.), kao zavisno promenljiva (Y), 

u funkciji dubine razvoja osnovne mase korenovog sistema (X|) i sume 

toksičnih jona (X 2 ) u tom sloju. Primenom višestruke regresije i korelacije, 

dobijene su linearna i stepena zavisnost sledećeg oblika: 

— linearna forma: 

Y = 14,438 X t — 0,83 X, + 3,564 

R = 0,899; R 2 == 0,808; R\,„. = 0,765; F (2,9) = 18,961; F 0,05 = + 

u (Y, X,) = 0,88; r (Y, X 2 ) = — 0,74 

—• stepena forma: 

Y = Xi 0 ' 581 • X- om3 • 13,950 

R == 0,926; R 2 = 0,857; R\ or = 0,826; F (2,9) = 27,045; F 0,05 = + 

r (Y, Xi) = 0,890; r (Y, X 2 ) = — 0,80 

Na osnovu dobijenih modela, može se konstatovati visok stepen korelacije 

između zavisno promenljive i nezavisnih varijabli, s nešto boljim 

vrednostima za stepenu formu, za navedene uslove zaslanjivanja. 

Daljim istraživanjima, koja obuhvataju više tipova hemizma zaslanjivanja, 

omogućiće se kako detaljnija analiza stepena tolerantnosti poljskog 

jasena prema solima, tako i provera i usavršavanje modela. 

ZAKLJUČAK 

Izvedene analize ukazuju na sposobnost poljskog jasena da se održi i 

razvija u uslovima sodno-sulfatnog i hloridno-sulfatnog tipa zaslanjivanja 

zemljišta, koje karakteriše sledeći sadržaj i odnos toksičnih jona: 

— sodno-sulfatni tip: 0,212—0,343% toksičnih jona, od čega — do 0,122% 

HCCV-jona, 0,028%> Cl'-jona i 0,115% SO,,"-jona; 

— hloridno-sulfatni tip: 0.161—0,437% toksičnih jona, od čega — do 

0,049% HCO.'-jona, 0,03% Cl'-jona i 0,0,268% SO,"-jona. 

Dobijene zavisnosti za porast visina stabala (Y), i dubine razvoja osnovne 

mase korenovog sistema (X|) i sume toksičnih jona (X 2 ), u tom 

sloju, pokazuju visok stepen uzajamne veze. 

Na osnovu rezultata istraživanja, poljski jasen se može svrstati u grupu 

vrsta drveća tolerantnih prema solima u zemljištu. U šumskim zasadima, 

u uslovima zaslanjivanja zemljišta, poljski jasen predstavlja značajnu 

vrstu drveća, iako se dimenzije srednjih stabala bitno razlikuju od 

onih koje postiže na optimalnom staništu. Zbog toga, ulogu takvog zasada 

ne karakteriše produkcija komercijalne drvne mase, već, pre svega, obezbeđenje 

povoljnih uticaja na procese u zemljištu i ostalih opšte korisnih 

funkcija. 

117

LITERATURA 

1. Kađović, R.: (1984) Istraživanja tolerantnosti nekih šumskih vrsta drveća 

prema solima u halomorfnim zemljištima. Doktorska disertacija, Beograd. 

2. Mi gun ova, E. S.: (1966) Lesoprigodnost zasolenih počv i sposobi ocenki. 

Lesnoe hozjajstvo N° 11. Moskva. 

3. Migunova, E. S.: (1976) Sravnitelna ocenka solevinoslivosti derevev i kustarnikov. 

Lesovedeni N» 3. Moskva. 

4. M i 1 j k o v i ć, N.: (1963) Karakteristike vojvođanskih slatina. Doktorska disertacija. 

Novi Sad. 

I 

Narrow-Leaved Ash Salt Tolerance and the Possibility of Its-Application in 

•Forest Planting on Saline Soils 

Summary 

The paper deals with the effect of the chemism of soil salinity to the development 

of narrow-leaved ash (Fraxinus angustifolia Wahl.) in the conditions 

of naturally saline soils in Vojvodina. The research has been carried out to 

establish the relations of this species to salts, and the possibility of ith use in 

forest~plantings in the above specific contitions. It has been based on the analyses 

of narrow-leaved ash growth on sample plots established on soils of different 

types and degrees of salinity. 

The results point out that narrow-leaved ash can thrive and develop in the 

conditions of soda-sulphate and chloride — sulphate types of soil salinity, which 

are characterized by the following contents and relations of toxic ions: 

— soda — sulphate type: 0,212 — 0,343«Va toxic ions — up to 0,122»/o HCO,'- 

-ions 0,028 B /c», Cl'-ions and 0,115V« S0 4 "-ions; 

— chloride — sulphate type: 0,161 — 0,43T>/ 0 toxic ions — up to 0,049?'/ 

HC0 3 '-ions, 0,03% Cl'-ions and 0,268 ! Vo SO,,"-ions. 

The resulting dependences for height ancrement (Y), and the dipth of the 

basic mass of root system development (X : ) and the sum of toxic ions (X 2 ) 

in the layer, show the high degree of interrelationship. 

Based on the results of the investigation, narrow-leaved ash can be classified 

into the group of trees tolerant to soil salinity. As for the forest plantings, 

in the condition of saline soils, narrow-leaved ash represents the significant 

tree species, although the dimensions of average trees are essentially 

different from those achieved on optimal sites. Such plantings are not characterized 

by high production of commercial timber, but, first of all, by the beneficial 

effect to the processes in the soil and also by their other multi-purpose 

functions. 

118

IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS 

UDK 630*68:681.14 šum. list CXIII (1989) 119 

RAZVOJ INFORMACIJSKOG SISTEMA U ŠUMARSTVU* 

Simeun TOMANIĆ, Ninoslav NOVAK** 

SAŽETAK: U radu su obrađene karakteristike informacijskog 

sistema (IS) šumarstva i njegova struktura, metode razvoja IS u 

šumarstvu, te efekti razvoja tog sistema. 

Karakteristike IS šumarstva i oblici njegova korištenja ovise 

o dostignućima informatičkih znanosti i njihovoj primjeni u šumarstvu, 

te o prirodnim zakonitostima šumarstva. Prostorna i 

vremenska distribucija proizvodnih i poslovnih događaja, nastanka 

i obrade informacija, uvjetuju specifične oblike razvoja IS u 

šumarstvu. 

Razvoj IS šumarstva neopravdano kasni u odnosu na ostale 

djelatnosti. To je opća pojava u većini zemalja. Uzroci zaostajanja 

su relativno manje informatičko obrazovanje zaposlenih u šumarstvu 

i otpori novostima zbog inertnosti. 

Organizirani razvoj IS šumarstva je kompleksan i dugotrajan 

posao. U torn razvoju potrebno je angažirati profesionalne informatičare 

i šumarske stručnjake koji su neposredni korisnici tog 

sistema. Za razvoj IS šumarstva treba izraditi idejni i izvedbeni 

projekt. Ciljevi projekta, koncepcija razvoja, zadaci, nosioci posla 

i izvori financijskih sredstava trebaju biti dobro definirani, realni 

i usklađeni s potrebama šumarstva. Pri razvoju IS šumarstva moguće 

je primijeniti centraliziranu i distribuiranu obradu podataka 

i informacija. Integritet IS šumarstva postiže se standardiziranim 

bazama podataka, hardwerskom mrežom i programskom 

podrškom. 

Efekti korištenja razvijenih IS šumarstva su direktni i indirektni, 

mjerljivi i nemjerljivi. Najznačajniji direktni mjerljivi e- 

fekti su smanjenje troškova proizvodnje i poslovanja, povećanje 

stupnja raspoloživih informacija i njihova kvaliteta, veće su mogućnosti 

predviđanja i planiranja procesa u šumarstvu, te njihova 

reguliranja. 

Ključne riječi: Organizacija, informatika, razvoj. 

UVOD 

Prihvaćanje razvoja i korištenje suvremenih informacijskih tehnologija 

jedan je od najznačajnijih problema s kojim se šumarstvo susreće u posljednjih 

dvadeset godina. 

* Uvodni referat na Međunarodnom simpozijumu »Dostignuća sistema planiranja 

i kontrole šumskih radova« održanom u Edinburgu 1988. godine. 

* Prof. dr. Simeun Tomanić, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska 

cesta 25 

Ninoslav Novak, dipl. inž., Slavonska šuma, Vinkovci 

119

Uvjeti i pretpostavke za efikasno korištenje informatike u smislu postojanja 

integralnog informacijskog sustava, proizvodnje, poslovanja i rukovođenja 

podržanog automatskom obradom podataka, velikim dijelom su 

pod utjecajem unutrašnjih odnosa šumarske struke. Taj oblik kontrole 

nad razvojem informatike od potpunog negiranja bilo kakvog pozitivnog 

utjecaja informatike, pa do omogućavanja efikasnog razvoja distribuirane 

obrade podataka u posljednjih dvadeset godina predmet je razmatranja u 

ovom radu. 

Središnji dio naše pažnje bit će posvećen razvoju informatike u šumarskoj 

radnoj organizaciji u kojoj je šuma i šumsko zemljište opće društvena 

svojina. U njoj se direktnim, sporednim a naročito općim koristima od 

šuma poklanja velika pažnja. 

U ovom radu obradit će se razvoj informatike u šumarstvu u pogledu 

organizacione, kadrovske i strojne komponente. 

Takav pristup obradi teme ima svoje dobre i loše strane. Dobre su te 

što se o svakom aspektu rasprave mogu dati osnovne značajke i pruža se 

mogućnost naglašavanja onog što osigurava detaljnije pomake u ukupnom 

razvoju šumarske struke putem korištenja informatike na bilo koji od 

mogućih načina. 

Loše strane takvog izbora su različite i mnogobrojne, jer se ne bavimo 

ostalim aspektima uvođenja informatike. To je u prvom redu opće društvena 

klima i jedan dio posebnih pitanja vezano za informatičku pismenost 

stručnog —• rukovodnog kadra u šumarskoj radnoj organizaciji, još 

od samih početaka razvoja informatike. 

Ovaj rad nastoji dati samo globalan pregled razvoja i primjene informatike 

korištenjem vlastitog znanja metodom projektiranja u distribuiranom 

načinu obrade podataka na šumskogospodarskom području od 250.000 

ha, gdje se nalaze vrijedne šume hrasta lužnjaka, jasena i graba. 

1. UVOĐENJE INFORMATIKE U ŠUMARSKE DJELATNOSTI 

1.1 Metoda projektiranja informacijskog sistema 

Potreba korištenja informatike u smislu zamjene ručnog rada automatiziranom, 

strojnom, obradom podataka kod rutinskih kancelarijskih poslova, 

pojavila se u ovoj djelatnosti relativno kasno u odnosu na ostale sektore 

privrede, odnosno na mogućnosti raspoložive kompjutorske opreme. 

Uzroci su mnogobrojni. Neke smo istraživali, a neke samo naslućujemo. 

Prvenstveno je to posljedica tradicionalističkog i zatvorenog ponašanja 

u šumarskoj struci vezano za nedovoljnu spremnost rukovodećeg kadra 

kod usvajanja đ korištenja novih znanja i vještina. 

Naravno da su u takvim uvjetima za početak primjene informatike nužne 

uobičajene metode razvoja. To znači da se postojeća ograničenja moraju 

prevladati taktičkim metodama, koje u startu daju atraktivna rješenja u 

glavnim djelatnostima struke, a kratkom vremenu i potpuno točno supstituiraju 

veliki broj rutinskih operacija upravo onog stručnog osoblja koje 

bi po logici stvari moralo najviše zastupati i podržavati takav informatički 

razvoj. 

Kada se na tim principima stvore preduvjeti ravnopravnog dijaloga informatičkih 

profesionalaca i ostalih stručnih radnika u proizvodnom i po- 

120

slovnom procesu omogućeno je organizirano sustavno i planski razvijati, 

nekom od poznatih metoda, generalni informacijski sistem u šumarstvu. 

Prethodno samo po sebi govori da takav pristup razvoja inicijalno treba 

nositi mala grupa entuzijasta ili pojedinac. Savladavajući vlastita ograničenja, 

a još više zaobilazeći otpore okruženja, izrađujući i omogućavajući 

početne informatičke rezultate na određen način, oni se kvalificiraju 

da samostalno, ili sa pridobijanjem rukovoditelja mogu doći u poziciju, 

predlaganja i izrade polazne dokumentacije za razvoj i izradu idejnog projekta 

informacijskog sistema podržanog automatskom obradom podataka. 

U takvim uvjetima razvoj informatike mora na samom početku u potpunosti 

zadovoljavati uvjete projektnog zadatka. Zadatak je kompleksan i 

dugoročan. 

Ciljevi projekta moraju biti dobro definirani, realni, usaglasem sa o- 

stalim ciljevima šumarstva ili iz njih indirektno proizlaziti. Pri tom valja 

osigurati rad na višim razinama apstrakcije. 

Ciljevi moraju biti razumljivi, svima poznati. Naročito je važno da su 

što potpunije kvantificirani. Ciljevi koji se ne mogu u nekoj jedinica mjere 

pokazati vjerojatno su apstraktni i teško ih realiziramo. 

1.2. Funkcionalne i operativne karakteristike 

informacijskog sistema 

Prema definiciji informacijskog sistema, to je sistem informacijskih 

i ko-finformacijskih procesa (Graf. 1). 

Pod informacijskim procesima podrazumijevamo sve pojavne oblike, informacijskih 

transformacija. Tu spadaju stvaranje, obrada, prijenos, pohranjivanje 

i upotreba informacije. Osnovna karakteristika svake od ovih transformacija 

je algoritamsko transformiranje i povezivanje izlazne informacije 

sa ulaznim podacima i informacijama. 

OBRADA 

»NMWMACIJA 

\: 

N. 

/ 

/ 

V'. 

y y [OBRADA DODATKIH INFORMACIJA] y / 

/ 

GRAF. 1 Karakteristike informacijskog sistema 

INFORMACIJSKI SISTEM 

121

Ko-informacijski procesi omogućavaju odvijanje informacijskih procesa 

u realnom svijetu, a odnose se prvenstveno na materijalne procese, energetske 

procese, kadrovske procese, gospodarske procese, organizacijske procese, 

financijske procese, biološke procese, tehnološke procese, vremenske 

procese, prostorne procese, klimatske procese itd. 

Radi značajnog broja ko j informacijskih faktora obično za informacijski 

sistem u šumarstvu kažemo da je kompleksan. Kompleksnost tog sistema 

naročito je značajna u interakciji između kratkoročnih i dugoročnih ciljeva 

šumarstva. To se naročito odnosi na cjelokupno područje planiranja sa različitim 

utjecajem ekologije i koristi od šuma koje se teško definiraju uobičajenim 

ekonomskim faktorima. 

Oblici korištenja informacijskog sistema u šumarstvu usko su povezani 

sa prirodnim zakonitostima ove djelatnosti. Ti oblici posebno su interesantni 

za korisnike na različitim razinama rukovođenja s obzirom na prostornu 

i vremensku distribuiranost proizvodnih i poslovnih događaja. Neformalni 

prikaz shema ovakvog tradicionalnog gledanja na stvari uprošćeno je prikazano 

na graf. 2. 

GRAF. 2 Prirodni zakoni i informacijski sistem šumarstva 

Razumljivo je i lako vidljivo, da vrijeme ovakvoj shemi daje još jednu 

vrlo bitnu dimenziju, ako sistem obogatima sa strategijom, taktikom, operativom 

i rutinom (Graf. 3) koje podrazumijevamo kao sistemski povezane 

elemente ulaza, obrade i izlaza. 

Kao i svaki biološki sistem, informacijski sistem u šumarstvu definira 

veze između elemenata na razini biologije stohastičkim veličinama, a 

kompleksnost ukupnog sistema se višekratno povećava postojanjem funkcionalne 

segmentacije na ulazu, obradi i izlazu. U svakom elementu sistema 

i na svakoj njegovoj razini (Graf. 4) to znači, da je granica između 

šumarstva kao djelatnosti i okruženja jasno definirana, ali i da je za 

moderno poimanje općih koristi od šuma često vrlo nedefinirana (amorf- 

122

GRAF. 3 Složenost informacijskog sistema šumarstva 

GRAF. 4 Dinamika informacijskog sistema šumarstva 

na) i vjerojatno u globalnim okvirima obuhvaća i cijelu našu planetu. 

Sigurno je danas jedino da upravljanje i kontrola nad tako velikim i kompleksnim 

sistemima ne može biti uspješna bez dimenzioniranog informacijskog 

sistema u funkciji informacijskih i ko-informacijskih procesa. 

2. DIJELOVI INFORMACIJSKOG SUSTAVA 

Među ciljevima informacijskog sistema šumarstva naročito se ističu 

oni iz grupe proizvodnje, prometa i upravljanja u šumarstvu: 

— povećanje proizvodnje 

— smanjenje troškova proizvodnje i poslovanja 

— povećanje prihoda 

— bolja mehanizacija rada 

— opće poboljšanje informiranosti. 

Radi efikasnog ostvarivanja postavljenih ciljeva i funkcionalnosti, informacijski 

podsistemi projektiraju se autonomno za svaki poslovni i pro- 

123

izvodni sistem, uvažavajući posebnosti u smislu načina obavljanja poslova 

i zadataka na kompjutorskoj opremi. 

Primjenjuju se slijedeće orgnizacije obrade podataka: 

— centralizirana obrada podataka, 

— decentralizirana obrada podataka, 

—• distribuirana obrada podataka. 

Razvijenost šumskog poduzeća i tehničke karakteristike kompjutorske 

opreme uvjetuju, pored organizacijskog nivoa i lokalnog zahtjeva, način obrade 

podataka. Vrlo važno je osigurati mogućnost direktnog komuniciranja 

računarske opreme međusobno lokalno ili udaljeno. 

Integritet podsistema u proizvodnom i poslovnom području rješava se 

dizajniranjem i kreiranjem banke podataka, koja se sastoji od proizvodne 

i poslovne baze podataka. 

Radi potreba šumarskih radova jedan dio obrade podataka i informacija 

mora se obavljati u realnom vremenu. Taj zahtjev predstavlja poseban 

izazov pred projektni tim informacijskog sistema. I pored obrade podataka 

na mjestu i u vrijeme nastanka promatranog događaja, troškovi eksploatacije 

opreme i komunikacijskih kanala moraju se minimalizirati. Zadovoljavanje 

informatičkih potreba šumarstva omogućava se sa slijedećim informacijskim 

podsistemima i njihovim nižim jedinicama: 

— podsistemi upravljanja u šumarstvu 

— podsistemi resursa u šumarstvu 

— podsistemi šumarske proizvodnje 

— podsistem trgovine i prometa šumskim proizvodima 

— podsistemi istraživanja u šumarstvu 

— podsistemi obrazovanja za potrebe šumarstva 

— podsistemi stručne literature i drugih izvora informacija. 

3. EFEKTI KORIŠTENJA KOMPJUTERIZIRANOG SUSTAVA 

Iznošenje i obrazlaganje direktnih i indirektnih koristi, odnosno djelotvornosti 

informatike, mora počivati prije svega na zadovoljavanju i realnom 

osiguranju nekih pretpostavki koje smo u uvodu naveli. No, te 

pretpostavke ne osigurava informatika sama i samostalno. To je uloga rukovodnih 

struktura. 

Uobičajeno je da se gospodarski efekti korištenja informatike dijele 

na mjerljive i nemjerljive. I jedni i drugi efekti mogu biti direktni i indirektni. 

U uvjetima poslovanja uvriježeno je shvaćanje koje pod mjerljivim 

stranama djelotvornosti informatike smatraju samo one čiji je financijski 

ekvivalent evidentan. 

Ovdje namjeravamo svrstati i opisati one koristi informatike koje jednostavno 

možemo egzaktno izraziti. U svakom slučaju subjektivnost kod 

ovakvog pristupa teško je zaobići, pogotovo što se za područje šumarstva 

takva ispitivanja nisu sustavno obavljala. Međutim, mislim da je trenu- 

124

tak i mjesto za dogovor uspostavljanja jedinstva metoda i ciljeva budućeg 

istraživanja na ovom području. 

Navest ćemo tri skupine pokazatelja poslovanja radne organizacije koje 

općim korištenjem informatike možemo u šumarstvu unaprijediti. 

3.1. Mjerljivo smanjivanje troškova proizvodnje i poslovanja 

Ovdje prije svega mislimo na uštede kod troškova ljudskog rada i materijalnih 

troškova. Ove efekte najlakše mjerimo, a kvantifikacije očitamo. 

Smanjivanje ukupnog administrativnog i rutinskog rada prvi su efekti 

razvoja i primjene informatičkog sistema podržanog kompjutorom. Kod 

rutinskih poslova u kancelarijskom poslovanju primjena kompjutora omogućava 

znatno veću produktivnost rada a time i relativno sniženje troškova 

administrativnog poslovanja. To je jedan od mnogih razloga što se 

masovnija primjena pojavila upravo kod supstitucije ručnih rutinskih radnih 

operacija kompjutorima u obliku elektroničke obrade podataka u kancelarijskom 

poslu. 

Razvojem informacijskog sistema u šumarstvu podržanog kompjutorom 

(Graf. 5) ostvarene su uštede u prostoru i opremi. Pri tom mislimo na 

smanjenje investicijskih ulaganja i troškova održavanja jedne količine nepotrebnog 

poslovnog prostora za smještaj izvršitelja posla i opreme te 

evidentne uštede u prostoru za arhive i skladišta. Poboljšanje situacije vezano 

za prostor je posljedica i sve veće minijaturizacije opreme tako da 

su efekti u ovoj podskupini udvodstručeni. Tehnološki napredak kod instalacije 

suvremene opreme ne zahtijeva više zadovoljavanja rigoroznih u- 

vjeta (temperatura, vlaga, čistoća, vibracije, električno pražnjenje, itd.). To 

znatno pojednostavnjuje i pojeftinjuje hardwersku podršku informacijskog 

sistema. 

Uvođenje kompjutora u poslovanje uzrokovalo je eliminaciju konvencionalne 

dokumentacije. Evidentno je da su uštede na papiru uvođenjem 

znatne. Jednim dijelom vezane su za smanjenu potrebu papira kao medija 

za uskladištenje podataka i Informacija. Zatim gube se troškovi kopiranja 

i umnožavanja svake vrste. Umanjuju se troškovi odlaganja i kolanja 

dokumentacije i ostalo što je s tim u vezi. 

Razvoj informacijskog sistema podržanog kompjutorom smanjuje redundacije 

podataka. Te su uštede očite i to dvostruke. Jednim dijelom vezano 

je to za prethodno nabrojene efekte. Međutim, najznačajnije je što se 

potpuno izbjegava višestruki unos i obrada jednog te istog podatka u različitim 

prostornim i vremenskim dimenzijama. 

Reguliranje procesa putem kompjutora uzrokuje smanjenje troškova na 

zalihama. Misli se na sve zalihe materijala, poluproizvoda, gotovih proizvoda 

i to u svim fazama i sa svim aspektima. Na ovu skupinu gospodarskih efekata 

pored ostalih, utječu informatička komponenta i strojna komponenta. 

Uloga kompjutora tu nije ništa manje od uloge čovjeka koji s njim komunicira, 

jer je samo u toj interakciji moguće postići navedene efekte. 

Kompjutorskom obradom podataka (programima, sistemskom analizom, 

obradom) putem jednostavnih algoritama razni izvještaji se mogu skupno 

generirata i ostvariti dvostruke uštede na vremenu uz povećanje kvalite- 

125

AKTIVNOST PLANIRANJA 

POČETNO 

ISTRAŽIVANJE 

DETALJAN 

OPIS 

SISTEMA 

STO? 

TEHNIČKI 

ZAHTJEVI 

ISPITIVANJE 

IZVEDIVOSTI 

PLAN 

POSTAVLJANJA 

SISTEMA 

STOP 

STOP 

ISPIT IV AP4 JI 

PLANIRANJA 

SISTEMA 

PROGRAMIRANJE 

STOP 

UČENJE 

KORISNIKA 

RAZVOJNE 

AKTIVNOSTI 

TESTIRANJE 

SISTEMA 

DEFINICIJA 

ZAHTJEVA 

SISTEMA 

STOP 

"*• 

STOP 

AKTIVNOSTI 

INSTALIRANJA 

GRAF. 5 Dijagram razvoja informacijskog 

sistema 

126

te. Drugim riječima omogućena je standardizacija bez suvišnih informatičkih 

šumova. 

3.2. Povećanje stupnja raspoloživosti informacije 

Vrijednost informacije vezana je za njen odnos prema prostoru i vremenu. 

Pod tim mislimo na ciljanost informacije prema određenom subjektu 

kad ona tek predstavlja informaciju, odnosno još više vezanost za vremensku 

dimenziju. To znači dobiti još danas ili sad, a ne u budućnosti kad 

informacija nema više pravog ili nikakvog značaja. Svakako kod toga treba 

imati u vidu činjenicu da će reakcija na informaciju uslijediti brže, ako je 

brže primamo. Primjera za to ima mnogo. I sami osjećamo negativnu stranu 

kašnjenja informacnje ili dobi janje informacije koje su upućene nekom 

drugom. 

Djelotvornost brže reakcije sa poslovnog i proizvodnog stajališta manifestira 

se u dva vida: 

— potpuno iskorištavanje šansi što ih stvaraju različiti uvjeti u radnom 

procesu i poslovanju; 

—• izbjegavanje određenih akcija koje ne jamče očekivane efekte ako 

su pravodobno poznati faktori koji na to utječu i informacije koje na to 

ukazuju. Ovakvi efekti obično se ne mogu neposredno i jednostavno količinski 

izraziti pa ih svrstavamo u nemjerljive koristi. No, to nikako ne 

znači da ih ne raspoznajemo i da ne postoje. Oni se mogu izraziti više 

manje uspješno koristeći se deskripcijom i apstrakcijom. 

Povećanje mogućnosti pravodobnog i ispravnog reagiranja na podražaje 

okruženje vrlo je značajno. Budući da okolina proizvodnog i poslovnog 

sustava šumarstva djeluje dinamički, te promjene se izravno ispoljavaju 

na promatranom sustavu. Uočiti i shvatiti karakter promjene okoline 

sustava, osigurava pravodobno reakciju i omogućuje adekvatno prilagođavanje. 

Bez informacije o promjenama gubimo mogućnost ispravne reakcije. 

Posljedica toga je nekontrolirano odvijanje procesa u sistemu. 

Prognoziranje i planiranje poslovnih događaja pomoću kompjutora postaje 

lakše, točnije i brže jer se osigurava brži zahvat velike količine informacije. 

Na taj način širimo ekonomski horizont a izravno utičemo na 

događaje u budućnosti. Tim putem izbjegavamo tromost u planiranju jer 

kao podlogu za planiranje koristimo najažurnije i najnužnije informacije. 

Brzo otkrivanje graničnih događaja je osnova svake proizvodnje. Ono 

počiva na dobrom planu, a svaki plan treba obuhvatiti limite do kojih je 

nešto tolerantno, odnosno kada treba intervenirati. Prekoračenje limita ima 

praktične proizvodne i ekonomske posljedice. 

Kompjutorskom obradom podataka u realnom vremenu reakcija na 

poremećaje u proizvodnji i poslovanju je trenutna. Time su smanjeni ili eliminirani 

gubici koji bi kod drugih metoda praćenja zbog tromosti sistema 

bili znatni. 

Vremenske uštede u proizvodnom procesu koji je kontroliran računarom 

(ne još robotom) evidentne su već i radi velikih brzina kojima računan 

rade. Isti je slučaj u poslovnom procesu. Radi smanjenog ciklusa proizvodnje 

i poslovanja, racionalizacije obično imaju i dodatne efekte, jer se 

sustav proizvodnje posebno prati u svim fazama pa je prisutan sinergistički 

efekt. 

127

Brža upotreba alternativnih načina djelovanja je evidentno jedna od 

djelotvornih koristi od upotrebe računara. Kod toga podrazumijevamo postojanje 

algoritama obrade i konvencija ponašanja, tako da se u svakoj situaciji 

pronalazi na najbrži način optimalna varijanta ponašanja i postižu 

očekivani (uvijek veći efekti) od drugih načina obrade. 

Tehnike sistemske analize i operativnih istraživanja bile bi značajno 

otežane u uvjetima tradicionalne obrade. Korištenje računala daje nam u 

toj sferi neslućene mogućnosti. 

3.3. Povećanje preciznosti informacija 

U ovu skupinu ubrajamo slične efekte djelotvornosti upotrebe kompjuteriziranog 

informacijskog sustava ali ih je teže kvantificirati. Njihova 

prisutnost ima za posljedicu veću korektnost poduzete akcije jer su osigurani 

obrambeni mehanizmi eliminacije objektivnih i subjektivnih pogrešaka. 

Svaki sustav nastoji eliminirati pogreške u svim dijelovima, na ulazu, 

u fazi obrade i na izlazu iz sustava. Računarska obrada podataka tu pruža 

velike mogućnosti i daje dodatne koristi putem permanentne kontrole u- 

nosa i protoka podataka. Dobro postavljenim algoritmima za formalnu, a 

često i logičnu kontrolu osiguravamo veliku točnost podataka na ulazu u 

sustav. Na izlaznoj strani sustava dodatnim kompjutorskim kontrolama još 

jednom kontroliramo ulaz podataka i samu obradu. Uspoređivanjem izlazne 

veličine sa očekivanom vrši se dodatna kontrola. Uz potpuno automatizirane 

korekcije tako eliminiramo pogreške i temeljito čistimo postupak 

od neželjenog divergiranja. 

Kontrola elektroničkog postupka obrade podataka pruža nam dvdje značajne 

prednosti. Omogućeno nam je tajno (ovlašteno) manipuliranje podacima. 

To u ovom vremenu nije mala korist. Osim toga omogućeno je istovremeno 

raspolaganje informacijama očišćenim od pogrešaka za svakog subjekte 

odlučivanja. Telekomunikacijski prenos podataka sam po sebi, uz 

ugrađene kontrole zaštite, pruža vrlo pouzdan i ekonomičan prenos podataka. 

Elektronička obrada podataka osigurava za razliku od drugih postupaka 

obrade analizu ukupnog broja raspoloživih podataka. Tradicionalne metode 

služe se analizom uzorka koji može a i ne mora biti reprezentant cjelokupne 

populacije, dok kompjutor osigurava brzu obradu svih podataka. Takav način 

modeliranja i simuliranja u omjeru 1:1 teško je adekvatno financijski 

vrednovati. Međutim, više je nego jasno da je moguća simulacija šumarske 

proizvodnje pomoću računara, kad je fond ulaznih podataka vrlo velik, a mogućnost 

modifikacije znatna uz eliminaciju neželjenih grešaka. To je ono 

što smo uvijek željeli postići, ali je tek računar omogućio da želja postane 

realnost. 

U uvjetima razvijenog instrumentarija za simuliranje ponašanja pojedinih 

podsistema pruža se mogućnost izvanjske intervencije teško da se pojedini 

podsistemi integralno različito promatraju na različitim nivoima cjelokupnog 

sustava. Ova mogućnost osigurana je jedino u suvremenim uvjetima 

obrade podataka u sistemu, ali i okruženju koje može dati stručni nivo ope- 

128

acijama ili u toku izvođenja na računaru ili preko razvjenog programskog 

alata u fazi pripreme. 

4. ZAKLJUČCI 

Na temelju općih spoznaja o razvoju informacijskih sistema, spoznaje 

o razvoju informacijskih sistema u šumarstvu i vlastitih iskustava u tom 

razvoju, mogu se izvući slijedeći zaključci: 

Postoje široke mogućnosti primjene dostignuća informatičkih znanosti 

u šumarstvu. Postoje također značajne potrebe za razvijenim integralnim 

informatičkim sistemom šumarstva podržanim kompjutorima u svim dijelovima 

šumarstva. 

Razvoj informacijskog sistema šumarstva podržanog kompjutorima neopravdano 

kasni u odnosu na ostale djelatnosti. To je opća pojava u mnogim zemljama 

s razvijenim šumarstvom, kao i u zemljama u razvoju. Uzroci sporijem 

razvoju su prvenstveno u relativno manjem informatičkom obrazovanju 

zaposlenih u šumarstvu, zatvorenost šumarstva za specijaliste iz drugih 

područja, te u otporima novostima zbog inertnosti. 

Za organizirani razvoj integriranog informatičkog sistema šumarstva 

potrebno je angažirati profesionalne informatičare i šumarske stručnjake 

koji će najviše koristiti taj sistem za olakšanje i unapređenje svog vlastitog 

rada. Za početak treba birati atraktivna rješenja u glavnim djelatnostima, 

koja brzo i točno zamjenjuju na rutinskim poslovima osobe koje odlučuju 

o razvoju informacijskog sistema. 

Organizirani razvoj integriranog informacijskog sistema u šumarstvu 

je kompleksan i dugoročan posao. 

Za razvoj informacijskog sistema valja izraditi idejni i izvedbeni projekt. 

Ciljevi projekta, koncepcija razvoja, zadaci, nosioci posla i izvori financijskih 

sredstava, trebaju biti dobro definirani, realni i usklađeni s potrebama 

šumarstva i njegovih podsistema. Najznačajniji ciljevi su povećanje 

proizvodnje i prihoda, smanjenje troškova, humanizacija rada i poboljšanje 

informiranosti svih osoba koje donose odluke i rješavaju probleme 

u šumarstvu. 

Oblici korištenja informacijskog sistema ovisni su o prirodnim zakonitostima 

šumarstva. Prostorna i vremenska distribuiranost proizvodnih i poslovnih 

događaja uvjetuju specifične oblike razvoja i korištenje informacijskog 

sistema u šumarstvu. Granice između šumarstva i okruženja nisu 

uvijek jasno definirane. One su često amorfne. To se naročito odnosi na 

opće funkcije šume i opće koristi od šuma. U tim slučajevima mnogi pojmovi 

se teško kvantificiraju. 

Pri razvoju informacijskog sistema šumarstva moguće je primijeniti centraliziranu, 

decentraliziranu i distribuiranu obradu podataka. Dio obrade 

podataka i informacije obavlja se na mjestu i u vremenu njihova nastanka. 

Pri tome se troškovi njihove obrade trebaju minimizirati. Taj zahtjev 

predstavlja značajan izazov za projektante informacijskog sistema. 

Informacijski sistem šumarstva obuhvaća podsisteme: šumski resursi, 

upravljanje u šumarstvu, šumska proizvodnja, trgovina šumskim proizvodima, 

istraživanja u šumarstvu, obrazovanje za šumarstvo, te podsistem šu- 

129

marske literature i drugih izvora informacije. Integritet podsistema postiže 

se dizajniranjem standardiziranih baza podataka, hardwerskom mrežom i 

programskom podrškom koji omogućuju nesmetani protok informacija u 

željenim smjerovima. 

Efekti korištenja razvijenih informatičkih sistema šumarstva su direktni 

i indirektni. Oni mogu biti mjerljivi i nemjerljivi. Direktni mjerljivi efekti 

su slijedeći: 

Smanjenje admnistrativnog i rutinskog rada, uštede u prostoru i opremi, 

eliminacija konvencionalne dokumentacije, smanjenje redundacije podataka, 

smanjenje troškova na zalihama, skraćenje vremena i povećanje 

kvalitete obrade podataka i informacija. 

Razvoj informacijskog sistema omogućuje provedbeno i ispravno donošenje 

odluka, izbjegavanje tromosti pri reguliranju dinamike procesa, 

izbjegavanje nekontroliranog odvijanja procesa u sistemu, prognoziranje i 

planiranje poslovnih i drugih događaja, povećanje preciznosti informacija. 

Ovo je prilika za dogovor o međunarodnim konvencijama razvoja integralnog 

informacijskog sistema šumarstva. To podrazumijeva koncepcije 

razvoja, izradu međunarodnih standarda za šumarstvo, mogućnosti komuniciranja 

i izmjene informacija i znanja u šumarstvu. 

LITERATURA 

Boss, E. D., Corcoran, J. T., (1986): Local'Enterprisal Strategic Forerst Planning 

as Assisted by computerized Cartographic Modelling. ECE FAO ILO 

Joint Committe on Forest Working Techniques and Training of Forest Workers, 

TIM/EFC/WP. 1/SEM. 21/R. 1. 

Dykstra, D. P., (1984): Mathematical programing for natural resource management, 

ISBN 0-07/018552-2, New York, USA; NoGraw-Nill Book Company. 

Harper, L., (undt): Data Processing Documentacion: Standards, Procedurs and 

Application, Prentice-hall, Inc. Englenwood Cliffs, N. J. 

Marjanović, S., (1982): Primena kibernetike u rukovođenju radnim organizacijama, 

četvrto izdanje, Informator, Zagreb. 

N a k a j i m a, I., (1982): Satellite and computer aid forest resources survey. Japan 

Agricultural Research Quartely, 15, APR-82, p. 272—278. 

Novak, N., (1984): Distribuirana obrada podataka pomoću opreme FDT 150-Kopa 

1500, rukopis na savjetovanju: Godišnje srećanje uporabnikov '84, TOZD Kopa 

terminali, Slovenj Gradec. 

Novak, N., (1987): Proizvodni informacijski sustav u šumarstvu, IV Savjetovanje 

SITH o informacijskim sustavima u tehnološkom razvoju, Programska 

oprema, zbornik radova, str. 57—75, Cavtat. 

P e r o vić-Jo va n o v i ć, M., (1987): Analiza efikasnosti funkcionisanja automatizovanih 

infromacijskih sistema. Zavod za organizaciju poslovanja i obrazovanja 

kadrova, str. 1—153, Beograd. 

Priesol, A., (1986): Forest Management and Planning in Forestry, UN/ECE Seminar 

on the preparation and implementation of forest management plans, 

Cost erbeek the Netherlands, 26:may-86, p. 1—14. 

Pr it chard, M. A. (1986): Computers For Forest Management — Asset or Liability? 

ECE/FAO/ILO Joint Committe on Forest Working Techniques and 

Training of Forest Workers, TIM/EFC/WP. 1/SEM. 21/R. 4. 

Rupnik, V., (1988): Razvoj, izgradnja i optimalno upravljanje velikim informacijskim 

sistemima. Workshop — Letna šola, Istra-Delta, Ljubljana 

130

Souček, B., (1982): Od mikrokompjutora do superkompjutora u narednih deset 

godina. Zagreb 

Tomanić, S., (1985): The Role of Computers in the Forestry, Information System. 

Proceedings the papers from the 7 the international symphosium on 

computer aided design and computer aided manufacturing, UDK: 

634.0:65.012.45:681.3, Zagreb. 

Tomanić, S., (1986): Utjecaj mikroračunala na sistem planiranja i organizacije 

u šumarstvu. Šumarski list 11—12. Str. 509—518. 

Development of the Information System in Forestry 

Summary 

The paper deals with the characteristics of the information system (IS) 

in forestry its structure, development methods and effects. 

The characteristics of IS in forestry and the forms of its use depend on 

the achievements of the information science and their application in forestry 

as well as on the natural laws in forestry. 

The development of forestry IS has unjustly started late when copared to 

other activities, which is a common phenomenon in most countries. The reason 

for the lag is a relatively low education related to the information science of 

the forestry staff and inertia-caused resistance to inovation. 

An organized development of IS in forestry is a complex and long-term job 

requiring experts in information science and forestry who are the immediate 

users of the system they create. It is necessary to make a conceptual and realization 

project whose aims, development concept, tasks and financial resources 

ought to be well defined, real and harmonized with the requirements 

of forestry. In the development of the information system it is posible to apply 

a centralized, decentralized and distributed data processing. The integrity of 

the forestry IS is achieved through standardized databases, hardware network 

and programme support. 

The effects o using developed forestry IS can be direct, indirect, measurable 

and unmeasurable. The most significant direct measurable effects are lower production 

and business costs, more information and their better quality, greater 

possibilities of predicting and planning the processes within forestry and their 

regulation. 

Key words: Information system, IS development, IS effects. 

131

UBAVIEST I POZIV 

U smislu § 7. slovo b) naših družtvenih pravila, odobrenih po visokoj kr. 

zemaljskoj vladi, ima se članarina u prvom četvrtu svake godine uplatiti. Umoljavaju 

se dakle p. n. gg. članovi, da izvole svoju članarinu za tekuću godinu 

iznosom od pet for. a. vr., u koliko to već učinili nisu, podpisanomu predsjedničtvu 

poštanskom uplatnicom tim sigurnije doznačiti, što u protivnom 

slučaju ni ovo predsjedničtvo svojim dužnostima udovoljiti nebi moglo. 

Sbog prištednje na poštarini biti će za pomoćno lugarsko osoblje, kao članove 

drugoga razreda, koje u smislu § 8. društvenih pravila samo dva for. 

godišnje članarine plaća, najshodnije, ako dotični šumarski ured ili pako šumarija 

sve prinose ubere, te iste najkasnije do 31. ožujka t. g. s odnosnim 

iskazom članova predsjedničtvu blagohotno pripošalje. — Istim putem 

dostavljati će se i ove godine sbog točnije kontrole i reklamacija naš družtveni 

organ »Šumarski list« za cielo pomoćno lugarsko osoblje. 

Na novo pristupivši članovi prvoga i drugoga razreda plaćaju u smislu § 7. 

točka c) i § 8. družtvenih pravila pristupni od jedne for. a. v., na što molimo 

kod odašiljanja novaca podjedno obzir uzeti. 

Tko želi družtvenu diplomu dobiti, ima za istu platiti jedan forint bez 

poštarine. 

Zagreb, 1. siečnja 1889. 

Predsjedničtvo hrv.-slav. šumarskog družtva. 

NAPOMENA. For. a. vr. znači forinta austrijske vrijednosti — Za usporedbu visine tadašnje 

članarine i pretplate na Šumarski list s današnjim navodimo, da je iste godine 1 m 3 tehničke 

hratovine u šumi na panju prodavan iz šuma Brodske imovine općine po cea 10 for., a iz šuma 

Petrinjske i. o. po cea 8 for. 

132

IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA — CONFERENCE PAPERS 

UDK 331.021:630*323 šum. list CXIII (1989) 133 

OVISNOST PREKIDA RADA O METODI RADA PRI SJECl 

I IZRADI DRVA* 

Vend VONDRA** 

SAŽETAK: U razdoblju 1971—1987. obavljena su istraživanja 

osnovnih činilaca sječe i izrade drva u SR Hrvatskoj. Kronografijom 

je bilo snimljeno 5635 radniko-dana. Terenska istraživanja 

su obuhvatila većinu radnih i terenskih uvjeta rada. Suvremenim 

metodama analize dobiveni su mnogi korisni rezultati. 

Za računanje prosječnog čistog radnog vremena sastavljeni su 

diferencirani sistemi regresijskih modela. 

Vrijeme prekida rada analizirano je u ovisnosti o čistom vremenu 

na nivou radnog dana. Testiranjem proporcija prekid/čisto 

vrijeme nije dokazana značajna razlika između individualnog rada 

i rada u dvočlanim grupama. Razlike u prekidima rada također 

nisu potvrđene između mjeseci u godini. 

Prekidi rada kreću se u rasponu od 30—43% od ukupnog vremena, 

ovisno o metodi rada. 

Radnici su izloženi štetnom utjecaju motorne pile iznad tolerantnih 

granica, osim kod izrade četinjača s ručnim karanjem. 

Što je niži stupanj izrade drvnih sortimenata u šumi, sjekači rade 

u nepovoljnijim ergonomskim uvjetima. 

Rezultati istraživanja fizičkog naprezanja putem mjerenja pulsa 

srca pri radu ukazuju da je i fizičko naprezanje iznad dozvoljenih 

granica. Budući da je nepropisna primjena osobnih zaštitnih 

sredstava pri radu, zdravlje radnika je i dalje ugroženo. 

U diskusiji o rezultatima istraživanja navedene su neke realne 

mogućnosti poboljšanja današnjeg stanja. 

Ključne riječi: Sječa i izrada drva; Studij vrumena; Prekidi 

rada. 

UVOD 

Za potrebe radnih organizacija šumarstva u SR Hrvatskoj u razdoblju 

1971—1987. istraživali smo osnovne činioce sječe i izrade drva. Dio 

rezultata tih istraživanja čine diferencirani sistemi regresijskih modela (jednadžbi) 

za računanje ukupnog radnog vremena (norma vremena) sječe i 

izrade drva (9, 10). 

* Referat na Međunarodnom simpoziju »Developments on Work Studies 

in Forestry« održanom u Solunu 1988. godine. 

** Vencl Vondra, dipl. inž., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

133

Sječu i izradu drva u šumama Hrvatske obavljaju radnici-sjekači motornim 

pilama lančanicama i ručnim alatom. Za sada, a vjerojatno još 

dosta dugo zadržat će se ta tehnologija. Dakle, radi se o sistemu čovjek — 

stroj — radni uvjeti. Cilj istraživanja bio je pronalaženje zakonitosti u tom 

sistemu. Pri tome se nastojalo uskladiti ergonomske, tehnološke i organizacijske 

zahtjeve s ekonomskim mogućnostima šumarstva u SR Hrvatskoj. 

Radnici-sjekači u Hrvatskoj uglavnom nisu bili obučeni u školi za šumske 

radnike. Većina tih radnika nemaju dovoljno znanja o racionalnom 

radu i odmaranju pri radu. Potrebno znanje i vještinu za rad stekli su na 

obaveznim tečajevima a kasnije sami uče raditi. 

Trajanje propisanog dnevnog radnog vremena iznosi osam sati. Radni 

dan počinje ulaskom na sječnu liniju a završava izlaskom iz sječne linije. 

Prijevoz radnika iz mjesta stanovanja na radilište odvija se autobusima ili 

kombibusima. 

Rezultati se temelje na nizu objašnjenih zakonitosti o međusobnom djelovanju 

činilaca u odvijanju i izvršavanju radnih operacija čistog ('produktivnog) 

radnog vremena. 

Vrijeme prekida rada je znatno teže (istraživati, jer ono ovisi o težini i 

složenosti radnih operacija čistog vremena, o radnom kapacitetu radnika, 

stručnosti i vještini radnika, pravilnom načinu odmaranja pri radu, (metodi 

rada, klimatskim uvjetima, štetnom utjecaju buke, vibracija i ispušnih 

plinova motorne pile, motiviranosti radnika za rad i drugim činiocima. 

Za ta istraživanja potrebna su značajna sredstva, kvalitetna i moderna 

oprema i tim istraživača specijalista za pojedina znanstvena područja. Međutim 

mi nismo sve navedene činioce istodobno istraživali. 

Već prilikom pripreme istraživanja pretpostavili smo da objektivne iznose 

trajanja prekida rada nećemo dobiti neposrednom vezom za predmet 

rada — stablo, nego da trebamo naći vezu između čistog vremena i prekida 

rada na razini radnog dana (smjene-dana). Put kojim smo došli do rezultata 

prikazat ćemo u ovom članku. 

METODA RADA 

Kronografijom smo snimili sječu i izradu drva u trajanju od 5635 radniko-dana. 

U nizinskim i brdskim jednodobnim šumama 3524, a u planinskim 

i brdskim prebornim šumama 2111 radniko-dana. U toku snimanja 

obuhvaćeno je 350 radnika (oko 5% svih radnika). Bilo je posječeno oko 

62.000 stabala 15 vrsta drveća. 

Za terenski dio istraživanja razrađen je detaljan plan snimanja. Kriteriji 

za formiranje plana bili su: 

—• ekološko-gospodarski tip šuma, 

— vrsta drveća, 

— metoda rada, 

— broj radnika u grupi (individualni rad ili dvočlane grupe s jednom 

motornom pilom), 

— terenski uvjeti. 

134

Razrađene su osnovne grupe istraživanja kombiniranjem tih uvjeta tako 

da se obuhvate sve potrebne kombinacije tih uvjeta. Detaljnim pisanim 

uputstvima (6, 7) i na tečajevima snimatelji su osposobljeni za terenska istraživanja. 

Radnici su odabrani po kriteriju reprezentativnih predstavnika 

cijele populacije radnika. Osnovne jedinice snimanja podataka bili su stablo 

i cijeli radni dan. Svi činioci i elementi rada na stablu evdenitrani su na 

obrazac za jedno stablo. 

Primijenjenu strukturu ukupnog radnog vremena prikazali smo na 

shemi 1. 

Shema 1 Struktura ukupnog radnog vremena 

Prijelaz 

do stabla 

(PDS) 

Čisto vrijeme (CV) 

Radne 

operacije 

na stablu 

(RAS) 

Ukupno radno vrijeme (URV) 

Priprernno- 

-zavtšno 

vrijeme 

(PZV) 

Potrebni 

prekidi 

rada 

(PPR) 

Prekidi rada (PR) 

Nepotrebni 

prekidi 

rada 

(NPR) 

Slučajni 

gubici 

(SG) 

Potrebni prekidi zbog radnika 

PPR1 

Potrebni prekidi rada zbog sredstava PPR2 

Potrebni prekidi rada ostali 

PPR3 

URV = CV + PR; CV =: PDS + RAS; PR = PZV + PPR 

PPR = PPR1 + PPR2 + PPR3 

NPR + 

SG 

Mjerenje naprezanja radnika putem pulsa/min obavili smo 1983. i 1984. 

godine. Metoda mjerenja opisana je u članku (8). Rezultate tih mjerenja koristili 

smo za kontrolu stvarnog naprezanja radnika s dozvoljenim naprezanjima. 

Ukupno projektirano radno vrijeme — norma vremena (URVP) sastoji 

se od: 

URVP = PDS + RAS + PRP pri čemu se projektirani prekidi rada 

(PRP) sastoje od PZV i PPR (PPR1 + 

PPR2 + PPR3). 

U daljnjem obrazlaganju postupka koristit ćemo skraćenice. 

OBRADA PODATAKA I ANALIZA REZULTATA 

Sve snimljene podatke obrađivali smo pomoću kompjutera. Za obradu 

i analizu rezultata koristili smo matematičke i statističke metode, 

analizu i sintezu te generalizaciju. 

Prvo smo analizirali zakonitosti djelovanja činioca rada u čistom vremenu. 

Od planom diskriminiranih 253 grupa po kombinacijama uvjeta a- 

135

nalizama smo dokazali da je moguće izvršiti spajanje dijela grupa. Preostalo 

je 112 grupa kombinacija uvjeta. Iz prestrukturiranih podataka daljnjim 

analizama regresijskih modela za utvrđivanje čistog vremena (PDS, RAS). 

Snimljene prekide rada (PR) prije analize umanjili smo za iznose NPR 

i SG jer su oni po svom sadržaju nepotrebni ili slučajni pa ih u strukturu 

URVP ne treba uključivati. Ta su vremena u ukupnom snimljenom radnom 

vremenu iznosila 4,24" . 

U daljnjoj analizi smo za preostalih 112 grupa uvjeta međusobno usporedili 

proporcije PRP/CV. Raspon proporcija među grupama kretao se 

od 31 do 93%. Uzrok raspona tih proporcija pripisali smo utjecaju metoda 

rada. 

Snimanjem su obuhvaćene slijedeće metode rada: 

Lis tace: 

Ml —• izrada tehničke oblovine i prostornog drva od 1 m (istraživanja 

u jednodobnim šumama odnosila su se samo na tu metodu rada). 

M2 —• izrada oblovine različitih dužina -i prostornog drva od 1 om. 

M3 — izrada oblovine »različitih dužina i višemetarskog prostornog drva 

Četinjače: 

M4 —• izrada ručno karane oblovine različitih dužina i celuloznog drva 

od 1 m, 

M5 — izrada neokorane oblovine različitih dužina i celuloznog drva od 

1 m, 

M6 — izrada ručno korane oblovine različitih dužina i višemetarskog 

celuloznog drva, 

M7 —• izrada neokorane oblovine različitih dužina i višemetarskog celuloznog 

drva. 

Navedene metode i broj radnika bili su kriteriji daljnjeg grupiranja 

podataka. Za sve grupe međusobno testom i ocjenom razlike proporcija 

PRP/CV utvrdili smo da ne postoji signifikantna razlika PRP između individualnog 

rada i dvočlanih grupa radnika. Razlika nije potvrđena niti među 

metodama M3, M5 i M7 i među metodama M4 ,i M6. Snimljena vremena 

preostalih grupa metoda, za koje je razlika dokazana, prikazujemo u 

tablici 1. 

Da bi ispitali postoji li potreba za diskriminiranjem PRP po sezonama 

rada izvršili smo daljnju analizu. Testirali smo proporcije PRP/CV po 

mjesecima sa proporcijama suma svake grupe. Signifikantnu razliku potvrdili 

smo samo kod Ml az mjesec maj. U svim ostalim slučajevima ta 

razlika nije potvrđena. Veličine uzoraka po mjesecima unutar grupa bile 

su različite. To je posljedica za naše uvjete još uvijek izraženog sezonskog 

karaktera rada. 

136

Metoda 

rada 

Struktura snimljenog radnog vremena 

Tablica 1 

PZV PPR1 PPR2 PPR3 PRP CV Ukupno 

radniko-dani (8 sati) 

Ml 

M2 

M4, M6 

M3, M5, M7 

181 

64 

44 

46 

597 

150 

125 

98 

217 

64 

37 

44 

28 

17 

10 

13 

1023 

295 

216 

201 

2336 

566 

499 

258 

3359 

861 

715 

459 

Zajedno 335 970 362 68 1735 3659 5394 

Za primjenu u praksi preporučili smo godišnje prosjeke dobivenih iz 

podataka prikazanih u tablici 1. 

Učešće PRP u ukupnom radnom vremenu (URVP) prikazali smo u tablici 

2. 

Postotno učešće grupa vremena u ukupnom vremenu 

Tablica 2 

Metoda 

rada 

PZV PPR1 PPR2 PPR3 PRP CV URVP 

% od URVP 

Ml 

M2 

M4, M6 

M3, M5, M7 

5,39 

7,43 

6,15 

10,02 

17,77 

17,42 

17,48 

21,35 

6,46 

7,43 

5,17 

9,59 

0,83 

1,98 

1,40 

2,83 

30,45 

34,26 

30,20 

43,79 

69,55 

65,74 

69,80 

56,21 

100 

100 

100 

100 

Računanje ukupnog radnog vremena vrši se za osnovnu sječou cjelinu 

na bazi podataka mjerenih na terenu (prsni promjeri stabala i površine 

sječnih linija) uz primjenu odgovarajućeg regresijskog modela za računanje 

RAS i PDS. Tim vremenima dodaje se PRP u % od CV (RAS + PDS). 

Postotke PRP od CV prikazali smo u tablici 3. Za veće cjeline sumiraju su 

veličine izračunate na nivou sječne linije. 

Postotno učešće PRP od čistog vremena 

Tablica 3 

Metoda 

rada 

PZV 

PPR1 

PPR2 

PPR3 

PRP 

CV 

% od 

CV 

Ml 

M2 

M4, M6 

M3, M5, M7 

7,75 

11,31 

8,82 

17,83 

25,56 

26,50 

25,05 

37,98 

9,29 

11,31 

7,41 

17,05 

1,20 

3,00 

2,00 

5,04 

43,80 

52,12 

43,28 

77,900 

100 

100 

100 

100 

URVP (PDS + RAS) • (1 + p); p PRP za aktualnu metodu 

137

ANALIZA STRUKTURE RADNOG DANA 

U Jugoslaviji je zakonom propisano trajanje radnog dana od 7 sati dnevno. 

Međutim tjednim rasporedom radnog vremena šumsko poduzeće utvrdilo 

je osam satne radne dane i slobodna dva dana za vikend. Pomoću dobivenih 

rezultata izračunali smo apsolutne iznose po grupama radnog vremena 

u radnom danu (8 sati). 

Metoda 

rada 

Projektirana struktura URVP radnog dana 

] Potrebni prekidi rada 

Čisto vriji ;me 

projektirani 

RA1 RA2 PDS PZV PPR1 PPR2 PPR3 

minute/danu 

Tablica 4 

Ukupno 

Mi 

IVI 2 

M4, M6 

M3, M5, M7 

218 

205 

104 

210 

108 

101 

222 

40 

8 

10 

8 

20 

26 

36 

30 

48 

85 

84 

84 

102 

31 

35 

25 

46 

4 

9 

7 

14 

480 

480 

480 

480 

RA1 — trajanje radnih operacija na stablu s motornom pilom 

RA2 — trajanje radnih operacija na stablu bez korišćenja pile 

Na osnovi podataka iz tablice 4 možemo konstatirati da su radnici više 

nego je dopušteno izloženi štetnim utjecajima motorne pile, osim ako rade 

metodama M4 i M6. Ima li se u vidu još i činjenica da naši radnici manjkavo 

koriste osobna zaštitna sredstva taj rad postaje opasan za zdravlje. 

Niži stupanj izrade sortimenata u šumi dovodi radnike sjekače, uz zadržavanje 

smjene

Vrsta 

vremena 

Prijelaz do stabla 

— nizinske šume 

— planinske šume 

Radne aktivnosti na 

stablu 

PZV 

PPR1 

PPR2 

PPR3 

Prekidi rada (PRP 

Naprezanje radnika pri sječi i izradi drva 

Raspon 

101—118 

106—138 

115—133 

86—130 

77—105 

93—121 

90—128 

80—112 

Puls/mi n 

Prosjek 

109 

122 

124 

108 

91 

107 

109 

96 

Standardna 

devijacija 

4 

8 

5 

11 

7 

7 

9 

8 

Tablica 5 

Veličina 

uzorka 

min 

1034 

681 

20523 

1957 

8470 

2336 

542 

13305 

Prosječno naprezanje radnika po 

radnom danu 

Tablica 6. 

Metode 

Ml 

M2 

M4, 

M3, 

M6 

M5, M7 

Puls/min 

116 

115 

116 

113 

radnici koji žele znatno veću zaradu. Bez sumnje da oni rade u nepovoljnijem 

radnom režimu od onog prikazanog u tablici 5. Brigu o trajnoj radnoj 

sposobnosti i očuvanju zdravlja očito zanemaruju. Za očekivati je da ćemo 

i ubuduće imati velik broj sjekača — invalida rada. 

DISKUSIJA 

Rezultati višegodišnjih istraživanja sječe i izrade drva daju nam stvarno 

stanje u šumarstvu SR Hrvatske. 

Zdravlje radnikansjekača nije dovoljno zaštićeno bez obzira na metodu 

rada. 

Uobičajeni naziv tehnička norma vremena trebalo bi promijeniti u prosječno 

radno vrijeme. Norma vremena po definiciji podrazumijeva ergonomski 

usklađene odnose u sistemu čovjek — stroj — radni uvjeti. 

Sadašnje ekonomske mogućnosti šumarstva ne dozvoljavaju smanjenje 

postignutog nivoa proizvodnosti rada. Postizanje povoljnijeg ergonomskog položaja 

radnika skraćenjem produktivnog vremena u radnom danu nije realno. 

Dodatno i trajno učenje pravilnom radu poboljšalo bi nepovoljno stanje. 

Napredak bi se postigao vremenskim povezivanjem sječe i izrade s privla- 

139

čenjem i prijevozom drva. U toku istog dana radnici bi mijenjali radna 

mjesta što bi zbog različitog karaktera naprezanja ublažilo opasnost od 

oboljenja. 

LITERATURA 

1. XVIII IUFRO World Congress, (1986): Proceedings of Division 3, Ljubljana. 

2. FAO/ILO/IUFRO (1983): Ergonomics aplied to Forestry. Proceedings of the 

International Seminar, Wienna and Ossiach (Austria). 

3. Hadživuković, S. (1973): Statistički metodi, Univerzitet Novi Sad. 

4. Lipoglavšek, M. (1979): Ergonomija, Biotehniška fakulteta Ljubljana. 

5. Ronav, E. (1982): Technologia vyroby a zhodnatenie bukoveho dreva, VŠLD 

Zvolen. 

6. Tomanić, S. (1971): Normiranje rada pri sječi i izradi drva. Šumarski 

fakultet Zagreb. 

7. Tomanić, S. (1982): Studij vremena pri sječi i izradi drva u prebornim 

šumama. Šumarski fakultet Zagreb. 

8. Tomanić, S., M a j n a r i ć, M. (1983): The Straining of Workers at Cutting 

and Primary Conversion of Wood. FAO/ECE/ILO. Seminar on Ergonomics 

applied to Forestry. Wienna. 

9. Tomanić, S., H i t r e c, V., V o n d r a, V. (1978): Sistem za određivanje radnog 

vremena sječe i izrade drva, Šumarski fakultet Zagreb. 

10. Šumarski fakultet Zagreb — Kompletna dokumentacija o istraživanju činilaca 

sječe i izrade drva (izvorni terenski podaci, datoteke podataka, rezultati) 

iz razdoblja 1971—1987. 

Delay Time Dependence on Work Methods at Cutting and Primary 

Wood Conversion 

S u m m a r y 

The research on the basic factors at cutting and primary wood conversion 

in Croatia was carried out between 1971 and 1987. A time study was made on 

5635 workers/days. The field survey encompassed most of the efficient and field 

conditions. By means of modern analysis methods, many useful results have 

been achieved. 

Discriminated systems of regression model were elaborated lor calculation 

of the average effective time. 

Delay time was analysed in accordance with the effective time on the level 

of a working day. By testing the delay time/effective time proportion, no significant 

difference between the individual work and two-worker-crew work was 

stated. The differences among the delay times have not been stated as related 

to the months o the year either. 

The delay times range between 40—43" 0 out of the total time depending on 

the work method. 

The workers are exposed to the harmful influence of the chain-saw above 

the toleration limits, exept for manual barking of conifers. The lower level of 

wood assortment converted in the forest, the more impropriate are the ergonomic 

conditions of the workers. 

140

The results of investigated physical strain by measuring the heart rate during 

the work point out that physical strain is also exceeding the allowed limits. 

Since the incorrect application of personal protection at work is common, 

the health of the workers is still at stake. 

Some possibilities of improving the present situation were mentioned in the 

discussion on the research results. 

Kay words: Cutting study; time study; delay time. 

TRAGOM NOVINSKIH VIJESTI 

NA LISTI DRVOSJEČA 

Pod gornjim naslovom zagrebački dnevnik »Vjesnik« od 29. III. donosi i ovu 

vijest: 

»Prema podacima Uprave društvenih prihoda Skupštine općine Delnice, najveći 

čisti prihod za prošlu godinu, tj. 1988, 31 milijun 700.000 dinara, prijavio je 

jedan šumski radnik sjekač. Na drugom mjestu nalazi se također sjekač s prihodom 

od oko 24 milijuna, dok je treći po veličini prihod jedne kompozitorke...« 

Na prijavu godišnjeg ukupnog prihoda obavezne su osobe, ako taj premašuje 

iznos od milijuna dinara. Na višak, uz odbitak eventualnih olakšica, plaća 

se porez po progresivnoj stopi, što može osjetnije umanjiti čisti prihod. Ne 

podcjenjujući njihovu vještinu i marljivost treba se upitati, nije u toj zaradi u- 

ložen i nepovratni dio njihovog zdravlja koji će im kasnije zagorčiti život kao 

posljedica prekomjernog opterećenja motornom pilom? 

O. P. 

141

OBAVIJEST 

Na 4. sjednici PREDSJEDNIŠTVA SAVEZA društava inženjera i 

tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, koja je održana 

21. prosinca 1988. godine, donijeta je 

ODLUKA 

Godišnja pretplata na ŠUMARSKI LIST za 1989. g. iznosi: 

— zaposleni članovi dinara 20.000.— 

— studenti, đaci i umirovljenici dinara 10.000.— 

— organizacije udruženog rada dinara 200.000.— 

— za inozemstvo 40 SAD dolara na 

dan fakturiranja 

Zagreb, 05. 01. 1989. 

Predsjednik Predsjedništva 

(Adam Pavlović, dipl. inž.) 

142


UDK 630*528.7 šum. list CXIII (1989) 143 

JEDNOSTAVNI STEREOSKOPSKI AEROPRECRTAVAČ 

ZA IZRADU KROKIJA* 

Nikola SEGEDI** 

SAŽETAK. U članku je iznijeto nekoliko ideja za samogradnju 

jednostavnih dodataka džepnom stereoskopu. Oni omogućuju ne 

samo promatranje stereomodela, već i crtanje krokija snimljenog 

terena iz perspektive i u mjerilu lijevoga snimka, te iscrtavanje linija 

formi. 

Metoda je pouzdanija od monoskopskog precrtavanja s pojedinačnih 

snimaka, u kojima su detalji često nedefinirani zbog mrtvih 

uglova ili sjena (drveća, građevina, nasipa i si.). 

Ako desnoj parcijalnoj markici dodamo klin (nagiba na pr. 

1:10) i pripadnu skalu baždarenu za x-pomake, bit će moguće mjeriti 

razlike x-paralakse s točnošću očitanja od 0,01 mm, i upotrebom 

stereoparalaktičke formule odrediti visinske razlike između 

pojedinih točaka stereomodela. 

UVOD 

Jedan od razloga za nedovoljno korištenje aerofotosnimaka u šumarstvu 

je i nedostatak odgovarajućeg pribora. U praksi se najčešće koriste 

pojedinačni snimci, sa kojih detalje prenosimo raznim metodama (grafičko 

ili optičko redresiranje i dr.) 1 

Nedostatak je toga načina ona netočnost, koja proizlazi iz često nejasno 

definiranih detalja zbog sjena objekata, drveća, nasipa i si. na pojedinačnim 

snimcima. Taj se nedostatak može otkloniti ako umjesto pojedinačnog 

snimka upotrijebimo odgovarajući stereopar snimaka. Promatranjem 

* Članak je napisan kao seminarski rad iz predmeta »Fotogrametrija i fotointerpretacija« 

na postdiplomskom studiju na Šumarskom fakultetu u Zagrebu 

školske godine 1988/89. 

** Nikola Segedi, dipl. inž. šum., ROŠ »Slavonska šuma«, Vinkovci, stručni 

suradnik za šumarstvo u Centru za znanstveni rad JAZU Vinkovci, 56 000 Vinkovci, 

Ul. JNA 11. 

1 Konstruiran je i čitav niz instrumenata u tu svrhu, bilo kao objektivno- 

-optički (ANTISKOP i si.) ili subjektivno-optički aeroprecrtavači (LUZ, F-248, 260 

GE, I. G. N., IGF), koji omogućuju neposredno ucrtavanje detalja s pojedinačnog 

snimka na kartu. Pri tome se (mehaničko-optičkim putem) postiže istovremeno 

promatranje snimka i karte u istom mjerilu, a kod snimaka ravničastog terena je 

noguće i redresiranje, tj. svođenje perspektive snimka iz približno vertikalne u strogo 

vertikalnu. 

143

takvoga para snimaka stereoskopom vidimo stereo-model (trodimenzijalnu 

sliku) snimljenog terena, u kome su nam detalji predstavljeni i svojim 

visinskim odnosima. 

Najpopularniji instrument za prenošenje detalja (izradu krokija) sa 

stereomodela je zrcalni stereoskop sa stereomikrometrom. Zahvaljujući velikoj 

bazi promatranja (oko 25 cm) može se istovremeno promatrati dva 

snimka formata 18 X 18 cm — ovisno o izvedbi. Stereomikrometar upotrebom 

»prostorne markice« i paralaksnog mikrometrijskog vijka omogućava 

ne samo prostorno opažanje svake točke stereomodela, nego i određivanje 

visinskih razlika između pojedinih točaka mjerenjem razlike x-

Slika 1. 

Ravnalo s klizačem (približne dimenzije u centimetrima) 

log promjera). Najjednostavnije ćemo iz izvesti u vidu laganih uboda oštrom 

iglicom, i to s donje strane obiju folija, da za vrijeme rada budu u 

kontaktu sa snimcima. Pri tome je važno da razmaci »cl« obiju markica 

od dodirnog ruba ravnala i klizača budu potpuno jednaki:'' 

Na krajnjem (udaljenijem) dijelu lijeve prozirne trake izbušimo mali 

otvor, dovoljan da kroz njega može proći vrh dobro naoštrene olovke (slika 

1). 

Orijentiranje snimaka za stereoskopsko promatranje se vrši kao i pri 

radu sa zrcalnim stereoskopom, samo što razmak glavnih i konjugiranih 

točaka G L i G L ', odnosno G^ i G,,') mora biti jednak bazi džepnog stereoskopa, 

tj. oko 65 mm. (Detaljnije o orijentiranju snimaka vidi npr.: To m a- 

š e g o v i ć: Fotogrametrija i fotointerpretacija u šumarstvu) 

Promatranjem tako orijentiranog para snimaka kroz stereoskop vidjet 

ćemo stereo-model snimljenog terena. Ravnalo s klizačem stavimo ispod 

sterenoskopa na snimke tako, da lijeva parcijalna markica bude na lijevom 

snimku, a desna na desnom; pri tome klizač s desnom markicom mora 

uvijek biti tijesno prislonjen uz ravnalo. 

Odgovarajućim pomicanjem ravnala i klizača dobit ćemo u promatranom 

stereo-modelu efekt »prostorne markice«, kojom možemo optički 

tangirati bilo koju točku modela. Poželjno je da nam se željeni detalj u- 

vijek nalazi približno u sredini vidnog polja stereoskopa, pa ćemo u tome 

smislu pomicati kako sam stereoskop, tako i prostornu markicu, tj. ravnalo 

i klizač, poništavajući istovremeno eventualnu y-paralaksu. 

J 

Iste dimenzije prostornih markica najlakše se postižu fotografskim prenošenjem 

(snimanjem 5 ili 10 puta) s originala na folije fotografski osjetljive 

na svjetlo. U tom slučaju markice možemo izvesti i u obliku križića ili polukrižića. 

145

Ako na povoljno mjesto ispod otvora za olovku učvrstimo podlogu za 

crtanje, moći ćemo ubodima olovke kroz otvor prenijeti željene točke s 

našeg stereo-modela. Njihovim naknadnim spajanjem dobit ćemo željeni detalj 

vjerno precrtan s lijevoga snimka. Prostorna markica će nam pri tome 

pomoći da budemo sigurni kako smo prilikom prenošenja uvijek »čvrsto 

na tlu«, dakle bit ćemo oslobođeni dilema u pogledu nejasnoća detalja, koje 

nastaju (kako je već spomenuto) kod upotrebe pojedinačnih snimaka 

— sjene drveća, objekata i si. 

Opisani je pribor prikladan za prenošenje manjeg broja točaka, kao i 

za nastavu. 

B. Druga varijanta 

STEREO-AEROPRECRTAVAC 

Zbog relativno malog vidnog polja džepnog stereoskopa, pri radu s 

gore opisanim priborom ćemo često morati pomicati kako sam stereoskop, 

tako i ravnalo s klizačem. Takav je način rada prilično neprikladan, a prenošenje 

detalja olovkom kroz otvor na foliji nije ergonomski najpogodnije 

uvijek postoji opasnost da nam se pomakne stereoskop, ravnalo ili nosač 

kroz koji vršimo prenošenje. 

Slika 2. 

Stereo-aoioprecitavnč s jahaćem 

Za brži i udobniji rad je svrsishodnije izraditi pomagalo prikazano na 

slikama 2 i 3. Temeljni dio ploča-nosač, koja se može izrezati iz različitog 

materijala — metala, plastike, kartofena, pertinaksa (poznat u radiotehnici) 

ili šperploče. (Model na slici 3 je izrađen od plastične ploče debljine 

3 mm.) 

146

Vanjske dimenzije te ploče (a, e, f na si. 2) će ovisiti o dimenzijama i 

izvedbi samog stereoskopa. U njegovu se vidnom polju po mogućnosti ne 

bi smjeli vidjeti rubovi »radnog prostora«, pa tako treba dimenzionirati 

njegovu dužinu »b«. Kružićima »A« su označena mjesta na koja dolaze nožice 

stereoskopa; mogu se izvesti i kao mala udubljenja — ako ćemo raditi 

uvijek sa istim spereoskopom. 

Udaljenost isteka »g« (nosača lijeve parcijalne markice) na ploči proračunati 

tako, da markica M, bude u sredini vidnog polja lijepe lupe stereoskopa. 

Nosači parcijalnih markica će i ovdje biti komadi deblje prozirne folije, 

koje nalijepimo s donje strane istaka na ploči i klizaču. Umjesto klizača 

bolje je izraditi »jahač« kao na slici 2. Širina njegova utora »d« mora 

odgovarati širini »ravnala«, tj. dijela temeljne ploče po kome ćemo ga rukom 

pomicati lijevo—desno. Jahač mora kliziti po ravnalu bez mrtvog hoda 

(zračnosti). 

Parcijalne markice možemo i ovdje izvesti u vidu laganih uboda iglom 

(ili fotografskim putem), pazeći pri tome da udaljenost »c« obiju markica 

od ravnala bude jednaka. 

U svrhu prenošenja točaka na crtaču podlogu umjesto otvora za olovku 

je bolje napraviti pogodan nosač olovke (ili pikirke) sa povratnom oprugom. 

Takav se mehanizam dade izraditi na razne načine. Najhitnije je 

da ubodi olovkom (ili pikirkom) budu jednoznačni, dakle da se ona u 

svome ležištu kreće u smjeru gore—dolje bez mrtvog hoda, ali ipak dovoljno 

lagano (vidi sliku 3). 

147

Izrađenu ploču stavimo na orijentirani par snimaka, a na nju smjestimo 

jahač i stereoskop. Radi eliminiranja y-paralakse potrebno je da središta 

lupa stereoskopa bude paralelna sa spojnicom lijeve i desne parcijalne 

markice — u svakom položaju jahača. To se postiže odgovarajućim pomicanjem 

stereoskopa na ploči-nosaču; obično je dovoljno taj postupak 

obaviti samo jednom, tj. prije početka rada, promatrajući istovremeno 

stereo-model. Ako imamo dobro locirana ležišta (A) stereoskopa, y-paralakse 

će biti zanemarive veličine. 

Sa tako podešenim priborom se radi mnogo brže i udobnije, jer istovremeno 

pomičemo i stereoskop i prostornu markicu. Kada nam je markica 

podešena na željenu točku stereo-mođela, njeno prenošenje na podlogu 

za crtanje vršimo jednokratnim pritiskom na olovku (ili pikirku). Na 

taj način možemo u kratko vrijeme prenijeti iz perspektive lijevog snimka 

veliki broj točaka. 

Predvidimo li i mogućnost da x-paralaksu održavamo stalnom (fiksirajući 

jahač uz ravnalo pomoću vijka tili si.), bit ćemo u stanju sta stereo- 

-modela prenijeti i linije forme (reljefa), prenoseći redom točke zatvorenih 

krivulja sa istim x-paralaksama, dakle istim visinama promatranog modela, 

koji aproksimira stvarni reljef snimljenog zemljišta. Slojnice se mogu 

kartirati samo u stereoinstrumentima s egzaktnim fotogrametrijskim 

rješenjima. 

Pribor opisan pod A i B nam ne omogućava mjerenje razlika x-paralakse 

radi određivanja visina terena, objekata, stabala i si. U tu se svrhu 

možemo poslužiti tzv. »grafičkim stereometrom«, izvedenim u vidu spiralne 

ili klinolike skale (o tome detaljnije u: Tomašegović, »Fotogrametrije i fotointerpretacija 

u šumarstvu«). 

C. Treća varijanta 

STEREOPRECRTAVAČ S KLINOLIKIM MIKROMETROM 

Da bismo stereo-aeroprecrtavač, opisan pod B, prilagodili i za mjerenje 

razlika x^paralakse, potrebno mu je dodati još neke dijelove. 

Kod tvornički izrađenih stereomikrometara pomicanje desne parcijalne 

markice (po osi »x«) u odnosu na lijevu vrši se paralaksnim mikrometrijskim 

vijkom, koji je ručno vrlo teško izraditi. No kako se rad svakog 

vijka zasniva na principu »kosine«, taj isti princip možemo i ovdje primijeniti 

u nešto jednostavnijem obliku (slika 4). 

Na temeljnu ploču-nosač nalijepimo klinastu pločicu »L«, a između 

nje i jahača (koji u tu svrhu moramo izraditi prema slici 4) ubacimo drugu 

klinastu pločicu »K« pokretnu po osi »y«. Dodirni rubovi klina »K« i pločice 

»L« treba da sa osi »y« zatvaraju kult »a«, čiji je tangens definiran 

»nagibom klina« (tj. kosine). Na slici je nagib klina 1:10 (odnosno 2:20, 

što je isto), što znači da će nam se pri pomaku pločice »K« u smjeru osi 

»y« za 1 mm jahač sa desnom parcijalnom markicom pomaknuti (biti potisnut) 

u smjeru osi »x« za 0,1 mm. Jasno je, da jahač mora uvijek biti 

tijesno priljubljen uz klin (što se može postići ugradnjom odgovarajuće o- 

pruge, pričvršćene jednim krajem za jahač, a drugim za pločicu »L«). 

148

149

Nanesemo li na Lijevi rub pločice »L« podjelu (skalu) koja odgovara 

pomacima klina po csi »y« n milimetrima, a na klinu označimo indeksn'u 

crticu, moći ćemo unutar svakog milimetra na skali procijeniti još i njegove 

desetinke, koje će odgovarati pomacima jahača po osi »x« u stotinkama 

milimetra. 

Skala se konstruira tako, da na desni rub pločice »L« (paralelnim sa 

o.si »y«) nanesemo milimetarsku podjelu, koju onda paralelnim (sa osi 

»x«) prenošenjem nanesemo na lijevi (kosi) rub iste pločice. Veličina jednog 

intervala skale bit će jednaka 1 (mm)/cosa. Ako je (kao u našem slučaju) 

tga = 1:10 = 0,10, to je a = 5,71°. Jednom milimetru pomaka po osi 

»y« prema tome odgovara veličina intervala od 1 cos 5,71" = 1/0,995 - 1,005 

mm na lijevom rubu pločice »L«. 

Još je bolje umjesto indeksne crte izraditi »nonius« (dužina od 9 osnovnih 

intervala skale podijeljena na 10 dijelova). U tome ćemo slučaju bar 

stotinke milimetra razlike pomaka jahača po osi »x« moći neposredno mjeriti, 

umjesto da ih procjenjujemo. 

Točnu skalu i nonius je lakše nacrtati višestruko uvećane (bar tri do 

pet puta), pa je fotografskim putem smanjiti. 

Baždarenje same skale će ovisiti o nagibu klina, a s time u vezi o rasponu 

x-paralakse koji ćemo moći očitavati. U svakom slučaju »srednji 

položaj« klina mora odgovarati razmaku lijeve i desne parcijalne markice 

(središta lupa stereoskopa) od 65 mm. Dužina klina od 20 cm s nagibom 

1:10 omogućava mjerenje xparalakse od 55 do 75 mm, što je u većini slučajeva 

posve dovoljno. Povećanjem nagiba klina možemo povećati točnost 

očitavanja, ali time smanjujemo opseg mjerenja — uz istu dužinu klina, 

i obratno. 

Na taj smo način dobili uređaj, pomoću kojega možemo mjeriti x- 

-paralakse u stereo-modelu s točnošću koju postižemo i tvorničkim stereomikrometrima, 

izvedenim upotrebom vijka. Time nam je omogućeno i određivanje 

visinskih razlika pojedinih točaka — visine stabala, objekata 

itd. —• upotrebom, stereoparalaktičke formule, čija je primjena opisana u 

literaturi (T o m a š c g o v i ć: »Fotogrametrija i fotointerpretacija u šumarstvu«).' 

1 

Opisani se mikrometar s parcijalnim markicama i olovkom (iglicom) 

za krokiranje može izraditi i kao posebni instrument, dakle ne mora biti 

vezan uz neki određeni (džepni) stereoskop. Sa dužim se ravnalom može 

prilagoditi i za rad sa zrcalnim stereoskopom, uz odgovarajuće baždarenje 

skale. Razumije se, da će takva izvedba zahtijevati i kvalitetnije markice 

(nanesene fotografskim smanjenjem), pogotovo ako je stereoskop snabdjeven 

i durbinima. 

ZAKLJUČAK 

Pomagala opisana u ovome članku predstavljaju ideje za bolje korištenje 

najosnovnijeg fotogrametrijskog instrumenta — džepnog stereoskopa, 

'• Tvornica Zeiss je proizvela džepni stereoskop TM, koji se montira na 

malo postolje sa parcijalnim markicama, no pomicanje desne markice i očitavanje 

x-paralakse je i tu izvedeno pomoću mikrometrijskog vijka. Mehanizam 

(olovka) za kartiranje nije ugrađen. 

150

za planimetrijsko i visinsko krokiranje. Glavna im je prednost u tome što 

ih možemo sami izraditi. Opisana rješenja ni u kom slučaju nisu konačna. 

Svatko prema svojim mogućnostima i potrebama može kombinirati ili u- 

savršavati gore iznošene ideje. 

Upotrebom opisanog pribora ne možemo izbjeći nedostatak koji imaju 

i skuplji instrumenti (zrcalni stereoskopi) tvorničke izrade, a to je nemogućnost 

otklanjanja deformacija (radijalnih odstupanja) u stereomodelu zbog 

prisutne centralne (umjesto ortogonalne) projekcije reljefa snimljenog terena, 

kao i zbog odstupanja perspektive neredresiranih snimaka od strogo 

vertikalne. Svaki će naš kroki, precrtan sa stereomodela ovim ili onim priborom, 

sadržavati u većoj ili manjoj mjeri geometrijske posljedice te deformacije. 

Pribor bi mogao biti od koristi ne samo u nastavi šumarske fotogrametrije, 

nego i pri izradi gospodarskih i tehničkih pretprojekata, izradi investicionih 

programa i slično. 

Zahvaljujem se em. prof. dr. Zdenku Tomašegoviću, koji je pregledao 

rukopis i dao mi mnogo korisnih savjeta. 

LITERATURA 

Braum, F. 1969: Elementarna fotogrametrija. Zagreb. 

Cimerman, V. i Tomašegović, Z. 1966: Atlas fotogrametrijskih instrumenata. 

Zagreb. 

K a 1 i n i ć, M. i Tomašegović, Z. 1980: Fotointerpretacija. Šumarska enciklopedija 

I; str. 574—581. Zagreb. 

Tomašegović, Z. 1967: Primjena fotogrametrije u šumarstvu. Zagreb. 

Tomašegović, Z. 1973: Fotogrametrija i fotointerpretacija u šumarstvu. Zagreb. 

Tomašegović, Z. 1980: Fotogrametrija. Šumarska enciklopedija I; str. 560— 

—574. Zagreb. 

Tomašegović, Z. 1987: Primjena fotogrametrije i fotointerpretacije u planiranju. 

Glasnik za šumske pokuse — posebno izdanje 3; str. 85—94. Zagreb. 

A Simple Stereo-Aero-Sketchmaster 

Summary 

In the article are given several ideas for self-making of simple accessories 

added to pocket-stereoscope. They enable not only viewing stereomodels, but 

they enable also drawing a sketch (croquis) of taken terrain in the perspective 

and in the scale of the left photo. 

The method is more reliable than that one made from single photos, in 

which the details are often undefined by reason of shadows (of trees, buildings, 

embankments, etc.). 

If we add to the right dot of the floating mark a wedge (with incline of 

about 1:10) and a scale gauged by adequate way, it will be possible to measure 

the differences of x-parallax with precision of 0,01 mm, and using the stereoparallactic 

formula to calculate heights of single points in a stereomodel. 

151

IZ ŠUMARSKOG LISTA 1889. GODINE 

ČLANSTVO HRVATSKO-SLAVONSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA 1889. GODINE 

Do 1945. godine Šumarski list povremeno, pa i svake godine, donosio je 

i popis članstva. Prema tom izvoru 1889. godine u, tadašnjem, Hrvatsko-slavonskom 

šumarskom društvu bio je slijedeći broj i sastav članova: 

I. začasnih 6 

II. utemeljitelja 33 

III. podupiratelja 28 

IV. članova I. razreda 233 

V. članovall. razreda 428 

Ukunpo 728 

Član utemeljitelj bio je onaj, koji je uplatio 100 forinti, pa je 1889. takvim 

postao i veletržac iz Zagreba Dragutin Schlesinger. Šumari su bili članovi I. 

razreda, a članovi II. razreda bili su lugari. Kolika je bila članarina za ove kategorije 

vidi se iz naprijed pretiskane »Ubavijesti i poziva« za uplatu članarine. 

U članarini bila je uključena i pretplata na Šumarski list. Na Šumarski list 

moglo se pretplatiti i izvan članstva u Šumarskom društvu, pa je 1889. godine 

bilo 25 pretplatnika na 30 primjeraka (među njima i Upravna općina Tijesno 

u Dalmaciji!). 

Članovi, pa i I. razreda, Šumarskog društva mogli su biti i posjednici šuma, 

pilanari i trgovci drvnim proizvodima, dakle prema današnjoj terminologiji 

možemo reći, da je već prije 100 godina postojao šumsko-drvoprerađivački 

kompleks. 

U članstvu bila su i četiri šumara iz Srbije, a po jedan iz Banata, Češke i 

Beča. Iz Beča je bio član Antun Fanto, vlasnik, izdavač i urednik časopisa 

»Oest.-ung. Forest-Handelsblatt« (Austrijsko-ugarskog šumarskog trgovačkog lista). 

A. Fanto pokušao je takav list izdavati u Sisku, ali za sada je nepoznato, da li je 

to ostvario. 

Kako se iz rečenog vidi, popis članstva omogućuje ne samo, gdje se koji član 

odnosne godine nalazio na službi, nego sadrže i zrnca za povijest našeg šumarstva. 

O. P. 

152


UDK 630*272 (Quercus pseudosubar Santi) Sum. list CXI1I (1189) 153 

PRILOG UZGAJANJU SUPLUTNJAKA 

(Quercus pseudosubar Santi, Q. Cerris x Q. Suber, Q. x Hispanica Lam) 

U NASADIMA VINODOLSKOG PRIMORJA 

Petar ŠOLIĆ* 

SAŽETAK: U radu je prikazano uspijevanje dekorativnog 

hrasta suplutnjaka — Quercus pseudosuber Santi (Q. cerris X 

Q. suber, Q. X hispanica Lain.) u Novom Vinodolskom. Iznijeti su 

i prijedlozi za veće proširenje ove ornamentalne stablašice u hortikulturnoj 

praksi ovog područja. 

Riječi natuknice: Suplutnjak. Vinodolsko područje. Kultiviranje. 

UVOD 

Vinodolsko primorje obuhvaća usko obalno područje između Šmrike na 

sjeverozapadu i Novoga Vinodolskoga na jugoistoku. Sa sjeverne strane zaštićeno 

je primorskim vapnenačkim bilom kojim je odvojeno od Vinodola, 

flišne udoline koja kod Novoga Vinodolskoga izbija na more. Otok Krk zaštićuje 

ovo područje s juga. Na ovom priobalnom pojasu duljine oko 27 km 

nalaze se pitoma primorska mjesta veoma važna za razvoj turizma. Naročitu 

turističku ulogu imaju Crikvenica i Novi Vinodolski. J u r d a n a e t Novak 

ističu (1967, 1:744) da razvoj Crikvenice kao klimatskog lječilišta, a 

i njen turistički razvoj započinje 1891. i 1892. U to vrijeme u Crikvenici su 

zasađeni prvi parkovi i drvoredi. Oppitz navodi (1965, 6:313) da je kao 

morsko kupalište Novi Vinodolski značajno turističko mjesto. 

Vinodolska rivijera obiluje hortikulturnim zelenilom i rijetkim ukrasnim 

mediteranskim dendrološkim vrstama. S obzirom da se suplutnjak kao 

veoma interesantna i ornamentalna poluzimzelena stablašica s plutastom 

korom kultivira u Novom Vinodolskom, potrebno je ispitati uvjete njegova 

uspijevanja na ovom području i iznijeti prijedloge za daljnje uzgajanje. 

TAKSONOMSKA PRIPADNOST 

Piccioli (1923:126), Giperborej ski et M a r k o v i ć (1952 : 122) 

i Vukičević (1982 : 284) smatraju da je ovaj takson hilbrid 

zimzelenog hrasta plutnjaka — Q. suber L. i listopadnog hrasta cera — Q. 

cerris L. Stoga se naziva još i cer plutnjak (ital.: cerro — sughera). Međutim, 

Ehrendorfer (1973:221), Jovanović (1982:328) i Trinajstić 

(1987:108) upotrebljavaju naziv Q. pseudosuber Santi kao sinonim 

za vrstu Q. crenata Lam. Prema Lovriću (1981, 3—4: 128), suvar (oplutnik, 

jadranski hrast) — Q. crenata Lam. nije hibridnog porijekla. Prema 

* Dr. Petar Šolić, Rijeka, Rade Končara 44/X 

153

istom autoru, ova poluzimzelcna vrsta ima sinonime: Q. adriatica Simk. i 

0- pseudosuber auct. Moramo podvući da Simonkai u opisivanju (1909, 

VIII: 38, 39) jadranskog hrasta —• Q. adriatica Simk. kojeg je utvrdio 26. 

ožujka 1891. u dolini Rječine kod Žaklja naglašava da ova vrsta nema plutastu 

koru: »Cortice ramorum adultorum decalvatorum nigra, laeviscula, non 

suberosa (nem parafas) ... »Osim toga, opis stipula (ljusaka) na kupulama 

žirova ne odgovara suplutnjaku. One su slične kupulama plutnjaka: ». .. cupulorum 

squamis illis Quercus suberis L. similibus . . .« 

S obzirom na navedene morfološke razlike, poluzimzeleni hrast s plutastom 

korom iz Novog Vinodolskoga odredili smo s nazivom suplutnjak — 

Q. pseudosuber Santi (Q. cerris x X. tfuber, X. x hispanica Lam). Nismo prihvatili 

naziv Q. crenata Lam. (Q. adriatica Simk., Q. pseudosuber auct.) jer 

je očito da su to dva taksona. 

SI. 1. Izbrazdanost pluta na deblu suplutnjaka — Quercus pseudosuber Santi u 

Novom Vinodolskom u ulici Nikole Mrzi jaka Snimio: Šolić 

154

SI. 2. Mladi izbojci s listovima i resama desetak dana nakon opadanja lišća na 

krošnji suplutnjaka u Novom Vinodolskom Snimio: Šolić 

MORFOLOŠKA SVOJSTVA 

Suplutnjak je poluzimzeleno stablo visine do 20 metara sa slabo savijenim 

deblom i okruglom krošnjom. 

Kora debla i grana je plutasta, svjetlosive do tamnosive boje i poput 

pluta plutnjaka uzdužno jako izbrazdana (si. 1). Međutim, pluto je znatno 

tanje. Ustanovili smo da debljina pluta na deblu primjerka u Novom Vinodolskom 

iznosi 3—5 cm i da se odrezano pluto obnavlja. (Obnavljanje odrezanog 

pluta karakteristično je i za plutnjak — Q. suber L.). 

Mladi izbojci su bijelo pustenasti i uglasti. (Uglasti izbojci su svojstvo 

i cera — Q. cerris L.). 

Listovi su poluzimzeleni, manje kožasti od lišća crnike — Q. ilex L. i 

plutnjaka. Oni su jajolikog ili duguljastoeliptičnog oblika sa zaobljenom ili 

klinolikom bazom. Po rubu su pilasto-krpasti ili nazubljeni. Listovi imaju 

peteljku dugu 0,5—1 cm; liska je duga 4—8 cm, široka 3—4 cm. Lišće je na 

licu tamnozeleno, sjajno i golo, a na naličju bijelo pustenasto. Opadaju narednog 

proljeća, a izuzetno ostanu i dvije godine. Lišće je na granama manje 

gusto nego u crnike. 

155

SI. 3. Stablo suplutnjaka s odrezanom korom na deblu u Novom Vinodolskom 

Snimio: Šolić 

Cvjetovi su jednospolni (uniseksualni). Muški cvjetovi imaju svilastu 

brakteju svjetlosmeđe boje s ljubičastim prelivima, dugu koliko i perigon. 

Sadrže 4—6 prašnika s anterama koje su često glatke i imaju dlakavi vrh 

koji se grana u 2 odlomka. Muški cvjetovi su sabrani u visećim resama dugim 

2—4 cm. Rese se nalaze u snopićima pri vrhu prošlogodišnjih grančica. 

Isprva su zelene, a za vrijeme dozrijevanja žute boje. Ženski cvjetovi imaju 

tučkove s po 3 uske, savijene tamnosmeđe njuške. 

Plodovi su po 1 do 3 smješteni na kratkoj dršci. Kupula je poluokrugla; 

stipule su usko-duguljaste, prema dolje savijene i trepavičasto dlakave. Žir 

je dug 3—5 cm. 

BIOLOŠKE ZNAČAJKE 

Suplutnjak je jednodomna (monecijska), anemofilna, kserofilna i helioi'ilna 

vrsta. Piccioli navodi (1923:270) da stadij zrelosti stabala uzgojenih 

iz sjemena nastupa između 15—25. godine. Soliterna stabla stupaju u 

stadij zrelosti između 15—20. godine, a koja rastu u šumi između 20—25. 

godine. 

156

Cvjeta u travnju ili svibnju. Na osnovi opažanja proljetnih fenofaza na 

suplutnjaku iz Novoga Vinodolskog, ustanovili smo da se opadanje lišća s 

gornjih dijelova krošnje, razvijanje resa i rastenje izbojaka odigrava oko 

1. svibnja. Nakon 8—10 dana izbojci su dugi oko 7—10 cm. Listovi tada 

imaju duljinu 1—3,5 cm i širinu 0,5—2 cm, a rese su duge 2—3 cm (si. 2). 

Plodovi (žirovi) suplutnjaka dozrijevaju u jesen slijedeće godine. 

RASPROSTRANJENOST 

Prema Jovanoviću (1967:383), suplutnjak — Q. pseudosuber Santi 

rasprostranjen je u zapadnim oblastima Sredozemlja. Nalazi se u Africi, Pirinejskom 

i Apeninskom poluotoku. Kriissmann ga navodi (1958:517) 

i za Albaniju. Prema Horvatu (1954, 1 : 2), neki autori spominju da dolazi 

i u Dalmaciji. Hire (1904:153) i Anić (1946:506) navode ovaj takson 

za Istru. Rossi bilježi (1930, 17:77) suplutnjak na kamenitim ošumljenim 

mjestima između Opatije i Veprinca. 

Piccioli izvještava (1923: 127) da u Italiji suplutnjak raste na poluotoku 

i otocima od primorske zone do 1.000 m n.v. Prema Begu i no tu 

(1931, IX : 819), u Siciliji sa zimzelenim vrstama hrastova raste i cer koji 

s njima a naročito s plutnjakom stvara mnogobrojne hibride. G i p e r b o- 

rejski et Marković ističu (1952:122) da se u Italiji suplutnjak nalazi 

u mješovitim sastojinama cera i plutnjaka uslijed čega je križanje olakšano. 

Vjerojatno je iz ovih šuma suplutnjak prenesen pomoću žira i u druge 

predjele. 

Horvat donosi (1954, 1 : 2) navode Hempela i Fioria prema kojima 

suplutnjaka nema od prirode u Dalmaciji. Od poluzimzelenih hrastova Lovrić 

bilježi (1981, 3—4:128) za Istru i Opatiju suvar (oplutnik, jadranski 

hrast). Prema tome, nije potvrđeno da je suplutnjak zastupljen u autohtonoj 

flori Dalmacije i istarskog poluotoka. 

Uzgaja se s rijetkim primjercima u parkovima našeg Primorja, pa tako 

i u Novom Vinodolskom. Prema karti Bertovića (1963, 2), na području 

Vinodolskog primorja raširene su submediteranske šume i šikare hrasta medunca 

s bijelim grabom — Carpinetum orientalis adriaticum Horv. et. al. 

i razni tipovi kamenjara i submediteranskih travnjaka, sveza Chrysopogono 

— Satureion, Scorzoneriani villosae i dr. 

EKOLOŠKI UVJETI 

a) Klimatski faktori. — S obzirom da Novi Vinodolski nema 

meteorološku stanicu, donosimo klimatske podatke koje iznose M a k s i ć 

(1963, 2 : 22, 23) iJurdanaet Novak (1967, 1 : 744) za obližnju Crikvenicu. 

U periodu od 1925—1940. i 1950—1961. srednja godišnja temperatura 

Crikvenice iznosila je 14,3 °C; u proljeće 12,7 °C, ljeti 22,8 °C, u jesen 15,0 °C, 

zimi 6,4 °C. Srednja godišnja amplituda bila je 18,2 °C. Zabilježeno je prosječno 

25,3 dana s mrazovima i srednji broj sati sijanja sunca u godini 2.135. 

Srednja godišnja relativna vlaga iznosila je 67" (l, oblačnost 5,6, a godišnji 

hod količina oborina 1.354 mm. U Vinodolskom primorju, naročito u Crikvenici 

i Selcu, dani s jakim, odnosno olujnim vjetrovima su mnogo rjeđi 

157

nego u susjednom Senju. Zaključujemo da na obalnom području Vinodola 

(i u Vinodolskoj dolini) vlada izmijenjeno-mediteranska, jadranska klima 

sjevernog tipa. 

Gipcrborejski cl Marko vic ističu (1952:122) da suplutnjak 

lakše podnosi našu primorsku klimu negoli pravi plutnjak. Ovu konstataciju 

potvrđuje uspješno uspijevanje ovog hrasta u Novom Vinodolskom. Prema 

tome, u čitavom Vinodolu postoje povoljni klimatski uvjeti za uzgajanje ove 

hibridne forme. 

b)Edafski uvjeti. — Na Pedološkoj karti Jugoslavije koju su izradili 

Nejgebauer et al. (1963, 2), označeno je da u Vinodolskom primorju 

prevladava goli krš s pjegama crvenice i redzine. Ova se tla nalaze 

na karbonatnim podlogama. Jovan ović primjećuje (1967 : 383) da suplutnjak 

lakše podnosi vapnenačku podlogu od (acidofilnog) plutnjaka. Zaključujemo, 

da u Vinodolu tla odgovaraju za uzgajanje suplutnjaka u hortikulturne 

svrhe. 

VARIJETETI 

Prema Rossiu (1930, 17:77), suplutnjaku — Quercus pseudosuber 

Santi pripada varijetet: 

— var. adriatica Simk. Utvrdio ga je mađarski botaničar Simonkai na 

pećinastim mjestima kod Žaklja blizu Rijeke. Međutim, na osnovi našeg ranijeg 

izlaganja taksonomske pripadnosti i uvjerenja Simonkai a (1909, 

VIII : 39) da je jadranski hrast — Q. adriatica Simk. geografska rasa hrasta 

plutnjaka — Q. suber L. (»... ferner iiber Quercus adriatica, eine neue geographische 

Rasse von Quercus suber L.. . .«), jasno je da postojanje taksona 

Q. pseudosuber Santi var. adriatica Simk. nije dokazano. 

Krussmann je opisao (1958, 1:517) slijedeće varijetete od Quercus 

x hispanica Lam.: 

— var. crispa (Loud.) Rehd. Deblo je pokriveno debelim slojem gustog 

pluta koje je na površini vijugavo ispucano. Listovi su na rubu kovrčavi, 

dugi 5—8 cm. 

— var. dentata (Wats.) Rehd. Grane su tanke i slabo plutaste. Listovi su 

na rubu nazubljeni, dugi oko 8 cm i široki 3,5 cm. Osnova lista je katkad 

ušasta, a naličje lista bijelo pustenasto. 

— var. lucombeana (Sweet) Rehd. Ovaj varijetet suplutnjaka ima široko 

piramidalnu krošnju, plutastu koru i duguljasto lišće jajolikog oblika. Nastao 

je 1765. u Engleskoj. 

UZGOJ I PRIMJENA U HORTIKULTURI 

Suplutnjak je ornamentalno poluzimzeleno stablo veličanstvenog habitusa 

s vrlo zanimljivom, duboko izrezanom plutastom korom. Posebnu interesantnost 

predstavlja brzo opadanje njegova lišća u proljeće i zatim naglo 

prelistavanje. 

Prema Kriissmannu (1958, 1:517), u hortikulturnoj praksi se upotrebljava 

od 1830. 

158

U našoj literaturi postoje veoma oskudni podaci o njegovom uzgajanju 

na jadranskom primorju. Ma tko vic bilježi (1977, 2—3:134) suplutnjak 

kod autobusne stanice u Dubrovniku. Ra uš navodi (1981, 3:8) ovaj takson 

i za park Komrčar na Rabu. 

U Novom Vinodolskom u ulici Nikole Mrzljaka nalazi se primjerak suplutnjaka. 

Dana 24. svibnja 1986. bio je visok oko 8 m, a prsni je promjer 

njegova debla iznosio 37 cm (bez pluta!). Naime, ovom su stablu neodgovorni 

pojedinci odrezali koru na visini od 72—135 cm od tla (si. 3). S obzirom 

da je debljina pluta na isječcima iznosila 3—5 cm, prsni promjer debla s 

korom iznosio bi oko 40—42 cm. Na naš poticaj, deblo ovog stabla zaštićeno 

je kasnije žičanom mrežom. Dana 7. svibnja 1988. ustanovili smo da se na 

isječku debla stvaraju svake godine novi slojevi pluta. 

U blizini suplutnjaka nalaze se dva stabla crnike i jedan hrast s plutastom 

korom visine oko 7,5 m i prsnog promjera 24 crn. Prema usmenom 

saopćenju dipl. ing. Marijana Štajduhara iz Crikvenice, ovaj je primjerak 

zajedno sa suplutnjakom nabavljen 1964. u rasadniku u Novoj Gorici. Prilikom 

naših kratkotrajnih obilazaka nismo na žalost bili u mogućnosti da 

ustanovimo padanje lišća s ovog stabla. Stoga ne možemo pouzdano tvrditi 

da li je taj primjerak plutnjak ili suplutnjak. 

RAZMNOŽAVANJE 

Suplutnjak se može razmnožiti sjetvom sjemena i cijepljenjem. 

Žirovi se spremaju stratificirani u grubom pijesku. Postupak održavanja 

je isti kao i za žirove drugih vrsta hrastova. 

Prema Pucciu (1915, 11:1215), kod cijepljenja se za podlogu upotrebljava 

crnika. Primjenjuju se ove vrste cijepljenja: klinasto cijepljenje, 

obično spajanje i englesko spajanje. Klinasto cijepljenje provodi se u proljeće, 

a obično i englesko spajanje u srpnju ili kolovozu. 

ZAKLJUČAK 

Suplutnjak — Quercus pseudosuber Santi (Q. cerris x Q. suber, Q. x hispanica 

Lam.) je zbog svog debla pokrivenim slojem izbrazdanog pluta i poluzimzelene 

krošnje veoma interesantan s dekorativnog, botaničkog, edukativnog 

i turističkog stanovišta. U parkovima našeg Primorja nalazi se svega 

nekoliko primjeraka, među kojima se u Novom Vinodolskom kultivira jedno 

stablo. S obzirom da ovaj hrast dobro podnosi postojeće ekološke uvjete, 

potrebno ga je više proširiti u parkove i nasade Vinodolskog primorja. 

LITERATURA 

1. Anić, M., 1946: Dendrologija, in Šafar, J.: Šumarski priručnik L, 506, PNZ, 

Zagreb. 

2. Beguinot, A., 1931: Cerro, in Enciclopedia italiana IX, 819, Roma. 

3. Bertović, S. ct al., 1963: Vegetacijska karta krša Jugoslavije, isječak sjeverozapadnog 

dijela, in Šum. enc. 2, Izd. i nakl. JLZ, Zagreb. 

159

4. Ehrendorfer, F., 1973: Liste der Gefasspflanzen Mitteleuropas, 221, Gustav 

Fischer, Verlag, Stuttgart. 

5. Giperborejski, B.; Marko vie, T., 1952: Dendrologija udžbenik za srednje 

šumarske škole, 122, Svjetlost, Sarajevo. 

6. Hire, D., 1904: Revizija hrvatske flore (Revisio florae croaticae), Rad JAZU, 

knj. 159. Matem.-prir. razred 36, 153, Zagreb. 

7. H or vat, A., 1954: Prilog poznavanju plutnjaka (Quercus suber L.), Šumarski 

list 1, 1—10, Zagreb. 

8. J o v a n o v i ć, B., 1967: Dendrologija sa osnovima fitocenologije, 383, Naučna 

knjiga, Beograd. 

9. Jovanović, B., 1982: Dendrologija, III. dop. izd., 328, Univ. u Beogradu, Beograd. 

10. Jurdana, S., Novak, R., 1967: Crikvenica, in Medicinska enciklopedija 1, 

744, JLZ, Zagreb. 

11. Kriissmann, G., 1958: Quercus x hispanica Lam., in Pareys Blumengartnerei, 

2 Aufl., Band I, 517, Paul Parev, Berlin und Hamburg. 

12. L o v r i ć, A.—Ž., 1981: Neki rijetki i značajni poluzimzeleni hrastovi na primorskom 

kršu, Šumarski list 3—4, 119—132, Zagreb. 

13. Maksić, B., 1963: Klima in Šum. enc. 2, 20—24, Izd. i nakl. JLZ, Zagreb. 

14. M a t k o v i ć, P., 1977: Crnika, česmina — Quercus ilex L., Hortikultura 2—3, 

126—136, Split. 

15. Nejgebauer, V. et al., 1963: Pedološka karta Jugoslavije, in Šum. enc. 2, 

Izd. i nakl. JLZ, Zagreb. 

16. O p p i t z, O., 1965: Novi Vinodolski, in Enc. Jug., 6, 331, Izd. i nakl. JLZ, Zagreb. 

17. Piccioli, L., 1923: Selvicoltura, 126, 127, 270, UT-ET, Torino. 

18. Pucci, A., 1915: Dizionario generale di floricultura II, 1215, Ulrico Hoepli, Milano. 

19. Rauš, Dj., 1981: Park Komrčar na Rabu, Hortikultura 3, 8, Zagreb. 

20. Rossi, Lj., 1930: Pregled flore Hrvatskog primorja, Prir. istr. kralj. Jug., sv. 

17, 77, JAZU, Zagreb. 

21. Simon ka i, L., 1909: Quercus adriatica Simk., in Magyar Botanikai Lapok 

(Ungarische Botanische Blatter), VIII, 38—39, Budapest. 

22. Tr ina j s t i ć, I., 1987: Hrast plutnjak (Quercus suber L.) u flori Hrvatske, 

in Zb. saž. priopć. trećeg kongresa biologa Hrvatske, 108, HBD, Zagreb. 

23. Vukićević, E., 1982: Dekorativna dendrologija, II. dop. izd., 284, Univ. u 

Beogradu, Beograd. 

Contributo alia col I iva/ione del cerro — sughera — 

Quercus pseudosuber Santi (Q. cerris x Q suber, Q. x Hispanica Lam.) 

sulle piantaggioni della riviera di Vinodol 

Conclusione 

Cerro — sughera e un albero semisempreverde molto maestoso coll' interessante 

seorza sugherosa. Nei parehi della nostra costa adriatica si trovano poehi 

esemplari di questa quercia. Nella citta di Novi Vinodolski si coltiva un esemplare 

che sopporta bene i fattori della elima e del terreno. Per ragione di sopra menzionati 

fatti, il cerro-sughera merita d'essere piu coltivato nei parehi, giardini 

e viali sulla regione di Vinodol. 

160

UDK 630*29 (497.17) Šum. list CXIII (1989) 161 

STANJE ŠUMA I PROBLEM REPRODUKCIJE S POSEBNIM OSVRTOM 

NA REGENERACIJU ŠUMA U SR MAKEDONIJI* 

Blažo DIMITROV** 

1. UVOD 

Stanje šuma i šumskog fonda uopšte i u našoj Republici uslovljeno 

je delovanjem brojnih prirodnih faktora, ali i brojnih društveno-ekonomskih 

uticaja kako u prošlosti, tako i danas. Prirodni faktori kao što su, 

geografska širina, nadmorska visina, reljef, klima, zemljište, tj. terenski u- 

slovi, hidrografske prilike i si., utiču na pojavu i razvoj šuma kao biocenozne 

zajednice, kao i na njenu produktivnu sposobnost. Međutim, odnos 

čoveka prema šumi i uticaj ukupnih društveno-ekonomskih uslova, imaju 

vrlo veliki uticaj na očuvanje i unapređenje, odnosno, reprodukciju i regeneraciju 

šuma i šumskog fonda. 

U vezi s prethodnim je i opšte poznati podatak, da područja koja su 

u prošlosti bila bogata šumama, područja u kojima su bili optimalni i povoljni 

prirodni uslovi za razvoj šuma, zbog lošeg odnosa čoveka prema šumama, 

ove su danas proređene, ili pak one šume što su ostale su devastirane 

i degradirane. Iako rede, i možda u manjem obimu, ima i suprotnih 

slučajeva, gde je posebnim zalaganjem čoveka i društvene zajednice u celini 

značajno poboljšano stanje šuma, a velike površine golog šumskog zemljišta 

pošumljavanjem su prevedene u šume. 

Danas u uslovima sve intenzivnijeg razvoja industrije i ukupne privrede, 

posebno se nameče problem očuvanja i unapređenja šuma, odnosno 

biološka reprodukcija šumskog fonda, i to ne samo zbog proizvodnje drveta 

kao dosta važne sirovine, već još više i zbog mnogobrojnih opštekorisnih 

funkcija šuma. Zato, stanje šuma i šumskog fonda stavljamo u 

korelaciju s problemom reprodukcije u šumarstvu kao privredne grane. 

Pri ovome, kada se govori o reprodukciji, svakako u prvom planu je biološka 

reprodukcija, tj. regeneracija šuma. 

Da bi se shvatio problem reprodukcije u šumarstvu SR Makedonije, 

između ostalog, potrebno je da se iznesu neki od osnovnih podataka o stanju 

šumskog fonda u našoj Republici,u poređenju s prosečnim stanjem 

na nivou zemlje, kao i u poređenju sa stanjem šumskog fonda u nekim 

našim socijalističkim republikama. 

* Rad je prezentiran na sastanku katedri za ekonomiku i organizaciju šumarskih 

fakulteta Jugoslavije, održanom 8. i 9. decembra 1988. godine u Ljubljani. 

** Prof. dr. Blažo Dimitrov, Šumarski fakultet, Skopje. 

161

2. STANJE ŠUMSKOG FONDA U SR MAKEDONIJI 

Šume u Makedoniji obuhvataju površinu od 905.653 ha ili 35,2% površine 

Republike. U našoj Republici ima još oko 337.000 ha golog šumskog 

zemljišta, što zajedno sa šumama iznosi 48,2°/o ukupne površine SR Makedonije. 

Međutim, šumski fond u SR Makedoniji je u dosta nepovoljnom stanju, 

što se može videti i iz sledećih nekoliko pokazatelja: 

—• prosečna drvna masa po hektaru u šumama Makedonije iznosi 82,1 

m 3 (SFRJ 124,3 rrrVha, a SR Slovenija 185,7 m :l /ha); 

—• prosečni godišnji prirast u šumama Makedonije iznosi 2,02 m'Vha 

(u SFRJ 3,22 m'Vha, SR Slovenija 4,91 m'Vha); 

— od ukupne drvne mase u šumama Makedonije koja iznosi 74,343.122 

m :! samo oko 10°/o (9,9%) je četinarskih vrsta. Učešće ovih vrsta u 

drvnoj masi na nivou SFRJ je 27,3"/«, a u SR Sloveniji 53,9%; 

— od ukupnog godišnjeg prirasta u šumama Makedonije koji iznosi 

1,829.030 m 3 , samo oko 9,2% je četinarskih vrsta. Učešće ovih vrsta 

u ukupnom godišnjem prirastu na nivou SFRJ je 26,0%, dok je u SR 

Sloveniji 50,2%; 

— od ukupne površine šuma u SR Makedoniji (905.653 ha), samo oko 

29% su visokostablene šume, a ostalih 71% su niskostablaste i druge 

kategorije neproduktivnih, degradiranih šuma i šikara. Na nivou SFRJ 

visoke šume obuhvataju 54,1%', dok na nivou SR Slovenije taj procenat 

iznosi 83,7%. 

Iz prethodnih nekoliko skromnih podataka, može da se dobije predstava 

o krajnje nepovoljnom stanju šumskog fonda u SR Makedoniji. To, 

pak sa svoje strane, posebno nameće problem normalnog, savremenog i intenzivnog 

gazdovanja šumama, a u prvom redu rešavanje problema reprodukcije 

u šumarstvu kod nas. 

3. PRIVREĐIVANJE ŠUMAMA U SR MAKEDONIJI 

3.1. U slovi za privređivanje šumama 

Za normalno i intenzivno gazdovanje šumama, pored ostalog, neophodna 

je optimalna otvorenost šuma, kao i optimalna opremljenost, odnosno 

mehaniziranost procesa proizvodnje. 

Svakako da je pitanje optimalne otvorenosti šuma saobraćajnim komunikacijama 

kako teoretski tako i praktično, relativno razjašnjeno. Naime, 

prema većem broju autora, a i na osnovu iskustva zemalja s intenzivnim 

gazdovanjem šumama, utvrđeno je da je neophodna gustina šumskih 

saobraćajnica od najmanje 10 m/ha, tj. 10 km/1000 ha. U SR Makedoniji 

otvorenost šuma 1986. godine bila je 4,86 m/ha, u SFRJ 5,19 m, 

dok je u SR Sloveniji iznosila 10,2 m/ha. Na prvi pogled ako se pravi poređenje 

otvorenosti šuma u SRM i SFRJ, stiče se utisak da u naš Republici 

stanje nije toliko loše. Naravno da poređenje sa SR Slovenijom nije 

162

ni potrebno. Međutim, stanje u našoj Republici je utoliko lošije što šumske 

saobraćajnice imaju dosta nepovoljnu strukturu. Tako, od oko 4.402 

km šumskih puteva u SR Makedoniji 1986. godine, samo oko 46,7 i: V

eđenje, obim seče na nivou SFRJ 1986. godine iznosio je 2,1% od ukupne 

drvne rezerve i 77,6% od godišnjeg prirasta. 

U SR Makedoniji seča šuma je s dosta manjim intenzitetom u poređenju 

sa SFRJ i drugim socijalističkim republikama. Isto tako obim seče 

u SRM je dosta manji i u odnosu na obnovu, tj. pošumljavanje. Tako, 

na primer, 1987. godine u SR Makedoniji na 1.000 m ! posečene bruto mase 

bilo je pošumljeno oko 6 ha, a u SFRJ 1,89 ha, odnosno u SR Sloveniji 

0,66 ha. Ili obrnuto, u SRM za svaki hektar pošumljene površine bilo je 

posečeno prosečno po 167 m 3 bruto mase, na nivou SFRJ po 530 m :l , a na 

nivou SR Slovenije 1511 m :i . 

Međutim, poseban problem u SR Makedoniji je krajnje nepovoljna 

struktura sečivog etata kao i posečena drvna masa. Tako, npr., uzeto prosečno 

za 1975. i 1984. godinu, od ukupno posečene bruto mase u SR 

Makedoniji bilo je oko 20Vo tehničko drvo, 7C'7o ogrevno drvo i oko 10% 

otpada u šumi. Na nivou SFRJ u istim godinama struktura posečene drvne 

mase bila je oko 52% tehničko drvo, 33"/Y ogrevno drvo i 15%;. otpada u 

šumi, a na nivou SR Slovenije bilo je oko 69% tehničko drvo, 16% ogrevno 

i 15% otpada u šumi. Što znači ovako nepovoljna sortimentska struktura 

sečive drvne mase u šumama SR Makedonije nije potrebno komentarisati. 

To posebno u pogledu ostvarenja prihoda za pokriće svih rashoda 

i obezbeđenje reprodukcije šumarstva ove Republike. 

Danas makedonskim šumama gazduju 32 organizacije s oko 4.630 zaposlenih. 

Veći broj šumskoprivrednih organizacija su u sistemu SOUR 

»Treska« organizovani u RO »Treska-šumarstvo«. Jedan deo je u sistemu 

»Makedonija drvo«, a jedan deo su samostalne. Više puta i od stručnih 

krugova isticano je da sadašnja organizaciona struktura nije najbolja i da 

treba da se poduzmu određene aktivnosti oko reorganizacije i ukrupnjavanja. 

Naime, smatra se da u sadašnjim uslovima pa i perspektivno gledano, 

najbolje je da se šumarstvo organizuje u jednu radnu organizaciju 

na nivou Republike, a zatim na višem nivou i preko dohodovnih odnosa 

da se udružuje s drvnom industrijom. Još uvek nije izdiferencirano shvatanje, 

odnosno nije razmišljano, o varijanti eventualnog posebnog organi 

zovanja i odvajanja uzgoja od korišćenja šuma. 

Nepovoljno stanje šumskog fonda, nepovoljna otvorenost šuma, niski 

stepen mehanizovanosti proizvodnje i drugi nepovoljni uslovi u privređivanju, 

doprineli su da se šumarstvo u našoj Republici danas nalazi u dosta 

složenom i nepovoljnom stanju. Ovo se sagledava preko dosta niske 

produktivnosti rada, nepovoljne reproduktivne i akumulativne sposobnosti, 

sasvim slabe investicione aktivnosti, niskih ličnih dohodaka zaposlenih 

i slično. 

4. REPRODUKCIJA U ŠUMARSTVU SR MAKEDONIJE 

4.1. Struktura reprodukcije po nameni i izvorima 

Reprodukcija u šumarstvu SR Makedonije po nameni i izvorima iz 

kojih se obezbeđuju sredstva izgleda ovako: 

164

a) Regeneracija šuma 

Regeneracijom šuma obuhvaćeni su obnova, nega, preventivna zaštita i 

čuvanje šuma. Sredstva se potpuno obezbeđuju iz sredstava za regeneraciju 

šuma (amortizacija šuma) od strane šumskoprivrednih organizacija, tj. 

organizacija koje gazduju šumama. 

b) Melioracija i rekonstrukcija 

Melioracija i rekonstrukcija slaboproduktivnih niskih i degradiranih šuma 

i šikara vrši se iz sredstava organizacija koje gazduju šumama, tj. od 

sredstava za regeneraciju šuma, kao i od sredstava koja obezbeđuje Republika. 

c) Pošumljavanje goleti 

Pošumljavanje goleti van šuma vrši se sredstvima iz Republike, opština 

i zainteresiranih organizacija. 

d) Tehničke i druge investicije 

Sredstva za izgradnju i rekonstrukciju šumskih saobraćajnica, nabava 

i zamena opreme i mehanizacije, izgradnja građevinskih objekata (zgrade 

i drugo), izrada šumskoprivrednih osnova, programa, projekata i drugo, 

potpuno se obezbeđuje od strane šumskoprivrednih organizacija 

4.2. Poseban osvrt na sredstva za regeneraciju šuma i 

pošumljavanje goleti 

4.2.1. Sredstva za regeneraciju šuma 

Sa Zakonom o šumama u SRM od 1974. godine {»Služben vesnik na 

SRM« br. 20/74), odnosno s izmenama i dopunama Zakona o šumama iz 

1986. godine (»Služben vesnik na SRM« br. 15/86), predviđeno je da se 

sredstva za regeneraciju šuma obezbeđuju iz amortizacije posečene šume. 

Amortizacija posečene šume iznosi 20% (do 1986. godine bila je 12"/ od iznosa amortizacije posečene šume. 

Za melioraciju d rekonstrukciju slaboproduktivnih niskostablastih i degradiranih 

šuma i šikara sredstva obezbeđuje Republika i organizacije u- 

druženog rada koje gazduju šumama. Odnos učešća Republike i OUR koje 

gazduju šumama je 50:50. 

Sredstva Republike namenjena za melioraciju i rekonstrukciju niskostablastih 

i degradiranih šuma i šikara utvrđuju se i ostvaruju Financiskim 

programom. 

165

Sredstva izdvojena iz amortizacije posečenih šuma koja su namenjena 

za regeneraciju (pošumljavanje u šumama, tj. obnova, nega i preventivna 

zaštita, kao i deo sredstava za melioraciju i rekonstrukciju) šumskoprivrednih 

organizacija utvrđuju i ostvaruju same organizacije udruženog rada 

koje gazduju šumama svojim šumskoprivrednim osnovima, planovima 

i programima. 

4.2.2. Sredstva za pošumljavanje goleti 

Obezbeđivanje, odnosno utvrđivanje i namena sredstava za pošumljavanje 

goleti u principu su regulisana Zakonom o šumama, iz 1974. godine, 

Zakonom o izmenama i dopunama zakona o šumama iz 1986. godine (»Služben 

vesnik na SRM« br. 20/74 i 15/86) i Zakonom o sredstvima za pošumljavanje 

goleti (»Služben vesnik na SRM« br. 48/74). 

Prema odredbama u Zakonu o šumama, opština određuje koje će površine 

goleti biti pošumljene i reguliše imovinske odnose u vezi s njima. 

Za pošumljavanje goleti opština donosi dugoročni program o pošumljavanju, 

u kome posebno utvrđuje površine, lokacije, dinamiku pošumljavanja 

i mere nege, drvne vrste i izvore sredstava. 

Naime, za finansiranje radova na pošumljavanju goleti sredstva obezbeđuju 

opštine. Republika i zainteresovane organizacije udruženog rada. 

Isto tako za pošumljavanje goleti na kojima postoji pravo svojine, Republički 

savet za pošumljavanje goleti obezbeđuje besplatno sadnice iz raspoloživih 

sredstava namenjenih pošumljavanju goleti. 

Pošumljavanje goleti vrši se pod stručno-tehničkim rukovođenjem organizacija 

čija je delatnost pošumljavanje. Pošumljavanje površine goleti 

daju se u trajno gazdovanje onim organizacijama koje vrše delatnost pošumljavanja, 

pod uslovom da posle pete godine od zasađivanja troškove 

gazdovanja podnose te organizacije. 

Na osnovu odredbe iz Zakona o šumama i Zakona o sredstvima za 

pošumljavanje goleti, Skupština SR Makedonije donosi Financiski program 

za pošumljavanje goleti. Ovim programom se obuhvataju raspoloživa 

sredstva za učešće Republike u pošumljavanju goleti, kao i za melioraciju 

i rekonstrukciju slaboproduktivnih niskostablastih i degradiranih šuma i 

šikara. 

Skupština SR Makedonije, odnosno Savet za pošumljavanje goleti, priprema 

i donosi dugoročni program za pošumljavanje goleti, kao i za melioraciju 

i rekonstrukciju slaboproduktivnih niskostablastih i degradiranih 

šuma i šikara. Tako, na primer, Dugoročnim programom za melioraciju 

goleti u SRM, predviđeno je da se u periodu od 1971—1990. godine pošumi 

50.000 ha (godišnje po 2.500 ha), a Programom za melioraciju i rekonstrukciju 

slaboproduktivnih niskostablastih i degradiranih šuma i šikara predviđeno 

je da se u periodu 1986—1990. godine obuhvate 15.000 ha (godišnje 

po 3.000 ha). 

Dugoročni program za melioraciju, odnosno pošumljavanje goleti realizovan 

je pre isteka perioda. Naime, zaključno sa 1987. godinom pošumljeno 

je 99.245 ha, što znači da je plan prebačen skoro 100%, i to tri godine 

pre isteka perioda. 

166

Što se tiče realizacije Programa za melioraciju i rekonstrukciju slaboproduktivnih 

niskostablastih i degradiranih šuma i šikara, poslovi idu teže. 

Ovde se u prvom redu postavlja problem obezbeđenja potrebnih sredstava, 

kako od strane organizacija koje gazduju šumama, tako i od sredstava 

Republike. Naime, kalkulirana sredstva za melioraciju i rekonstrukciju 

po jedinici površine u financiskim programima su daleko manji u 

odnosu na realne potrebe. 

5. ZAKLJUČAK 

Imajući u vidu nepovoljno stanje šumskog fonda u SR Makedoniji, 

a u interesu iznalaženje mogućnosti za očuvanje i poboljšanje istog, potrebno 

je što pre da se preduzmu aktivnosti za trajno obezbeđenje sredstava 

za reprodukciju u šumarstvu, a posebno za biološku reprodukciju tj. 

regeneraciju šuma. 

Sa druge strane, reprodukcija u šumarstvu, ne treba da bude problem 

samo za organizacije koje gazduju šumama, već ovaj problem treba da rešavaju 

i drugi subjekti, tj. šira društvena zajednica. 

U tom cilju potrebno je da se poduzmu određene neophodne aktivnosti 

u pogledu utvrđivanja realnih potreba reprodukcije, kao i realnih 

mogućnosti i izvori obezbeđenja tih potreba. Svakako da izvori iz kojih 

će se obezbeđivati potrebna sredstva reprodukcije u šumarstvu a posebno 

biološku reprodukciju, treba da budu strukturno raspoređeni analogno korisnicima 

šuma. Naime, jedan deo od tih sredstava treba da bude na teret 

organizacijama koje gazduju šumama, odnosno na korisnika drveta i drugih 

šumskih proizvoda. Drugi deo od potrebnih sredstava, treba da obezbede 

korisnici mnogobrojnih opštekorisnih funkcija šuma a u prvom redu 

elektroprivreda, vodoprivreda, turizam i ugostiteljstvo, ONO i DSZ i drugi. 

Svakako da treba što skorije utvrditi neophodne parametre o ekonomskoj 

oceni potreba i izvore za obezbeđivanje sredstava za reprodukcije šumarstva 

u SR Makedoniji. Danas, a još više u budućnosti, posebno se postavlja 

i. izoštrava problem obezbeđenja reprodukcije u šumarstvo, obzirom 

na sve veću opasnost od pojave sušenja šuma. 

Problem sušenja šuma, prisutan u mnogim zemljama Evrope pa i u 

našim severnim republikama, zauzeo je dosta širok zamah i treba sve nas 

da brine, jer je već pred našim vratima, i u svakom trenutku biće i naš 

problem. Problem sušenja šuma dosta ubrzanim tempom postaje ne samo 

evropski već i svetski problem i već sada se smatra za jednu od najvećih 

ekoloških katastrofa današnjice. 

Razmena iskustva o problemu reprodukcije u šumarstvu a posebno o 

biološkoj reprodukciji šumskog fonda, svakako doprineće u prvom redu 

očuvanju šuma u interesu današnjih i budućih generacija. 

167

UDK 630*432.9 Šum. list CXIII (1989) 168 

POŽARI ŠUMA 

Vlado ŠOŠTARIĆ* 

UVOD 

Kao i prethodnih godina, a posebno 1985. i ove godine ponovno imamo 

pojačan interes naše šire javnosti u Republici za zbivanjima na području 

šumskih požara. 

Ovaj interes je s razlogom povećan, kad se imaju u vidu veliki materijalni 

gubici, štete na ekosistemu u cijelosti, a posebno u turističkom 

području, kao i druge štete koje proističu iz šumskih požara. Nameće se 

pitanje, u kojoj smo mjeri osposobljeni da se kao društvo u cijelosti suprotstavimo 

ovim pojavama. 

Ovo pitanje nameće se s razlogom zbog različitog shvaćanja, počevši 

od toga da su šumski požari elementarne nepogode čije nastajanje čovjek 

ne može spriječiti, pa sve do potcjenjivanja i zanemarivanja stvarne opasnosti, 

sve su to razlozi za ovakovo stanje u oblasti šumskih požara. 

Pristupom i sagledavanjem stvarnog stanja postignutog nivoa zaštite, 

kroz višegodišnji antropogeni utjecaj na ovaj jedini sačuvani prirodni ekosistem, 

može se zaključiti da su ovi požari, a pogotovo nastale štete rezultat 

našeg rada i naših aktivnosti. 

Radi potpunijeg sagledavanja ove problematike, osim naznake osnovnih 

problema i karakteristika stanja zaštite šuma i ostalih otvorenih prostora 

od požara, daju se i osnovni podaci o broju požara i spaljenih površina 

u SR Hrvatskoj u posljednjih 10 godina i za usporedbu podaci o tim 

požarima u nekim zemljama Sredozemlja i Sjeverne Amerike. 

Tabela nam pokazuje da u našoj Republici godišnje nastane oko 410 

šumskih požara, koji zahvate oko 10.000 hektara šumskih površina, s napomenom 

da su znatna odstupanja u pojedinim godinama posljedica klimatskih 

prilika. Navedeni šumski požari predstavljaju u prosjeku oko 60% 

od ukupnog broja požara vegetacije. 

Odnosi ovih požara na cjelokupan broj požara i spaljenih površina u 

SFRJ, na SR Hrvatsku otpada oko 44'Vo požara i 62 a A< spaljenih površina. 

Također ovdje treba istaći, tj. skrenuti pozornost da je prema prvim 

podacima u toku prošle ljetne sezone na području SR Hrvatske nastalo preko 

600 požara na poljoprivrednim i šumskim površinama koji su zahvatili 

preko 12.000 hektara. U ovim površinama i požarima nije jedan od ovogodišnjih 

najvećih požara kod Šibenika i još neki koji zasigurno ove podatke 

uvećavaju. 

168 

* Vlado Šoštarić, dipl. inž., Zagreb, Tomićevo 3

BROJ POŽARA I SPALJENE POVRŠINE 

Šumski požari i spaljena površina u SR Hrvatskoj od 1978. do 1987. godine 

Godina 

1978 

1979 

1980 

1981 

1982 

1983 

1984 

1985 

1986 

1987 

Broj požara 

387 

422 

520 

397 

431 

490 

324 

498 

280 

353 

Spaljene površine 

(hektri) 

4.973 

13.132 

7.461 

8.247 

11.262 

20.657 

7.614 

19.503 

2.997 

4.919 

UKUPNO: 4.102 100.765 

Tabela 1. 

Požari i spaljene površine u nekim zemljama od 1975. do 1984. godine 

Tabela 2 

Zemlja 

Francuska 

Grčka 

Italija 

Portugal 

Španjolska 

Turska 

Kanada 

SAD 

Broj požara 

54,600 

10.200 

74.700 

30.000 

63.100 

11.000 

93.500 

1.466.800 


(hektri) 

466.500 

329.300 

1.303.200 

585.100 

2.121.900 

144.000 

20.191.000 

10.862.000 

Broj požara na vegetaciji u Italiji i Španjolskoj u 1987. godini 

Tabela 3 

Zemlja 

Italija 

Španjolska 

Broj požara 

11.823 

8.316 


(hektri) 

122.000 

137.000 

Na osnovu iznesenih podataka, tj. primjera, vidljivo je da zemlje Sredozemlja, 

a i ostale imaju na polju šumskih požara velikih problema i da 

su nastale vrlo velike dkološke štete, kao i da iste nisu našle način kako 

ih spriječiti. 

169

OKOLNOSTI I UZROCI POŽARA NA VEGETACIJI 

Pojava manjeg iil većeg broja požara, njihova jačina i brzina širenja, 

težina gašenja, te veličina oštećene površine, pored niza faktora je i posljedica 

čovjekova djelovanja, bilo neposrednog iil posrednog i to kroz 

dulje vremensko razdoblje. 

Poslijeratna preorjentacija i ekonomski razvitak potisnuli su poljodjelsvo 

i stočarstvo, te smanjili broj seoskog stanovništva. Zbog toga su mnoge 

nekad obrađivane i uredno održavane poljoprivredne površine i kulture 

napuštene, a znatno je smanjen broj stoke u proređenim seoskim domaćinstvima. 

Posljedice su toga zakorovljene kulture (npr. maslinici, vinogradi, voćnjaci 

i si.) i zarašćivanje obrađivanih površina, pašnjaka, livada, prolaza, 

staza i puteva šipražjem i šikarom, makijom i si. Na taj su način objekti, 

koji su bili prirodna zapreka za širenje požara ili mjesta gdje se nastali požar 

mogao bez većih teškoća lokalizirati, postali prostori s velikom količinom 

zapaljiva i lako goriva materijala, dakle, nova požarna žarišta izvan šume 

u neposrednoj okolici prometnica, sela i ostalih naseljenih površina. 

U takvim okolnostima, za vrijeme dužeg sušnog perioda, kada su pojedini 

dijelovi vegetacije dovedeni gotovo u stanje apsolutne presušenosti, uz 

pojačan vjetar, svaka nastala vatra predstavlja potencijalnu opasnost za cijela 

područja i naselja, što je bilo karakteristično i za prošlu sezonu, kako u 

našoj zemlji tako i u ostalim zemljama Sredozemlja. 

U tim okolnostima, našim prilikama, čovjek nekom svojom djelatnošću, 

bilo namjerno ili nehatom izazove 95%> požara. 

Namjerno izazvanih požara ima u ukupnom broju do (Pio, zavisno od 

godine do godine. Većina takovih požara izazivaju duševno poremećene o- 

sobe ili piromani, zatim slijede požari izazvani iz osvete i mržnje prema 

pojedincu ili prema nekoj društvenoj organizaciji. 

Preostalih 90 : '/

Prema tome uzroci požara su mnogobrojni i raznovrsni, te zahtijevaju 

znatne napore da bi se sveli u podnošljivije granice. 

MJERE PREVENCIJE 

Uspješna zaštita šuma od požara ovisi o izučavanju niza faktora kao 

i rezultatnte njihova djelovanja, kao polazne osnove za planiranje i provođenje 

bioloških i tehničkih mjera prevencije, organizacije otkrivanja i 

dojave požara, snaga i sredstava za gašenje požara, njihovoj operativnoj 

mobilnosti, zatim provođenju odgojnih, obrazovnih, propagandnih i drugih 

mjera. 

U svrhu zaštite šuma od požara potrebni su nam šumarski stručnjaci, 

usmjereni na zaštitu šuma od požara, vatrogasni stručnjaci, sposobni za 

vođenje velikih akcija gašenja, te stručnjaci, usmjereni na istraživački rad. 

Sadašnja brojnost ovih stručnih kadrova ne zadovoljava. 

Poznavanjem ekosistema šuma ne daje nam samo odgovor da li je 

ugroženost nekog područja mala, velika ili vrlo velika, nego i konkretne 

parametre kolika je i kojim mjerama se može svesti u podnošljivi ju mjeru. 

Za sada ove mjere planiramo na osnovi grubih procjena i iskustava 

bez provedenih istraživanja. 

Provođenjem uzgojnih i uređajnih mjera, čija vrsta i opseg ovisi o 

pojedinom tipu šume, stvaramo preduvjete za uspješno suzbijanje šumskih 

požara, odnosno neposredno ili posredno smanjujemo negativni utjecaj 

pojedinih činitelja, odnosno smanjujemo ugroženost. To se ne bi moglo 

reći za sadašnji način gospodarenja šuma na Jadranu obzirom na obim 

i vrstu uzgojnih i uređajnih mjera nemaju hitnijeg utjeca na nivo zaštite. 

Sadašnje uzgojne mjere više povećavaju ugroženost nego što je smanjuju, 

pogotovo stvaranjem monokultura bora na većim kompleksima. Uz napomenu 

da je vršni požar u borovoj kulturi pri vjetru od 10 m/s skoro nerješiv 

problem za postojeće vatrogasne snage, opremu i sredstva, ne samo kod nas, 

nego i u svijetu. 

Slijedeće područje je dojava požara. Sadašnji način organiziranja otkrivanja 

i dojave požara, kombiniranjem zemaljskih osmatračnica i patrola 

sa zračnim izviđanjem, dalo je dobre rezultate, uz potrebu za daljnjom 

dogradnjom kroz zajedničko planiranje ova dva načina osmatranja. 

Izbor opreme za gašenje šumskih požara sastavni je dio organizacije 

zaštite šuma od požara i rješava se u okviru ostale problematike. O izboru 

opreme se odlučuje na osnovi ispitivanja svih činitelja imajući u vidu 

specifičnosti svakog područja. Ovdje su problemi istaknuti obzirom na nedostatak 

opreme na ugroženom području, kao i neprilagođenost opreme 

specifičnostima pojedinih područja. 

Uspješna zaštita podrazumijeva i dobru organizaciju raspoloživih snaga, 

opreme i sredstava za gašenje požara. Operativna organizacija za gašenje 

požara, osim osiguranja brzog djelovanja na početne požare, mora biti 

spremna za vrlo brzu mobilizaciju i koncentraciju ljudstva i tehnike, i da 

nađe rješenja za nepovoljne terenske i vremenske uvjete, opskrbu, vezu, 

pravovremeno i djelotvorno korištenje raspoloživih snaga i sredstava ši- 

171

e regije, kada je u kratkom vremenu potrebno angažirati više stotina vatrogasaca 

s odgovarajućom opremom i tehnikom. 

Treba istaći da sadašnja organizacija gašenja požara u SR Hrvatskoj 

je primjerena godinama s povoljnijim klimatskim uvjetima, dok u godinama 

s klimatskim uvjetima kakvi su vladali prošle sezone ne uspijeva spriječiti 

nastajanje velikih i katastrofalnih požara. 

ZAKLJUČAK 

Koncepcija ove organizacije je definirana u postojećim zaključcima 

Sabora (NN SRH br. 6/1986.) kao i zaključcima Izvršnog vijeća Sabora 

proteklih nekoliko godina, a njenu daljnju dogradnju treba vršiti kroz provođenje 

i konkretizaciju ovih zaključaka. 

Napominjem da su tablice i pojedini podaci kao i dijelovi teksta korištene 

iz materijala sa savjetovanja u Karlovcu 9. 09. 1988. godine na temu 

»Provođenje društvene samozaštite, zaštite od požara i eksplozija i općenarodne 

obrane u RO »Šumarstvo i prerada drva«, a iz izlaganja dipl. inž. Ise 

Galovića — inspektora RSUP-a SRH. 

172

UDK 630*91 (458.2) Sum. list CXIII (1989) 173 

ŠUMARSKA RAZGLEDNICA SA MALTE 

Ivan MIKLOŠ* 

EVROPA ILI AFRIKA 

Republiku Maltu ne čini samo otok istog imena, već i dva manja otoka: Gozo 

i Comino (si. 1). Ako bismo htjeli biti sasvim precizni, onda bi tome trebalo 

dodati još i nekoliko nenastanjenih otočića, što znači da se zapravo može govoriti 

o Malteškom arhipelagu. 

Najveći otok, Malta, ima površinu od 245,8 km 2 , Gozo 67 km 2 , Comino 2,7 

km 2 , što čini ukupno 315,5 km 2 . Radi komparacije: naš je otok Korčula za 30 

km 2 veći od Malte, a Lošinj za 5 km 2 veći od druga dva otoka zajedno. Maksimalna 

udaljenost na otoku Malti, od sjeverozapada prema jugoistoku, iznosi 

27 km, a minimalna, od sjeveroistoka prema jugozapadu, 14 km. Ukupna je duljina 

otoka Malte 136 km, a Goza 43 km. 

Ime Malta izvedeno je vjerojatno iz feničke riječi maleth, što znači nebeska 

luka. Prema drugom tumačenju ono potječe od riječi Melita, kojom su 

taj otok nazivali stari Grci, prema grčkoj riječi »meli«, što znači med. Malteški 

je med od davnina bio, i još je uvijek, poznat po svojoj kvaliteti i važnosti 

za narodno gospodarstvo. Nije zato bez razloga na jednom malteškom kovanom 

novčiću (od 3 milsa) prikazan lik pčele na saću. 

Homer je Maltu nazvao »pupkom mora«. Općenito je prihvaćena pretpostavka 

da je u svom epu »Odiseja« pod imenom »Kalipsin otok« opisao jedan od 

malteških otoka, na kome je nimfa Kalipsa, kći Atlantova, »boginja strašna 

ljepokosa s ljudskim glasom« zadržala Odiseja sedam godina dok je lutao morima 

progonjen od boga Poseidona. Ovdje treba spomenuti i Dubrovčana Aristida 

Vučetića (1884—1975), inženjera geodezije, prema kojima je Odisej lutao o- 

tocima južnodalmatinskog arhipelaga te da je »Kalipsin otok« zapravo Mljet 

a ne Malta. Oba su otoka naime Grci nazivali Melita, ali je Malta bila neusporedivo 

poznatija i na važnom strateškom položaju pa je, misli Vučetić, zbog 

toga došlo do zabune. 

Malta je smještena između Evrope i Afrike, gotovo u sredini južnog dijela 

Sredozemnog mora (si. 1). Najbliža je talijanskom otoku Siciliji, od koje je 

dijeli osamdesetak kilometara i koja se za lijepa vremena može vidjeti golim 

okom. Udaljenost od Tripolija, glavnog grada Libije, iznosi 360 km, a od tuniskog 

kopna nešto manje. 

Prema tome Malta geografski nije ni Evropa ni Afrika, to više što je nezavisna 

država, a ne otok koji bi pripadao nekoj od evropskih ili afričkih zemalja. 

Ipak, u političkog pogledu Malta se službeno ubraja među evropske 

zemlje. Pripadnost Evropi određena je njenom poviješću, kulturom, načinom 

života, a osobito njenom dugom katoličkom tradicijom. 

* Prof. dr. Ivan Mikloš, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Šimunska c. 25 

173

SI. 1. Republika Malta 

NAJMLAĐA EVROPSKA REPUBLIKA 

Domorodačko stanovništvo Malte pokorili su najprije Feničani, oko 800 god. 

p. n. e. Poslije njih otokom su vladali Grci, Kartažani, Rimljani, Bizantinci, 

Arapi, Normani, Španjolci, Malteški vitezovi, Francuzi i Britanci. 

Arapska je okupacija (870—1090 god.) ostavila duboke tragove u povijesti 

Malte. U to doba nastao je i malteški jezik, koji je u biti ostao nepromijenjen 

sve do danas. To je u osnovi arapski, iako ima u sebi dosta talijanskih, španjolskih, 

francuskih i engleskih riječi. 

Posebno je zanimljiva činjenica da je malteški jedini od jezika semitskog 

porijekla, koji se služi latiničnim pismom. 

Drugo je važno razdoblje u povijesti Malte vladavina Malteških vitezova, 

od 1530. do 1798. godine. Tim su imenom nazvani pripadnici katoličkog viteškog 

reda sv. Ivana, osnovanog oko 1120. godine u Jeruzalemu. Povlačeći se pred Turcima 

oni su neko vrijeme boravili na Cipru, zatim prešli na Rodos i konačno 

na Maltu. Zajedno s njima otišli su i mnogi stanovnici Rodosa, pa je zato danas 

na Malti dosta često prezime Grech, što na malteškom znači Grk. 

Turci nisu pustili na miru ni Maltu. Godine 1565. počela je tzv. velika opsada 

otoka, koja je trajala četiri mjeseca. No ovaj puta Turci su bili poraženi 

i uz velike gubitke primorani da se povuku. Već iduće, 1566. godine, veliki meštar 

La Vallette svečano je postavio kamen temeljac za izgradnju utvrđenog grada, 

koji će kasnije postati glavni grad Malte, Valletta. 

Napoleon je uz pomoć pete kolone osvojio Maltu 1798. godine, ali je već 

poslije dvije godine morao vlast prepustiti novim okupatorima, Englezima. Tek 

174

godine 1964. Malta postaje nezavisna država u okviru Komonvelta, ali će još 

punih 15 godina ostati pomorska i zračna baza Velike Britanije. U prosincu 

1974. godine proglašena je republikom. Službeni joj je naziv »Republica ta 

Malta« doslovce: »Republika od Malte«. Bila je to tada, i ostala sve do danas, 

najmlađa evropska republika. 

»SUNCEM SPRŽENA, GOLOSTIJENA, ZELENA TU I TAMO« 

Tako je u nekoliko riječi u pjesmi »Malta« ocrtao svoju domovinu suvremeni 

malteški pjesnik Victor Fenech (r. 1935). Ta slika odgovara otprilike i 

predodžbi većine ljudi o tom otoku, a slična je i krajoliku našega priobalnog 

područja. Ipak, između ostalog, upada u oči razlika u boji malteškog i našeg 

krša. Malteški je dobrim dijelom žut, a ta boja potječe od globigerinskog 

vapnenca, koji čine ljušturice uginulih praživotinja iz skupine šupljikara. To 

je najglavniji građevni materijal na Malti. Prilično je mekan i Iako se obrađuje, 

a kasnije se stvrdne. Od njega se izrađuju blokovi standardnih dimenzija, 

koji služe za gradnju. Većina kuća sagrađena je od takvih blokova. 

Malteški reljef karakteriziraju blagi brežuljci. Samo se na jugu otoka kod 

mjesta Dingli ruše strmo u more visoki kameniti klifovi. Tu se nalazi i najviša 

točka na otoku, 258 m nad morem. 

Klima je malteških otoka tipično mediteranska s blagim zimama i vrućim, 

suhim ljetima. Prosječna zimska temperatura (studeni-travanj) iznosi 13,7°C, 

a prosječna ljetna (svibanj-listopađ) 22,6"C. Zimi sunce sja prosječno 6,1 a ljeti 

10,4 sata dnevno. Godišnja količina oborina iznosi svega 60 mm. Rijeka uopće 

nema, pa čak ni većih slatkovodnih izvora. Kiše su rijetke a kad padaju, onda 

je to često u obliku naglih i jakih pljuskova. Voda iz vodovodnih cijevi malo 

je slankastogorka, jer se crpi iz dubina gdje lako prodire more kroz porozno 

kamenje. U posljednje vrijeme pitka se voda sve više dobiva desalinizacijom 

morske. Onaj koga posebno zanima opskrba Malte vodom, može vidjeti čitav 

sistem vodoopskrbe na velikoj preglednoj maketi otoka u glavnoj pošti u Valletti, 

gdje su detaljno prikazani svi izvori, bunari, crpilišta i rezervoari vode 

na Malti. 

U pogledu vegetacje otok Gozo prilično se razlikuje od Malte. On je zeleniji, 

jer ima više vode i plodnog tla, koje se vrlo intenzivno obrađuje, iako 

male parcele onemgućuju primjenu teške mehanizacije. 

URBANO ŠUMARSTVO I HORTIKULTURA 

Na Malti nema ni šuma, ni šumara, ni bilo kakve šumarske ustanove. Po 

svojoj površini to je jedna od najmanjih i najgušće naseljenih država na 

svijetu. Ono malo obradiva zemljišta pripada poljoprivredi, a ni to nije dovoljno 

za biljnu proizvodnju. Oko 80% poljoprivrednih proizvoda se uvozi. 

Imajući sve to u vidu, lako je shvatiti da je preostali prostor premali 

da bi na njemu bilo još i šuma. 

Manje površine obrasle šumskim vrstama drveća i raspršene po čitavom 

otoku prije bi se mogle nazvati šumarcima, gajevima (engl. groves) i parkovima. 

Njihova funkcija nije proizvodna, već zaštitna i estetska. 

175

Svi stručni poslovi u vezi sa zelenilom na Malti spadaju u nadležnost Ministarstva 

poljoprivrede i ribarstva. Njima je do prije nekoliko godina rukovodio 

Joseph Borg, hortikulturni stručnjak i predavač hortikulture na Sveučilištu 

u Valletti i poljoprivrednim školama na otocima Malta i Gozo. Napisao 

je knjigu o parkovima i šumarcima na Malteškim otocima The Public Gardens 

and Groves of Malta and Gozo). J. Borgh mi je spremno pružio sve tražene 

informacije o Malti, upoznao me s problematikom kojom se bavi i svojim 

svakodnevnim poslovima, pokazao mi Botanički vrt i omogućio posjetu Centralnom 

rasadniku u mjestu Wiied Incita, nedaleko Attarda. Od prije nekog 

vremena J. Borgh nalazi se na položaju direktora Eksperimentalnog poljoprivrednog 

dobra, ali nije potpuno napustio ni svoj prijašnji posao oko pošumljivanja 

novih površina i održavanju parkova i nasada. 

Malta je mali otok pa se može proputovati uzduž i poprijeko u jednome 

danu. Vožnja automobilom između bilo koja dva mjesta na otoku u pravilu 

ne traje dulje od pola sata. Cestovna je mreža gusta, autobusnih linija ima 

dosta, pa se može reci da su Maltežani, a i strani turisti, uglavnom zadovoljni 

javnim prijevozom. 

NASLJEĐE MALTEŠKIH VITEZOVA 

Iako je davno izgubio teritorij, Red Malteških vitezova nije izgubio svoju 

državu. Ona se službeno zove »Suverena Država Svetog Vojničkog Jeruzalemkog 

Reda«, a njeni građani Malteški vitezovi. Njih oko 10.000 raspršeno je po 

čitavom svijetu. Imaju oko 200 izvrsno uređenih bolnica, dijabetičarskih centara 

i lječilišta za gubavce. Filatelistima je poznato da Red izdaje vlastite 

poštanske marke. Manje je poznato da postoji i ženski ogranak Reda. 

Tu najmanju državu na svijetu priznaju 53 države, među njima i jedna 

iz socijalističkog tabora — Kuba. 

Prisutnost Malteških vitezova osjeća se na Malti posvuda. Neobični križ 

sa dva šiljka na svakom kraku (si. 1), kakav su na svojim crvenim plaštevima 

nosili pripadnici Reda Sv. Ivana, nije samo simbol tog Reda, već je postao 

i nacionalnim simbolom Malte. 

Na zapadnom dijelu otoka Gozo nalazi se jedna velika stijena cilindrična 

oblika nazvana Fungus Rock. Ime je dobila po tome, što na njoj raste neki 

crni lišaj, koji je Malteškim vitezovima bio poznat kao lijek protiv dizenterije 

i hemoragije te kao sredstvo za zacjeljvanje rana. Bolesnici i ranjenici iz cijele 

Evrope dolazili su na Maltu da bi se tom »malteškom gljivom« liječili 

u bolnicama grada Vallette. 

Malteški su vitezovi mnogo golog kamenjara priveli poljoprivrednim kulturama. 

Počeli su uzgajati žitarice, pamuk i vinograde. Osobitu važnost pridavali 

su sadnji drveća, pa bi se mogli nazvati prvim malteškim šumarima. 

Većina sadašnjih starih parkova i šumaraka na Malti potječe još iz njihova 

doba. Ima ukupno 38 takvih nasada. Od toga je jedan botanički vrt, a ostali 

se mogu podijeliti na memorijalne parkove, parkove uz dvorce, uz tvrđave te 

parkove u gradovima i selima. Evo opisa nekih najvažnijih: 

Botanički vrt Argotti. To je prvi botanički vrt na Malti, koji su osnovali 

Malteški vitezovi 1674. godine unutar gradske tvrđave Vallette. Stari kameni 

176

kontejneri za biljke u vrtu ne samo da su spomenici tog davno prošlog vremena, 

već su još uvijek u upotrebi (si. 2). Kada se neki od njih razbije ili 

jače ošteti, zamjenjuje se vjernom kopijom napravljenom od gipsa. 

SI. 2. Botanički vrt »Argotti« u Valletti 

Foto: I. Mikloš 

U vrtu ima i starih primjeraka drveća, kao što su npr. čempresi, oleandri 

i dudovi, zasađeni između 1807. i 1812. godine. Lijep je i drvored hrasta 

crnike, star 68 godina. Strane vrste biljaka, raširile su se po otoku uglavnom 

iz ovog vrta. 

Kiselica Oxalis pes caprae (O. cernua) porijeklom sa Rta dobre nade, koja 

je introducirana u Argotti 1806. godine, brzo se poput korova proširila po čitavom 

otoku. Ima lijepe žute cvjetove, a cvate čitave zime. Brzo se razmnožava zahvaljujući 

bulbilama koje se stvaraju u vrlo velikom broju. 

Nacionalni cvijet je Centaurea spathulata zeraphii, jedna vrsta različka nazvana 

po Dr. Stefanu Zerafi, direktoru botaničkog vrta, koji je napisao prvi 

prikaz flore Malteških otoka. Taj se cvijet nalazi i na malteškoj novčanici od 

1 funte. 

II-Buskett. Blizu Rabata u jednoj dolini udaljenoj od Vallette 13 km nalazi 

se park-šuma Il-Busket, veličine 12 ha. U domaćem govoru tom se riječju označuje 

lug, šumarak, gaj, prema talijanskom boschetto •— šumica (boseo = šuma). 

Il-Buskett je dakle mala šuma ili šumarak, ali s obzirom na površinu Malte 

mogao bi se zvati i šumom. Tim više što se od svih zelenih površina otoka po 

vegetacijskom sastavu, bujnosti raslinja i svježini ambijenta najviše približava 

»pravoj«, prirodnoj šumi. Najviše ima alepskog bora, zatim čempresa, rogača, 

maslina i oleandra uz manje ili veće grupe palmi (Phoenix dactylifera) i 

žumara (Chamaerops humilis), pojedinačnih juka (Yucca sp.), aloja (Aloe sp.) 

177

i raznih importiranih egzotičnih vrsta (Eriobotrya japonica, Diospyros kaki i dr.). 

Prisutnost običnog jasena pokazuje kako je tlo u dolini duboko, hladno i vlažno. 

Ljeti je ovdje suša gotovo nepoznata. Starost jednog od tih jasenovih stabala 

procjenjuje se na više od 250 godina. Nekoliko velikih stabala crnike ostaci su 

nekadašnjih nasada tog drveta na otoku. Zabilježeno je da su ostala stabla 

posječena isto kao i nasadi cedrova, 1988. godine, vjerojatno radi ogrjevnog 

drva. Tu je i bijela topola (Populus alba), koja je u davna vremena imala posebno 

značenje u životu domorodaca. Najprije je bila posvećena grčkom mitološkom 

heroju Herkulesu, a s nastupom kršćanstva počela se smatrati simbolom sreće 

i zadovoljstva. Noću uoči blagdana Sv. Petra i Pavla, 28. lipnja, slavila se tzv. 

Imnarja, najdulji dan u godini. Izraz imnarja potječe od španjolske riječi luminaria, 

što znači svečana rasvjeta, svečano osvjetljenje. Tog su se dana priređivale 

pučke svečanosti uz vatru na otvorenom prostoru, pjesmu, obilno jelo i piće. 

Blagovalo se narodno jelo fenkata, meso od divljeg kunića kuhano u vinu uz 

dodatak lovorovog lišća, pa je zato u toj šumici uvijek bilo i mnogo sađenog 

lovora. Fenkata na malteškom jeziku znači meso od kunića, kojega Maltežani 

zovu fenek. 

SI. 3. Luka Mgarr na otoku Gozo s parkom pape Ivana XXIII 


Jedan dio doline zapremaju vinogradi i voćnjaci, osobito nasadi citrusa. Poznato 

je da se od plodova agruma proizvode razni voćni sokovi, ali je malo 

poznat jedan malteški specijalitet, koji se dobija ekstrakcijom i preradom narančina 

cvijeta. To je lima zghar, kako ga zovu Maltežani, ili na engleskom Orange — 

blossom water (»voda narančina cvijeta«). Nekoliko kapi te bezbojne tekućine 

slatkasta mirisa stavlja se obično u šalicu kave da joj se poboljša tek, a upotrebljava 

se i za otklanjanje lakših probavnih smetnji. 

178

Usred šume nalazi se bivša lovačka kuća što ju je sagradio sam veliki meštar 

La Vallette. Nešto kasnije jedan drugi veliki meštar, Verdalle, sagradio je 

zamak koji je po njemu dobio ime Verdala. Taj je zamak bio ljetna rezidencija 

generalnog guvernera sve do proglašenja Malte nezavisnom republikom. Od tada 

služi kao mjesto za primanje uglednih gostiju koji posjećuju tu zemlju. 

Zbog svojih prirodnih i kulturno-povi jesnih znamenitosti Il-Buskett je danas 

zakonom zaštićeno područje. 

Park San Anton. Nalazi se blizu mjesta Attard, 6—7 km od Vallette. To je 

svakako najpoznatiji malteški park. U njemu, točnije u dvorcu smještenog u 

parku, stolovali su veliki meštri Malteških vitezova. 

Mnoge poznate ličnosti posadile su u parku stablo za uspomenu na svoj 

boravak na Malti. Među njima su npr. engleski kralj Eduard VII, japanski princ 

Hirohito, ruska kraljica Marija, kraljica Elizabeta s Vojvodom od Edinburga i dr. 

U parku se neko vrijeme nalazila i Poljoprivredna vrtlarska škola — prva 

te vrste na Malti. Od 1940. godine tu se svakog proljeća održava hortikulturna 

izložba, koju organizira Hortikulturno društvo Malte. 

Jedan dio parka otvoren je za javnost. U njemu se može vidjeti mnogo 

raznih vrsta drveća. Upadaju u oči ogromna stabla Ficus benghalensis, poduprta 

bogatim zračnim korijenjem. Tu su zatim Araucaria excelsa, A. cookii, Washing- 

Ionia jilifera, Dracaena draco (zmajevo drvo), Pinus canariensis, Sapindus indica, 

Tipuana tipu i dr. Veoma su stari primjerci hrasta lužnjaka (Quercus robur), za 

koji je ovdje uobičajen naziv »engleski hrast« {English oak), te čempresa i masline. 

Ta su stabla zasadili Malteški vitezovi prije nekih 350 godina. Hrasta je 

nekada bilo više, ali se mnogo sjekao za građu britanskog brodovlja. 

U parku se nalazi i mali zoološki vrt. Najnovije stanovnike vrta poklonila 

je Malti Libijska Arapska Džamahirija. Osim gazela i deva među poklonjenim 

životinjama je i jedna malo poznata afrička vrsta kopitara, nešto između koze 

i ovce, što se na arapskom jeziku zove uaddan, a znanstveni joj je naziv Ammotragus 

larvia. Živi u vrlo aridnim područjima čitave sjeverne Afrike od Maroka 

do Egipta, ali se uvijek drži podalje od morske obale. 

Gadafijevi vrtovi. Nalaze se nedaleko Vallette. Ime su dobili po libijskom vođi 

pukovniku Gadafiju, koji je 1973. godine, nedugo iza njihova osnutka, za vrijeme 

službenog posjeta Malti ondje posadio stablo čempresa, a Libija je za potrebe 

vrtova darovala veliki broj sadnica citrusa. Jedan dio sadnica čempresa i naranči 

poklonila je talijanska vlada. 

Kennedyjev park. Nakon ubojstva predsjednika SAD J. F. Kennedyja 22. studenog 

1963. godine malteška je vlada odlučila podići memorijalni park njemu 

u čast. Radovi su počeli već iduće godine u dolini Salina na sjeveru otoka. U 

parku dominiraju tri glavne vrste drveća, od kojih svaka simbolizira jednu Predsjednikovu 

osobinu: maslina — miroljubivost, hrast crnika — čvrsto uvjerenje, 

i oleander — radost življenja. Osim toga zasađeni su još Acacia cyanophylla, A. 

cyclopa, Tamarix articulata, T. gallica, razne topole i eukaliptusi. 

U središtu parka nalazi se brončana ploča, na kojoj su napisane najpoznatije 

Kcnnedyjeve riječi iz njegova predsjedničkog inauguralnog govora: »Ne pitaj 

što tvoja domovina može pružiti tebi, već što ti možeš pružiti njoj ...« (Taj smo 

govor i mi mogli čuti i vidjeti prije nekoliko godina na našoj televiziji u seriji 

»Kennedy jevi«). 

179

Park Pape Ivana XXIII. Nalazi se na otoku Gozo na jednom brežuljku, odmah 

na ulazu u trajektnu luku Mgarr (si. 3). Kako je Ivan XXIII bio poznat u 

svijetu kao »Papa mira«, glavna je vrsta drveća u parku maslina, a uz nju su 

posađeni čempresi, alepski borovi, akacije i eukaliptusi. 

»POSADI DRVO NA MALTI« 

Na Malti postoji udruženje koje se zove Men od the Trees, što bi se moglo 

prevesti kao »Prijatelji drveća«. To je zapravo ogranak međunarodnog udruženja 

r 

A TRE^g IN 

> 

< 

Q_ 

> 

If you wish to plant a tree 

in Malta, write to: The Hon. 

Secretary, Plant a Tree in Malta, 

% Department of Agriculture,Valletta 

or phone 22242 or 24242. 

180 

SI. 4.. Plakat »Prijatelja drveća«: »Posadi drvo na Malti«!«

istog naziva, koje je prije šezdesetak godina osnovao u Keniji Dr. Richard St. 

Barbe Baker i koje se od tada proširilo na mnoge zemlje u svijetu. 

Svrha je toga udruženja unapređivati i popularizirati sadnju drveća i njegovu 

zaštitu. Udruženje izdaje svoj časopis »Trees« (drveće) koji izlazi dva puta 

godišnje. Njegov malteški ogranak, između ostalog, vodi kampanju pod parolom 

Plant a Tree in Malta (»Posadi drvo na Malti«). U tu svrhu objavio je i plakat 

koji poziva s vakoga da sudjeluje u sadnji drveća na otoku (si. 4). 

Kampanju je svojevremeno pod pokroviteljstvom države inicirao posebni 

komitet sastavljen od Maltežana u domovini i inozemstvu, kao i od stranih turista 

koji su željeli da Malta bude zelenija nego što je tada bila. Da bi se što 

veći broj ljudi uključio u program pošumljivanja, prije nekoliko godina je ministar 

poljoprivrede i ribarstva svečano otvorio poseban park za malteške emigrante 

— Masgar Ulied Malta Msiefrin. 

POŠUMLJIVANJE 

Poput ostalih mediteranskih otoka, i Malta je nekoć bila šumovita, ali je 

isto tako doživjela i njegovu sudDinu, pretvorivši se postepeno dobrim dijelom 

u goli kamenjar. Malobrojna stoljetna stabla crnike, raštrkana po otoku i drugi 

ostaci autohtone šumsKe vegetacije, rijetki su svjedoci tin davno prohujalih 

vremena. 

Do prije tridesetak godina pošumljivanja na Malti gotovo da i nije bilo. 

Drveće se sadilo samo u vrtovima, oko javnih zgrada, na grobljima i uz važnije 

ceste. Zaokret u tom smislu nastao je tek 1957. godine, kada je vladi podnesen 

jedan stručni elaborat, u kome se ukazuje na važnost pošumljivanja, osobito 

u vezi s potrebom za poboljašnjem vodnog režima na otoku. Iste godine u proljeće 

započelo je pošumljivanje izabrane površine kamenjara na sjevernom dijelu 

otoka. Sadile su se sadnice masline, a na rubovima površina sadnice rogača. 

Primijenjena je kvadratična sadnja s razmakom biljaka od 4 m. Na isti 

način pošumljeno je zatim još nekoliko površina na drugim lokalitetima. 

Rezultati toga pionirskog pothvata samo su djelomično zadovoljili. Izgleda 

da su sadnice bile prilično velike pa im je nakon sadnje bila potrebna veća 

njega. Za rogač je utvrđeno da nije podesan za vjetrobrane pojaseve, jer raste 

dosta sporo i suviše u širinu. 

Veliku stručnu pomoć dali su Malti izraelski šumarski stručnjaci na čelu 

s ing. Milanom Kolarom, koji je znatno unaprijedio tehniku sadnje biljaka. Ing. 

Kolar je inače naš zemljak. Nedavno je otišao u mirovinu, ali još uvijek aktivno 

sudjeluje u radu Šumarskog društva Izraela. U znak priznanja Izraelu za 

tu njegovu pomoć jedna površina na sjeverozapadu otoka, uspješno pošumljena 

maslinom, akacijom i tamarišem, dobila je službeni naziv »Izraelski gaj«. 

Nove mogućnosti za pošumljivanje nastale su 1971. godine na terenima odakle 

su Britanci upravo povukli svoja vojna postrojenja. Iduće godine započelo 

je pošumljivanje uz gradnju terasa na strmim položajima. Za sadnju su upotrijebljene 

mlađe sadnice, s razmacima od 2 m u kvadrat, osim kod eukaliptusa, 

gdje je taj razmak iznosio 3 m. 

Jedna od vrsta drveća kojom se na Malti najviše pošumljava je Acacia cyanophylla 

iz familije Leguminosae. Spada u grupu Phyllodineae, tj. one akcije (ili mi- 

181

može, kako se obično u nas kaže) koje imaju folidije, tj. spljoštene peteljke razvite 

u obliku lista s fotosintetskom funkcijom. 

A. cyanophylla raste brzo i uvijek je bogata lisnom masom, koja se može 

upotrebljavati kao stočna hrana, a inače stvara humus i poboljšava tlo stvarajući 

dobre uvjete za uspijevanje drugih vrsta drveća. Zanimljivo je, međutim, 

da nikakve biljke, pa ni korovske, ne mogu rasti na 3—5 m unaokolo te akacije 

i to joj je velika mana. Veoma je otporna protiv požara pa je idealna za podizanje 

protupožarnih pojaseva. Zbog brzog rasta jako se forsira tamo gdje treba 

što prije pokazati rezultate i zato se ovdje koji puta ironično naziva »političkim 

drvetom«, slično kao što se taj naziv svojevremeno mogao čuti u nas i 

drugdje u Evropi za kanadsku topolu. Dobro podnosi sušu i posolicu, a cvijet 

je medonosan. Uzgaja se u ophodnji od 15—20 godina. 

Na pijescima uz more s uspjehom se sadi jedna druga akacija, A. cyclops, 

razne vrste tamarisa (Tamarix articulata, T. gallica). 

U priobalnom području veoma je česta vrsta pepeljuga (Atriplex halimus), 

koja se lako razmnožava reznicama, jednostavno se formira u željene oblike, otporna 

je na sušu, a dobra je i kao stočna hrana. Od četinjača se najviše pošumljuje 

brucijskim borom i čempresom Cupressus macrocarpa, koji je prilično 

otporan na posolicu. Obični čempres (C. sempervirens) najčešće se upotrebljava 

za podizanje vjetrobranih pojaseva, a arizonski (C. arizonica) sadi se u 

drvoredima i parkovima. Pinus pinea je rijeđi bor i uglavnom se uzgaja radi sjemenki. 

Dosta je česta, osobito u parkovima, Lagunaria pattersonii iz familije 

Malvaceae. Kanarske palme sade se u busenima nakon što su »školovane« u 

rasadniku. Na glinastim i teškim tlima sade se Eucalyptus gomphocephala, Populus 

alba i Carya illinoensis. Uz rubove pošumljenih površina redovito se sadi 

indijska smokva (Opuntia ficus indica), koja ljeti daje slatke iako ne osobito 

ukusne plodove. Inače je indijska smokva na otoku veoma rasprostranjena i tako 

tipična da figurira u malteškom državnom grbu. 

Pošumljuje se uglavnom u kišnoj sezoni, tj. od rujna do ožujka. Aloj (Aloe 

sp.), agava (Agave sp.) i indijska smokva sade se i ljeti a zalijevanje nije potrebno. 

Od dekorativnih vrsta najčešće su razni kultivari oleandera, neke vrste iz 

roda Casuarina, Cercis siliquastrum, Lantana camara, Pittosporum tobira, Az.idirachta 

indica i Myoporum pictum. Osobito je dekorativna Euphorbia (Poinsettia) 

pulcherrima, porijeklom iz Meksika, inače raširena na Kanarskom otočju i 

mnogim zemljama Mediterana. U nas se uzgaja samo kao lončanica. Zove se 

još i »Božično drvo« ili još češće »Božična zvijezda«. Odlikuje se velikim i veoma 

lijepim purpurnocrvenim i narančastim listovima koji okružuju cvat i imaju 

funkciju brakteja. Ovdje treba svakako spomenuti i perzijski jasmin (Jasminum 

officinale), ukrasni grm ili visoku penjačicu porijekom iz srednje Azije, s bijelim 

cvjetovima vrlo intenzivna i ugodna mirisa, koju se često sadi uz kuće i u 

vrtovima. 

U drvoredima i alejama najčešća je vrsta Ficus nitida. To je zimzeleno 

drvo bujnog rasta sa snažnim granama, glatke i svjetle kore. Listovi su slični 

listovima lovora, pa ga zato neki zovu indijski lovorom. Vrlo dobro uspijeva i u 

drugim mediteranskim zemljama. 

182 

te

RASADNIK »EVROPA« 

Pošumljivanje na Malti bilo je omogućeno i podizanjem centralnog državnog 

rasadnika u mjestu Wied Incita, blizu Attarda, gotovo u samom središtu o- 

toka, 1970. godine. Kako je ta godina u svijetu bila obilježena kao »Godina Evrope«, 

odlučeno je da i rasadnik dobije ime »Evropa«. 

Podizanju rasadnika veoma je pogodovao jedan malteški zakon, po kome sva 

zemlja koja se izbacuje prilikom raznih građevinskih radova, mora biti stavljena 

na raspolaganje poljoprivredi. A upravo neposredno prije toga na Malti se naglo 

počeo razvijati turizam, što je dovelo do pravog »buma« u građevinarstvu, pa je 

zato za rasadnik bilo vrlo lako i jeftino nabaviti potrebe količine zemlje. Sretno 

je riješen i drugi važan problem, a to je opskrba vodom. S obližnjeg brda, na 

kome se nalazi bolnica (Mount Carmel Hospital), slijeva se oborinska voda u rezervoar 

kapaciteta 1,350.000 1, koji je sagrađen na najvišem dijelu rasadnika, što 

omogućuje jednostavno navodnjavanje tla pomoću gravitacije. Uz taj postoji i 

nekoliko manjih rezervoara. 

Rasadnik ima površinu od 12,5 ha. U njemu se proizvodi veliki broj raznih 

šumskih i dekorativnih vrsta drveća te voćnih sadnica, potrebnih za realizaciju 

planova pošumljivanja, što ih za svaku godinu donosi Ministarstvo poljoprivrede 

i ribarstva. 

MOČVARA USRED KAMENJARA 

Zvuči malo neobično kada se kaže da na malom kamenitom otoku Mediterana 

ima i močvarnih područja. Pa ipak, na Malti takvo područje postoji, iako je po 

površini malo. svega 8 ha. Zove se Ghadira (izg. Adira, malt. = jezero), a nalazi 

se nedaleko mjesta Mellieha i istoimenog zaljeva na sjeverozapadu otoka (si. 5). 

Za vrijeme drugog svjetskog rata u blizini sadašnjeg rezervata nalazile su se 

barake u kojima je živjela kolonija naših ljudi. 

Ghadira je proglašena prirodnim rezervatom 1980. godine, kada je usvojen 

i novi zakon o pticama. To je prvi takav rezervat na Malti. Ta mala močvara 

okružena kršem odlikuje se osebujnom florom i bogatom ornitofaunom. Dobar 

dio tih močvarica su ptice selice, koje tamo odlaze iz sjevernih krajeva na 

prezimi javanje. 

Osim močvarica na Malti provodi zimu i znatan broj drugih vrsta ptica rasprostranjenih 

u Evropi. Među njima je i škanjac osaš ili šareni osaš (Pernis 

apivorus), jedina evropska vrsta tog roda iz porodice sokolovki (Falconidae). 

Obitava rubove šuma, a gnijezdo gradi visoko u krošnji stabla. Za razliku od 

ostalih srodnih vrsta grabljivica škanjac osaš se specijalizirao za lov na ose, 

bumbare i pčele (apivorus, lat. »onaj koji jede pčele«). Hrani se njihovim ličinkama, 

pa i medom, (cngl. naziv Honey buzzard) a samo povremeno žabama, gmazovima, 

mladini pticama, miševima i crvima. 

Malteški lovci (registriranih ima oko 20.000) poput Talijana teško odolijevaju 

napasti da pucaju na sve što leti, ne obazirući se na to da veliki broj tih 

ptica ne pripada samo njima već čitavom evropskom kopnu. Zbog toga je Malta 

više puta bila oštro kritizirana od raznih međunarodnih organizacija za zaštitu 

prirode. Tako je u rujnu 1985. godine Međunarodna omladinska federacija za 

proučavanje i zaštitu čovjekova okoliša u suradnji s Malteškim ornitološkim 

društvom (MOS) organizirala na Malti kampanju za zaštitu ptica na tom otoku. 

183

Organizacija MOS osnovana je 1962. godine. Izdaje časopis »Il-Merill« (malt. 

drozd) i druge informativne, popularne i odgojne publikacije. Ima vrlo aktivnu 

omladinsku sekciju koja se između ostalog brine i za Ghadiru. U povodu 25. 

godišnjice postojanja MOS-a izdana je 26. siječnja 1987. god. serija od 4 poštanske 

marke koje prikazuju 4 vrste malteških ptica: Calonectris diomedea, Erithacus 

rubecula (crvendać), Upupa epops (pupavac) i Falco peregrinus (sivi soko). 

SI. 5. Močvarno područje Ghadira na sjevero-zapadu Malte 


Nekada je na Malti bilo i mnogo sokolova. Kada je Karlo V, rimski car 

i kralj Španjolske, dao otok Malteškim vitezovima u najam, oni su se obavezali 

da će mu svake godine donijeti na dar jednog sokola. S vremenom je 

uzgajanje tih ptica postalo njihova omiljena zabava, a malteški sokolovi koji 

su se upotrebljavali za lov na divljač bili su glasoviti i veoma cijenjeni. 

GUŠTERICE S DVA REPA 

U vrijeme Malteških vitezova na otoku je bio veoma raširen divlji kunić 

(Oryctolagus cuniculus), glodavac kome je ishodišna postojbina vjerojatno južna 

Evropa. Kunića je bilo toliko da ih je stanovništvo dugi niz godina lovilo 

radi ishrane bez ikakovih ograničenja. 

Sada na Malti više nema ni divljih kunića. Njih su zamijenile razne domaće 

pasmine, koje se mnogo uzgajaju radi mesa, krzna i dlake. Način pripreme 

jela od domaćeg kunića ostao je uglavnom isti, a i naziv se sačuvao 

sve do današnjih dana, pa se »fenkata« danas može naći na jelovnicima gotovo 

svih restorana kao jedan od najpoznatijih specijaliteta malteške kuhinje. 

184

Na Malti nema nekih običnih evropskih divljih životinja kao što su to 

vjeverice i lisice. Nema ni zmija otrovnica. U Prirodoslovnom muzeju u Rabatu 

izloženi su, uz ostalo, najvažniji predstavnici autohotne faune. 

Posebno je zanimljiva endemska gušterica Laccrta filflaensis filflaensis, zelene 

boje s crvenim pjegama, nazvana tako prema otočiću Filfla na kojemu živi, 

udaljenom 5—6 km od južne obale Malte (si. 1). Osim normalno razvijenih, na 

otočiću se veoma često mogu naći i primjerci s dvostrukim pa i trostrukim repom. 

Takvi su deformiteti kod guštera inače dobro poznati, a pojavljuju se kao 

posljedica samosakaćenja ili autotomije. Naime progonjeni gušter, uhvaćen za 

rep, refleksno odbacuje taj dio tijela spašavajući tako svoj život. Na ozlijeđenom 

mjestu dolazi razmjerno lako do reparacije, tj. do stvaranja jednog ili više novih 

repova. No odakle toliki broj dvorepih i trorepih gušterica na tom otočiću? 

Objašnjenje se može naći u činjenici da otočić Filfla već dugo služi kao meta za 

gađanje brodskim i avionskim vatrenim oružjem za vrijeme vojnih vježbi. Pri 

lome dakako krhotine tanadi i granata pogađaju i gušterice. Neke ugibaju, a 

one koje su pogođene u rep, obnavljaju ga na netom opisani način. 

PLANIRANJE PROSTORA I TURIZAM 

Poslije sticanja nezavisnosti 1964. godine Malta je još neko vrijeme bila 

velika pomorska i zračna luka Velike Britanije. Za iznajmljivanje svog teritorija 

u tu svrhu primala je velika sredstva. Iako je o njima tako reći životno ovisila, u 

jednom se trenutku odlučila za ukidanje vojnih baza. Bio je to doduše hrabar 

potez, ali i snažan udarac nacionalnoj ekonomiji zemlje. Na sreću upravo je 

tada započeo nagli razvoj turizma u svijetu, a posebno u mediteranskom području, 

pa je u tome i Malta uvidjela svoju šansu i dobro je iskoristila. Od 1965. 

godine, kada je Maltu posjetilo 48.000 turista, taj se broj iz godine u godinu naglo 

povećavao, tako da je 1980. godine iznosio 728.732 (ili oko dva puta više od domaćeg 

stanovništva), što znači povećanje od 15 puta za 15 godina. 

Među stranim turistima na Malti ima i mnogo naših. Godišnje ih dođe oko 

3.000. Isto tako ima na Malti i dosta naših stručnjaka, posebno zdravstvenih radnika 

na privremenom radu. Prvi naši »gastarbajteri«, većinom iz Dalmacije, 

došli su na Maltu još u vrijeme kada su Britanci nakon dolaska na otok počeli 

tražiti radnu snagu za gradnju brodogradilišta. I tijekom drugog svjetskog rata 

došlo je na Maltu dosta naših ljudi. Neki su ondje osnovali obitelji i trajno se 

nastanili pa danas možemo naići na Maltežane s prezimenima kao što su npr. Niković, 

Puljizović, Koludrović i dr. 

Na malteškim otocima (316km' J ) ima preko 400 crkava, što je otprilike jednako 

broju svih ugostiteljskih objekata u toj izrazito turističkoj zemlji. Jedna 

od tih crkava, Rotunda, nalazi se u malom mjestu Mosta u sredini otoka i po 

veličini je treća na svijetu. Može primiti 13.000 ljudi ili dva puta više nego što 

mjesto ima žitelja. Zanimljivo je da je ta veličanstvena građevina sagrađena bez 

upotrebe skela, a radovima je rukovodio zidarski majstor koji nije znao čitati 

ni pisati. 

Još jedna zanimljivost o Malti, u istom stilu: Skoro najmanja evropska država 

ima najveću konferencijsku dvoranu u Evropi! U njoj se često održavaju 

razni međunarodni sastanci. 

185

Malta je ne samo mala već i veoma napučena zemlja, što stvara ozbiljne 

probleme u planiranju prostora. U takvoj situaciji dakako ne može biti govora 

o pošumljivanju većih razmjera. Na Malti nema šuma niti će ih vjerojatno ikada 

biti. No to ne znači da ona ne može i neće biti zelenija nego što je danas. Ima 

još mjesta, iako ne mnogo, za parkove, nasade, »buskete« i drvorede, koji Maltu 

mogu učiniti još ljepšom i turistički atraktivnijom. Ima dakle i posla za »Prijatelje 

drveća« i sve one koji sudjelovanjem u sadnji drveća žele unaprijediti 

turizam kao najvažniju i najperspektivniju granu nacionalne privrede. »Cilj nam 

je — kaže Borgh u svojoj knjizi — doživjeti onaj sretni trenutak, kada ćemo moći 

reći da, osim drvoreda, sadnje drveća više nije potrebna, jer je čitavo zemljište 

najracionalnije iskorišteno«. 

Ali i tada će ostati dosta posla oko obnove, njege i zaštite zelenila. Ostat 

će tako i malteško šumarstvo, osebujno i minijaturno kao što je to i Malta — 

mala otočka republika usred Mediterana. 

186

STRUČNI I ZNANSTVENI SKUPOVI 

SEMINAR U AVIGNONU, 14—18. OŽUJKA 1988. GODINE 

Ovo je međunarodni zaštitni znak — simbol 

opasnosti za svjetske šume od vatre. 

Pet listova na drvetu predstavljaju pet 

kontinenata, koji će zajednički povezani 

svladati opasnost od divljih požara po 

šume — jedno od najvećih bogatstava svijeta. 

INFORMACIJA 

sa seminara o propisanom (kontroliranom) paljenju — silvikulturnim tehnikama 

za izvođenje redukcije zapaljivog materijala u mediteranskim šumama u cilju 

zaštite od požara, koji se održao od 14. ožujka do 18. ožujka 1988. g. u Avignonu 

(Francuska). 

Seminar je održan pod pokroviteljstvom F.A.O. (Organizacija Ujedinjenih naroda 

za prehranu i poljoprivredu silva mediteranea) i I.U.F.R.O. (Međunarodno 

udruženje instituta za šumarska istraživanja), a u organizaciji Instituta za poljoprivredna 

istraživanja I.N.R.A. odio za šumarska istraživanja — stanica za mediteransku 

silvikulturu. 

I.N.R.A. je pozvala sve znanstvenike i stručnjake, posebno one iz mediteranskih 

zemalja koji rade na propisanom (kontroliranom) spaljivanju sloja prizemnog 

rašća i otpadnog mrtvog šumskog materijala ili koji žele upotrijebiti ove tehnike, 

kako bi se na ovom seminaru upoznali s tehnikama i metodama uz praktična 

spaljivanja na terenu, koja se primjenjuju u jugoistočnoj Francuskoj. 

Ovaj seminar je dogovoren na zajedničkom skupu FAO/ILO/ECE/IUFRO održanog 

u Valenciji (Španjolska) od 30. rujna do 4. listopada 1986. godine, kao nastavak 

i zaokruženje tematike o zaštiti šuma od požara. Sudjelovale su delegacije 

iz 9 mediteranskih zemalja, Savezne Republike Njemačke, Poljske i SAD. Ukupno 

je bilo 75 predstavnika, a iz Jugoslavije osim mene, bio je i drug Milan Sisojević, 

dipl ing., rukovodilac grupe za šumarstvo iz Saveznog komiteta za poljoprivredu 

iz Beograda. Na seminaru su učestvovali i predstavnici IUFRO-a, FAO-a, CIHEAM-a 

(internacionalni centar poljoprivrednih i šumarskih studija Mediterana) i INRA-e. 

Rad se odvijao prema utvrđenom dnevnom redu i to tako što su se u dane 

14, 17, i 18. ožujka podnosili referati uz diskusiju, a 15. i 16. ožujka rad se odvijao 

na terenu po šumama jugoistočne Francuske uz predviđene eksperimente kontroliranih 

spaljivanja. 

Tijekom dva dana u dvorani Centre de Congres du Palais des Papes u Avignonu 

podneseno je 17 referata, na temu različitih metoda propisanog paljenja u šumskim 

populacijama, zakonodavstvo i propisi o upotrebi vatre u šumi, efekti kontroliranog 

spaljivanja kao mjere sprečavanja požara, procjena bioloških efekata, 

potrebe o ograničenju kontroliranog spaljivanja u prirodnim šumama i nasadima 

i kompariranje efekata propisanih vatri u kombinaciji s primjenom kemijskih 

sredstava, kao i mehaničkim čišćenjem strojevima. 

187

Praktični dio rada seminara odvijao se na terenu obilaskom oglednih šumskih 

polja, najprije u šumama La Roque d'Antheron. Na tim oglednim poljima vršena 

su 1984, 1987. i 1988. godine različite metode kontroliranog spaljivanja u cilju 

suzbijanja gorivog materijala pod šumskim sklopom, čime se smanjuje rizik od 

nastanka nekontroliranog požara, te komparirane i opisane njihove prednosti, vrste 

šteta i ograničenja. 

U internacionalnom centru visokih agronomskih studija Mediterana u Gardanneu 

prezentiran je termički tunel za ispitivanje gorivosti šumskog raslinja. 

Tunel se sastoji od snažnog ventilatora koji simulira različite brzine vjetra, pokretnih 

vagoneta na kojima se kao u prirodnom ambijentu postavlja ispitivani 

materijal, a fiksni pirometri razmješteni po duljini i visini tunela mjere temperaturu 

gorenja. 

U međuregionalnom centru koordinacije operacija pomoči civilne sigurnosti 

(CIRCOSC), u Gardanneu, prezentiran nam je kompletan rad centra koji štiti jugoistočni 

dio Francuske i Korziku. Na velikoj zidnoj karti prikazana je opažačka 

služba koja je u izravnoj radio vezi s centrom, koji raspolaže s određenim zračnim 

i zemaljskim snagama i po potrebi ih šalje u akciju. Prikazana je i mreža 

meteoroloških stanica (klasičnih i automatskih) koje svoje podatke šalju u meteorološki 

centar u Pariz, a odatle obrađene preko satelita primaju putem monitora. 

U svakom trenutku na monitoru prikazuju se prizemna sinoptička situacija, brzina 

vjetra, temperatura i relativna vlaga zraka, te visinska karta na 500 hPa. Putem 

trokuta raznih boja označene su na karti sitne razmjere područja klasa opasnosti 

za pojavu šumskog požara. 

U međuregionalnom centru za osposobljavanje Civilne sigurnosti (CIFSC) u 

Gardanneu, direktor škole potpukovnik civilne sigurnosti g. Deblaise govorio je 

o 20-godišnjem radu te škole u osposobljavanju mladih generacija u domeni civilne 

sigurnosti u koje spada i zaštita šuma od požara. Nakon razgledanja škole u 

dvorani je prikazan film o jednom velikom šumskom požaru i akciji suzbijanja 

istog. 

Slijedečeg dana organiziran je odlazak autobusom na teren i obilazak oglednih 

šumskih polja INRA-e u d'Ollieresu, s lijeve i desne strane puta D3. Na tim 

parcelama su 1985. godine vršeni eksperimenti (sastojine Quercus pubescens) tretiranjem 

raznim herbicidima i spaljivanjem. Naglašena je djelotvornost kad se 

kontrolirano spaljivanje vrši kombinacijom s glyphosatima. 

Na oglednim šumskim poljima u de Mazaguesu (Var) opisane su i komparirane 

različite metode, djelomično udruživanjem glyphosata s kontroliranim spaljivanjem. 

Izloženi su glavni rezultati o njihovom djelovanju na različite etaže 

sastojine, kao i prvi izvedeni zaključci. 

G. J. C. Valette demonstrirao je meteorološki mobilni komplet koji se sastoji od 

ručnog anemometra koji pokazuje brzinu vjetra i suhi i mokri termometar sa 

ručkom za okretanje za mjerenje temperature i relativne vlage zraka. Naglasio 

je značaj mjerenja meteoroloških elemenata, jer se bez toga ne može vršiti niti 

jedan od propisanih metoda kontroliranog spaljivanja šumske leževine i sloja prizemnog 

rašća. Izvan optimalnih se uvjeta ili ne postižu željeni rezultati, vatra se 

sama po sebi ugasi, ili se dogodi da vatra izmakne kontroli pri čemu mogu nastati 

velike štete. Meteorološki elementi prilikom eksperimentalnog spaljivanja 

na oglednim parcelama INRA-e u de Mazaugeusu bili su: t = 10°C, U = 90% i 

v = 1—5 m/s. 

188

Posljednjeg dana rada seminara u petak, 18. ožujka, bilo je govora na temu 

međunarodna suradnja i kooperacija, a uvodnu riječ je dao g. Delabraze. Govorio 

je o radu i problemima Silva Mediterranaea, a o radu organizacije IUFRO govorio 

je g. Robert Martin. Naglašena je potreba za razmjenom informacija kako o metodama 

i opremi za prevenciju i kontrolu tako i istraživačke aktivnosti i rezultate, 

osposobljavanje i sigurnost. 

Na ovom seminaru nije donesen jedinstven zaključak, več je ostavljeno, da 

svaki sudionik ponese onakav zaključak kakav je stekao sintezom praktičnih iskustava 

i teorijskih spoznaja sa ovog vrlo uspjelog seminara u Avignonu. Seminar 

je završio s radom prema programu u 12,00 sati. 

Na zahtjev sudionika iz Jugoslavije kao i na zahtjev delegacije iz Italije, direktor 

stanice za mediteransku silvikulturu INRA g. Helfried Oswald omogućio 

nam je od 14 do 19 sati razgledanje laboratorija i opreme pomoću koje se vrše 

ispitivanja zapaljivosti i gorivosti mediteranskog raslinja, i to nakon zvaničnog 

zatvaranja seminara. Pored detaljnog prikaza laboratorijske opreme i instrumenata, 

gosp. Jean-Charles Valette je na epiradiateru za sve prisutne izvršio nekoliko 

pokusa ispitivanja zapaljivosti i gorivosti mrtvih borovih iglica Pinus halepensisa. 

Rezultati mjerenja svrstavaju se u 5 kategorija (klasa) unose u kompjutor 

i nanašaju na vegetacijske karte. Te karte dostavljaju se šumarskim organizacijama 

(radi suzbijanja najzapaljivijih vrsta — metodama kontroliranih paljenja) 

kao i vatrogasnim organizacijama (radi upozorenja na kategorije rizika u području 

kojeg štite). 

Rad seminara u dvorani — autori i referati: 

Ponedjeljak 14. 03. 1988: 

Predsjedavajući: MOREIRA da SILVA (Portugal) i KURPANOV (Bugarska) 

— Goldammer, J.: Ograničenja i potrebe u održavanju ili obnavljanju namjernih 

požarnih režima u prirodnim šumskim predjelima i nasadima. 

— Valette, J.C.: Različiti tipovi kontroliranih požara. 

— Martin, R.E.: Efektivnost kontroliranog spaljivanja kao mjere sprečavanja 

požara. 

— Rego, F.: Istraživanja kontroliranih vatri u Portugalu i neki rezultati. 

— Calabri, G.: Uvođenje kontroliranih spaljivanja u Italiji. 

— Velez Munoz, R.: Kontrolirana spaljivanja u programima sprečavanja šumskih 

požara. 

Četvrtak 17. 03. 1988: 

Predsjedavajući: CALABRI (Italija) i DIMITROV (Jugoslavija) 

— Lambert, B.: Kontrolirano spaljivanje sa ispašom u pustopoljini sa zimzelenim 

žbunjem Cistus monspelliensis i Ulex parviflorus. 

— E s h e t, A.: Upravljanje šumama i sprečavanje požara u gornjem galilejskom 

području Izraela. 

Predsjedavajući: MARTIN (SAD) i EGGERMONT (Francuska) 

— Karlikowski, T.: Procjena bioloških efekata šumskih požara na sastojine 

škotskog bora (Pinus sylvestris). 

189

— Rigolot, E.: Utjecaji kontroliranih požara kod eldarskog bora (Pinus eldadarica) 

i arizonskog čempresa (Cupressus arizonica). 

— Legrand, C: Kompariranje efekata propisanih vatri i uobičajenog čišćenja 

upotrebom strojeva i spaljivanjem na šumovitim vapnencima Provence (Francuska). 

Predsjedavajući: VELEZ MUNOZ (Španjolska) i BOVIO (Italija) 

— Gil Ion, D.: Gubici u nutrientima (hranjivim tvarima) u toku dva kontrolirana 

požara u mediteranskoj šumi. 

— Cab ral, M.T.: Djelovanje kontroliranog spaljivanja na mezofaunu borovih 

tala. 

— Szczygiel, R.: Spaljivanje šumskog otpada u sastojinama bora — laboratorijski 

i terenski studij. 

— Kurpanov, J.: Učiniti bugarske šume manje zapaljivim. 

Predsjedavajući: GOLDAMMER (SR Njemačka) i CLAUZURE (Francuska) 

— Vega, J.A.: Utjecaj kontroliranog spaljivanja na rast borovih sastojina. 

— V a 1 e 11 e, J.C.: Realizacija jednog kontroliranog spaljivanja. 

Svi zainteresirani za gore navedene referate mogu se obratiti autoru ove 

informacije. 

Tomislav Dimitrov, dipl. inž. 

RHMZ SR Hrvatske 

41000 Zagreb, Grič 3 

190

IZLOŽBA »DRVO U TUROPOLJU« 

POVODOM 12. SVJETSKOG KONGRESA ANTROPOLOŠKIH I ETNOLOŠKIH 

ZNANOSTI U ZAGREBU 

Poznato je da je našoj zemlji povjerena organizacija XVIII. svjetskog kongresa 

IUFRO, koji je održan 1986. godine u Ljubljani. Među ostalim jedan od 

ciljeva kongresa bio je ubrzanje i unapređenje šumarstva i prerade drva u Jugoslaviji 

i informiranje svjetske znanstvene i stručne javnosti o dostignućima i značenju 

tih djelatnosti u Jugoslaviji. 

Prošle godine održan je u Zagrebu 12. svjetski kongres antropoloških i etnoloških 

znanosti (12. ICAES, 24—31. 7. 1988). Kongres je imao zadaću da prikaže sveukupnost 

ljudskog društva i kulture u najpotpunijem mogućem problemskom rasponu 

i globalnom uvidu (Čubelić, 1988). Za učesnike kongresa bile su priređene 

raznolike priredbe i izložbe. Tako je u organizaciji muzeja Turopolje Velika Gorica 

postavljena izložba »Drvo u Turopolju«. Među donatorima ove izložbe bio je 

i OOUR Uzgoj i zaštita šuma Šumskog gospodarstva Zagreb. 

»Vrata od krča«. Gornja drvena ploča potječe iz 1779. godine gdje je urezan i 

latinski tekst. Ostali dijelovi obnavljani su dva puta. 

Plodna ravnica na desnoj obali Save od Zagreba prema Sisku zvala se u najsttarije 

vrijeme Zagrebačko polje, da bi tek od 14. stoljeća došlo do naziva Turopolje. 

To je ime dobila prema izumrlom govedu tur (Bos primigenius), koje je u 

stadima živjelo u nepreglednim turopoljskim šumama. 

U ovom kraju kulturni razvoj dosegao je značajan napredak zahvaljujući posebnom 

položaju i pravima slobodne plemenite općine Turopolje. Za ovo potvrdu 

dijelom dobivamo i na ovoj izložbi, te nakon upoznavanja sa ostalim sačuvanim 

objektima u drvu (kuće, kurije, sakralni objekti i drugo). Dok je na području Vojne 

krajine postojala zabrana gradnje kuća od drveta, ovdje su se kuće, gospodarske 

zgrade, kao i sve što je okruživalo i pratilo čovjeka od rođenja do smrti, gradilo 

191

i radilo od drveta. Ovome se pridonijele i znatne površine pretežno hrastovih 

šuma, koje su se prostirale sve do Plesa (danas aerodrom) i KuriLovca (danas dio 

Velike Gorice). Prema H uz jaku (1969) seljaci su gradili male domove s jednom 

sobom, ili veće zadružne kuće s jednom ili najviše dvije sobe, u kojima je 

spavao veći broj ljudi. Imućniji ljudi gradili su velike i prostrane kurije. One su 

bile također od hrastovih planjki ali većih razmjera. Danas je najbolje sačuvana 

kurija Modić-Bedeković u Donjoj Lomnici, koja je sagrađena 1806. godine, tj. u 

vrijeme dolaska Francuza u Dubrovnik. 

Izložene preslice, daščice za tkanje, fertušnice i silovanje 

Tradicija gradnje u drvu (C v i t a n o v i ć) najdublje se ukorijenila u Turopolju, 

području kojeg smatramo kolijevkom drvene sakralne arhitekture u Hrvatskoj. 

U toj regiji se najveći broj drvenih kapela uspio i sačuvati što zbog tradicije, 

a što zbog čvrstoće hrastovine od kojeg su kapelice građene. Tradicija gradnje 

drvenih crkava produžila se sve do XX. stoljeća, te nije čudnovato da se najreprezentativniji 

primjerak sakralne arhitekture kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki 

nalazi u Turopolju. Ne može se ustanoviti godina osnutka kapele, ali se pretpostavlja 

da je to početak XVII. stoljeća. 

Vratimo se na izložbu, gdje se može vidjeti okov s praslavenske vedrice pronađen 

u slavenskom groblju u Velikoj Gorici iz 800-te godine, kojem je rekonstruiran 

drveni dio od dužice. Posebna grupa predmeta je namještaj za koji je 

karakteristično (La stric, 1988) da je uzdignut od tla, za razliku od juga naše 

zemlje gdje je gotovo pri dnu. Najviše upotrebljavan predmet je škrinja a koristi 

se za spremanje platna, rubenine, dokumenata ali i žita, a o namjeni zavisi i veličina 

škrinje. 

Predmeti od drva su vrlo lijepo ukrašavani kao preslice ili daščice za tkanje, 

trijemovi i stubišta. 

192

U skupini pomagala za obradu lana, konoplje i vune u pređu ističu se preslice. 

Najčešće su se dobivale na dar od momka, brata, sina ili supruga i baš ta 

uloga dara odlučan je faktor u njezinu ukrašavanju (Lastrić, 1988). 

Dalje na ovoj izložbi vidimo alatke za obradu zemlje, pomagala za lov i ribolov, 

za preradu grožđa u vino. 

Uz obrađeno drvo postoje i pleteni predmeti od vrbovog ili ljeskovog pruća 

ili tankih traka koje su dobivene tehnikom kalanja, a služili su za držanje i nošenje 

raznih stvari. 

Velika slika pokazuje »Vrata od krča«. To je jedinstveni spomenik kulture 

koji se nalazi u šumi Turopoljski lug. Vrata nose značajke secesije a podignuta 

su 1779. godine u spomen dovršenih radova na krčenju šume, kako bi se 

dobile livade. Danas su na tim livadama guštici stari do 30 godina. 

Ovi raznoliki predmeti od drva uz kulturno-povijesnu ulogu, ispunjavaju značajno 

i našu likovnu kulturu. Vrsni turopoljski majstori s posebnim osjećajem za 

ljepotu i proporcije, učinili su da mnoge građevine — drveni domovi, čardaci, kurije 

ili drvene kapelice, s toliko jednostavnosti ljepote u sebi, postanu biser hrvatskog 

graditeljstva i umjetnosti. Još jednom se moramo, po tko zna koji put, zapitati 

kako se odnosimo prema spomeničkom blagu, koliko smo učinili da se drvno 

graditeljstvo i svi ti drveni predmeti sačuvaju od propadanja. Puno toga je zauvijek 

nestalo, propalo, otuđeno. Koliko smo učinili ili činimo da spomenička 

baština Turopolja postane i svojina naše djece? (Matković-Mikulčić, 1988). 

Na kraju postavljamo si pitanje, da li ovaj mali primjer donacije šumarstva 

muzejsko etnološkoj organizaciji otvara mogućnost za širu akciju spašavanja 

kulturno-historijskih predmeta od drva zajedničkom akcijom šumarstva, drvne 

industrije i stručno-kulturnih organizacija. 

Izložba je bila otvorena do kraja 1988. godine. 

LITERATURA 

C v i t a n o v i ć, B.: »Kapela sv. Barbare u Velikoj Mlaki, Dokumentacija građevnih 

faza i slojevitosti slikarstva«, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 

Zagreb 1976, broj 2—3, str. 163—190. 

Čubelić, T.: »Čovjekovi izvori i granice«, Vjesnik, Zagreb, kolovoz 1988. 

H uz jak, V.: »Drvno graditeljstvo Turopolja«, Muzej Turopolja Velika Gorica, 

Zagreb 1969, str. 12. 

H uz jak, V.: »Drvo u Turopolju«, Prospekt Muzeja Turopolje. 

Lastrić, O.: Velika Gorica, Velika Gorica 1988. 

Matković-Mikulčić, K.: »Drvo u tradicijskoj kulturi Turopolja«, Komunalni 

vjesnik, Delegatsko glasilo stambeno komunalnih djelatnosti grada Zagreba, 

broj 33, Zagreb 1988. 

Mr. Mladen Stojković 

193

AKTUALNO 

IZVOZ DANAS 

Generalni direktor »Exportdrva« Jurica Pavelić istaknuti je stručnjak na području 

trgovine drvom i drvnim proizvodima. Njegovo teoretsko znanje obogaćeno 

praksom rukovođenja, a u novije vrijeme i iskustvo na najvećem svjetskom tržištu, 

tržištu SAD, izaziva pažnju i izvan »Exportdrva«. Na poziv Saveza i društava 

inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Zagreb, održao je predavanje 

na temu: Izvoz danas — problematika izvoza drvni proizvoda. To je s jedne strane 

izuzetno aktualna tema s obzirom na važnost izvoza za jugoslavensku privredu, 

a s druge strane to je područje za koje je Jurica Pavelić kvalificiran. Budući da 

je predavanju prisustvovao vrlo ograničen broj ljudi, a s obzirom na zanimljivost 

iznesenih podataka, objavljujemo osnovne misli iz predavanja djelomično skraćeno, 

odnosno u interpretaciji autora ovog napisa. 

Jedna od najvažnijih kategorija za moderno, osobito izvozno poslovanje, je 

marketing. Njega je u »Exportdrvu«, kao i u većini drugih organizacija, u prošlosti 

bilo toliko koliko je bilo tržišne orijentacije bez koje nema marketinga, a 

njoj je suprotstavljena kategorija dogovorne ekonomije koju vjerojatno napuštamo 

ako želimo razvijati tržište. »Exportdrvo« je u prošlosti s više ili manje uspjeha 

izvršavalo svoju funkciju u zavisnosti od ograničenja koja su se postavljala 

vezano upravo uz dogovornu ekonomiju. 

Budući da je marketing imanentan tržištu, najmanje je teško proizvesti robu. 

Daleko je teže utvrditi što tržište treba, u kojim količinama i pod kojim uvjetima. 

Kada se to utvrdi, lokacija industrije nije više najvažnija. 

Kod nas se do sada industrija i trgovina u našoj grani nisu razvijale na taj 

način. Osnovni činilac su bile društveno-političke zajednice (najčešće općine) koje 

su svoje sirovinsko bogatstvo željele oploditi najprije pilanskim kapacitetima, a 

kasnije proizvodnjom finalnih proizvoda. Gradili su se veliki kapaciteti da se 

zaposle ljudi. Uskoro su oni prerasli mogućnosti domaćeg tržišta, pa su se tražila 

rješenja u izvozu. No čak i takvim pristupom postignuti su određeni rezultati 

koji nisu za potejenjivanje. 

Prošla godina, usprkos tome što je u cjelini gledano bila izrazito krizna, bila 

je u našoj grani mnogo uspješnjia nego u ostalim dijelovima privrede. Dok je 

privreda imala pad proizvodnje od 3%, naš reprokompleks je imao rast od 8%. 

Izvoz je u cijeloj privredi povećan, ali manje nego u našoj grani gdje je povećanje 

iznosilo oko 21%, ili oko 300 milijuna dolara. Akumulacija je također jača za 

oko 40 indeksnih poena nego u privredi u cjelini, a gubici su u privredi rasli indeksom 

298, a u šumarstvu i ndustriji prerade drva 117, što znači da su realno 

u padu. Na žalost, osobni dohoci su u našoj grani i danas niži od prosjeka privrede. 

Sve ovo dokazuje da je ova grana i u teškim uvjetima postigla vidne rezultate. 

Jedan od najtežih problema koji nas danas muči je neelastično ustrajanje 

pretežno na generalnom izvozu. Pri tome se vjeruje da je za takvo poslovanje 

potrebno prije svega imati realan tečaj dinara, te da realna kamata nije veća od 

realnog tečaja. Međutim, realna kamata je danas veća od realnog tečaja. U nju su 

194

uključeni svi dugogodišnji promašaji, dubioze, fiktive, promašene investicije i još 

mnogo toga nagomilanog kroz duže vrijeme. Zato Jugoslavija danas ima jednu 

od najviših cijena kapitala u svijetu, a sve do prije pet godina kapital je bio izrazito 

jeftin. Problem je osobito težak ako se ima u vidu da nema dovoljno vlastitih 

obrtnih sredstava. 

U vrijeme niske cijene kapitala, izvoznici su koristili vrlo povoljne kredite za 

izvoz odnosno za pripremu robe za izvoz. Kamatna stopa dugo nije bila veća od 

3%, a često su bili 70% financirani iz primarne emisije, a ostatak iz poslovnih 

banaka, gdje kamata također nije prelazila 5%. Tada nije postojao problem naplate 

,jer je inflacija bila veća od kamate, pa se praktično isplatilo naplaćivati 

sa zakašnjenjem. 

Danas smo otišli u drugu krajnost. U uvjetima kada privreda raspolaže sa 

samo 20% vlastitog obrtnog kapitala, a u našoj grani samo 10%, uz kamate koje 

su posljednjih mjeseci došle do 15% mjesečno, nema programa koji bi se mogao 

smatrati izrazito atraktivnim i dohodovno isplativim. 

S druge strane na domaćem se tržištu još osjeća konjunktura koja je djelomično 

i umjetno stvorena relativno povoljnim kreditiranjem građana. Smatra se 

da bez toga kreditiranja ne bi bilo ni takvog plasmana kakvog imamo danas. 

Pitanje je da li je to zaista tako i u budućnosti će to biti jedan od ključnih 

problema. 

Trgovina danas nema kapitala kojim bi preuzela funkciju koju ima u razvijenim 

zemljama, a što traži proizvodnja. To je sistem po kojemu proizvodnja 

formira proizvođačku cijenu koju trgovina plaća, a zatim se na vlastiti rizik brine 

o konačnom plasmanu robe. To praktično znači da problem skladištenja, transporta, 

montaže robe i dr. u cijelosti rješava trgovina. Budući da trgovina za to 

nema kapitala, a za proizvodnju je to neizdrživ teret, a s obzirom da se visoke 

kamate moraju platiti, likviditet trajno i definitivno nestaje i iz proizvodnje i iz 

trgovine. I to će u budućnosti biti jedan od ključnih problema. 

Ne stoji ni tvrdnja da smanjenje prodaje na domaćem tržištu automatski donosi 

povećanje izvoza. Naime, još uvijek se gubici u izvozu često nadoknađuju 

višim cijenama na domaćem tržištu. 

Sve više dolazimo u situaciju da unutrašnji dug, te dubioze u privredi po 

težini problema nadmašuju inozemni dug. One već prelaze 60 milijardi dolara, 

odnosno veće su od društvenog proizvoda Jugoslavije. Unutrašnje rezerve u vidu 

štednje unutar kolektiva u odnosu na te brojke su simbolične i destimuliraju svaki 

pokušaj zaokreta prema kvalitetnijem poslovanju. Pritom treba reći da su 

osobni dohoci izrazito niski i destimulativni i ne pružaju praktično nikakve rezerve 

za eventualne uštede. 

Danas više nema prioriteta, a vejrojatno ih neće biti ni u budućnosti, nego 

se svatko u tržišnim uvjetima mora snaći kako najbolje zna. Međutim, izlazak 

iz krize ne sprečavaju slabosti u radu radnika. Naši radnici vrlo često u našim 

tvornicama rade i intenzivnije, pa i bolje nego u razvijenom svijetu. Za taj su 

rad višestruko slabije plaćeni, a rezultati su ipak slabi. Ključ problema je u organizaciji 

posla, u programima, »managementu« i tehnologiji. Ti su elementi u inozemstvu 

izrazito razvijeni i oni vuku privredu u brz razvoj. Mi, na žalost, u tome 

sve više zaostajemo. Pri tome radnici i njihov odnos prema radu nisu temeljni 

problem koji bi ometao razvoj. 

»Manageri« će u budunosti dobiti veća prava, ali i veće obaveze i odgovornosti. 

Međutim, njih nema dovoljno, a nedostaju im i odgovarajuća znanja. Zbog 

195

toga se u Sloveniji u suradnji sa stranim profesorima, pa i uspješnim poslovnim 

ljudima, već školuju specijalizirani stručnjaci za »management«. Slična inicijativa 

postoji i u Zagrebu. 

U skladu s uspješnošću naše grane uopće, »Exportdrvo« je prošle godine povećalo 

izvoz za oko 17% u odnosu na 1987. godinu, odnosno 165 milijuna dolara. 

Ohrabruje osobito povećanje prometa finalnih proizvoda (65 milijuna dolara). 

Kada je riječ o finali, orijentacija »Exportdrva« je oko 70% izvoza u Zapadnu 

Evropu, a 30% u SAD, dok je kod većine drugih izvoznika bitno drukčije, ili 

je odnos potpuno suprotan. »Exportdrvo« je među prvima osnovalo u SAD svoju 

firmu (1957. g.). Međutim, kao i ostali izvoznici orijentirani na prodaju preko 

skladišta i sastavijaonica, danas ima velike probleme vezane uz gubitke i nelikvidnost. 

Izlaz se mora naći i novim programima i svim mogućim načinima prodaje 

na tom tržištu koje je zbog toga što je najveće na svijetu u tom smislu nezamjenjivo. 

Neodgodivo je također približavanje Evrope koja će od 1992. godine biti 

jedinstvena. Ako to ne učinimo Evropa će se do neke mjere za nas zatvoriti. 

U SAD možemo poboljšati svoju poziciju prije svega napuštanjem kolonijalnog 

namještaja uz koji smo uglavnom do sada bili vezani. Međutim, ta vrsta namještaja 

je u padu, a skupa s njome i mi. U SAD uvoz namještaja posljednjih 

godina konstantno raste po stopi od 25%, a jugoslavenski izvoz stagnira na nivou 

od oko 150 milijuna dolara, a to znači da realno pada. Pojavili su se i novi izvoznici 

od kojih vodi Taiwan i neke druge zemlje. Da bismo postigli više cijene naših 

proizvoda moramo naći novi dizajn do kojeg ćemo doći ako naše znanje nije dovoljno, 

uz pomoć američkih dizajnera. Problem su i kadrovi u inozemstvu, odnosno 

njihov ograničeni mandat od četiri godine, dok bi ekonomski bilo opravdanije 

da isključivo radni rezultati određuju dužinu ostanka na stranom tržištu. 

»Exportdrvo« je relativno kasno krenulo u ostale oblike izvoza osim generalnog, 

a to su razni vezani poslovi, dugoročne proizvodne kooperacije, pogranični 

prmet i dr. Ti oblici prometa morat će se razvijati i u budućnosti. 

Usprkos porblemima, ove se godine planira povećanje izvoza »Exportdrva« 

za 6,5%, odnosno u visini od oko 175 milijuna dolara. Roba za izvoz ima i nude 

se, a osobito se naglo povećava proizvodnja parketa koji su danas opet postali 

trend u svijetu, gdje se napuštaju razne varijante plastičnih i sličnih podova. Jak 

udarac doživjeli smo posljednjih godina na tržištu SSSR-a gdje su proizvodi naše 

grane većim dijelom brisani iz robnih listi. Poznato je također da s ovom velikom 

zemljom imamo trgovinski suficit što sprečava oživljavanje izvoza u SSSR, usprkos 

činjenici da se SSSR danas u poslovnom smislu izrazito otvara prema razvijenom 

svijetu. 

Bez obzira na sve iznesene probleme koji su vrlo teški, izvozni rezultati se 

mogu bitno poboljšati, jer imamo tradiciju i ugled koji je veći u inozemstvu nego 

u zemlji, ali nam nedostaje razvijeni »management« i sve ono o čemu je ranije 

bilo riječi. Ako se u tim elementima približimo razvijenom svijetu, a po ljudskom 

potencijalu to možemo, onda su mogući i krupniji pomaci na bolje u izvoznom 

poslovanju. 

Priredio: Mario Filipi 

196

KNJIGE I ČASOPISI 

GLASNIK ZA ŠUMSKE POKUSE 

Volumen 24 — 1988. 

Opseg 24. sveska Glasnika za šumske 

pokuse Šumarskog fakulteta u Zagrebu 

(glavni urednik Prof. dr. Đuro 

R a u š, urednik za šumarstvo Prof. dr. 

Branimir P r p i ć, urednik za drvnu industriju 

Prof. dr. Stanko Bađun, tehnički 

urednik Dr. Želimir B o r z a n) iznosi 

167 stranica teksta i 14 stranica (na 

15 listova) fotografija. Od 12 priloga o- 

sam je tema o hrastu, pa se po tome 

može smatrati i tematskim sveskom. Sve 

radove uredništvo je primilo u prvoj 

polovici 1987. godine. 

1. Na hrast i hrastove sastojine odnose 

se teme: 

— I. Trinajstić: Taksonomskaproblematika 

hrasta lužnjaka, 

— D. Klepac: Uređivanje šuma hrasta 

lužnjaka, 

— A. Pranjić, V. Hi tree i N. 

Lukić: Praćenje razvoja sastojina hrasta 

lužnjaka tehnikom simuliranja, 

— Š. Meštrović: Šume hrasta lužnjaka 

s posebnom namjenom, 

— S. Boj an in i S. Nikolić: Sječa, 

izrada i transport šumskih sortimenata 

hrasta lužnjaka, 

— S. Sever i M. Slabak: Mehaniziranje 

radova u eksploataciji šuma 

hrasta lužnjaka u istočnoj Slavoniji, 

— I. Spaić i M. Glavaš: Uzročnici 

šteta na hrastu lužnjaku u Jugoslaviji, 

— F. Penzar: Oštećenje furnira hrasta 

lužnjaka (Quercus robur L.) od insekata 

iz tropskog područja. 

Iz priloga I. Trinajstića saznajemo, 

da, u Londonu, postoji herbar Linnea, 

koji nema samo povijesnu vrijednost 

nego i za određivanje prioriteta autora, 

prvog, opisa pojedine vrste. Naime, 

prema Međunarodnom zakoniku za 

nomenklaturu biljaka (Code internationale 

of botanical nomenclature, Utrech, 1972) 

prednost ima autor, koji je prvi opisao 

makar i nepotpuno, odnosnu vrstu. Malo 

je poznato, da je Linne uz cer sve 

listopadne evropske hrastove nazvao Quercus 

robur, dakle lužnjak, uz oznaku, 

da je to varijabilna vrsta. Uz ostalo Trinajstić 

navodi, da treba riješiti problematiku 

skadarskog i štojskog hrasta (hrasta 

iz Štoja kod Ulcinja), koje je opisao 

P. Černjavski te brdskog lužnjaka M. Jovančevića. 

Posebno navodi i kasni hrast 

lužnjak o kojem jeM. Stojković 1978. 

izradio magistarski rad pod naslovom 

»Varijabilnost i nasljednost listanja hrasta 

lužnjaka L.« 

D. Klepac prikazao je s jedne strane 

pregled uređivanja šuma hrasta lužnjaka 

od prve osnove iz 1865. godine do 

danas, a s druge strane iznio statističke 

podatke o ovim šumama u Jugoslaviji. 

Na području cijele Jugoslavije ima 

263 990 ha lužnjakovih šuma od čega u 

SR Hrvatskoj 164.912 ha a u SR Srbiji 

65.102 ha (20.533 ha nalazi se u Srijemu 

kao nastavak spačvanskog šumskog kompleksa). 

Čitatelja glasnika valja upozoriti, 

da je, na str. 129., citirani članak »Les 

forets de chene en Slavonie« objavljen 

u prijevodu i u Šumarskom listu br. 11 

—12, 1982., str. 489. 

A. Pranjić i sur. promatraju tehnikom 

simuliranja čiste sastojine hrasta 

lužnjaka po modelu 4, koji je, uz ostalih 

nekoliko, autorica prikazala u Glasniku 

za šumske pokuse, vol. 23. 

197

Š. M e š t r o v i ć je prikazao specijalne 

rezervate šumske vegetacije odnosno 

rezervate proglašene po Zakonu o zaštiti 

prirode zaštićene šume ili sastojine 

hrasta lužnjaka u Jugoslaviji. Pod zaštitom 

nalazi se 863 ha lužnjakovih sastojina 

od čega 546 ha u Hrvatskoj. Ostale 

su na području SR Srbije sa šest rezer 

vata površine 140 ha u Bosutskom bazenu, 

dakle nastavno na Spačvanski bazen, 

a u užoj Srbiji je jedan rezervat, Godomin, 

na području Smedereva, površine 

176 ha, cenoza hrasta lužnjaka s običnim 

grabom. 

Radove kod sječe šume S. B o j a n i n 

i S. N i k o 1 i ć prikazali su po pojedinim 

sortimentima a transport po fazama. 

Posebno bilježimo da je i prema 

iskustvu u SR Njemačkoj, za obaranje 

starih hrastovih stabala i kresanje grana 

u pravilu neekonomična primjena strojeva 

nego ostaje rad pilom (dakako motornom). 

Za sječu i izradu prorednog materijala 

dolazi u obzir deblovna metoda, 

a u zrelim sastojinama »prema načinu 

privlačenja treba se odlučiti za deblovnu, 

odnosno poludeblovnu ili sortimentnu 

metodu«. Izradu jednometarskog sortimenta 

u pravilu ne treba primjenjivati. 

Autori su dali, na osnovu podataka 

koje, kako naglašuju, zahvaljuju dipl. inž. 

Dragi Bedžuli, i ove odnose: »U zrelim 

sastojinama otpad kod sječe i izrade 

iznosi oko 20% (od toga kora 13%). 

U iskorištenoj drvnoj masi 18%* je prostorno 

drvo, a 82% tehničko. U tehničkom 

drvu trupci su zastupljeni s 92 l >/» (16% su 

furnirski trupci), 7>/o je rudničko drvo, a 

1% trupci za vodove. Autori smatraju, 

da »radi boljeg iskorištenja biomase tre 

198 

ba razmotriti primjenu usitnjavanja sitne 

granjevine«. Dabome, razmotriti, jer 

ni ta masa nije izgubljena za šumarstvo, 

ona je »gnojivo« šume. Takvo mišljenje, 

uostalom, nije nepoznato ni u inozemstvu, 

gdje se predlaže iskorišćivanje cjelokupne 

biomase u za tu svrhu posebnom 

podignutim plantažama, a u prirodnim 

(gospodarskim) šumama sitnu granjevinu 

ostaviti u šumi. To, uostalom, čitamo 

i kod S. S e v e r a i M. S 1 ab a- 

k a kada kažu da »treba očekivati i podizanje 

tzv. energetskih šuma« iako u 

prethodnom stavku nagovještavaju, da će 

se »u oplodnim i čistim sječama primjenjivati 

sortimentna metoda, a sva ostala 

šumska biomasa (osim sortimenata) 

usitnjavati iveranjem, a panjevi vaditi i 

dalje mehanički prerađivati«. 

U prikazu »uzročnika šteta na hrastu lužnjaku 

u Jugoslaviji« I. S p a i ć i M. G 1 a- 

v a š priložili su i kazalo štetnih organizama 

(za hrast) podijeljeno na životinjske 

i biljne te razlučene po pojedinim 

dijelovima stabla. Na kraju autori upozoravaju 

na anatomsko-fiziološki kompleks 

odnosno »na činjenicu da je obskrbna 

zona vodom kod hrasta vrlo uska 

tj. da je ograničena samo na krajnji vanjski 

god«. Stoga »ako bi u konstelaciji nama 

za sada nepoznatih, dakle i nepredvidivih 

okolnosti koja Ophistoma vrsta 

postala još virulentnija (možda mutacijom), 

hrast bi jednako kao i brijest zbog 

spomenute njegove odlike mogla zadesiti 

potpuna katastrofa«. 

F. P c n z a r saopćio je rezultate svojih 

ispitivanja kako ksilofagni insektibjelikari 

tropskog drva kojeg uvozimo mogu 

nanijeti velike štete na drvu i u umjerenom 

klimatskom području kada je prerađeno 

u furnir i to samo na furnire hrastove 

bjelike i upućuje, kako se štete 

mogu spriječiti odnosno onemogućiti razvoj 

ksilofaga. 

2. Nadalje su obrađene i slijedeće teme: 

— Ž. B o r z a n: Karitipovi nekih borova 

podsekcije Sylvestres, 

— I. Trinajstić: O problemu sintaksonomske 

pripadnosti šuma alepskog 

bora — Pinus halepensis Miller u jadranskom 

primorju Jugoslavije, 

— K. O p a 1 i č k i: Utjecaj hranjiva u 

iglicama jele na promjenu gustoće populacije 

jelina moljca igličara (Argyresthia 

fundela F. R. Tineidae, Lepidoptera),

F. P e n z a r: Mineralne tvari u tropskom 

drvetu. 

Ž. B o r z a n, kako navodi u ovom 

prikazu, »u radovima na kontroliranoj 

hibridizaciji crnog i običnog bora, koji 

se provode na Katedri za šumarsku genetiku 

i dendrologiju Šumarskog fakulteta 

u Zagrebu, (sudjeluje) od 1960. godine 

kao suradnik prof, dra M. V i d a- 

k o v i ć a u rješavanju problema inkopatibilnosti 

između ove dvije vrste.« Ti 

se radovi provode i uz sufinanciranje Zajedničkog 

jugoslavensko-američkog odbora 

za znanstvenu i tehničku suradnju, 

te oni spadaju u fundamentalna istraživanja. 

U ovom radu Borzan je prikazao 

rezultate istraživanja kariotipa nekoliko 

stabala crnog i običnog bora, japanskog 

crvenog bora (Pinus densiflora Sieb & 

Zucc.) te križanca P. x nigrosylvis, Vid., 

svih u parku oko zgrade Šumarskog fakulteta 

i vrta Katedre za šumarsku genetiku 

i dendrologiju. Rezultate ovih istraživanja 

treba upoznati neposredno iz o- 

vog rada Ž. Borzana. 

Prema istraživanju H. J. Beug-a na 

Mljetu alepski bor bi na naše područje 

donijeli Grci, jer se pelud alepskog bora 

javlja s peludom oraha ] žitarica odnosno 

prije kojih 3000 godina. To je, doduše, 

I. Trinajstić već konstatirao 

1975. godine, a sada to samo navodi u 

okviru cjeline svoga prikaza. S obzirom 

na pomlađivanje i prirodno širenje alepskog 

bora razlikuje tri dijela: sjeverni 

u kojem »stare kulture alepskog bora 

zadržavaju svoje oštre prvotne granice, 

srednji i južni priobalni pojas te područje 

srednje i južnodalmatinskih otoka na 

kojima se alepski bor prirodno širi i izvan 

starijih sastojina. Dakako, da se kulture 

(sastojine) i prirodno pomlađuju. To 

vrijedi i za sjeverni dio, pa npr. prvotna 

kultura kod Labina, a prije i za 

vrijeme rata sječena za rudničko drvo, 

prirodno se u potpunosti pomladila. 

Prema rezultatima istraživanja K. O- 

palički »masovna pojava moljca posljedica 

je promjena u ekosistemu koje su 

nastale utjecajem atmosferskih prilika i 

antropogenih faktora (i očituju) promjenama 

u sastavu mikroelemenata iglica, te 

sadržajem suhe tvari u njima... Porast 

brojnosti potkornjaka (također) ukazuje 

na prisutnost zagađivača.« Postavlja se 

pitanje, zašto je ovaj članak označen kao 

»stručni«, kada iznosi rezultate višegodišnjih 

istraživanja. Ta, i u izdanjima 

JAZU-a nalazimo kategorije »znanstveni 

izvještaj« i »znanstveno saopćenje«. To 

vrijedi i za prethodni prilog F. Penzara. 

Dvanaesti prilog ovog sveska Glasnika 

je F. Penzara »Mineralne tvari u 

tropskom drvetu«. Mineralne tvari su različitog 

kemijskog sastava i veličine (mikroskopskih) 

i mogu poslužiti za dijagnosticiranje 

pojedinih vrsta. Međutim o- 

ne nepovoljno djeluju na mehaničku preradu 

te je potrebna promjena geometrije 

zubea i nanošenjem određenih legura 

da se poveća njihovu tvrdoću. 

Oskar Piškorić 

199

Dr. Aleksandar R. Tucović i dr. Vasilije V. Isajev: 

PRAKTIKUM IZ GENETIKE SA OPLEMENJIVANJEM BILJAKA 

(Drugo izdanje) 

Izdavač: IRO »Naučna knjiga«, Beograd, 

1988. 

Knjiga sadrži ukupno 345 str. Podijeljena 

je u slijedeća poglavlja: 

1. 

2. 

3. 

4. 

5. 

6. 

7. 

8. 

9. 

10. 

11. 

12. 

Predgovor 

Citološke osnove genetike 

sa oplemenjivanjem 

biljaka 

Individualna promenjivost 

biljaka 

Metodi izučavanja individualne 

promenljivosti 

Genetička analiza i 

oplemenjivanje biljaka 

putem kontroliranog 

ukrštanj a 

Individualna selekcija 

Semenske plantaže 

Oplemenjivanje drveća i 

žbunja na otpornost prema 

bolestima [ insektima 

Odabrani zadaci iz 

pojedinhi oblasti genetike 

sa oplemenjivanjem biljaka 

Prilozi 

Literatura koja se odnosi 

na više poglavlja 

Str. 

1-- 3 

3-- 27 

28-- 36 

36-- 73 

74--114 

115--140 

142--173 

175--185 

186--227 

228--231 

231--243 

Registar imena rodova, 

vrsta i unutarvrsnih taksona 243--345 

Kao što autori napominju u svom u- 

vodnom dijelu, praktikum je napisan da 

se zadovolji potreba za tekstom, koji o- 

buhvaća primjenu suvremenih znanja iz 

genetike i oplemenjivanja biljaka u biljnoj 

proizvodnji. Iako udžbenik govori o 

genetici i oplemenjivanju biljaka, ipak se 

mora naglasiti, da je težište dano na vrste 

šumskog drveća i grmlja.. Zbog toga stručnjake 

različitih profila, kao što su studenti 

Šumarskog fakulteta, Šumarskog odjela, 

studenti postdiplomske nastave sa područja 

Oplemenjivanja šumskog drveća, Silvikulture, 

Sjemenarstva i rasadničarske 

proizvodnje, Oblikovanja i zaštite prirode, 

te stručnjaci u operativi, koji svojom stručnom 

aktivnošću pokrivaju navedena područja 

djelatnosti u šumarstvu i hortikulturi. 

Isto tako smatramo, da ovaj udžbenik 

može također korisno poslužiti i o- 

stalim studentima te stručnjacima, čija je 

djelatnost vezana za biljnu proizvodnju, 

zaštitu i unapređenje šumskih ekosistema. 

Knjiga Dr A. Tucovića i Dr V. Isajeva 

obiluje velikim brojem crteža, grafikona, 

slika i tabela, što je čini praktičnom 

za razumijevanje materije koju obrađuje. 

Zbog svega navedenog preporučujemo 

stručnoj javnosti knjigu Praktikum iz genetike 

sa oplemenjivanjem biljaka. 

Prof, dr M. Vidaković 

Prof, dr A. Krstinić 

200

Jean-Michel Pinet 

L'ECONOMIE 

E LA CHASSE 

avec collaboration de Marie-Genevieve 

Lavant et Paul Mćlen. 

Comite national d'information chasse-naturc 

— Laboratorie d'ecologie et de la 

faune sauvage de l'lnstitut national agronomique, 

Paris, 1987, pp. 93. (format 

A 5 ) 

Ekonomika lova (Naslov knjige, koju 

je izdao Nacionalni komitet informacija 

o lovu i prirodi — Laboratorij ekologije 

i divljači Nacionalnog agronomskog instituta, 

Pariz 1987.) 

Francuska ima 1800 000 lovaca. Na 1 

lovca otpada 26 ha korisne poljoprivredne 

površine i šuma. Daje se pregled tih 

pokazatelja za 12 zemalja Evropske zajednice. 

Zatim se detaljno prikazuje kako se 

odvijala nacionalna anketa o lovu u 

Francuskoj. Anketni list sadržavao je 117 

pitanja, razaslao se u 36 000 primjeraka 

(2 :i /o populacije lovaca) 90 oblasnim federacijama, 

odaziv 15 od njih iznosio je 

iznad 20%, 7 od njih nije se odazvao, 81 

od njih je sudjelovalo u anketi, a pojedinačni 

lovci su odgovorili 11,6%. Ipak se 

postigla prilična geografska reprezentativnost. 

Kontroliravši rezultate tako obimne 

ankete s dva pouzdana podatka, odlučilo 

se sastaviti »reprezentativni uzorak« 

i na njemu temeljiti zaključke studije. Takav 

uzorak postigao se eliminirajući dio 

odgovora u anketi koji su davali previsoke 

podatke, ali je dao dovoljno točne 

podatke za dva pouzdana podatka, 

koji su izabrani pri tom postupku. 

Autor najprije analitički obrađuje lovce, 

utvrdivši: 

— da je 90,2% oblasnih, a 9,8 a /o nacionalnih, 

te koliko postotaka ima dozvolu 

za visoku divljač, vodenu divljač, 

opću; 

— da 80Vo živi u općinama s manje od 

5 000 stanovnika (40% svih Francuza), 

dok samo 10 :, /o u općinama s više od 

20 000 stanovnika (40% svih Francuza); 

— da je lov u Francuskoj djelatnost ruralna, 

jer je udaljenost od lovišta to 

manja što je naselje malobrojnije stanovništvom; 

— da socio-profesionalne kategorije lovaca 

su ovako raspoređene: 

radnici 20,6% (Francuska ima ukupno 

radnika 35,3'Vo) 

poljoprivrednici 18,8% (Francuska ima 

ukupno samo 5,3°/o) 

namještenika 14,3% (Francuska ima 

ukupno samo 9,9 :, /

— žene-lovci: samo 1,5% lovaca, no taj 

udio raste te ih je bilo 1986. do 6,27o 

(pretežno iz velikih gradova); one su 

superiorne muškarcima u kvaliteti: 

kulturnom nivou, višem obrazovanju 

i boljim rezultatima na lovačkim ispitima 

(obaveznim od 1976.)- 

Zatim autor obrađuje praksu lova: 

broj izlazaka u lov minimum 10—15 izlazaka 

godišnje, a maksimum više od 100 

izlazaka godišnje, dajući indeks prema 

brojnosti naselja stanovništvom, 

godinama starosti lovaca (najviše do 

25 god. i više od 65 god. (umirovljenici), 

socio-profesionalnim kategorijama 

lovaca (maksimum pri poljoprivrednicima 

te umirovljenicima). Utvrđuje 

»pritisak lova« kao umnožak 'indeksa izlazaka', 

broja lovaca kroz površina lovljenja; 

taj iznosi 4,45 za veliku nizinu 

centralne Francuske i 3,75 za provincije 

istoka, centra i juga Francuske. 

Dalje u glavnom dijelu knjige, autor 

analitički obrađuje troškove j zaposlenje 

koje uzrokuje lov (izravno i neizravno). 

Pritom istražuje brojne zanimljive detalje 

ali i dolazi do sumarnih podataka koje 

iskazuje u rekapitulaciji troškova i broja 

zaposlenih (v. tabelu). 

Ako se usporedi, zaključuje 

se: 

— trošak po lovcu 6 500 franaka godišnje 

a trošak po stanovniku Francuske 

za zdravstvo 6 250 franaka/godišnje, 

— ukupni trošak 11739 mil. franaka/godišnje 

; broj zaposlenih 27 460 u vezi 

s lovom, a 10,8 mil. franaka/godišnje 

i broj zaposlenih 23 500 u iskorišćivanju 

šuma i pilanarstvu. 

Po prvi puta u Evropskoj zajednici, 

ocjenjuje se dobrovoljni rad lovaca u 

Francuskoj: na bazi sjednica lovačkih 

društava 12,1, raznih akcija 4,9 uređivanja 

7,7 brojenja divljači 4,8 dana godišnje — 

ukupno 6 000 000 »izlazaka«, od čega 73"/n 

na teren, tj. 22,5 mil. sati i 13 800 sati (uređivača 

s punim radnim vremenom«. Taj 

dobrovoljni rad nije uvršten u navedenu 

»rekapitulaciju« (tablicu). Na temelju navedene 

analize na 1 lovca-uređivača otpada 

3 500 ha korisne poljoprivredne površine i 

površine šuma, a na 1 agenta tehničkog 

i administrativnog sektora lova 21 000 ha 

navedene površine. Novčana procjena tog 

dobrovoljnog rada nije data, navodeći da 

je važnost tog vremena razonode veća 

od financijskih troškova. 

U »epilogu« autor daje kratak resume 

i navodi što treba u budućnosti osigurati: 

— sintetički pokazatelj aktivnosti lova i 

njegovo praćenje, 

— »demografiju« lovaca da bi se predvideo 

njihov ekonomski utjecaj, 

— primjenu pokazatelja upravljanja teritorijalna 

koji će omogućiti uređivačima 

lova da utvrde generalne zadatke 

i ostvare odnosne rezultate. 

Lov je aktivnost gdje se miješa fizički 

angažman, pasija, ovladavanje sobom, 

znanstvena spoznaja, dobrovoljni 

rad, a ima budućnost ekološku i edukativnu 

u odnosu prema prirodi; ona predstavlja 

personalnu disciplinu života. 

Na str. 8, te 90—92. autor daje određene 

ekonomske podatke i rezultate za 

12 zemalja Evropske zajednice — o ekonomici 

lova, a na str. 93. bibliografiju s 

15 izvora. 

Iz navedenog se vidi da autor u obradi 

nije obuhvatio uzgoj i zaštitu te korištenje 

divljači (već samo lov), pa ni prihode 

lovstva i lovnog gospodarenja, a to 

znači ni strukturu ukupnog prihoda lovstva, 

ni financijski rezultat, ni investicije 

u lovstvo, ni štete koje divljač nanosi 

poljoprivredi (ratarstvu, peradarstvu, 

ostalom stočarstvu i dr.) šumarstvu i poljoprivredi. 

Nije obuhvatio ni preradu divljači, 

ni trgovinu divljači (pijačnu, unutrašnju, 

vanjsku — (eksport i import). 

Nije obuhvatio transport (krupne) divljači 

do hladnjače te aktiviranje javnog 

transporta ulovljenom divljači. Konačno, 

202

REKAPITULACIJA TROŠKOVA I BROJA ZAPOSLENIH 

Sektori 

Po Ukupno 

lovcu u mil. % 

fr./god. fr. 

Broj 

zaposlenih 

1. Sektor 

usklađivanja 

sa zakonskom 

propisima 358 646 5,5 3,400 

2. Sektor prava 

na lov 960 1700 14,7 5 500 

3. Sektor opreme 1 120 2 017 

17,2 7 960 

od čega: 

puške 313 563 

čaurc 247 445 

karabine 67 120 

kugle 19 34 

održavanje 225 406 

specijalna oprema 

odjeća i obuća 

38 

215 

68 

387 

Sektor lovne 

kinologije 

od čega: 

prehrana 

uzgoj 

nabavke 

5. Sektor usluga 

od čega: 

transport do 

lovišta i natrag 

specijalna 

vozila 

hotelijerstvo 

druženje 

lovni turizam u 

inozemstvo 

6. Sektor 

informiranja 

od čega: 

specijalne lovne 

revije 

knjige o lovstvu 

suveniri o lovu 

pripadnost 

specijalnim 

lovačkim 

udruženjima 

Sektor jova na 

2 430 

1740 

265 

425 

1518 

970 

117 

46 

377 

110,5 

44,5 

14 

48 

4 374 

3 132 

477 

765 

2 727 

1740 

210 

82 

680 

15 

199 

80 

2.S 

87 

7,2 

37,4 8 250 

23,4 Neproci j enj eno 

konjima 70 

0,6 1300 

1—7. UKUPNO 6 500 11739 27 460 

1,7 

200 

50 

800 

Neprocij enj eno 

Primjedbe: 

Sektor 1. obuhvaća: lovački ispit, dobijanje jedne ili više godišnjih dozvola za 

lov, osiguranje. Financijska sredstva idu u korist osoblja lovne organizacije, osiguranja, 

države, općina, poljoprivrednika (za štete nanijete od krupne divljači). 

Sektor 2. obuhvaća: finalna sredstva za lovačko društvo, jednu akciju, jednu lokaciju, 

napojnice i darove. Ona idu u korist uzgajivača divljači, lovočuvara, vlasnika 

zemljišta, privatnih lovačkh društava. 

I drugi sektori su u knjizi analogno detaljizirani. 

203

nije obuhvatio ni izbjegnute štete time 

što lovci ubijaju medvjeda, vukove, lisice, 

tvorove i drugu grabežljivu dlakavu 

divljač te vrane, svrake i si. (štete u poljoprivredi, 

lovstvu, vodoprivredi), odnosno 

pse i mačke skitnice (kao primarne 

prenosnice bjesnoće i ehinokokoze (štete 

u uzgoju divljači, stočarstvu i zdravstvu 

ljudi). Sve to u nas je obuhvatila 

studija Kraljić, B. — Jovetić, R.: »Ekonomika 

lovstva Jugoslavije«, Skopje 1960, 

napisano mašinom za pisanje s dokumentacijom 

str. 1—827 + I-XXI1I (za 

Glavni lovački savez Beograd, do danas 

neobjavljena). 

Već godine 1930. u nas objavljena je 

knjiga Marinović, M.: »Privredni značaj 

lova u Jugoslaviji«, str. 1—219 + 3 pregleda. 

U njoj je autor obuhvatio »lov« u 

značenju »lovstva« i »lovnog gospodarenja« 

te odnosnih multiplikativnih efekata 

na temelju narativnih opisa i nešto površnije 

procjene. Na str. 176—203 knjige 

obradio je ova poglavlja: 1) vrijednost 

mesa, krzna i trofeja, 2 troškovi za zakupnine, 

3) troškovi koji idu u fiskalne 

prihode, 4) troškovi lovne ekonomije, 5) 

troškovi kojim se aktivira industrija (puške, 

municije i dr.) i obrt, 6) troškovi koji 

čine prihode trgovine (unutrašnje i 

vanjske), tj. njihove marže, vanjskotrgovinski 

bilans, 7) troškovi u vezi s lovnom 

kinologijom, 8) troškovi u visini prometa 

novca izdanog za lovačku književnost, 

štampu i umjetnost, 9) ostale koristi od 

lova (spašavanje od šteta u stočarstvu u- 

bijanjem vukova i dr.) — bez novčane 

procjene, 10) idealna vrijednost lova — 

bez novčane procjene, 11) štete od divljači 

(odštete) — bez novčane procjene. Prema 

prethodnoj stavci vidi se da ta studija 

nije obuhvatila: lovni turizam, izbjegnute 

štete u poljoprivredi od vrana, 

svraka i si., izbjegnute štete u vezi s bjesnilom 

i ehinokokozom, te elemente bruto 

proizvoda, investicije u lovstvo i dr. 

Prof, dr Branko Kraljić 

IZ ŠUMARSKOG LISTA 1889. GODINE 

Uspjeh lova u vlastelinstvu presvjetle gospodje grofice Norman-Ehrenfels u 

Valpovu tečajem god. 1888. Tečajem godine 1888. ubijeno je u šumama ovog vlastelinstva 

sliedeća množina divljadi, i to koristne: 1 jelen, 4 srnjaka, 43 zeca, 12 

trčaka, 46 šumskih šljuka, 23 divlje patke i 81 prepelica; škodljive zvjeradi pako: 

9 divljih svinja, 2 vuka, 114 lisica, 27 jazavaca, 1 vidra, 38 divljih mačaka, 46 

kuna, 19 tvoraca, 58 lasica, 15 orlova, 8 jastrebaca, 498 mišara, 167 kobaca, 40 

gavrana, 1332 vrane i 528 svraka. — Ukupno 210 koristne i 2902 komada škodljive 

zvjeradi, sveukupno dakle 3112 komada. 

Osim toga nađena su 2 otrovana vuka. 

Za otu ustrieljenu divljač izplatilo je vlastelinstvo dotičnikom svotu od 

701 for. 98. novč. 

(str. 84.) 

Zanimivo za lovce. Često se je opazilo, da šljuka umie svojim kljunom perje 

izčupati, te š njim ranu od puške zabrtviti (začepiti) poput kakova obvoja ili 

melema (flaštra). Na ubijenih šljukah vidjalo se, da su imale na tielu stare još 

dobro nezacielnjene rane, koje su perjel (pahuljkami) obložile, da zaustave krvačenje, 

a njeke opet imale su ozljedjene noge s perjem obavite. 

(Str. 85.) 

204

IZ SAVEZA I DRUŠTAVA ITŠDI HRVATSKE 

ZAPISNIK 

6. sjednice PREDSJEDNIŠTVA SAVEZA društava inženjera i tehničara šumarstva 

i drvne industrije Hrvatske, održane 24. veljače 1989. godine u Zagrebu. 

Prisutni: Adam Pavlović, dipl. inž., prof. dr. Branimir Prpić, mr. Vladimir Bogati, 

Viktor Wolf, dipl. inž., Božidar Pleše, dipl. inž., Nadan Sirotić, 

dipl. inž., dr. Đuro Kovačić, dr. Nikola Komlenović, mr. Krešimir Musa, 

Ivan Maričević, dipl. inž. i Vlatka Antonić. 

DNEVNI 

RED 

1. Usvajanje zapisnika 4. i 5. sjednice Predsjedništva Saveza i sjednice Savjeta 

Šumarskog lista. 

2. Razmatranje i usvajanje: 

a) Izvještaja inventurne komisije 

b) Prijedloga Zaključnog računa za 1988. godinu. 

3. Razmatranje i usvajanje Nacrta Programa rada za 1989. g. i Financijskog 

plana za 1989. godinu. 

4. Pripreme za održavanje 94, SKUPŠTINE SAVEZA — utvrđivanje mjesta o- 

državanja, datuma, dnevnog reda i teme za drugi dio rada Skupštine. 

5. Tekuća pitanja. 

Predsjednik A. Pavlović je predložio da prije prelaska na dnevni red, 

čujemo kratku informaciju o rezultatima dosadašnjih aktivnosti u vezi primjedbi 

i prijedloga na amandmane na USTAV SR HRVATSKE. Krešimir Musa 

poziva se na podatke sadržane u Delegatskom vjesniku od 23. veljače 1989. i 

druge izvore i konstatira da su naše primjedbe i prijedlozi na ustavne amandmane 

SR Hrvatske svesrdno prihvaćeni od naših organizacija — institucija, uz 

nekoliko iznimaka. Šumsko gospodarstvo Sisak OOUR za iskorištavanje šuma 

ne prihvaća predloženi tekst za dopune Aamandmana na Ustav SR Hrvatske. 

Lovno-šumsko gazdinstvo »Jelen«, OOUR Beograd Radna zajednica zajedničke službe 

Bilje ne slaže se s time da se Ustavom predvidi mogućnost donošenja zakona 

kojim bi se propisalo obavezno udruživanje organizacija udruženog rada 

šumarstva u određene oblike organizacije. R. O. »Slavonsko šuma« Iskorištavanje 

šuma »Slatina« iz Podravske Slatine prihvaća predloženi tekst pod uvjetom 

da se iz njega izostave riječi »obavezno udruživanje OUR u zajednice« Krešimir 

Musa naglašava: Koordinacija pri Ustavnoj komisiji Sabora SR Hrvatske 

prihvatilo je naš prijedlog i realno je očekivati pozitivno rješenje. 

Na kraju obavještava prisutne da će se odmah po usvajanju Ustavnih a- 

mandmana (svibanj) pristupiti izradi dopuna zakona o šumama, koji bi objektivno 

mogao biti usvojen krajem ove početkom iduće 1990. godine. Do tada se 

ne mogu obaviti formalne promjene organiziranosti šumarstva u SR Hrvatskoj. 

Ad. 1. 

Usvajaju se zapisnici 4. i 5. sjednice Predsjedništva Saveza kao i zapisnik 

sjednice Savjeta Šumarskog lista bez posebnih primjedaba. 

Ad. 2. 

Adam Pavlović — predsjednik, ukratko se osvrće na sadržaj i rezultate 

poslovanja s posebnom napomenom da će Odbor samoupravne kontrole na- 

205

knadno u pismenom obliku podnijeti Izvještaj o pregledu odgovarajuće dokumentacije 

— poslovanju. Slavko Šarčević predsjednik Odbora iz objektivnih razloga 

nije mogao prisustvovati ovoj sjednici. 

Vlatka A n t o n i ć osvrće se na sadržaje u Izvještaju inventurne komisije, 

a Ivan M a r i č e v i ć govori o karakterističnim podacima — pokazateljima prihoda 

i rashoda za 1988. godinu i uvjetima u kojima su se ostvarivali rezultati 

poslovanja. 

Nakon rasprave o podnijetim izvještajima i odgovarajućoj dokumentaciji 

Zaključnog računa za 1988. godinu (vidi u prilogu) usvojeni su: 

— Izvještaj Inventurne komisije sa stanjem 31. prosinca 1988. g. 

— Pregled prihoda i rashoda za 1988. g. 

— Obračun prihoda i rashoda po mjestima aktivnosti za 1988. g. 

Usvojen je prijedlog da se za uspješno obavljene poslove i zadatke u 1988. 

g. zaposlenima u stručnoj službi Saveza isplate jednomjesečni prosječni osobni 

dohoci ostvareni u toj godini, a u skladu Društvenog dogovora o dohotku. 

Ad. 3. 

I. Maričević obrazložio je neke važnije stavke prihoda i rashoda iz predloženog 

Financijskog plana za 1989. godinu. Posebno se osvrnuo na stavke prihoda 

koje se ostvaruje kroz zakupninu poslovnog prostora u Šumarskom domu 

i stavke rashoda koje se odnose na održavanje Šumarskog doma. Konstatirano 

je da ostvarena sredstva u proteklom razdoblju nisu omogućavala intenzivnije 

održavanje zgrade, iako za to postoji sve veća potreba s obzirom na starost 

objekta (izrađena je 1989. godine). Također je govorio o stavkama, koje se 

odnose na osjetno povećanje prihoda i rashoda za izdavanje Šumarskog lista. 

Troškove tiskanja moguće je smanjiti ak ose unaprijed doznače sredstva za o- 

čekivane usluge tiskare i ako se nabavi odgovarajuća količina papira i drugog 

materijala za te potrebe. U tome smislu obavljaju se pripreme s našim poslovnim 

partnerima. 

A. P a v 1 o v i ć, predlaže da se dostavljen nacrt Programa rada za 1989. godinu 

primi na znanje i da se na slijedećoj sjednici utvrdi prijedlog Programa 

rada, kojega će Skupština verificirati. 

Nakon rasprave usvojen je prijedlog Financijskog plana za 1989. godinu uz 

napomenu da će se naknadno vršiti određena korektura, zavisno od kretanja 

cijena — inflacije. Također je usvojen nacrt Programa rada za 1989. godinu 

kao radni materijal (vidi u prilogu). 

Ad. 4. 

Adam P a v 1 o v i ć, poziva se na 5. sjednicu i dogovor, koji nas obavezuje 

da na ovoj 6. sjednici donesemo odgovarajuće odluke o održavanju 94. Skupštine 

Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske. Nakon 

rasprave o pojedinim pitanjima donijeta je 

ODLUKA 

A. Mjesto održavanja Delnice. 

B. Datum održavanja 22. i 23. lipnja 1989. g. 

C. DNEVNI RED (prijedlog) 

1. Otvaranje 94. Skupštine SAVEZA DITŠDIH 

2. Izvještaji o radu za razdoblje između 93. i 94. Skupštine. 

a) Izvještaj potpredsjednika 

b) Izvještaj glavnog i odgovornog urednika Šumarskog lista 

c) Izvještaj o poslovanju — Zaključni račun 1988. g. 

d) Izvještaj Odbora samoupravne kontrole 

3. Rasprava i usvajanje izvještaja. 

206

4. Program rada za 1989. godinu. 

5. Financijski plan za 1989. godinu. 

SAVJETOVANJE na temu: »Problematika razvoja PRIMARNE PRERADE 

DRVA u SR Hrvatskoj« 

D. Nosilac izrade referata dr. Tomislav P r k a, na temu: »Problematika razvoja 

primarne prerade drva u Hrvatskoj«. Nosilac izrade koreferata dr. Đuro 

K o v a č i ć: »Stanje i razvojne mogućnosti proizvodnje drvne mase u Hrvatskoj«. 

E. Radna grupa za pripremu 94. Skupštine: Adam Pavlović, Branimir Prpić, 

Đuro Kovačić i Ivan Maričević. 

F. Proširena sjednica Predsjedništva Saveza s predstavnicima Društava održati 

će se 21. travnja 1989. g. u SI. Brodu. 

G. Svim Društvima našeg Saveza uputiti dopis kojim se obavještavaju o odluci 

Predsjedništva za održavanje 94. Skupštine i neposrednim zadacima u 

pripremi. 

Ad. 5. 

I. Maričević, ukratko se osrvnuo na: utvrđivanje visine zakupnine za 

poslovni prostor u Šumarskom domu i praćenje kretanja osobnih dohodaka 

zbog donošenja odgovarajućih odluka o utvrđivanju vrijednosti boda. Usvojeni 

su prijedlozi: 

1. Visina zakupnine po 1 m 2 mjesečno od 1. travnja 1989. godine iznosi: 

a) za poslovni prostor (kancelarije i si.) 11.000.— din. 

b) za podrumski prostor 5.080.— din. 

Računi za zakupnine ispostavljaju se mjesečno. 

2. Za utvrđivanje prijedloga vrijednosti boda određuje se: Adam Pavlović, 

Đuro Kovačić i Branimir Prpić. 

U vezi dopisa Saveza inženjera i tehničara Hrvatske od 17. veljače 1989. 

godine predlažemo za priznanje SITJ-e: 

1. Za plaketu »14 — april«: Oskara Piškorića, dipl. inž. 

2. Za povelju počasnog člana: prof. dr. Branimira Prpića. 

3. Za povelju zaslužnog člana: Nadana Sirotica, dipl. inž. 

4. Za najbolju organizaciju inženjera i tehničara u 1988: Društvo ITŠDI Zagreb 

i Vinkovci. 

5. Za najbolju publikaciju u 1988. g.: Šumarski list. 

Zapisnik sastavio: 

Ivan Maričević, dipl. inž. 

Predsjednik: 

Adam Pavlović, dipl. inž. 

PRILOG Ad. 2a 

Izvještaj Inventurne komisije 

Predsjedništvo Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije 

Hrvatske, Zagreb 

Komisija u sastavu: 

1. Predsjednik 

2. Član 

Živko Petković 

Boris Deković 

3. Član Slavica Slonje 

Popisana su osnovna sredstva, zalihe gotove robe (knjiga), novac i svi vrijednosni 

papiri u blagajni, sredstva zajedničke potrošnje, ostala potraživanja 

i obveze sa stanjem 31. prosinca 1988. godine. 

1. Stvarno stanje osnovnih sredstava odgovara knjižnom stanju. 

2. Stvarno stanje knjiga odgovara knjižnom stanju. 

207

3. Stanje na žiro-računu iznosi 2.959.920.— dinara. 

4. Stanje u blagajni iznosi 43.520.— dinara. 

5. Stanje sredstava zajedničke potrošnje za ostale namjene iznosi 45.320.— dinara. 

6. Stanje sredstava zajednčke potrošnje za stambenu izgradnju iznosi 77.580.— 

dinara. 

7. Stanje sredstava narodne obrane iznosi 22.710.— dinara. 

8. Nenaplaćena potraživanja od kupaca iznose 5.162.450.— dinara. 

9. Sumnjiva i spora potraživanja iznose 20.490.687.— dinara. 

Komisija predlaže da se: 

— nenaplaćena potraživanja od kupaca u iznosu od 98.750.— dinara otpišu 

na teret rashoda za 1988. godinu, a iznos od 5.063.700.— dinara prenese 

na sporna i sumnjiva potraživanja (Tehnološki fakultet Zagreb). 

— sumnjiva i sporna potraživanja odnose se na nenaplaćene zakupnine Tehnološkog 

fakulteta i Gradske knjižnice. Za njih je pokrenut redovni 

sudski postupak za naplatu. 

Amortizacija osnovnih sredstava obračunava se po stopama propisanim iz 

Nomenklature sredstava za amortizaciju. Revalorizacija osnovnih sredstava vrši 

se prema Nomenklaturi sredstava za revalorizaciju, uz primjenu koeficijenta 

objavljenih u SI. listu 2/89. Primjenit će se član 35a Zakona o ukupnom prihodu 

(SI. list 61/88. član 110) tj. neće se vršiti revalorizacija amortizacije. 

Komisija: 

1. Živko Petković, v. r. 

2. Boris Dcković, v. r. 

3. Slavica Slonje, v. r. 

PRILOG Ad. 2b 

Kratki izvještaj iz Zaključnog računa za 1988. godinu 

U prilogu poziva za 6. sjednicu Predsjedništva dostavljeno Vam je: pregled 

prihoda i rashoda za 1988. godinu i obračun prihoda i rashoda po mjestima aktivnosti 

Saveza za 1988. godinu. 

— U pregledu prihoda i rashoda za 1988. godinu iskazani su ostvareni iznosi 

i indeksi u odnosu na plan za 1988. godinu. 

—• Ukupni prihod u 1988. godini u odnosu na plan ostvaren je s indeksom 

134,97. 

— Ukupni materijalni troškovi i amortizacija u 1988. gogini u odnosu na plan 

ostvareni su s indeksom 143,53. 

— Ukupni osobni rashodi u 1988. godini u odnosu na plan ostvareni su s 

indeksom 119,52. 

— Sveukupni rashodi za 1988. godinu u odnosu na plan ostvareni su s indeksom 

130,78. 

— Ostatak prihoda u iznosu od 4.040.614.— dinara prenosi se u 1989. godinu. 

— Ostvareni prihodi po pojedinim stavkama u 1988. godini u odnosu na 

plan kretali su se s rastom indeksa od 100—155. S najvećim indeksom (155) 

ostvareni su prihodi od zakupnina, a prihodi od prodaje Šumarskog lista ostvareni 

su s indeksom (124). Ostvareni prihodi po tim stavkama nisu dovoljni za 

pokrivanje troškova kako za intenzivnije održavanje zgrade »Šumarskog doma« 

kao ni za tekuće troškove »Šumarskog lista«. 

— Ostvareni materijalni rashodi po značajnim stavkama kretali su se s 

indeksom u rasponu od 100—392. Najveća odstupanja od plana ostvarena su kod 

stavke — troškovi inv. održavanja (392). U 1988. god. nije se ulazilo u veće zahvate 

na održavanju zgrade iako su objektivne potrebe velike. To se najbolje 

može utvrditi analizom iz sadržaja rada Predsjedništva Saveza u toku godine. 

208

— Ostvreni osobni rashodi za 1988. godinu kretali su se u skladu Odluka 

Predsjedništva, Zakona i Društvenog dogovora. 

— Analizom podataka iz obračuna prihoda i rashoda po mjestima aktivnosti 

Saveza može se utvrditi, da su ukupni prihodi raspoređeni na Savez i stručne 

službe u iznosu 78.786.312.— dinara, za »Šumarski list« u iznosu 34.800.918.— dinara 

i za Tiskanice i knjige u iznosu 16.605.625.— dinara. 

Rashodi su po tim aktivnostima raspoređeni (40:45:15). Negativna razlika 

između ostvarenog prihoda i rashoda je kod »Šumarskog lista« u iznosu 29.941.470.— 

dinara. To je logično posljedica donošenih Odluka o godišnjoj pretplati na »Šumarski 

list« u drugom polugodištu 1987. godine. Tada se ni približno nisu mogli 

sagledati troškovi izdavanja »Šumarskog lista« kao posljedica inflacije iznad 

svih predviđanja. Na osnovu tih saznanja u mjesecu prosincu 1988. godine donesena 

je Odluka o godišnjoj pretplati za 1989. godinu, u osjetno povećanom 

odnosu (indeks 625 za radne organizacije, 869 za članove). Mogu se očekivati 

povoljniji odnosi u ostvarivanju prihoda i rashoda po ovoj osnovi u 1989. godini. 

PRILOG Ad. 2b 

Pregled prihoda i rashoda Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i 

drvne industrije Hrvatske za 1988. godinu 

Red. 

broj 

SADRŽAJ 

Planirano 

za 1988. 

Ostvareno 

za 1988. 

Indeks 

A PRIHODI 

1. Preneseni višak prihoda iz prošle god. 

2. Prihodi od prodaje Šumarskog lista, 

oglasa, separata 

3. Prihodi od izdavačke djelatnosti 

4. Prihodi od zakupnina 

5. Dotacija od SlZ-a za Šum. list 

6. Dotacija od SlZ-a 

7. Ostali prihodi 

1.993.972, 1.993.872, 100,00 

14.807.054.— 

14.031.118.— 

44.376.558.— 

14.140.000.— 

1.800.000.— 

5.313.865.— 

18.460.918.— 

16,605.625.— 

69.080.930.— 

14.140.000.— 

2.200.000.— 

7.711.410.— 

124,68 

118,35 

155,67 

100,00 

122,22 

145,12 

Ukupni prihodi 96.462.567.— 130.192.855, 134,97 

B RASHODI 

1 Materijalni troškovi 

1. Materijal za održavanje čistoće, kan. 

mat. 

2. Sitan inventar 

3. Knjižnica, stručna literatura i druge 

publikacije 

4. Utrošena energija (plin, električna 

energija) 

5. Poštansko telefonski i telegrafski 

troškovi 

6. Transportne usluge 

7. Troškovi investicijskog održavanja 

8. Komunalne naknade (voda, smeće, 

dimnj.) 

9. Troškovi Šumarskog lista, separata, 

prijevoda 

10. Povremeni i privremeni poslovi 

11. Ostale neproizvodne usluge 

2.567.341.— 

189.000.— 

686.000.— 

1.907.358.— 

1.598.850.— 

140.000.— 

3.490.312.— 

2.325.000.— 

20.285.268.— 

242.204.— 

747.573.— 

4.732.342.— 

122.411.— 

1.294.117.— 

2.556.239.— 

2.221.996.— 

176.200.— 

13.682.139.— 

3.796.034.— 

21.948.604.— 

161.854.— 

103.283.— 

184,33 

64,77 

188,65 

134,02 

138,97 

125,86 

392,00 

163,27 

108,20 

66,83 

13,82 

209

12. Izdaci za reprezentaciju 

13. Amortizacija 

14. Ostali materijalni troškovi 

15. Naknade za usluge SDK 

16. Premije osiguranja 

17. Dnevnice i putni troškovi 

18. Autorski honorari 

460.000.— 

4.264.000.— 

1.991.007.— 

292.000.— 

681.000.— 

942.000.— 

2.415.861.— 

723.052.— 

4.282.656.— 

4.064.429.— 

311.855.— 

1.001.411.— 

1.272.016.— 

2.459.808.— 

157,19 

100,44 

204,14 

106,80 

147,05 

135,03 

101.82 

Ukupno materijalni troškovi i 

amortizacija 

45.224.774.— 

64.910.446.— 

143,53 

II OSOBNI DOHOCI 

19. Osobni dohoci 

20. Porezi i doprinosi iz prihoda 

21. Ostali porezi i doprinosi iz prihoda 

22. Pomoći i dotacije dr. KDS 

Ukupno osobni rashodi 

42.744.030.— 

7.383.396.— 

806.246.— 

304.121.— 

51.237.793.— 

49.730.517.— 

10.065.061.— 

1.273.121.— 

172.390.— 

61.241.089.— 

116,34 

136,33 

157,91 

56,68 

119,52 

REKAPITULACIJA 

PRIHODI 

RASHODI 

OSTATAK PRIHODA 

96.462.567.— 

96.462.567.— 

— 

130.192.855.— 

126.151.535.— 

4.041.320.— 

134,98 

130,78 

— 

PRILOG Ad. 3 

NACRT PROGRAMA RADA ZA 1989. GODINU 

Savez i Društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske 

programiraju svoje aktivnosti i utvrđuju ciljeve i zadatke u skladu STA 

TUTA, odgovarajućih odredbi Zakona o društvenim organizacijama i drugih 

zakonskih i društvenih normi i odluka. 

Za ostvarivanje postavljenih ciljeva i zadataka Organi Saveza i Društava: 

Skupštine, Predsjedništva (izvršni odbori), odbori samoupravne kontrole, komisije 

i drugi oblici djelovanja, najncposrednije će angažirati svoje članove, po 

potrebi i druge stručnjake za određena pitanja kroz različite oblike organiziranosti 

— akcije. Pri tome će koristiti bogata iskustva naših organizacija iz 

prethodnih razdoblja. 

Ovim programom rada obuhvaćena su Statutom utvrđena područja djelovanja 

i naznačeni su važniji zadaci: 

—• Uspostavljanje i razvijanje suradnje sa Socijalističkim Savezom, Organizacijama 

udruženog rada šumarstva i industrijske prerade drva, Šumarskim fakultetom, 

Šumarskim institutom, Savezom inženjera i tehničara Hrvatske, Savezom 

ITŠIPD Jugoslavije i s drugim organizacijama — institucijama za rješavanje 

aktualnih pitanja, koja će se u toku godine postavljati pred organe Saveza 

i Društava. 

— U organizaciji Predsjedništva Saveza osigurati neposredniju suradnju s 

izvršnim organima naših Društava, a tamo gdje je došlo do prekida u radu Društva 

angažirati određeni broj inženjera i tehničara naše struke za pokretanje aktivnosti. 

— Za održavanje sjednica Predsjedništva Saveza i Skupštine Saveza i za 

druge oblike organiziranog djelovanja osigurati odgovarajuće radne materijale i 

prijedloge. Na tim zadacima angažirati što veći broj naših članova i stručnih 

službi. 

— Neposrednije sudjelovanje u javnim raspravama o Nacrtu amandmana na 

Ustav SR Hrvatske naših članova i organa Saveza društava i Društava. U toku 

rasprave izboriti se za dopunu — novi tekst amandmana s obrazloženjem u cilju 

210

cjelovitije i adekvatnije ustavnopravne zaštite prirodnih bogatstava a posebno 

šume. Aktivno sudjelovati u primjeni Zakona o šumama i njegovoj izmjeni. 

— Praćenje i utvrđivanje zajedničkih stavova o mogućoj primjeni suvremenijih 

i racionalnijih oblika organiziranja određenh djelatnosti u šumarstvu i preradi 

drva, uvođenju novih tehnologija i drugih spoznaja u prvom redu vlastite 

znanosti i prakse (fakulteta, instituta, OUR-a i dr.). 

— Organiziranje više stručnih i popularnih predavanja, savjetovanja, razgovora 

i si. na temu: Šumarska znanost i praksa; Problematika proizvodnje, razvoja 

šumarstva i prerade drva; Propadanje šuma — uzroci i posljedice; Primjena 

suvremenih metoda i sredstava rada u našim djelatnostima — kompjuterizacija 

i dr.; Čovjek, društvo — šuma, priroda i dr. 

— Posebnim aktivnostima izvršnih organa Saveza i Društava posredno i neposredno 

utjecati na donošenje ODLUKA nadležnih državnih i drugih organa, 

kojima će se zaustaviti PROCESI koji ugrožavaju šumu i čovjekov okoliš. Prema 

najnovijih istraživanjima (podacima) zdravstveno je stanje šuma vrlo loše. 

— Unapređivanje i razvijanje izdavačke djelatnosti dugoročni je zadatak svih 

naših djelatnosti — potrebno više zajedničkih akcija za realizaciju ambicijoznijih 

ciljeva. Šumarski list znanstveno-stručno i društveno glasilo Saveza DITŠDI 

Hrvatske uspješno se izdaje 113 godina i postoje svi uvjeti da se ti poslovi — 

zadaci ostvaruju i u narednom razdublju. Potrebno je analizirati pripreme za 

izdavanje Šumarskog priručnika i drugih stručnih publikacija. 

— Utvrđivanje zajedničkih zadataka zbog izgrađivanja bibliotečno-informacijskog 

sustava za potrebe naših djelatnosti. I dalje raditi na uređivanju stručne 

biblioteke Saveza. 

— Pristupiti izradi projektnog zadatka, kojim bi se određeni dio prostora u 

Šumarskom domu namjenio za popularizaciju šumarstva i prerade drva. 

— Nastaviti s redovnim zadacima na održavanju zgrade Šumarskog doma. 

Pristupiti postupno adaptaciji potkrovlja i podruma. 

— Sa predstavnicima Tehnološkog fakulteta i Gradske knjižnice tražiti moguća 

najbolja rješenja za privremeno korištenje poslovnog prostora u Šumarskom 

domu. 

— Raditi na unapreivanju rada stručne službe Saveza za obavljanje tekućih 

poslova, a posebno na izradi podloga za redovne aktivnosti organa Saveza društava. 

Uspostavljati i razvijatu suradnju sa organizacijama IT u zemlji i inozemstvu. 

PRILOG Ad. 3. 

Nacrt FINANCIJSKOG PLANA Saveza društava inženjera i tehničara 

šumarstva i drvne industrije Hrvatske za 1989. godinu 

Red. n p T c Ostvareno Planirano TnH^Vs 

broj 

OFlt > za 1988. za 1989. indeks 

A PRIHODI 

1. Preneseni višah prihoda iz prošle godine 

2. Prihodi od prodaje Šumarskog lista, 

oglasi, separati 

3. Prihodi od izdavačke djelatnosti 

4. Prihodi od zakupnina 

5. Dotacija od SlZ-a za Šumarski list 

6. Dotacija od SlZ-a 

7. Ostali prihodi 

1.993.972.— 

18.460.918.— 

16.605.625.— 

69.080.930.— 

14.140.000.— 

2.200.000.— 

7.711.410.— 

4.040.610.— 

73.844.000.— 

63.102.000.— 

193.427.000.— 

35.350.000.— 

4.400.000.— 

15.423.000.— 

202,00 

400,00 

380,00 

280,00 

250,00 

200,00 

200,00 

Ukupni prihodi 130.192.855.— 389.586.610.— 299,00 

211

B 

10. 

11. 

12. 

13. 

14 

15. 

16. 

17. 

18. 

RASHODI 

I. Materijalni troškovi 

Materijal za održavanje čistoće, kancelarijski 

materijal 

Sitan inventar 

Knjižnica, stručna literatura i druge 

publikacije 

Utrošena energija (plin, električna 

energija) 

PTT troškovi 

Transportne usluge 

Troškovi investicijskog održavanja 

Komunalne naknade (voda, smeće, dimnj.) 

Troškovi tiskanja Šumarskog lista, 

separata, prijevoda 

Povremeni i privremeni troškovi 

Ostale neproizvodne usluge 

Izdaci za reprezentaciju 

Amortizacija 

Ostali materijalni troškovi 

Naknada za usluge SDK 

Premije osiguranja 

Dnevnice i putni troškovi 

Autorski honorari 

4.732.342.— 

122.411.— 

1.294.117.— 

2.556.239.— 

2.221.996.— 

176.200 — 

13.682.139.— 

3.796.034.— 

21.948.604.— 

161.854.— 

103.283.— 

723.052.— 

4.282.656.— 

4.064.429.— 

311.855.— 

1.001.411.— 

1.272.016.— 

2.459.808.— 

12.778.000.— 

355.000.— 

3.624.000.— 

8.435.000.— 

7.332.000.— 

582.000.— 

30.123.610.— 

9.490.000.— 

98.769.000.— 

799.000.— 

228.000.— 

2.097.000.— 

10.707.000.— 

8.129.000.— 

779.000.— 

2.504.000.— 

3.180.000.— 

7.355.000.— 

270,00 

290,00 

280,00 

330,00 

330,00 

330,00 

220,00 

250,00 

450,00 

493,00 

220,00 

290,00 

250,00 

200,00 

249,00 

250,00 

250,00 

299,00 

Ukupno materijalni troškovi i 

amortizacija 64.910.446.— 207.266.610.— 319,00 

II. OSOBNI RASHODI 

19. Osobni dohoci 

20. Porezi i doprinosi iz prihoda 

21. Ostali porezi i doprinosi 

22. Pomoći i dotacije KDS 

Ukupno OSOBNI RASHODI 

49.730.517.— 

10.065.767.— 

1.273.121.— 

172.390.— 

148.695.000.— 

30.097.000.— 

3.183.000.— 

345.000.— 

299,00 

299,00 

250,00 

200,00 

61.241.795, 182.320.000, 297,00 

Ukupno RASHODI 126.152.241. 389.596.610, 308,89 

212

i 

> 

•a rt 

> 

3 

>co 

to 

a^ 3 

P 3 2 

uha* 

r~t^ 

LO 

-1- 

io 

rsi 

>*• 

rsi 

o 

p 

OO 

sO 

rsi 

.—i 

.—r 

rsi 

rsi 

.—i 

p 

sO 

SO 

OS 

rsi 

 

rt 

o 

a 

& 

3 

rt 

- rt fsj m o H 

oq os so os p -^ 

rn O io o o ^ 

OS so O OO ^1" rt 

Os rt VQ o ro r-~ 

o 

a 

3 

P 

Ortt-~OSSOOOSrtrt 

O r t r t r o o s O r ^ r o o 

^H-rtOfNOSrsjrtOsO 

orsirosd'^sorsisooo 

t^Mvomrir^coov^t 

sortsoiors]rtsqr-~os 

rsi rsi rn ro rt 

^ rsi 

a 

N 

tu 

> 

rt 

o 

c 

> 

rt 

rt 

a. 

O 

Q 

O 

rt 

u 

rt 

rt 

co 

Ci M 

3 ° 

a is" 

JH 3 .-. 

>co •*-» 

O M co o 

a 

o 

x 

< 

OS 

li 

3 

rt. 

rt 

•~ 

•J 

a 

>o 

a 

u 

o 

^ . 2 

o >o 

rt 

rt 

'c 

a 

> 

0 

a .5, 

O 1) 

a -rt 

«. rt 

>- 

BJj 

c rt 

u ^o 

rt .rt 

!rt M > 

S 

1) >CO 

C p 

a .rt 

*U co 

1) 

c .. 

rt C 

:_? o 

£?rt 

CU tu 

c -^ 

" o 

rt .M 

•d 

OJ o 

W) 

3 M 

^H i) 

„I 

SH -rt 

° g 

ci 

Ti 

o 

sr 

rt" rt 

"a rt 

3 

to 

3 

(U 

c 

rt 

C 

3 

CO 

o 

V3 

rt 

rt 

E 

3 

'C/3 

_4> 

rt (U 

& 0 rt 

'?• "rt 

IO ^ rt 

rt O s o 52 

Lo O P PH H H 

rsim^-iosor-ooosO 

213

8 o 

• S 60 

JŠJaž 

H- 1 

IO 

1. 

OO 

o 

ON 

Sum. list CXIII (1989) 215 

NAKON 50 GODINA PONOVO NA OKUPU 

U životu jedne šumsko-biljne generacije 50 godina predstavlja u većini slučajeva 

tek kraći dio njene dobi, za razliku od čovjeka, čija je sudbina vezana za 

nju. Tu već znanu činjenicu imala je priliku uočiti i negdašnja studentska generacija, 

koja se je nakon prohujalog radnog vijeka, čak teško i prepoznavala. Radilo 

se je to o apsolventima 1936/37. godine zagrebačkog Šumarskog fakulteta, 

povodom obilježavanja 50. obljetnice svog apsolutorija. 

Susret je održan 17. prosinca 1987. godine u Zagrebu u trajanju jednog dana, 

gdje je kao zborno mjesto predviđen Šumarski dom, nakon čega je uslijedio 

posjet Šumarskom fakultetu, potom međusobno druženje do u kasne popodnevne 

sate. 

Od 21 člana tog sastava prisustvovala su sedmorica i to: Milan Androić, Tugomir 

Cajnko, Ljubomir Nežić, Ivo Sertić, Adolf Svetličić, Pavel Sinka i Dragan 

Tonković, dok su zbog bolesti izostali: Tomo Lucarić, Petar Matković i Marijan 

Štemberger. 

Učesnici susreta 1987. god. 

Foto Sorić, Zagreb 

Sjede slijeva: Svetličić, Sertić, Tonković, Sinka. Stoje: Canjko, Nežić, 

Androić 

Boravak u Domu protekao je u srdačnom dočeku i prigodnim pozdravnim 

riječima tajnika Saveza šumarskih Društava Hrvatske ing. Maričevića i predsjednika 

zagrebačkog Društva dr. Potočića, te u nizanju brojnih uspomena na 

215

dane provedene u ovoj sredini, radilo se to o fakultetskoj nastavi ili o društvenim 

zbivanjima. Zbog vremenskog tjesnaca i promjena u korištenju zgrade izostala 

je želja da se bar letimično zakorači u to naše učilište i dočara neka od poznatijih 

obilježja. Na ulazu, recimo, uvijek prisutnog portira Kralja, koji nas je sa 

sve četiri godine poimenično poznavao. Zatim impozantno stubište s biranim uzorcima 

drvne građe, fotosima, lovačkim trofejima i poprsjem šumarskog velikana 

Josipa Kozarca. Bilo bi veliko iskušenje ne naći se u jednoj predavaonici, gdje 

bi se trebala održati prozivka. No ne bi se mogao mimoići niti kutak Udruženja 

studenata, u kom se je uz šah, žive stručne, društvene i političke rasprave ostavljalo 

mnoštvo vremena u pauzama između predavanja. 

Do Maksimira će se taksi vožnjom s podosta vremena, prometnih gužvi i kilometrima 

obilaznica. Nadomak cilju novi su to dijelovi grada, gdje prestaje orijentacija. 

Ta gdje su oni krajolici kada su između pojedinih gospodarskih zgrada 

poljoprivrednog dobra, rasadničkih gredica i pilanskog postrojenja nicala sadašnja 

fakultetska zdanja. Ili, recimo, južno od tramvajske pruge tek šumski rasadnik 

i usamljeno HAŠK-ovo igralište, današnij Dinaniov stadion — a sve ostalo pusta 

ravan, upravo prikladna za ondašnje geodetske vježbe! 

Prijem kod dekana prof. dr. Prpića protekao je u dužem i vedrom razgovoru 

i tom se je prilikom upoznao s učesnicima, njihovim radnim vijekom, sudbinom 

ostalog dijela godišta, te donekle sa zbivanjem na fakultetu za njihovih dana. 

Nakon čega je uz dobrodišlicu i čestitke na jubileju prof. Prpić ukazao na značajan 

doprinos generacije tog razdoblja u poratnom razvoju zemlje, navodeći 

kao primjer i ovo godište iz kojeg je potekao veći broj poznatih privrednih, prosvjetnih 

i društvenih kadrova, među kojima su dva ugledna profesora ovog fakulteta 

— Milan Androić i preminuli Juraj Krpan, te Tugomir Canjko, kao predsjednik 

DIT-a šumarstva i drvne industrije Jugoslavije koji je, kako je naglašeno, 

svojim utjecajem uvelike pridonosio sređivanju imovinskog stanja Šumarskog 

doma u Zagrebu. 

Za daljnju etapu boravka odabrao je brižni organizator ovog susreta, naš 

Milan Androić, restoran »Gornjogradska klet« s jednim skrovitim kutkom za zajednički 

objed i duge neometane razgovore, kojima nije bilo kraja. Na tapetu su 

bile ispovijesti pojedinaca o svom životnom putu, sjećanju na one koji nisu prisutni, 

isto tako i o našim međusobnim odnosima, koji su redovno bili na dostojnoj 

visini. Kao primjer takvih odnosa Tugo Canjko je ukazao na slijedeći slučaj. 

Kada se je, naime, 1941. godine on našao s roditeljima u Zagrebu, nakon što su 

ih Nijemci protjerali iz Slovenije, čim je za to saznao Ljubo Nežić odmah ga je 

tamo potražio, poveo sobom i uposlio u svojoj šumariji. 

Nakon toga, da kažemo službenog dijela, prešlo se je na nezaobilazne razne 

doživljaje, koji su i dandanas u posve svježim uspomenama. 

Zaključujući taj ugodni susret svi smo požalili da to već nismo ranije učinili 

i složili se da buduće kontakte svedemo, za svaki slučaj, na dvogodišnje razdoblje! 

NEKOLIKO STATISTIČKIH PODATAKA O GENERACIJI 

Prema spomenici »Šumarska nastava u Hrvatskoj 1860—1960« brojno stanje 

ove generacije upisane 1933/34. školske godine kretalo se je tokom studija kako 

slijedi: 

216

Broj upisanih po semestrima: prvi 47, drugi 43, treći 51, četvrti 45, peti 29, 

šesti 28, sedmi 28 i osmi 22 studenta. 

Iz čega proizlazi da je na kraj studija stiglo nešto oko polovine upisanih u 

I. semestar s izrazitom razlikom između IV. i V. semestra, gdje je prijelaz bio 

uvjetovan s položenim prvim državnim ispitom. Tom su prilikom 16-orica bila 

u prilici da se još okušaju s matematikom ili kemijom, kao težim predmetima 

tog ispita a neki da eventualno potraže zemunski fakultet, gdje je s tim predmetima 

išlo već lakše. 

Podaci nadalje govore da je 1936/37. godine diplomiralo 19 studenata. Zatim 

da je te godine, gledano kroz ljetne semestre, bilo na fakultetu 108 studenata, 

što će reći, da se radi o jednoj od godina između dva rata, s najmanjim brojnim 

stanjem. S obzirom da prethodna i slijedeća godina bilježe tek neznatna povećanja, 

očito da je bio u pitanju slabiji interes za ovaj studij i to zbog ondašnjih 

minimalnih izgleda za namještenje. 

Regionalno porijeklo te generacije uglavnom je vezano na područja koja gravitiraju 

Zagrebu, o čemu govori slijedeći pregled 

Broj 

Broj 

Područje učesnika Područje učesnika 

Slavonija 

Bilogorsko-podravsko 

Lika 

Dalmacija 

Zagreb 

5 

3 

3 

1 

2 

Ukupno Hrvatska 

Slovenija 

Bosna 

Vojvodina 

Inozemstvo 

14 

4 

1 

1 

1 

Sveukupno 21 

Dok su ostali dijelovi zemlje bili više orijentirani prema Zemunu. Njihova zastupljenost, 

gledano kroz područje Hrvatske, moglo bi se reći da je odraz znača.ja 

šuma tih sredina. 

Prema socijalnoj strukturi roditelja stanje izgleda ovako: 

Socijalna grupa 

Broj učesnika 

— službenici 14 

— seljaci 5 

— obrtnici 2 

Ukupno 21 

Uzme li se u obzir da su najbronijju skupinu činili pretežno niži službenici 

i umirovljenici, lako je zaključiti o ekonomskom položaju tog godišta, gdje je 

tek manji broj raspolagao s dovoljno sredstava za normalan život, dok se je 

većina snalazila bilo kroz odmjerenu potrošnju, bilo kroz ispomoć putem podučavanja, 

a nekolicina isključivo preko podučavanja. 

217

OSVRT NA OPĆE PRILIKE TOGA VREMENA 

I UVJETE STUDIRANJA 

Na evropskoj sceni tridesete godine predstavljaju niz burnih zbivanja uvjetovanih 

pojavom totalitarnih režima u Italiji i Njemačkoj, koji kroz nacističke 

i rasne ideologije i teoriju životnog prostora, krše međunarodne obaveze i provode 

svoje imperijalističke ciljeve. Da bi se shvatila psihoza neizvjesnosti i opće 

ugrožneosti u tom dijelu svijeta dovoljno je spomenuti: 1936. godinu kada Italija 

osvaja Etiopiju, a njemačke trupe ulaze u demilitiziranu Rajnsku oblast, 1938. 

godinu kada Njemačka okupira Austriju, Sudetsku oblast, pa i čitavu Čehoslovačku, 

te 1939. godinu s talijanskom okupacijom Albanije i upadom njemačkih trupa 

u Poljsku. 

Kroz to vrijeme Jugoslavija je u sjeni vladavine kralja Aleksandra, kasnije 

kraljevskog Namjesništva, koji nisu u stanju da riješe teške ekonomske probleme 

zemlje, poput siromaštva sela, koje proživljava drastičan pad cijena poljoprivrednih 

proizvoda, nerazvijene industrije, besparice i emigracije radne snage, niti 

da rješavaju nacionalno pitanje svoje zajednice brojnih naroda. Umjesto toga 

režim provodi kruti centralistički unitarizam otvorene diktature s maskom parlamentarizma, 

prije svega protiv radničkog pokreta, te protiv svih građansko-demokratskih 

stranaka, koje mu se nisu prilagodile. Od značajnijih događaja tog razdoblja 

spomenut ćemo: ubojstvo kralja Aleksandra iz 1934. godine, napuštanje 

tradicionalnih veza s Francuskom i zemljama Male Antante 1935. godine, uz istodobno 

privredno i političko povezivanje s Njemačkom i Italijom, kao i pokušaj 

rješavanja hrvatskog pranja osnivanjem Banovine Hrvatske 1939. godine. 

Razumljivo da će se takvo stanje odraziti i na društveno-politički život Sveučilište 

i to već tokom šestojanuarske diktature, kada se zabranjuje rad naprednih 

studentskih organizacija i osnivaju prorežimske, poput kluba »Jugoslavenska 

akademska čitaonica« — JAČ, čiji članovi kao doušnici i vinovnici nereda i tučnjava 

uživaju naklonost i privilegije režima. Nakon uporne borbe i obuzdavanja 

tog utecjaja središnja uloga u toj sredini pripada ljevičarima i ostalim naprednim 

pokretima, koje nastupaju kroz veći broj političkih, kulturnih i stručnih 

organizacija, na mnogim tribinama ideoloških rasprava, posebno u svom glasilu 

»Novi student«. Usporedo s njima, kroz povoljnu vanjskopolitičku situaciju izrastaju 

desno orijentirani frankovci, koji djeluju unutar jednog dijela stručnih udruženja, 

u Međuklupskom odboru hrvatskih sveučilištaraca — »Interklubu«, te 

u suradnji s klerikalcima uzimaju sve više maha u suprotstavljanju aktivistima 

naprednih snaga. 

Kao primjeri aktivnosti studentskih organizacija, bunta režimu i stupnja ideoloških 

borbi unutar studentskih redova, reći će nešto i ovi slučajevi: 

— Uporna borba naprednog »Središnjeg udruženja studenata — SUS-a za 

uključivanje studenata u rad uprave Đačkog doma ostvarena je 1932. godine, 

otkad sudjeluju u primanju novih stanara i odmjeravanju stanarine, a pogotovo 

u čišćenju Doma od raznih režimskih štićenika. 

— Upućivanje memoranduma rektoru Sveučilišta 1933. godine da se sprjieči 

ukidanje nekih fakulteta, o čemu su se pronosili glasovi, i dokinu ispitne takse 

i školarine s prijetnjom štrajka i bojkotom upisa. Nakon čega je uslijedila zabrana 

rada SUS-a, ali i proglas 15-dnevnog štrajka i neupisivanja u slijedeći semestar 

koji, istina, i nije uspio zbog kolebljivosti nekih stručnih udruženja pod 

utjecajem« Interkluba«. 

218

— Tokom cijele 1934/35. godine traju demonstracije i štrajkovi na sva tri sveučilišta 

u zemlji protiv nacizma i fašizma i pojedinih ekonomskih zahtjeva. Za 

vrijeme demonstracija u Beogradu policijskim hicem gubi život student Mirko 

Srzentić, a policija hapsi i šalje u koncentracione logore rukovodioce studentskog 

pokreta. 

— Napad frankovaca na naprednog studenta Josipa Brnčića 1934. godine prilikom 

rasprava u Đačkom domu, gdje umjesto akademskih diskusija prelaze na 

upotrebu noževa, kojima ga teško ranjavaju. 

— 1937. godine ubojstvo studenta Krste Ljubičica, kojeg jedna grupa frankovaca, 

nakon pretrpljenog poraza u sukobu s ljevičarima pred zgradom Sveučilišta, 

dočekuje u Đačkom domu, gdje opet noževi čine svoje. 

Bila su to sumorna i bezizgledna vremena opterećena burnim događajima, 

ugroženošću i konfliktima, koji su u bilo kom obliku zaokupljali pozornost studenata 

,sputavajući ih u redovnom radu, što je činio dodatnu težinu samom studiju. 

UKRATKO O UVJETIMA POD KOJIMA SE JE ODRŽAVALA NASTAVA 

I DRUŠTVENOJ BRIZI O MATEIRJALNOM POLOŽAJU STUDENATA 

Fakultet sa smještajem u zgradi Šumarskog doma u Vukotinovićevoj 2, građenoj 

1897. godine, već od samog početka nije odgovarao potrebama nastave, 

pošto je po prvotnom projektu zgrada bila namijenjena društvenim potrebama i 

Šumarskom muzeju, a problem smještaja upravo osnovane Šumarske akademije 

uvjetovao je preinaku projekta s njenim uključivanjem u iste prostore. Nedostaci 

su višestruki. Prije svega nedovoljno prostora za sve predmete, tako da se prvih 

godina, zajedno sa slušačima agronomije, nastava još vrši na Poljoprivrednom 

i Filozofskom fakultetu (dvorana pučkog sveučilišta). Same predavaonice bile su 

pretijesne za veći broj slušača. Skučeni su prostori za laboratorije i kabinete, a 

da i ne govorimo o skromnom smještaju društvenih prostorija stručnog udruženja. 

Svojevrsnu poteškoću stvarali su udžbenici, koje su jednim dijelom činile 

knjige, zatim skripta pojedinih profesora, te skripta znanih i neznanih autora ili 

tek bilješke s predavanja. Sve u svemu bilo ih je malo, kako zbog nepristupačnih 

cijena knjigama, tako zbog kratkog vijeka prekomjerno korištenih skripata. U 

takvim prilikama izlaz je tražen kroz knjižnice stručnog udruženja i Šumarskog 

društva, te kroz, zbog toga uvriježeni, grupni način učenja. Bilo je govora o različitom 

odnosu profesora prema tom problemu. Jedni su, primjerice, kroz to 

gledali uzročnu vezu između pisane riječi i prisustvovanja predavanjima. Govoreći 

o tome Ljubo Nežić se prisjeća dežurstva na predavanjima prof. Levakovića, na 

kojima je prema spisku trebalo biti barem trojica studenata, ali se je pritom 

njegovu solidnu Dendrometriju s lakoćom moglo shvatiti i svladati i mimo predavanja. 

Unatoč brojnim zahtjevima školarine i takse i nadalje su postojale i opterećivale 

ionako nizak standard studenata. Prema sjećanju školarina se je kretala 

negdje od 100 do 150 din. po upisanom semestru, taksa po prijavnici za pojedinačne 

ispite 20 din, a za diplomu 600 din, uz napomenu da su od školarine i takse 

na diplomu bili oslobođeni siromašni studenti, to jest oni čiji su roditelji minimalno 

opterećeni porezom. Da se tu nije radilo o beznačajnim iznosima navest 

ćemo da se je tada za 20 din moglo kupiti 80 do 100 kom. jaja, a 600 din je 

219

predstavljalo polovinu mjesečne plaće inženjera pripravnika u državnoj službi. 

Stanovalo se je uglavnom u privatnom smještaju zbog oskudnog prostora 

studentskih domova, koji su mogli primiti nekih 350 studenata, što je činilo tek 

7% u odnosu na 5.000 studenata Sveučilišta. Od postojeća dva doma glavni je 

bio Đački dom u Runjaninovoj ulici, da spomenemo, građen 1921. godine dobrovoljnim 

radom studenata, s kapacitetom od 280 kreveta raspoređenih uglavnom 

u dvokrevetne i skromno opremljene sobe, unutar 6 jednokatnih paviljona. 

Stanarina se je kretala već prema poreskom opterećenju od 60 do 120 

dinara, dok je u privatnom smještaju iznosila od 240 do 400 din. Uz taj dom 

postojao je još jedan na Josipovcu s nekih 70 kreveta i još skromnijom opremljenošću. 

Ishrana je pretežnim djelom tekla putem studentskih menzi, među kojima su 

djelovale kao društvene organizacije: Centralna akademska menza-CAM, Hrvatska 

akademska menza-HAM, i Vojvođanska studentska menza, te putem niza 

ugostiteljskih objekata privatnog vlasništva. U CAM-u kao najstarijem takovom 

objektu, koja je uživala izvjesne beneficije, mjesečna pretplata za ručak i večeru 

iznosila je 300 din. Hrana je bila kvalitetna i obilata. 

Stipendije su bile rijetkost. Na ovom godištu postojala je jedna, a izgleda 

i jedina na fakultetu. Radilo se je o stipendiji Šumarskog društva u mjesečnom 

iznosu od 500 din, dodjeljenoj Todi Budisavljeviću, sinu brojne obitelji rano 

preminulog šumarskog inženjera, inače za života člana toga društva. 

KASNIJI ŽIVOTNI TOKOVI 

Slijedom BIOGRAFSKIH podataka počet ćemo, ali s dužom pažnjom, s 

onom trojicom iz naših redova, čiji životi postadoše meta fašističkih hajki, da 

bi se već u ranoj mladosti ugasili. 

Među prvima se nađe RADIVOJ TOMIĆ, još kao pomoćnik upravitelja šumarije 

Vranovina, zagrebačkog Ravnateljstva šuma, koga progutaše ustaške bezdani 

Velebita 1941. godine. 

Zatim INGO VRŠĆAJ, aktivista slovenskog akademskog društva »Triglav«, 

sudionik u prebacivanju ilegalnim kanalima desetina jugoslavenskih dobrovoljaca 

u Španjolsku, koji je kao ilegalni partijski radnik uhvaćen od Talijana u Ljubljani, 

zvjerski mučen i strijeljan 1942. godine. 

Te ERIH HRIBERNIK, koji je zajedno s 120 talaca iz Štajerske strijeljan 

u Mariboru iste godine. 

Navest ćemo da su u ratu još izgubili živote: VLADIMIR FILIPOVIĆ i KARLO 

TURKOVIĆ, mlađi službenici vinkovačkog šumarstva, kao i VELIMIR STANIĆ, 

s područja Ravnateljstva šuma Travnik. 

U toku punog radnog elana i naponu stvaralačkih mogućnosti prerana smrt 

je zatekla: Teodora Budisavljevića, Matiju Ilekovića, Juraja Krpana i Đuru Zmijanca. 

Uz ime TODE BUDISAVLJEVIĆA spomenut ćemo tek kratkotrajni radni 

staž od godinu-dvije dana kod cetingradske šumarije Slunjske imovne općine, 

a istaknuti dojam o jednom vedrom, živahnom i veoma duhovitom školskom 

drugu, primjerne revnosti, s diplomom u ruci već na prvom ispitnom roku — 

kome, nažalost, sudbina nije bila sklona. Ne samo što dospijeva na jedno ne- 

220

azvijeno područje, niti toliko što ga snalazi upala mozga i ranjavanje pištoljem, 

što doživljava 1939. godine — koliko način pružanja pomoći, kad ga vuku 

konjskom zapregom na nekih 80 kilometara trošnih cesta do karlovačke bolnice, 

gdje stiže posve iscrpljen i uskoro umire. 

MATIJA ILEKOVIĆ jedan od rijeđih šumara, koji se već na početku svog 

rada opredijelio na kemijsku preradu drva. Kroz interese privrede tog vremena 

i osobne umješnosti njega susrećemo na rukovodećim radnim mjestima, pretežno 

u svojstvu tehničkog direktora u: Tvornicama šibica Osijek i Dolac, 

Tvornici celuloze Videm ob Savi, »Zagrebačkoj tvornici papira« i Tvornici kartonaže 

»Ivica Lovinčić«. Potkraj svog operativnog djelovanja uključen je u »Industrijski 

projektni zavod« Zagreb na projektiranju strojeva za preradu papira. 

I nakon toga u danima umirovljenja pa do svoje smrti 1973. godine njegova 

aktivnost ne prestaje. U koprivničkom »Bilo Kalniku« pogon Harmann ambalaže 

iz tog razdoblja i danas slovi kao njegovo djelo. 

JURAJ KRPAN profesor hidrotermičke obrade drva i tehnologije furnira i 

ploča Šumarskog fakulteta. Ovamo se uključuje 1950. god. kao prokušani privredni 

rukovodilac nakon iskustva u rukovođenju šumarijom, tvornicom furnira i 

ploča te glavnog inženjera Finalne prerade drva Ministarstva drvne industrije 

Hrvatske. Doktorat stječe 1954. godine, da bi kao redovni profesor nastupio 

1961. godine. Premda mu se život gasi na početku tog poziva 1969. godine on 

ostavlja za sobom desetak generacija vrsnih stručnjaka, uzorne udžbenike i brojne 

znanstvene i naučne radove. 

ĐURO ZMIJANAC poznati šumar zagrebačkog područja poratnog razdoblja. 

Od brojnih zaduženja koje je obavljeno izdvojit ćemo tek neke: načelnik za 

stručno školstvo Ministarstva šumarstva Hrvatske, direktor Uprave za park šume 

grada Zagreba, referent za brzorastuće šume Šumskog gospodarstva Zagreb, gdje 

će ga zateći iznenadna smrt 1966. godine. Spomenut ćemo k tome i odgovorne 

zadatke u okviru X zagrebačkog korpusa za vrijeme NOB. Zapažen je njegov 

smisao za rekreacioni značaj šuma i hortikulturu. Brojni parkovski nasadi tog 

područja duguju svoje postojanje njegovim rasadnicima egzota. A za sekvoju 

koja natkrivljuje vinorodne brežuljke Mandičevca i nezadrživo stasa, tek da 

spomenemo šumarima Đakovštine, da je i to ruku djelo našeg vrlog Đure Zmijanca. 

Da bi upotpunili dojam o tom malobrojnom i donekle osebujnom godištu 

— još ukratko o samim slavljenicima. 

MILAN ANDROIĆ profesor šumarske entomologije i zaštite šumar Šumarskog 

fakulteta, gdje nastupa 1949. godine, nakon desetgodišnje prakse na bjelovarskom, 

mostarskom i vinkovačkom šumarsktvu, te rukovođenja Lugarskom školom 

u Delnicama i kadrovskom službom u Ministarstvu šumarstva u Zagrebu. 1954. 

godine doktorira da bi se u svojstvu asistenta, docenta i redovnog profesora zadržao 

u toj sredini do svog umirovljenja. Kroz to vrijeme bio je dekan fakulteta 

u dva navrata i prorektor sveučilišta. Uz svoj naučni i znanstveni rad vrši niz 

odgovornih društvenih i političkih funkcija, među ostalim: predsjednika Saveza 

inženjera i tehničara Hrvatske, predsjednika Konferencije narodne tehnike, 

te člana Saveznog savjeta za naučna istraživanja. 

TUGOMIR CAJNKO obavljao je odgovorne funkcije u republičkoj državnoj 

upravi, poslovnim udruženjima i privrednim organizacijama Slovenije, među ko- 

221

jima su: sekretar i pomoćnik ministra u Ministarstvu šumarstva i drvne industrije, 

sekretar za šumarstvo i drvnu industriju Privredne komore, sekretar 

Poslovnog udruženja šumsko-gospodarskih organizacija, direktor Drvno industrijskog 

poduzeća Nazarje. Po društvenom radu angažiran je u organizacijama 

inženjera i tehničara republike i federacije. Objavio je veći broj radova o problematici 

šumarstva Slovenije. 

TOMO LUCARIĆ dugogodišnji taksator vinkovačkog šumarstva, na čijem području 

djeluje, uz kraći prekid, u svojstvu: inženjera taksacije, upravitelja šumarije 

i šumske manipulacije, referenta gospodarstva, šefa šumske inspekcije, 

a pretežno, kako rekosmo, kao rukovodioca službe za uređivanje šuma. Prekid 

je bio vezan na razdoblje intenzivnog iskorišćivanja šuma kada ispomaže na 

moslavačkom području rad tamošnjih industrija drva. Uz naporan rad na izradi 

uređajnih elaborata i desetak kirurških operacija, nalazi snage i vremena da 

proučava i objavljuje radove iz prošlosti šumarstva svog kraja. 

PETAR MATKOVIĆ profesor botanike Više pedagoške škole u Splitu. Prve 

godine radnog staža vezan je na uređenje bujica makarskog sliva, na upravne 

službe narodnih odbora, kao i na Upravu za pošumljenje krša u Splitu. 1949. 

godine prelazi u Saveznu šumarsku školu u Splitu, a nedugo zatim na Višu 

pedagošku školu, gdje ostaje do umirovljenja. I pokraj pedagoških obaveza on 

će kao hortobotaničar osnovati botanički vrt u Splitu, kroz neko vrijeme uređivati 

časopis »Hortikultura«, a u dva navrata će, kao gost Prirodoslovno-matematskog 

fakulteta iz Hamburga, održati predavanja o vegetaciji jugoslavenske 

obale. Plodan je i kao stručni pisac s nekoliko objavljenih knjiga i velikog broja 

stručno-znanstvenih radova objavljenih po raznim časopisima. 

LJUBOMIR NEŽIĆ poznat kao ekspert za unapređivanje proizvodnje posebno 

mehanizacije radova, zbog svog sistematskog pristupa stvari i smisla za umješnost, 

zapaženog još iz školskih dana. Nakon početnih nastupa unutar Šumarije 

Novigrad Podravski i šumsko industrijskih poduzeća Nove Gradiške i Slavonskog 

Broda, 1949. godine već vrši dužnost referenta za mehanizaciju kod Glavne 

direkcije za južni bazen Ministarstva drvne industrije Hrvatske u Zagrebu. Kroz 

organizacijske promjene i premještaje stiže u Delnice gdje djeluje u tamošnjem 

DIP-u nekih 15 godina kao referent za mehanizaciju, odnosno šef biroa za unapređenje 

proizvodnje, a nakon toga prelazi u Rijeku i do umirovljenja nastavlja 

istu djelatnost pri Poslovnom udruženju »Drvo«. 

IVO SERTIĆ izraziti stručnjak operative, uglavnom iskorišćivanja šuma karlovačkog, 

goranskog i primorskog šumarstva. Početak mu je vezan na Ravnu 

Goru gdje rukovodi šumarijom, odnosno šumskom manipulacijom. Organizacijske 

promjene donet će mu nove zadatke i druge sredine. Tim povodom on rukovodi 

šumarskom referadom vrbovskog kotara za vrijeme NOB, uključuje se u 

rješavanje napregnutih proizvodnih zadataka drvno industrijskih poduzeća Novi 

Vinodolski, Ravna Gora i Karlovac u svojstvu rukovodioca iskorišćivanja šuma, 

odnosno tehničkog direktora, da bi se 1970. godine našao na istom položaju kod 

Šumskog gospodarstva Karlovac i kao šumarski savjetnik dočekao umirovljenje. 

ADOLF SVETLIĆIĆ pretežan dio svog radnog vijeka provodi u Sloveniji i to: 

kod Republičkog zavoda za planiranje u svojstvu načelnika odjela za šumarstvo 

i drvnu industriju, u Zavodu za unapređenje drvne industrije kao direktor za- 

222

voda, te kao stručni savjetnik Poslovodnog udruženja »Les« iz Ljubljane. Dugogodišnji 

je rukovodilac i organizator izrade razvojnih planova šumarstva i in 

dustrije za preradu drva ove republike, te autor niza radova iz tih oblasti ob 

javljenih u stručnim glasilima Slovenije. 

PAVEL SINKA pretežan dio radnog vijeka vezan mu je za izradu projektne 

dokumentacije koju obavlja u svojstvu projektanta ili tehničkog direktora u: 

Građevnom odsjeku šumskog gazdinstva Banja Luka, Šumskom građevnom poduzeću 

Banja Luka, »Šumoprojektu« Sarajevo, a pretežno u »Projektnom birou 

šumarstva i drvne industrije« Zagreb. Od projektnih radova spomenut ćemo 

brojne kilometre šumskih željezničkih pruga i cesta, te znatan broj ostalih šumsko 

industrijskih objekata. Kao vrstan i korektan stručnjak sudjeluje na projektiranju 

i kontroli izgradnje jadranske magistrale na području Dubrovnika u dužini 

od 60 km. te na istim zadacima na oko 150 km. javnih suvremenih cesta 

Cetinske krajine. 

MARIJAN ŠTEMBERGER poznati vodoprivredni stručnjak koji se već nakon 

nekoliko godina rada u šumarstvu Hrvatske uključuje u ovu oblast. Tu nastupa 

1950. godine prvenstveno u »Hidroprojektu« novoosnovanoj organizaciji objedinjene 

vodoprivrede i bujičarstva Hrvatske u Zagrebu, potom u svojstvu direktora 

projektnih organizacija »Projekt« i »Interprojekt«, da bi završio radni vijek u 

»Općem vodoprivrednom poduzeću sliva rijeke Save«. Od značajnijih pravaca 

njegovog rada treba istaknuti: generalni projekt rijeke Save, financiran od Ujedinjenih 

nacija, idejn projekt zaštte od bujica grada Zagreba, te idejne projekte 

bujičnih područja Istre i Sinjskog polja. Zatim sudjelovanje bilo kao učesnika ili 

konsultanta u reviziji meliorativnih projekata Srednje Posavine i porječja Vuke, 

Karašice i Neretve. 

DRAGAN TONKOVIĆ jedan od šumara vinkovačkog šumarstva, gdje provodi 

pretežan dio svog radnog vijeka vezanog na funkcije: upravitelja šumarije i šumske 

manipulacije, tehničkog direktora, direktora šumskog gospodarstva i direktora 

drvne industrije, da bi završio kao savjetnik integriranog šumarstva istočne 

Slavonije »Slavonska šuma«. Od tragova koje ostavlja iza sebe spomenut ćemo: 

organizacijsku povezanost tamošnjeg šumarstva u etapama decentralizirane uprave, 

zamašniju izgradnju i opremljenost radova u šumarstvu, te osnivanje drvne 

industrije u Vinkovcima. Usto se bavi istraživanjem prošlosti šumarstva Slavonije, 

objavljujući više svojih radova. 

I na kraju IVAN KANDŽEV, bugarski državljanin za kojega nemamo podataka, 

niti s njim postoji veza nakon završetka studija i povratka u svoju 

zemlju. 

Bila je to priča o životnom putu jedne generacije poletnih studenata, o tegobnim 

stazama njihovog izrastanja, o ispoljenom patrionizmu u toku narodno- 

-oslobodilačkog rata, u kojem su mahom sudjelovali, te o njihovoj osposobljenosti 

da se prihvate raznorodnih i odgovornih zadataka, koje su savjesno i uspješno 

obavljali. 

Priča, koju je vrijedilo zabilježiti. 

Dragan Tonković, dipl. inž. 

223

IN MEMORIAM 

Prof. dr. IVO HORVAT, dipl. ing. 

1911—1988. 

U petak 19. kolovoza prestalo je kucati 

srce velikog čovjeka, znanstvenika, 

sveučilišnog profesora i neumornog pregaoca 

na unapređivanju drvnoindustrijske 

tehnologije. Na njegovu ispraćaju na 

Mirogoju, dne 24. VIII. 1988. skupio se 

velik broj drvnoindustrijskih stručnjaka, 

jer svima je on ostao u trajnom sjećanju 

po svojoj plemenitosti i po onome 

što je učinio za unapređivanje drvne struke. 

Na posljednjem ispraćaju s njim se 

oprostio njegov nekadašnji učenik, a sada 

prof, dr Marijan Brežnjak, čiji govor 

donosimo u izvodima: 

»Prof, dr Ivo Horvat rođen je u Zadru 

5. svibnja 1911. Osnovnu školu i gimnaziju 

završio je u Sisku i Zagrebu. Studij 

šumarstva diplomirao je na Poljoprivredno-šumarskom 

fakultetu Sveučilišta 

u Zagrebu 1936. godine. Od 1937. do 

1938. službovao je u Direkciji državnih 

šuma u Vinkovcima. Siječnja 1938. izabran 

je za asistenta u Zavodu za uporabu 

na Šumarskom odjelu Poljoprivredno-šumarskog 

fakulteta u Zagrebu. Na osnovi 

disertacije promoviran je 1942. godine 

za doktora šumarskih znanosti. Položio 

je asistentski i državni ispit iz šumarske 

struke. 

Godine 1948, na temelju habilitacijskog 

postupka, habilitiran je za docenta sveučilišta, 

1952. godine izabran za izvanrednog 

profesora, a 1955. godine za redovnog 

profesora Polj. šum. fakulteta, na 

kojem je bio nastavnik iz kolegija: Tehnologija 

drva, Mehanička prerada drva, 

Pilanska prerada drva na Drvnoinustrijskom 

(drvnotehnološkom) odsjeku (odjelu), 

te Tehnologija drva i Prerada drva 

na Šumsko-gospodarskom (šumarskom) 

odsjeku (odjelu). Nastavnik je na postdiplomskom 

studiju za znanstveno usavršavanje 

na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. 

Na vlastitu molbu umirovljen je 

danom 30. lipnja 1978. 

U razdoblju od 1952. do 1960. godine 

bio je na više studijskih boravaka iz područja 

nauke o drvu i modernih metoda 

prerade drva listača u trajanju od nekoliko 

mjeseci do godinu dana (Oxford, 

Princes Risborough, Reinbeck/Hamburg, 

Miinchen, Syracuse N. Y., New Haven 

Conn., Carbondale III., Portland Ore- Seattle, 

Xash i Madison Wise). Sudjelovao 

je u radu brojnih međunarodnih konferencija 

o tehnologiji drva (Sliač, Ženeva 

i Madison). 

Pored aktivnosti na znanstvenom, pedagoškom 

i stručnom području, obavljao 

je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu 

u Zagrebu, odnosno na Šumarskom 

fakultetu u Zagrebu, te u drugim ustanovama, 

kao predstavnik fakulteta, cijeli 

niz organizacijskih dužnosti: predsjednik 

Zavoda odnosno Katedre za tehnologiju 

drva, dekan i prodekan Poljoprivredno- 

224

šumarskog fakulteta (1956—1958), dekan 

Gumarskog fakulteta 1960'61. šk. god.; 

član Savjeta i predsjednik Savjeta fakulteta 

(1964—1966), član Savjeta Sveučilišta, 

član Vijeća Instituta za drvno-industrijska 

istraživanja u Zagrebu, član 

Savjeta Instituta za drvo u Zagrebu, član 

Savezne komisije za standardizaciju u 

Beogradu, znanstveni suradnik i član šumarske 

sekcije Odjela za prirodne nauke 

JAZU, član redakcije šumarske enciklopedije. 

Bio je i u brojnim odborima i komisijama 

stručnih i znanstvenih organa 

i organizacija u SR Hrvatskoj i Jugoslaviji. 

Glavni i odgovorni urednik časopisa 

»Drvna industrija« bio je 1965. godine. 

Već od svog dolaska na Fakultet nastoji 

u programe šumarskog obrazovanja 

uvesti discipline koje bi povećale znanje 

šumarskih stručnjaka o drvnoprerađivačkoj 

djelatnosti. To mu uspijeva 1947. godine 

kada se osniva Šumsko-industrijski 

odsjek Šumarskog odjela na Poljoprivredno-šumarskom 

fakultetu. Sudjelujući 

u procesu unapređivanja visokog obrazovanja 

drvnoindustrijskih stručnjaka, 

prof, dr Ivo Horvat zalaže se za novu 

koncepciju obrazovanja, koja je realizirana 

1977,78. godine organiziranjem Drvnotehnološkog 

odjela na Šumarskom fakultetu 

u Zagrebu. 

U svom znanstvenom radu prof, dr 

Ivo Horvat bavi se istraživanjima drva 

kao biogenog materijala, radi spoznaja 

o njegovim svojstvima, koja čine fundamentalne 

podatke za drvnu sirovinu. Na 

tom području publicirao je u nas prve 

rezultate o svojstvima raznih domaćih i- 

li udomaćenih vrsta drva. Ti su radovi 

monografije o tehničkim svojstvima drva, 

koje su, ne samo kod nas nego i u 

svijetu, postale poznate. 

Osim toga publicirao je radove: o 

svojstvima američkog jasena, naprezanju 

kod cijepanja, svojstvima munikovine (Pinus 

heldreichii Ch.), o svojstvima duglazijevine 

i dr. 

Autor je ili suradnik u brojnim radovima 

naših prvih stručnih priručnika 

i udžbenika, namijenjenih drvarskim stručnjacima, 

kao: 

— Mali šumarsko-tehnički priručnik, 

Zagreb 1949. 

— Tehnologija drveta, Zagreb 1952. 

koautor A. Ugrenovića. 

— Drvnoindustrijski priručnik, I. dio 

Zagreb 1967. 

— Tehnologija drva, udžbenik i priručnik, 

rukopis Zagreb 1980. 

Za potrebe nastave na Fakultetu napisao 

je skripta za razne profile obrazovanja, 

šumara i drvaraca, kao: Prerada 

drva, Pilanska prerada drva i Tehnologija 

drva. ' 

U Šumarskoj enciklopediji napisao je 

kratke monografije za oko 90 vrsta domaćih 

i stranih (egzota) vrsta drva, brojne 

jedinice kao: Drvo, Pilanska prerada 

i dr. Najpoznatiji je drvnotehnološki autor 

s najbrojnijim prilozima u Općoj enciklopediji 

i Tehničkoj enciklopediji. 

Velikog znanstvenog i nastavnog radnika 

resi pažnja i briga za odgoj znanstvenog 

kadra. Ta osobina resila je i 

prof, dr Ivu Horvata. Pod svojim okriljem, 

razvijajući Drvnotehnološki odjel, 

razvijao je i znanstveni kadar, koji će, 

ne samo nastavno nego i znanstveno i 

stručno, zadovoljavati rastuće potrebe. 

Iz nekadašnjeg Zavoda za uporabu šuma 

(1922—1948), kasnije Zavoda za tehnologiju 

drva, ekipirane su nastavno i znanstveno 

Katedre za iskorišćenje šuma 

(1960) i Organizaciju rada u drvnoj industriji. 

Katedra za mehaničku preradu 

drva (1960), Katedra za finalnu obradu 

drva (1978), Kabinet za terensku nastavu 

Drvnotehnološkog odjela (1956). Dakle, ne 

samo kadrovi za praksu, nego i kadrovi 

za drvno-tehnološku znanost bili su mu 

posebna briga. Njegovom vizionarstvu, u 

tom pogledu, možemo se danas samo diviti, 

jer je ono ostvareno njegovim samoprijegornim 

radom. 

Znanstvena, pedagoška, publicistička 

djelatnost i odgoj znanstvenog kadra ni- 

225

su apsorbirali sav potencijal prof, dr Ive 

Horvata. Imao je snage i našao vremena 

za plodnu stručnu djelatnost. Upotrijebio 

je nesebično sve svoje znanje da stručnu 

javnost pravovremeno obavijesti, i 

poduči o aktualnim problemima danog 

vremena i zbivanja u području drvno tehnološke 

znanosti i drvnoprerađivačke 

prakse. Ako napomenemo da je 1940. pisao 

o lignostonu, a o najnovijim načinima 

upotrebe drva 1945, vlaknaticama 

1946, svojstvima furnirskih ploča 1948, 

istraživanju drvnih otpadaka 1949, kvaliteti 

površine furnira 1957, prvoj elektronički 

upravljanoj pilani na svijetu 1968, 

mogu ocijeniti aktualnost informacija i 

široki opus djelovanja za potrebe drvne 

struke. 

Za tu svoju znanstvenu, pedagošku i 

ljudsku djelatnost dobio je niz priznanja 

struke i društva, od kojih ističemo nagradu 

»Nikola Tesla« za značajnu znanstvenu 

djelatnost (1980) i Orden zasluga za 

narod sa srebrnim zracima (1976), te Orden 

rada sa zlatnim vijencem. 

Prigodom proslave 130-e godišnjice o- 

snivanja Hrvatsko-slavonskog šumarskog 

društva i 100-e godišnjice neprekidnog izlaženja 

Šumarskog lista šumarska struka 

prof. Horvatu odala je priznanje dodjelom 

zlatne medalje s poveljom. 

I na kraju, velike ljude krasi, što je 

pisanom riječju teško predstaviti i iskazati, 

humanost. Tu vrlinu spoznali su i 

osjetili učenici i suradnici prof, dr Ive 

Horvata nebrojeno puta. Ona se očitovala 

u svakoj njegovoj djelatnosti i odnosu 

od tzv. malih ljudi do ličnosti svjetskog 

glasa. 

Opraštajući se zauvijek s prof, dr Ivom 

Horvatom, duboko smo ožalošćeni. Istovremeno 

smo i ponosni što je Ivo Horvat, 

taj veliki čovjek i znanstvenik, živio 

i radio s nama. Ivo Horvat živjet će i 

nadalje u našim srcima i mislima, živjet 

će kroz svoj veliki opus koji nam je ostavio 

na čuvanje i dalje razvijanje. 

U ime Saveza inženjera i tehničara šumarstva 

i drvne industrije SR Hrvatske 

i u ime prijatelja i kolega od prof. I. 

Horvata toplim se riječima oprostio dipl. 

ing. Vid Fašaić. On je posebno istaknuo 

da je pok. prof. Horvat osposobio 40 generacija 

šumarskih i drvnoinustrijskih inženjera. 

M. B. i St. B. 

226

ANTE ROSIĆ, dipl. inž. šum. 

1913—1984. 

Brojnoj plejadi naprednih studenata 

Beogradskog univerziteta pred drugi svetski 

rat pripadao je i Ante Rosić, koji 

je iz rodne Dalmacije došao na studije 

šumarstva u Zemun 1933. 

Ante Rosić rođen je u Splitu 5. februara 

1913. i u rodnom gradu završio 

je osnovnu školu i gimnaziju, a zatim 

se 1933. upisao na Šumarski odsek Poljoprivredno-šumarskog 

fakulteta Beogradskog 

univerziteta u Zemunu koji je 

završio 1939. godine. 

Već u prvoj godini studija dolazi do 

prekida predavanja na zemunskom fakultetu, 

do hapšenja i interniranja većeg 

broja studenata, članova Udruženja 

studenata šumarstva i Uprave student 

ske menze u Zemunu kojom su rukovodili 

napredni studenti. U svim tim akcijama 

vidno je učešće i pokojnog Anta 

Rosica. 

Vidno obeležen kao pripadnik naprednih 

studenata posle dužeg čekanja dobio 

je prvo zaposlenje u Prilepu u Makedoniji. 

Tu je proveo na dužnosti pripravnika 

šumarskog referenta Sreskog 

načelstva od 1. oktobra do 25. decembra 

1939. Zatim radi kao šumarski vježbenik 

u šumarskom odseku Ispostave banske 

uprave u Splitu do 20. maja 1940. a zatim 

je na istoj dužnosti na Hvaru. Od 15. 

septembra 1943. do 15. maja 1945. aktivno 

sudjeluje u Narodnooslobodilačkom 

ratu. Posle demobilizacije od 10. maja do 

3. decembra 1945. radi na Odjelu za narodnu 

imovinu Predsedništva vlade N. 

R. Hrvatske a zatim do 31. decembra 

1946. je na položaju načelnika šumarskog 

odeljenja Okružnog narodnog odbora 

u Zagrebu. Od 1. januara 1947. do 30. 

septembra 1947. radi u Ministarstvu za 

poljoprivredu i šumarstvo N. R. Hrvatske 

u Zagrebu. Rešenjem Ministarstva poljoprivrede 

i šumarstva FNRJ određenje 

11. avgusta 1947. i odlazi s grupom stručnjaka 

ovog Ministarstva radi pružanja 

pomoći Albaniji u oblasti šumarstva i 

industrije za preradu drveta. Od 1. oktobra 

1948. do 14. juna 1950. radi u Saveznoj 

planskoj komisiji u Beogradu. Od 

15. juna 1950. do 31. januara 1951. radi 

u Savetu za prerađivačku industriju Vlade 

N. R. Bosne i Hercegovine, a od tada 

do 30. juna 1951. u Generalnoj direkciji 

drvne industrije u Sarajevu. Od 1. jula 

1951. do 1952. je u Savetu za prerađivačku 

industriju Vlade B. i H. i Komisiji 

za reviziju programa izgradnje o- 

bjekata drvne ndustrije, a zatim do 30. 

juna 1953. je u Savetu Vlade B. i H. u 

svojstvu rukovodioca grupe za izgradnju 

fabrike celuloze i viskoze u Doboju i Sarajevu, 

sa sedištem u Sarajevu. Od 1. jula 

1953. do 31. decembra 1955. radi kao 

rukovodilac investicione izgradnje i direktor 

fabrike »Bosanka« u Blažuju i 

Prodavaonice »Bosanke« u Beogradu. Od 

I. januara 1956. do 30. juna 1957. radi u 

Saveznoj industrijskoj komori kao samostalni 

referent u Sekciji za drvo. Od tada 

do 31. decembra 1960. je u Udruženju 

drvne industrije Jugoslavije a zatim do 

II. juna 1963. u Sekretarijatu za šumarstvo, 

drvnu i grafičku industriju Privredne 

komore Jugoslavije na dužnosti savetnika 

za promet i unapređivanje. Od 

12. juna 1963. radi u zvanju savetnika 

227

grupe za preradu drveta Privredne komo 

re Jugoslavije. 

Penzionisan je 31. decembra 1973. godine. 

Nosilac je više odlikovanja kao oficir 

za vojne zasluge i uspešan rukovodilac 

i stručnjak u oblasti šumarstva i industrije 

za preradu drveta. 

Umro je u Beogradu 12. oktobra 1984. 

a kremiranje posmrtnih ostataka obavljeno 

je na Beogradskom novom groblju 

15. oktobra 1984. godine. 

Dostojno su ga ispratili pored aktivista 

društvenih organizacija, brojni drugovi 

i prijatelji istakavši vojne, društvene 

zasluge koje je pokojni Ante Rosić 

imao kao istaknuti stručnjak j rukovodilac 

u oblasti šumarstva i industrije za 

preradu drveta. 

Svetislav Vladisavljević 

dipl.. inž. Beograd 

228

UPUTE SURADNICIMA ŠUMARSKOG LISTA 

Šumarski list objavljuje izvorne stručne i znanstvene članke iz područja šumarstva, 

drvne industrije, zaštite prirode i lovstva, prikaze stručnih predavanja i društvenih 

zbivanja (savjetovanja, kongresa, proslava i dr.) te prikaze domaće i strane 

stručne literature i časopisa. Objavljuje nadalje, sve ono što se odnosi na 

stručna zbivanja u nas i u svijetu, podatke i crtice iz prošlosti šumarstva i drvne 

industrije te napise o radu Saveza i društava. 

Radovi i članci koje pišu stručnjaci iz privrede imaju prednost. 

Doktorske i magistarske radnje objavljujemo samo ako su pisane u sažetom 

obliku, te zajedno s prilozima, mogu zauzeti najviše 10 stranica Šumarskog lista. 

Posebno pozivamo stručnjake iz prakse da pišu i iznose svoja iskustva, 

kako uspješnih tako i neuspješnih stručnih zahvata, jer to predstavlja neprocjenjivu 

vrijednost za našu struku. Veličina rukopisa ne bi trebala prelaziti 10 stranica 

Šumarskog lista, odnosno oko 15 stranica pisanih strojem s proredom. Ako 

rad ima priloge (fotografije, crteže, grafikone, tušem ili strojem pisane tabele) 

tada je potrebno za svaku stranicu priloga smanjiti rukopis za 1,5 stranicu. 

Radove pišite jasno i sažeto. Izbjegavajte opširne uvode, izlaganja i napomene. 

Rukopis treba biti napisan pisaćim strojem s proredom i to tako, da redovi 

budu s lijeve strane uvučeni za 3,5 cm od ruba papira. Uz svaki članak treba 

priložiti i sažetak i to za hrvatski tekst 1/2 stranice, a za strani jezik može 

biti i do 1 stranice. U koliko se za sažetak koristi zaključak članka treba ga posebno 

napisati. Sažeci se u pravilu prevode na engleski jezik. U koliko prijevod 

ne dostavi autor, prevodi ga Uredništvo. U sažetku na početku članka autor treba 

iznijeti problematiku i rezultate istraživanja te njihovu primjenu u praksi. 

Popis korišćene literature treba sastaviti abecednim redom na kraju članka 

i to: prezime i početno slovo imena autora, u zagradi godina objavljene knjige ili 

časopisa, naslov knjige ili časopisa (kod ovoga i br. stranice). Fotografije, crteži, 

grafikoni i si. moraju biti jasni i uredni, jer se samo takvi mogu kliširati. Fotografije 

neka budu većeg formata (najmanje 10 x 15 cm), kontrastne i na papiru 

visokog sjaja. Kod tabela, grafikona, crteža treba voditi računa, da je najpovoljniji 

omjer stranica 1:1,5. Legendu treba po mogućnosti ucrtati u sam crtež. Original 

može biti i većeg formata od tiskanog, a to je i bolje, jer sa smanjenjem 

postiže bolja reprodukcija. Crteži i si. moraju biti rađeni tušem, a tabele mogu i 

pisaćim strojem, ali s crnom i ncistrošenom vrpcom. Papir: paus. Disaći i gusti 

pisaći. 

Rukopise dostavljati u dva primjerka od kojih jedan treba biti original. Tablica, 

crteže, grafikone i si. ne stavljati u tekst nego priložiti samostalno. Drugi primjerak 

može biti i fotokopija. 

Autori koji žele posebne otiske — separate svojih članaka trebaju ih naručiti 

istodobno sa slanjem rukopisa. Separati se POSEBNO NAPLAĆUJU po 

stvarnoj tiskarskoj cijeni, a trošak separata se ne može odbiti od autorskog honorara. 

Najmanje se može naručiti 30 separata. 

Objavljeni radovi se plaćaju stoga autor uz rukopis treba dostaviti broj i naziv 

svojega žiro računa kao i broj bankovnog računa Općine u kojoj autor stalno boravi 

na koji se uplaćuje porez od autorskih honorara. 

UREDNIŠTVO »ŠUMARSKOG LISTA« 

Zagreb, Trg Mažuranića 11 

Telefon: 444-205

ambienta 

AMBIENTA '89 • 16. MEĐUNARODNI SAJAM NAMJEŠTAJA, 

PRATEĆE INDUSTRIJE I UNUTRAŠNJEG UREĐENJA 

Zagrebački velesajam, u svijetu poznata sajamska organizacija s dugom i uspješnom 

tradicijom, od 1988. godine obogatio je svoj izložbeni program za još jednu samostalnu 

specijaliziranu priredbu u području drvne industrije. 

Želimo vas informirati da će Zagrebački velesajam nakon uspješnog početka u 1983. 

nastaviti s organiziranjem specijalizirane priredbe iz oblasti drvne industrije pod nazivom 

»AMBIENTA« — međunarodni sajam namještaja, prateće industrije i industrije unutrašnjeg 

uređenja. 

»AMBIENTA '89« održat će se od utorka 9. 5. do subote 13. 5. 1989. 

Program izlaganja ove priredbe obuhvaća široki spektar namještaja za svo namjene, 

prateću industriju za proizvodnju namještaja, od reprodukcijskog materijala i okova do 

zaštitnih sredstava za površinsku obradu. Upravo taj dio predstavlja nov sadržaj u prezentiranju 

drvne industrije na Zagrebačkom velesajmu. Kao komplementaran sadržaj na 

ovom sajmu naći će svoje mjesto i proizvodi za unutrašnje uređenje stambenih prostora 

i dekoraciju ambijenta. 

Namještaj (iz svih materijala) 

PROGRAM 

— namještaj za stanove 

— namještaj za urede 

— namještaj za škole 

— namještaj za ugostiteljstvo i turizam 

— namještaj za bolnice 

— ostali namještaj za javne i druge prostorije 

Repromaterijal i pribor za proizvodnju 

namještaja 

— repromaterijali 

— poluproizvodi i dijelovi namještaja 

— materija! za presvlačenje iz tkanina, kože 

i sintetike 

— žična jezgra, punjenje i ostali materijal 

za tapeciranje 

— sredstva za površinsku obradu i oplemenjivanje 

— boje, lakovi, zaštitna sredstva 

— okovi, bravice i mehanizmi 

Strojevi, oprema i alati 

— građevna stolarija (vrata, prozori, stepenice) 

— strojevi, alati, oprema i pomoćna sredstva za 

proizvodnju namještaja 

— oprema za radionice 

Proizvodi i oprema za unutrašnje uređenje 

— ploče i obloge za zidove i stropove 

— podne obloge 

— pregradne stijene, harmon-vrata 

— izolacijski materijali 

— galanterija i pribor 

— ugradbeni kućanski aparati 

— dekorativna rasvjetna tijela 

— razni dekorativni materijali i proizvodi 

za unutarnje uređenje prostora 

IZLAGANJA 

Strojevi i oprema na AMBIENTI '89 

U osnivanju AMBIENTE — specijalizirane priredbe 

u području drvne industrije na Zagrebačkom 

velesajmu i utvrđivanju njenih izlagačkih ciljeva, 

zacrtano je da se zbog zajedničkih interesa svih 

sudionika u ovoj grani bijenalno, svake neparne 

godine, uz stalni sadržaj ove priredbe izlažu i 

strojevi, oprema i alati za obradu drva za proizvodnju 

namještaja, građevinske stolarije, panel 

ploča, furnira i laminata, te strojevi i postrojenja 

za primjenu zaštitnih sredstava, površinsku I završnu 

obradu elemenata za proizvodnju namještaja. 

To je prilika da se na jednom mjestu sretnu projektanti 

i proizvođači tehnoloških procesa i njihovi 

korisnici. Zagreb s bogatom tradicijom na 

oba područja je bez sumnje za to pogodno mjesto. 

Automatizacija uz primjenu numeričkog sistema 

upravljanja sve je prisutnija i u industriji za obradu 

drva, pa se i na tom planu očekuje niz 

noviteta, domaćih i stranih proizvođača. 

Godina 1989. je ta neparna godina, kad u sklopu 

AMBIENTE na Zagrebačkom velesajmu očekujemo 

bogatu prezentaciju širokog asotiman;, strojeva 

za obradu drva: 

— strojevi za rezanje 

— strojevi za deformiranje 

— strojevi za spajanje i prekrivanje površina 

(uključujući lakiranje) 

—• strojevi za kondicioniranje drva (sušenja 

i impregniranje) 

— pomoćni strojevi (transporteri i strojevi za 

održavanje alata) 

— višenamjenski strojevi 

— specijalni strojevi i grupe specijaliziranih 

strojeva za određene proizvode 

— ručni strojevi i alati 

— projektiranje i isporuka kompletni!! 

postrojenja. 

Predviđaju se i posebne izložbene manifestacije: 

— Izložba primjera dobrog dizajna i tendencije u dizajnu 

— izložba ambijentalnih rješenja za razne specifične namjene 

— izložba nagrađenih radova — YU-dizajn 

— izložba radova mladih talenata (učenika škole) 

U 

cilju poticanja izlagača na višu razinu kvalitete proizvoda i Izlaganja, na 

priredbi 

se provodi ocjenjivanje i nagrađivanje i to: 

AMBIENTA — priznanje za najuspješnije abijentalno izlaganje i prezentaciju 

proizvoda 

MOBILOPTIMUM — priznanje za uspješno razvijen finalni proizvod drvne Industrije 

DOBAR DIZAJN — priznanje za kreativnost i inovaciju novih proizvoda 

zagrebački velesajam

Å UMARSKI LIST 3-5/1989

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?